Београдске новине

Broj 29.

7. marta 1916.

Beogradske Novlne

Beograd, utorak

Prilog

Industrijska ratna sprema centralnih vlasti. Cilj entente je bio ne samo da umori giadju pučanstvo centralnih viasti, nego i da onemogući rat njene industrije. Medjutim to nije pošlo za rukom ententi, kao što joj nije pošlo za rukom ni želja, da gladju umori pučanstvo. O tome piše u „Berliner Tagblatt“-u jedan stručnjak i izvodi: „Treba samo zamisliti na kakve se sve inoguče načine b a k a r, u raznim oblicima sirovina, može obradjivati u zemlji, gdje je tako razgranata industrija bakra i mesinga. Već i činjenica što postoji kovinska burza vidni je znak, da ima znatnih skladišta. Zaire ruda nalaze se zatim i u topionicama, jer moderni džinovi visokih rudarskih peči ne smiju obustaviti svoj rad zbog nedovoljnog ili rdjavog dovoza. Ove zaire su ukupno uzevši u toliko veće, jer kao što je poznato u kovinskoj industriji Njemačka već godinama dolazi na prvo mjesto naročito u pogledu bakra, olova, cinka i nikla. A osim toga i bogate zaire belgijske industrije, blagodareći pobjedi našeg oružja, takodje su u našim rukama. Isto to važi za sve grane industrije, koje preradjuju inozemne sirovine. Tu treba imati na umu razvijenu tekstilnu industriju, koja je sa svima svojim granama, pa i u zauzetim krajevima Belgije i Poljske, jako rasprostranjena, pa i bogatu industriju kože svih ovih zemalja, pa njemačku, austrijsku i belgijsku industriju gume. Centar trgovine pamuka, kao što je Bremen razvio po cijeloj srednjoj i istočnoj Evropi, primorana je kao podlogu za svoj svjetski značaj, da u svakome dobu bude snabdjevena sirovinom pamučnom. Svakome je poznato, koliku je ulogu Ant\verpen imao u miru sa medjunarodnom trgovinom pamuka, kože i kaučuka. I tek Hamburg je bio od presudne vrijednosti središte raznolikih grana medjunarodne trgovine. Dakle sa svih strana ima obilato svačega. Tako će centralne vlasti biti u mogućnosti, da pokriju sve svoje potrebe za dugo vremena. Dalje, ostalo je pored izvoza u vrlo velikim količinama gotove robe, koja če se u manjem obimu upotrijebiti moči. Već sama vrlo razvijena trgovina u starim kovinama, krpama i ostalim otpadcima svjedoči, da će moči, pored velikog vrta, podmiriti sve potrebe. Sve ovo, što se uzima u obzir, stoji zatim na raspoloženju, da za vrijeme rata snabdije vojne potrebe, i od svih tih zaira ostaje nam na raspoloženje ogroman material, sa kojim ćemo moći snabdjeti sve ratne potrebe na duže, skoro nedogledno vrijeme. Pored toga mora se priznati, da se čak i najveći zairi ne mogu staviti na raspoloženje, jer bi u tom slučaju moglo nastupiti iscrpljenje, a na tu mogućnost, naravno, neprijatelji uvijek računaju. A

to ogledalo, i ja odjednom vidim kroz mateni otvor: planinski predio sa sniježnim šumama, dolinama i zelenim kao smaragd jezerima uokvirena tamnim obalama. Alkemist, koji u tom podzemnom carstvu vlada, uzme iz šolje kocku po kocku uglačanog čelika, pa ili položi na staklenu ploču. Svakoga puta ukaže se novi i novi predio tako raznolik jedan od drugoga, kao što ima razlike pustinja Sahara od Sjevernog mora ...

Penjemo se preko visećih stepenica u vazduhu, mi se zanosimo, a ruke nam dršću. Sad smo gore na najvišem krovu.koji je s obe strane strm, a nema se nizašta ukva/iti. Ovo je položaj, odakle se cijela Skodina fabrika može pregledati. Ali uzalud! Koliko se dogledati može vide se zgrade do zgrade, zasebne i u čitavom nizu, tamo željeznica, onamo vijadukt — ali sve ono dalje utonulo je u gustu neprovidnu maglu. Nakada su te fabrike bile udaljene od varoši, a sad su taj medjuprostor savršeno ispunile i one neprekidno niču jedna za drugom. Prije nekih godina Emil pl. Skoda udesio van grada za svoje radnike zdrave stanove sa svježim vazduhom. Ta se radnička kolona širila vrlo često sve dalje i dalje. Tada se pojavila svojim protestom fabrika, jer joj je bio potreban taj prostor i već sada otpočela taj prostor da opkoljava. Uskoro će ona izmedju njih ležati kao mravinjaci izmedju visovih jelovina. Plsen je nekada bio grad piva. Niko nije

