Београдске новине

Izlazi utornikom, četvrtkom i nedjeljom. CIJENA 4 FILIRA.

Broj 24. BEOGRAD, četvrtak 24. februara 1916. GODIŠTE II

UREDNIŠTVO i UPRAVA: BEOGRAD, ČUBRINA ULICA 3., SVI SE DOPISI ŠALJU NA ADRESU: TISKARA: ULICA VUKA KARADŽIĆA br. 26. „BEOGRADSKE N0VINE“, ETAPNA POŠTA 131.

Izvještaj austro-ugarskog generalštaba. K. B. Beč, 23. februara. Iz glavnog stana ratne štainpe se javlja: Rusko bojište: Sjeverozapadno od Tarnopola odbile su naše predstraže ruske izvidnice, koje su se pokušale približiti našim položajima. InaČe nikakvib važnib dogagjaja. Talijansko bojište: Nastavlja se arliljerijska borba. Pri mećeni su veliki požari u neprijateijevoj pozadini* Balkansko bojište: Jugoistočno od Drača izbačen je neprijatelj iz njegovib položaja. Jedan austrougarski avijatičar bacao je bombe na talijansko brodovlje ukotvljeno u pristaništu Drača. Jedan transportni brod je zapaljen i potonuo je. Zamjenik glavara generalnog stožera podmaršal pi. Hofer. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 23. februara. Iz glavnog stana se javlja: Z a p a d n o b o j i š t e: Jednom ekspiozijom, u blizini šančeva koje smo osvojiii 21. februara, istočno od Soucbes-a, oštećeni su znatno neprijateljevi položaji. Ovdje je zarobijeno 11 časnika i 348 vojnika; zaplijenjene su 3 mašinske puške. Na Maasu nastavijena je snažna artiljerijska borba. Istočno od rijeke napali smo položaje, koje je neprijatelj kod Consenvaye Azannes još od 1 V 2 godine izgradio svima sredstvima modernog ratovanja da bi sprečio naše napredovanje. Napad je izvršen u dužinu od 10 kilometara, a prodrli smo napred 3 kilometra. Pored znatnih gubitaka izgubio je neprijatelj i 3000 vojnika koje smo zarobili, i znatan bojni materijal. U Gornjem Elsassu izvršen je napad istočno od Heidvveilerk, i to u dužini od 700 metara, a prodrli smo 400 metara napred, kojom smo prilikom zarobili 80 vojnika. U mnogim avijatičarskim napadima koji su izvršeni iza neprijateljske bojne linije, svuda su naši avijatičari ostali kao pobjedioci.

V

Nov avijatičarski napad na Gornju Italiju. Sjajan uspjeh austro-ugarskih avijatičarske eskadre. K. B. Beč, 22. februara. Zvanično se javlja: Naša avijatičarska (skadra izvršila je nov napad na tvornička postrojenja u L 0 mbardiji. Dva aeroplana prodrla su tom prilikom do Milana; druga pak naša avijatičarska eskadra napala je talijansko vazduboplovno postrojenje i pristanište kod D esenzano na jezeru Garda. Pri oba ova napada posmatrani su uspjesi našib pogodaka. I pored žive artilerijske vatre koju je neprijatelj upravio na naše aeroplane, svi su se nepovrjegjeni vratili. K. B. Lugano, 22. februara. Svi miianski listovi ponovo izlaze sa mnogim bjelim mjestima. Od 9 do 1 sata Milano je bio uzrujan. Stanovništvo je suprotno prošloj nedelji, bilo u punoj zastrašenosti saznanja o opasnosti, k o j a j ednovremenogrozisa zapađa, sjevera i i s t o k a od neprijateljskog vazdušnog bombardovanja. Tako isto Monza, Breskia i Verona bili su puna četiri sata ispunjeni znacima opomene. Odbranbeni topovi i aeroplani neprekidno su radili ne nanoseči austro - ugarskim aeroplanima nikakve štete, dokle su, kako je izgledalo, i t a 1 i j a n s k i aeroplani stradali. Nad jezerom Gardaodigravala se prava vazdušna borba, koja megjutim austro-ugarske aeroplane nije sprečavala u njihovom daljem letenju u južnom pravcu. Na Desenzano, Sirmione, Saio, Gardone, Maderno, Toskolano i Gargano bačen je u povratku veliki broj bonibi, koje su, kao i one prije toga bačene bombe na Gargano u Val Trompia, na Erzzo, Paderno i druga mjesta, počinile vrlo znatne štete na dolinskim propustima, vodovodnim postrojenjima, željezničkim mostovima, tvornicama i drugim postrojenjima koja suvrlovažna zaizradu municije. Ljudskih žrtava izgleda da nije bilo mnogo. Izvještaj francuskog generalštaba. K: B. Beč. 23. februara. U francuskom ratnom izveštaju od 22. februara, u 3 sata po podne se javlja : U A r t o i s, poslje jake artilerijske vatre, preduzeo je neprijatelj napad na naše položaje u šumi kod G i v e c b y. Neprijatelj je p r o d r o u prve redove našib šančeva, čime je u dužini od 800 metara potpuno razoren front prve linije, a prodro je i u naše šančeve druge linije, od kojih za sada drži samo još nekoliko poslije našeg protivnapada. Neprijatelj, čija se snaga računa na sedam bataljona, pretrpeo je znatne gubitke od vatre naše pješadije.

