Београдске новине

Broj 27.

2. marta 1916.

Beogradske Novlne

Beograd, četvrtak

Strana 3.

sastanak ne samo predstavnici inteligencije iz cijeloga okruga, več i na stotine seljaka sa svojim starješinama, a živo zanimanje, što su ga ovi pokazali prilikom raspravljanja raznih gospodarskih i kulturnih pitanja, koja se tiču narodnog života, dokaz nam je, da i najširi slojevi susreću vlasti sa povjerenjem. Ova je činjenica od tim veće važnosti, što nam ona dokazuje, da je pučanstvo počelo uvidjati kako, su ga njegove predjanšje vodje zavaravale i kako su zlonamjemi i lažni bili svi oni glasovi, kojima se narod podbunjivao protiv austro-ugarske monarhije. Ovaj preokret u shvatanju pučanstva u toliko je veće moralno zadovoljenje za monarhiju, što su je njezini neprijatelji napali pod izgovorom, da hoće da štite Srbiju, sada pak srpski narod, napušten od svojih besavesnih vodja, i prevaren od svojih tobožnjih prijatelja, u tobožnjem „neprijate]ju“, nalazi svog pravog zaštitnika, koji ga gospodarski i kulturno potpomaže, i kojemu on to s povjerenjem priznaje. U interesu je pak samog srpskog naroda da se ovaj započeti preokret i dovrši.

Austro-Ugarska. Car Ferdinand u Beču. K. B. Beč, 1. marta. Zbog nazeba koga je car Ferdinand dobio u Coburgu, razboleo se od slabog bronhitisa, inora ostati u krevetu. Priznanja ratnicima. K. B. Zagreb, 1. marta. Opštinski odbor odlučio je o predlogu predsjednika opštine za podizanje jednog ratnog spomenika u čast hrvatskih ratnika i davanju p očasnog gradjanskog prava generalima B orojeviću i Sarkotiću. Generalima su poslati brzojavi, u kojima im se saopštava izbor za počasne gradjane grada Zagreba.

IJalkanske vijesti. Zauzeće Drača. K. B. Beč, 29. februara. Javlja se iz glavnog stana ratne štampe: Zapovjednik balkanske vojske general pukovnik pl. Kovess poslao je 27. februara slijedeći brzojav vrhovnom zapovjedniku nadvojvodi Fridrihu. Poslije sjajnih napada 23. i 24. februara prodro je danas u svanuće jedan bataljon brdske brigade sa istočnih položaja u Drač, gdje se sada mjesto talijanske trobojke vije zastava Austro-Ugarske. Smatram se za srećnog, što vašoj carskoj i kraljevskoj Visosti mogu da javim za ovaj značajan dogadjaj. Nadvojvoda Fridrih poslao je posiije ovoga ovaj brzojav general pukovniku pl. Kovess-u : „Blagodarim srđačno vašoj ekselenciji za vijest o novom uspjehu i koga su izvojevaie čete, koje stoje pod vašim zapovjedništvom. Protjeravši Taiijane iz srednje i sjeverne Arbanije. Radujem se danas postignutom uspjehu hrabrih četa, uspjehu koji je krunisan zauzećem Drača. Moje priznanje hrabrim četama, koje operišu u Arbaniji dijeli i carsko-kraljevsko glavno zapovjedništvo vojske. Uvodjenje gregorijanskog kalendara u Bugarskoj. Kako javljaju sofijski listovi, izneće bugarski ministar prosvijete u Sobranju ovili dana zakonski projekt, koji predvidja uvodjenje gregorijanskog kalendara u Bugarskoj. Ostaci srpske voiske. Talijansko priznanje. Lugano, 28. februara. Dok je do sada taiijanska štampa pisala kako se broj Srba opet spremnih za borbu penje na 200.000, morao je „Secolo" priznati u svojim posljednjim brojevitna, da do sada ima na Krfu samo 15.000 Srba spremnih za borbu.

Najnovije brzojavne vijesti. Pobjedni plijen pred Verdunom. K. B. Berlln, 29. februara. Iz velikog glavnog stana javlja se: Pojačana artiljerijska vatra trajala je na mnogim mjestima. Istočno od Maasa izvršili smo juriš protiv oklopne utvrde u neposrednoj blizini sjeverozapadno od sela Douaumonta: ponovljeni neprijateljski pokušaji za napad osujećeni su još u samom razvijanju. U Vo-

evru su naše čete zaposjele Dieppe, Abaucourt, i Blanzee. One su očistile prostrani šumski predeo kod Watrouville i Hodiomont i u hrabrom naletu uzele su Manheulles i Ćham1 o n. Do subote u veče broj zdravih zarobljenika iznosio je: 228 oficira, 16.575 vojnika; zapljenjeno je 78 topova, medju njima mnogi teški najnovije vrste, 86 mašinskih pušaka i nepregledni materijal. Kod Thiaville (sjeveroistočno od Badouvillera) napadnut je i uzet jedan istaknuti dio francuskih položaja i Veliki broj zarobljenika pao je u naše ruke.

