Београдске новине

Strana 2.

Beograd, četvrtak

Beogradske Novine

13. januara 1916.

Broj 6.

priznaju, da je u izvjesnom pogledu sasvim povoljan današnji položaj centialnih sila. Mi nismo u mogućnosti, da odgovorimo na ova pitanja za zaključenje mira. Ali jedno možemo sa sigurnosću rdći: Austro-Ugarska i Njemačka nijesu počele ovaj rat, ali one su čvrsto riješene, da rat sve dotle produže, dok ne budu uvjerene, da će se moći zaključiti mir, lcoji će onda biti jedan trajni mir. Rusija, Italija i Srbija vode rat, da rasparčaju Austro-Ugarsku monarlciju, Engleska i Franouska da unište Njemačku. Pravedna stvar i vojnik, koji je brani pobijedili su: umjesto da Rusija proclre u Beč i Peštu, duboko na njenom zemljištu nalazi se neprijatclj, Srbija ie pregažena, a Italija se raskrvavila na Soči. Francuska, koja je sanjala o ulaslui u Berlin, izgubila je do sada petinu svoje zemlje, a Engieska, ponosna Engieska drhti i strahuje pred opasnošću napada na Egipat. Austro-Ugarska i Njemačka, kojima su se pridružili kao moćni saveznioi Turska i Bugarska, stoje sađa moćniji i jači nego ikada ranije, i mogu mirno da sačekaju vrijeme, kada će protivnici uviditi, da su svi njihovi napori uzaludni. Oni zaeijelo neće nijedan trenutak đalje voditi rat, kada budu ponugjeni takvi uslovi za zaključenje mira, koji će osigurati trajni mir. Ovi uslovi treba, da potiču od strane sila ćetvornog sporazuma, jer uvijek pobjegjeni traži mir, a ne pobjedilac. Glasovima za zaključenje mira, koji govore samo o uslovima Austro-Ugarske i Njemačke ne treba poklanjati pažnje. Ali onog dana, kada će se prvi put pojaviti giasovi o uslovima Francuske, Rusije i Engleske za zaključenje mira, onda treba saslušati. -Jer onda ništa neće biti daleko dan za z a k I j u č e n j a m i r a. Najnovije brzojavne vijesti. Izvještaj austro-ugarskog generalnog štaba. Beč, 12. januara. R u s k o b o j i § t e: 1 jučer su se vodili ogorčeni bojevi na besarabijskoj g r a n i c i. Odmah je iza podneva otvorio neprijatelj žestoku topovsku paljbu na naše položaje. Tri sata je kasnije započela prva pješadijska navala. Petjeputauzastopce, a oko 10 sati u večer poimšao šesti put neprijatelj u g u s t i m r e d o v i m a prodrijeti u naše položaje. Svaki puta u z a 1 u d. Potpomagani izvrsnom artilerijom hrabri su branioci odbili sve napadaje. Odstupanje je neprijatelja ličilo b i j e g u. Njegovi su gubici veliki. Pred jednim je našim bataljonom poginulo 800 Rusa. Osobito se je istakla moi-avska pulcovnija br. 93 i honvedske pješačke pukovnije 30 i 307. Sjeveroistočno omanji bojevi. Talijansko bojište: Položaj je nepromijenjen. U odjelima Riva, Flitseli i Tolmeiu, kao i kod goričke

mosne brane odbijeni su manji neprijateljski napadaji. Naši su avijatičari naprotiv Gorice bombardovali neprijateljske logore. Pad Lovćena. - Jugoistočno bojište: Naša ofenziva protiv Crne Gore n ap r e d u j e s u s p j e h o m. Jedna je naša kolona nakon borbe zaposjela visine zapadno i’sjevero-zapadno od B u d v e, druga kolona 1560 metara visoki Babjak, koji leži jugozapadno od Cetinja. Carsko i kraljevske čete, koje n a p r e d u j u p r e k o L o v ć e n a protjerale su neprijatelja preko N j e g u š a, Isto su u našem posjeđu istočno od Grahovca preko granice 1 e ž e ć e v i s i n e u n a š e m p osjedu. Naše čete, koje operiraju prema G r a h o v u, zaposjele su nakon s e d a md e s e t s a t n o g k r v a v o g b o j a s v e v i s i n e, kojc leže jugoistočno i s j e v e r o - z a p a d n o o d G r a h o v a. Broj oduzetih Crnogorcima topova povisio se je na 42. U sjeveroistočnom ćošku Crne Gore uzete su jurišem visine južno o d B e r a n e, Austro-ugarski odjeli u z aj ed n i c i s a A r b a n a s i m a protjerali su ostatke s r p s k i h č e t a i z D u g ana, zapadno P e ć i. Zamjenik glavara generalnog stožera podmaršal pl. Hof8r. Što javljaiu Crnogorci? Zvanični izvještaj: K. B. Cetinje, 8. januara, A u s t r o - u g a r s k a o f e n z i v a na č i t a v om našem frontu ž e s to k o s e n a s t a v 1 j a. Osobito su krvavi bojevi na sjeveru i na istoku. Brojno mnogo jači neprijatelj navaljuje već, uckoliko dana na istočnoj fronti polazeći od Peći. Odbili smo ga više puta i zadali mu tolike gubitke, da su naše čete prelazile gonrile lješeva kodzauzećaizgubljenih položaja. Megj u t i m s m o b i 1 i p r i n u ž d e n i n a p u s t i t i B e r a n e. Kod K u k e (ne ima ovog mjesta na karti) i M o j k o v c a nijesu Austrijanci uspjeli. Protunapadom smo zauzeli T urj ak, ali pošto je neprijatelj dobio pojačanja, m or a 1 i s m o s e p o v u ć i n a d e s n u o b a 1 u L i m a. Kod G r a d s k e (isto nije ubilježeno u karti) pošto je za rukom jakim neprijateljskim ođjelima uakon krvavog boja z a u z e t i v i š e n a š i h poil o ž a j a, koje smo dijelom opet povratili. Na Lovćenskom se f r o n t u vodi već č e t i r i d a n a 1 j u t a b i t k a. Neprijatelju je u s p j e 1 o p r o d r i j e t i u p r v e n a š e o b r a n b e n e p o 1 o ž a j e n a L o v ć e n u. Naše su čete više puta porazile Austrijance i zadale im teške gubitke. Drugu je večer borba krvavo nastavljena, pa kada je neprijatelj počeo upotrebljavati bombe sa ugušljivim plinovitna, u s p j e 1 o m u j e zaposjednutinaše p o 1 o ž a j e n a K u k u i K r s t a c u. Moral je naših vojnika izvrstan, kraj svih patnja, kojima su izloženi.