I to bi se moglo sprječiti, kad bi se uveo način, kako se može lišiti uvoza i zaira. A drugi način kojim se u istini pošlo za sirovinom, jeste: novo označenje proizvoda. I ova nabavka je dvojaka. Ondje, gdje pored uvoza imamo dovoljno sirovine, tu se mora misliti na odgovarajuće povećanjedomaće produkc i j e. To je bilo moguće kod većine metalnih ruda, samo ako se veliki pribavni troškovi oko spravljanje ruda mogu nadoknaditi povečanim ratnim cijenama. Ovdje se može dodati, da Njemačka na primjer ima najveću produkciju cinka na svijetu, i stoga ne može lako, jačim iskorišćivanjem već starih majdana, cio uvoz da izbjegne. Isto tako se mogu dobiti gvozdene rude u dovoljnoj količini, a tehnika je odavno tako usavršena, da se kvalitativna razlika u nepreradjenim rudama naročitoin preradom može potpuno izravnati. Da, rat je pružio mogućnost, da se material za preradu aluminijuma, ilovača, u svim količinama može u domovini nabaviti. Najzad napomenuti ćemo u kratko, šta nam baš u ovom pogledu, vrijedi tolika količina kamenog uglja i mrkog uglja, kameni ugalj kao prvobitni produkat katrana, benzola i drugih važnih sastojaka. j mrki ugalj kao nepreradjen zejtin svake vrste. Još je značajnije, da se razni poremečaji tijela mogu privući. Koje mi ne možeino da dobijemo, ili koje, najzad, ne možemo u dovoljnoj količini da proizvodimo, popunjuju inostrane sirovine. Kao primjer navadjamo, da salpeter možemo zamijeti sa vazdušnim i krečnirn ugljenikom u tolikoj mjeri, da mi možemo više nego li nam je potrebno za municiju proizvoditi, a da ujedno možemo u dovoljnoj količini ostaviti i za poljoprivrjedu. Isto tako opšte poznato, da jednu veliku količinu bakra dobijamo od cinka i aluminuma; tehnički više ništa ne 1 stoji na putu, da električni vazdušni sprovod zamjenjuju žice od aluininiuma, koje zbog svoje lakoće ; imaju čak i preimučstvo. Za municiju nije nam više potreban pamuk, od kako je zamijenjen sa surogatom sačinjenim od drveta. A šta se već ne gradi od smole kamenog uglja, koji se dobije ođ benzola ; oskudica 1 u benzinu, koji ne možemo u dovoljnoj mjeri reprodukovati, savršeno je izgubljena bojazan, što se blagodariti može benzolu. Što je izašlo na prvršinu od dnevnih starina, današnja moderna tehnika dobija sve to iz uglja. Naravno, za sve je to pre svega potrebno, da se podnesu izdaci za vrijeme rnira. Ali novac, koji za to đržava bude izdala, ostaje u zemlji i ni innlo ne slabi narodnu privrjedu. Čitav niz ratnih izunia iskrsnuti če u mi.ru to se već danas mora priznati — te ćemo se jednom za uvijek u potrebi raznih sirovina osloboditi inozemstva.

govorio o lijepoj staroj palati državnog savjeta, ili o đivnoj crkvi i ostaliin znainenitim zgrađama, nego samo o pivu plzenskom. Oko polovine se prošloga stoljeća ustanovila jedna malena mašinska fabrika, koja je 1869. godine prešla u ruke Emila pl. Skode. On je stalno i sigurno uvećavao — tada sa 30 radnika, a danas sa 22.000 — i 1884. ustanovio.je lijevaonicu čelika, koja je uskoro pod imenom Škoda stekla svjetski glas. Od toga doba na sve strane svijeta liveni je čelik potisnuo liveno gvoždje, a odmah zatim bijaše prva novina obrazovanje oružne fabrike, uslijed koje je ovaj svjetski rat imao velikoga uspjeha. Sad se jednako pominju imena Krupp i Skoda. Emil pl. Škoda umro je 1900. godine. On je bio neumorni pronalazač, uslijed čega je pretrpio mnoga razočarenja, kojima je najzad i podlegao. Razni oblici oružja, koje se sađa cijeni, postali su uslijed njegovog neumornog pronalazačkog duha. On je živio u „Staroj Austriji“, ne misleći ni na sebe ni na svoje. Sad je Plsen grad obica, mužara i topova i ako se pivo još u veliko toči, koje je sada postalo slabije i od manjega značaja nego li što je nekada bilo. U koliko se Skodina fabrika proširuje u toliko, i još više, proizvod piva opada. Mora se koliko sa brašnom toliko i sa hmeljom štedeti. Plzancima istina to baš nije pravo, i oni i dalje troše ono žuto pivo u naviknutoj količini. (Nastaviti će se )