Nova srpska pučka nastava. ^ Prije svega nekoliko cifri. Prema zvaničnim statističkim podacima bilo je u Srbiji 78 97% analfabeta, ne uračunavajući ovamo djecu ispođ šest godina. U Beogradu samom bilo ih je 26.75°/ 0 , u okrugu niškom 81°/ 0 , valjevskom 80.40%, a u čačanskom dapače 81 23%. A ovi užasni postoci nesmeju nas niti začuditi, jer je od šestoitriđeset hiljađa školskih obaveznika pohagjalo osnovnu školu samo stoisedam hiljada, a sređnje škole oko 4600 učenika. Ne marimo ispitivati da li je uz bugjet od 125,000.000 dinara bilo upravo potrebno, da tako bude, ako se nije htjelo narod upravo ugroziti u njegovom opstanlai. U današnje doba, gdje borba za opstanak stavlja, kako na pojedince, tako i na ci jele narode najviše zahtjeve, ne može se, niti politički, niti nacionalno, niti gospodarski, održati narod koji u svojoj prosvjeti ue ide uporedo s duhom vremena. Znanj.e i umjenje bili su i ostaju osnovke na kojima počiva napredak i blagostanje i pojedinaca i cijelih naroda. Nijo nam ni na kraj pameti đa od svojih vogja zavedeni i teško iskušani srpski narod činimo odgovornim za žalosno kulturno stanje, koje se ogleda u gornjim ciframa. Ođgovornost za to nose oni koji su sa svojom koterijaškom politikom i sa svojim koterijaškim gospodarenjem skrivili, da u ovoj maloj zemlji penzije bivših ministara i visokih državnih činovnika iznose više, nego li se je izdavalo za čitavu nastavu. Ali upravo zato jer na svakom odgovornom upravljaču sudbinom jednoga naroda počiva i odnosno pučke izobrazbe velika odgovornost, bila je jedna od prvih i ponaj važnijih briga carsko i kraljevskog vojnog genei'alnog gouvernementa, da se srpskom podmlatku, na kojem počiva budućnost srpskog naroda, nakon ratnih godina, u kojima je moralo zapeti svako kulturno nastojanje. što prije i izđašnije opet pruži blagodat redovite školske obuke. Tek prije nekoliko dana imali smo prilike da na ovome mjestu izvjestimo o otvorenju prve pučke škole u Beogradu. Sa zadovoljstvom možemo već sađa javiti da su — blagodareći nastojanju svih mjerodavnih faktora, koji su se za ovu stvar zauzeli — kod carsko i kraljevskog vojnog generalnog gouveruementa, sretno prive- • dena kraju sva pitanja koja se ođnose na pučku nastavu. Uslijed toga otvorene su već u svim gradovima, a i u mnogim se