Usljed toga je u Suecu na hitan način obrazovana jedna brigada iz australijanskih i indijskih četa, da odinah ode u Aden. Aden je sada opkoljen sa suvozemne strane mnogobrojnim, jakim i dobro naoružanim plemenima. Fnglezi su ne samo spolja, nego i u samom gradu pritešnjeni od urodjeničkih stanovnika. Dogodili su se mnogi napadi na više engleske vojne ličnosti. Do sad su Englezi u Adenu streljali preko 1.200 špijuna i atentato ra

Panika u Parisu. Ženeva, 28. februara. Prema jednom pariskom telegramu „Journal de Geneve“ izgleda da su u Parisu uvjereni u vojnim i u političkim krugovima da je snažni njemački napad na Verdun samo uvod istovremene velike ofenzive protiv Parisa i protiv Calais-a. Francuska štampa je vrlo zabrinuta zbog velike ogorčenosti i žestine sa kojom se vode sadanje borbe. U „Petit Parisien“-u piše pukovnik R o u s s e t, da je potrebno pre svega da se slome velika ofenziva, koju su sada Njemci počeii i tek poslije mogu saveznici da počnu svoju veliku ofenzivu za oslobodjenje. Zbog toga se sada i vrše koncentracije znatnih snaga. Prema poslednjim vjestima dostiglo je vrhunac uzbudjenje gradjanstva u Parisu. Često se sasvim otvoreno govori, da se u izvještajima generalštaba saopštava samo jedan dio za Francusku žalosnih dogadjaja u i iz Verduna. Pariska štampa uzaludno pokušava da umiri gradjanstvo, čije se uzbudjenje svakog časa može pretvoriti u paniku. Zvanični pokušaji umiravanja u Francuskoj. K. B. Paris, 1. marta. „Figaro" javlja : Ministar predsjednik Briand pojavio se u hodnicima komore i izjavio je, da je vojničko stanje dobro. Čete su oduševljene, a jake pričuve gotove su da izdrže najjači udarac. Francuski gubici na moru. K. B. KOIn, 1. marta. „Kolnische Volkszeitung“ javljaju iz Parisa: Zvanično sesaopštava: Pomoćna krstarica „Provence“, sa jednim transportom četa, potonulaje na putu za Solun 26. februara u Sredizemnom moru ; od 1800 ljudi spašeno je 690. Iz Havre-a javlja „Havas“, da je teretni brod „Au Revoir“. torpedovan od jedne podvodnice, potonuo. Posada je spašena. Potreba engleskog naroda za mirom. Amsterđam, 1. marta. Iz engleskih listova, koji su sada stigli, vidi se da je „Reuter“ u svojim izvještajima o govorima Snowdens-a i Trevelyans-a, držanih u engleskom donjem domu, u kojima je isticana potreba zaključenja mira, izostavio vrlo važne stav o v e. Suowdens potseča na izjavu ministra kolonija, koji je rekao, da nenra ni jednog člana vlade koji se ne bi iskreno obradovao pred mogućnošču za zaključenje mira bez povrede nacionalne časti. U k o I i k o više bude trajaorat, utoliko će težebiti zaključiti zadovoljavajući mir. Ne možemo očekivati slom centralnih vlasti privrjednim iznuravanjem. Naši saveznici drže se na bojištu samo još našom materijalnom i finansijskom pomoću. Jaka želja za mirom u Njemačkoj ne odgovara nekom pretećem slomu, nego dokazanoj činjenici o nepobedimosti centralnih vlasti. Postoje razlozi da se veruje da je sada povoljan trenutak za početak pregovora. Govorniku su poznate sve pcstojeće teškoće, ali polaže nadu na reči iz engleske prestone bjesede, i na odgovor koji mu je ministar predsjednik dao u decembru, na ime da su savjezne vlade spremne da prihvate sve predloge o zuključenju mira koje potiču sa neutralnog zemljišta. Predsjednik vlade treba da učini i jedan korak dalje i da da potstreka za zaključenje mira. Nijedna rasa nije u tako povoljnom položaju kao Engleska da bi mogla da učini taj korak. U istom smislu govorio je i Trevelyan.