Utisak u Beču. K. B. Beč, 12. januara. Sa radosnim zadovoljstvom govore listovi o p o I i t'i č k o m i v o j n i č k o m značaju osvojenja Lovćena, koje onijoznačuju kao najogromnije djelo ovog rata. Oni istiću vanredan zajednički rad naše pješadije, artilerije i flote, pa naglašuju, da osvojenje Lovćena ne znači samo poraz za Crnu Goru nego jei težak udarza Ita1 i j u, koja je u svoje vrijeme kao u s 1 o v za svoju trajnu neutralnost postavila bila zahtjev, daAustro-Ugarska neposjedne Lovćen. ,,F r e m d e n b 1 a 11“ piše: Trodnevne uporne borbe, koje su vanredno djelo naše pješadije sa našom artilerijom i ratnom mornaricom pokazale u najjasnijoj svjetlosti, donijele su nam u ruke najglavniji oslonac Crnogoraca. Naši su osvojili grudobran, koji je prema svakoj mudrosti taktičara i inžinjera, izgledao nesavladiv. Ratni dopisnik lista opisuje ogromne teškoće pri osvajanju moćnog brda, koje je prije nekoliko dana odpočelo poslije jednonedjelne pripreme. S dvije strane uspužala se pješadija u lovćenski klanac. Sa sjevera prešla je ona preko visova Krstaca. Južno od Kotora izvršeno je prodiranje preko S o 1 a r a, koji je u subotu poslije duže borbe bio osvojen. Uspinjanje preko planinskih okomaka Lovćena, koje je tri dana trajalo, mora se ubrojati u najveiičanstveniji uspjeh naših trupa. Jednovremeno sa okončanjem artilerijske pripreme stigle su naše rojne linije sa K r s t a c a i S o 1 a r a pred crnogorski glavni položaj, gdje je juriš naregjen. Crnogorci su dali o č a j a n o t p o r. U daljoj borbi prsa u prsa posjela je naša pješadija sami vrh Lovćena. „Neue Freie Presse" veli o zauzeću Lovćena. toga crnogorskog Gibraltara, koji je neosvojiv izgledao, da je ovo najlijepše djelo oružja u ovom ratu, koje može samo onaj pravilno oeijeniti, koji je ikada bio na njegovom podnožju. Sa opravdanim ponosom naši će junaci baciti pogled na daleko more. Oni su mnogo pomogli u tome, da će široko plavo more, koja je naša spremna mornarica umjela slavno da štiti protiv engleske, francuske i italijanske pomorske sile, u buduće biti samo i jedino naše m o r e. „Neues Wiener Tagblatt" veli : Naše trupe izvršile su jedno junačko djelo, kakvo su one u toku rata u ravnoj veličini možda i na drugim frontovima već postigli, ali pouzdano nije još nigdje nadmašeno. Ako je igde za jedno odbranbeno mjesto bila umjesna riječ, „neosvojiv“, koju su naši protivnici često zloupotrebljavali, ona je što se Lovćena tiče bila doista na svome mjestu, pa ipak se na njegovom vrhu vije danas Hapsburgški stijeg u studenom crnogorskom vjetru. „Die Zeit“ izjavljuje : Imamo sad osiguranu oslonu tačku za predstojeće arbanske borbe i osiguranu flotnu bazu u Kotoru. „Reichspost" piše: Osvojenjem Lovćena, tog stjenovitog grudobrana Crne Gore, izvršeno je najsjajnije vojničko djelo, koje je do sad postignuto, čije će pojedinosti vojnička učenost morati kao primjer cijeniti, da sposobnim i dobro vogjenim trupama ni najjače prirodno utvrgjenje ne može dati nikakvog otpora. Padom Lovćena razgoliti ćemo srca Crne Gore. Berlinska štampa o zauzeću Lovćena. K. B. Bcrliu, 12. januara. Zauzeće Lovćena pozdravljaju svi hstovi sa velikom radošću. Poslije zauzeća Lovćena od strane austro-ugarskih četa izgubili su Crnogorci svaki izgled na uspjeh u daljoj borbi za odbranu. U „Berliuer Tageblattu“ kaže major Moratk: Prije rata je sa više strana pretre-