Архив УНС — Село

је Državna semenara, a u NR Srbiji trgovačko preduzeće „NOVA BRAZDA", koje ne služi samo nabavci semena. Godine 1946 učinjen je prvi korak ka podmirivanju kvaiitetnim semenom. Pravilno je shvaćeno da će se, upotrebom dobrog kvalitetnom semena, postići najbrži rezultati u povećanju prinosa. Po prvi put izvršeno je u većim razmerama, odabiranje useva u vegetaciji aprobacija. U svim narodnim republikama formiraпе su stručne komisije aprobatora, koje su radile po uputstvima dobivenim na' konferenciji agronoma selekcionara i semenara, održanoj početkom juna 1946 godine u Novom Sadu. Na osnovu dobivenih uputstava i praktičnih vežbi, održanih pod rukovodstvom naših najboljih stručnjaka, formirano je oko 70 komisija za izdvajanje useva, koje su još u doba vegetacije izdvojile oko 1.600 vagona najboljih useva žitarica i drugih kultura. Za otkup semenske robe sa tih useva obezbeđeni su specijalni krediti u svrhu premiranja proizvođača. Znatni napori učinjeni su i na državnim dobrima, koja su u to doba, uzela na sebe gotovo svu proizvodnju industrijskih kultura, veći deo proizvodnje povrtlarskog semena i proizvodnje semena žitarica. No usled neshvatanja važnosti semenske službe i kao posledica slabe organizacije učinjeni su i znatni propusti. Odabiranje i klasiranje useva za potrebe semena, gotovo u svim narodnim republikama, nije izvršeno dovoljno, stručno, a usled pomanjkanja otkupnih preduzeća semen. centrala blokirano seme nije se u potpunosti moglo otkupiti. U NR Makedoniji stručne komisije blokirale su oko 170 vagona semena a otkupljeno je svega 65 vagona. Veliki broj sreskih narodnih odbora nije vodio dovoljno računa o poništenju lokalnih izvora semeпа i o pojavama špekulacija sa semenom. Posledica toga bi!a jc da pojedini srezovi trebuju više semena nego što im je potrebno i da se dodeljeno seme koristi u konzumne svrhe. Kap krupan nedosattak semenske službe u 1946 godini bio je i taj što se na vreme nisu blokirale potrebne količine jarih žita, usled čega nije mogao biti izvršen plan proletnje setve belih žita, a naročito zobi, što je dovelo do ogromnog povećanja površine pod kukuruzom. U 1947 godini, prvoj godini naše Petoljetke, postavljeni su pred semensku službu novi krupni zadaci. Te zadatke jasno je podvukao u svom govoru pred Narodnom skupštinom drug Tito: „Država se mora brinuti da seljaci imaju obezbeđeno svakovrsno sjemenje dobrog kvaliteta, a da bi to bilo moguće potreban je plan, potrebno je znati koje kočilinc i kakvog je sjemena porrebno seljacima."

48