Englezi u arapskoj klopki. Koln, 29. februara. Prema jednotn izvještaju iz Kajira od 30 januara stigle su tamo ponovo vrlo uznemirujuće vjesti iz A d e n a, prema kojima se Englezi nalaze u vrlo pritešnjenom položaju. Engleski čaisnici potvrdjuju nezgodan položaj Engleza.

Četvrti njemački ratni zajam. K. B. Berlin, 1, marta. Od 4 3 do 22j3 otvoriti će se upis na četvrti ratni zajam u obliku 4 '/ 2 u / 0 državničkih bonova i na državni 5°o zajam. Republikanski napadi u Italiji. K. B. Lugano. 1. marta. Na jednom kongresu republikanske stranke oštroje napadnut Barzilai, kome je osporeno pravo, da ma kako obavezno zastupa ovu stranku prema kralju i!i vladi. Odlučeno je da se pojača republikanska propaganda u južnoj Italiji.

Bnevne vijesti. Povratak iz Crne Gore. U sredu je opet jedan veći transport begunaca stigao iz Crne Gore u Beograd. Ovi napušteni, jadni ljudi davali su žalosnu sliku. Glad i umor je govorio iz njihovih lica, ali njihovo srce je žučno i puno gorke mržnje prema Pašićevoj vladi, koja ih je naterala da beže, ispred četa centralnih vlasti, ostavljajuči kuću i kučište i gredeći strahotniin putem ka siromašnoj Crnoj Gori. O danima, koje su tamo proveli, pričaju svi samo najužasnije. Ali sada se opet vraćaju u zavičaj i sa nadom na boiju budućnost sedaju u voz koji treba da ih odvede kućama. Medju ovim izbeglicama bilo je i mnogo žena i djece. Naročito su djeca činiia žalostan utisak. Mogla su se videti osmogodišnja do desetogodišnja djeca, i iz njinih očiju moglo se pročitati pitanje: Šta li su skrivili, te su naterani da idu u tudju zemlju, i tamo da se toliko namuče. Ponovno otvaranje njemačkog konzulata. Skorih dana otvoriti će se u Beogradu opet carski njemački konzulat. O tome se već vode pregovori. Lijepa proljetnja nedjelja. Lijepa proletnja nedjelja bila je ova posljednja nedjelja. Preko noć se vjetar, koji je cijele prošle nedjelje duvao umirio i nedjelja je osvanula lijepim veselim jutrom, koje je blistalo u zlatnim, umilnim sunčanim zracima sa Kalimegdana, u đolinu Dunava i Save. Pa i ozbiljne ciprese pogledale su veselije na kao more plavo nebo. Vesela djeca se igrahu preko već zasutih rovova, koje su Srbi iskopali na padinama ovog lijepog uzdignutog vrta. Gdje je to vrijeme? Utegnute uniforme, već bez šinjela vidjaju se na čisloj stazi, koja je zasuta šljunkom, na kluparna sjede stari i mladi gradjani ovoga grada, jedna sentimentalna gimnaziskinja sa sumnjivom crvenom sveskom — po svoj prilici Heine, koga Srbi neče nikako da zaborave — sve po starom. Dole ispod brijega ide jedno c. i kr. odjelenje u crkvu, praćeno čistim zvukom trube. Iz granatama oštećene tvrdjave dolazi dug sprovod zarobljenika Rusa i Srba, svi čisti i živim pokretima, dobrog izgleda. Oni se živo zabavljaju i preko širokih rječnih traka gledaju zemunske tornjeve. Juče i danas — šta sve biva u toku svjetske istorije Po ulicama grada redovan metež, ali u kome nisu više najmnogobrojnije uniforme, po podne sve ide u Topčider u drugi kraj grada, a u veče sve gostionice pune, igra se živo biliar, pored ozbiljne i neme igre šaha. Sunce mami čovjeka i pupoljke. Dolazi nam proljeće, doći će i mir. Beograd već uživa u njemu. Beogradsko prstenje za uspomenu. Zapovjedništvo mosne brane namjerava, kao trajan znak uspomene na osvojenje Beograda, da poruči prstenje, koje bi se u Beču izradilo. Čist prihod pripada društvu za patriotske ciljeve. Ovo prstenje bi bilo, ili samo od srebra ili sa pozlatom, u tri razne veličine, i to: Na grbu izgled Kalemegdana; opasan lavorovim vijencem, na kome je utisnuta gore austrijska, dole ugarska kruna; na sastavku s obe strane grba na kolutu prstena cifre godina