Privrjedni napredak Turske. Novi turski „Privrjedni iist“ sadrži opširna ; obavještenja ministra trgovine i zemljoradnje Ahmeda Nesimi bega, naročito o radu, koje će u najskorijem vremenu u tome resoru nastupiti i koje će biti preinačeno u „Ministarstvo Narodne f Privrjede"Ministarstvo će prije svega obratiti najveću i pažnju na proširenje zemljoradnje, kako bi se mogla osigurati što bolja žetva. Odjelenje za I zemljoradnju za vrijeme žetve raditi će ruku pod ruku sporazumno sa vojnim ministarstvom. Dolina Čikur Ova u vilajetu Adana biti će s kukuruzom zasijana. Naročita će se pažnja obratiti njegovanju pirinča, a u Brusi će se podići mlin za pirinač. Školska omladina u ve'iko se pripravlja, da se predobije za taj posao. Za utamanjivanje i-kakavaca ustanoviti će se veliko poduzeće, koje će potpomoći i 13. vojni radnički bataljun. Oznaćili će se i jedan njemački stručnjak za gajenje šećerne repe, koji će označiti mjesta, gdje se imaju podići šečerne tvornice. Ustanoviti će se trgovinsko odjelenje, koje će davati raznovrsna obavještenja o trgovini, a u turskim poslanstvima ustanoviti će se mjesta . trgovinskih atašea. Za šumarstvo će se uzeti ,1 njeinački stručnjaci, koji su sada u turskoj službi, H dokle če sadanji austrijski nadšumarnik Feyt uz pripomoć novonaimenovanih austrijskih stručnjaka ■ obići oblasti, da tačno ograniči pošumljivanje i fj propiše sječu. Dalje će biti ustanovljena industrijska banka, pri čemu če se obratiti naročita pažnja, da se što više stranog kapitala unese, ) pored domaćeg. Najzad se ministar nosi mišlju, da razvije što više tursko brodarstvo, industriju i trgovinu. Razne vijesii. Gubici talljanske flote pri provozu Srba. „Corriere đeila Sera“ priznaje, da je talijanska flota pri prevozu srpskih četa za Krf pretrpjela ogromne gubitke. Po tome listu potopljeni su slijedeči brodovi: Talijanski parobrod „Re Umberto“, mali bolnički brod „Margarite“ i torped „Intrepido“, a osim njih još i francuski parobrod „Jean Barth“.

Mojim niušterijama. Potraživanja MASTl bila su toliko velika, da nisam bio u stanju zadovoljiti ih. U buduče potruditi ću se da se, uvečanim zahtjevima odazovem po umjerenoj dnevnoj cijeni. Zeny Tajtazak Kolonijalno-delikntesna radnja. Predje ,,Šonda“ Kneza Mihajla ul. 35. C 205

Vladislav Paiić koji je kao poslastičar bio na službi pri srpskoj časničkoj (oficirskoj) menaži u Nišu, još od povlačenja srpske vojske iz Niša nije mogao biti pronadjen. Tko bi što o njemu znao, neka se obiuti administraciji ovog lista pod „Emilia Palić“. c!8C

u Kr. Milanovoj ul. 49 preko pta „KOLOSEUMi", dobila je veliku partiju cipela i čarapa muških, ženskih i dječijih, mast i gumu za §§ obuću, pertle i t. d. §§ :: PRODAJA EN GROS i EN DETAIL :: c 144

Moja kemićka čistiona i bojadisaona odijela, opet je za moje mušlerije otvorena. Anton Kellner Bojadisar i kemički čistilac. = BE0GRAD, Zeleni venac br. 14. Tvornica: DUŠANOVAC, KRALJEVA UL. 16.