Београдске новине

pefete, Beča i Švajcarske vratio u Englesku Major je Oraham bio dakle, i ako je bio ratni zarobljenik, od varvara Austro-Ugarske pušten u slobodu dok je medjutim na deset hiljada Nijemaca, i Austrijanaca koji su boravili u Francuskoj ili Engleskoj za vrijeme početka ovoga rata, ostalo još u logoru intemiranih. Ali major Graham ovu stvarnost ne udostojava nikakvom primjetbom. Odnosno stanja u Srbiji kaže major : ,,I ako narodom Austro-Ugarska ne postupa svirepo, ipak je stanje vrijedno sažale. Ali šta je c. i k. uprava učinila i neumorno i dalje čini, da poboljša po mogućnosti, to stanje vrijedno sažale, o tome mi ne nalazimo ni jedtie riječi u inter\viewu. Baš kao da bi se o tome moralo da priča engleskoj vojsci. Ta stvarnost učinila mu se ništavna. Na saprot tome , pominje on kao jedinu za austro-ugarsku poražavajuću stvarnost, da su se c. i k. casnici izjasnili, da će oni svršetak ovoga rata sa radošću pozdraviti. Ova izjava svjedoči o humanitarnim osjećajima časnika, i po svoj prilici da nema čovjeka na ovome svijetu sa osećajima. koji svršetak ovom strahovitom metežu ne bi s radošću pozdravio. Ali jednom potčinjenom Engleskoj, koja jc sa posljednjim ruskim vojnikom riješena da ratuje do istrage, tzgie Ja ova želja nerazumljiva. Kao suviše čudnovatu stvarnost pominje on dalje, da ga austro-ugarske čete nisu prinudjavale na rad i da je s njime za vrijeme cijelog putovanja vrlo učtivo postupano. Ljudima koji poznaju Austro-Ugarsku, ova stvarnost neće biti čudnovata, nego sasvim obična. Izjave su majorove pr^tampanc u vrlo malenom broju novina, ona nije imala gradjc za zajedanje Austro-Ugarske, i nas neće ni ma!o začuditi, ako uskoro opet jeziva izjava o Srbiji bude kružila u štampi entente i njenih prijatelja, propračana s uobičajenim komentarima na adresu Austro-Ugarske. Entcnti je istina neprijatna, a laži na- 1 laze stalno »a gostoljubiv prijem. UdenjivatKfl polltika entente prema GrčKoj. Izjava minlstra predsjednika Skudulisa. . Nema ni jednog dana, a da ententa ne pokušava, da Grčku silom izvuče iz ' njenog neutralnog držanja. Ni jedno sredstvo ne ostaje za ovo neupotrebljeno. Pokušava se, da se zemlja sprečavanjem dovoza životnih namirnica zamori gladju; sprečava se njena trgovina; izazivaju se sukobi na njenom zemljištu i vrijedja se njeno suvereno pravo; okupiraju se njena ostrva i vrše se nasilja u njenim naseobinama, i što još nije u posljednjem redu, želi se da izbije nepoverenje izmedju Grčke s jedne i centralnih vlasti, a uaročito Bugarske s druge strane. Grčki upravni krugovi morali su vrlo mnogo ovladati samim sobom, da uvijek udese ono držanje, koje najbolje odgovara interesiima zemlje, a ne dolazi u suprotnost sa uačelom neutralnosti, jer je položaj Grčke u istini vrlo težak. Da pak u Grčkoj postoji čvrsta volja, da se neutralnost i dalje očuva i da će i intrige entente za izazivanje nepoverenja prema Bugarskoj 06 tati bezuspješne, vidise jasno iz jednog razgovora, koji je imao dopisnik „Berliner Tageblatta" sa grčkim ininistrom predsjednikom Skudulisom, o kome on, izmedju ostaloga ovo saopštava: Ministar predsjednik mi je prije svega potvrdio vijest o zauzeću Eksisu, sjevero-zapadno od Sorovića, dodajući, da to nikoga ne iznenadjuje, jer se od dužeg vremena opazila namjera četvornog sporazuma, da svoje predstraže istaknu što bliže Lerinu. Zauzeće linije ima još i za cilj, da nas tu odsjek« od saobraćaja sa našom domovinom, vjerovatno, da u odlnčnom trenutku spriječe sporazum sa Berlinom. U samoj stvari time će saobraćaj biti otežan, ali ne može biti prekinut. Za diplomatski saobraćaj ne znači mnogo imati dvije ili tri linijeviše ili manje. U vezi s time ja sam naglasio ministru predsjedniku potrebu uredjenog novinarskog saobraćaja iz Njemačke i za Njemačku i napomenuo sam mnogospominjano iskrđvanje u Phaleronu, na koje snio mi morali vjerovati.^ Na to je Skudulis odgovorio: To je, ra-j zumije se, bila glupost. Mi smo istina] s naše strane učinili potrebne pripxeme,*!l ali su, držim, svuda poznate granice ra-' stegljivosti našeg popuštanja. Mi smo od početka rata jednoj od grupe sila izjavili blagonaklonu neutralnost i ini ćemo je očuvati, dokle se ne bude dirnulo u suverenost naše zemlje, a što je jedno i isto, u ličnost našeg kralja. Ižjava naše neutralnosti, koju smo mi učinili, bio je izraz politike našega kralja, ali to nije njegova lična politika, nego je on svojim doista čudnovatim osječajima prema strujama svoga naroda dao izraza opšteg mišlenja. Nije potrebno da se vi ovdje u gradu, gdje stranke prema strankama stoje, raspitujete. Idite vi u unutrašnjost zemlje i zapitajte tamo seljaka ili gradjanina, da li hoće rat, odgovor će biti uvijek jedan i isti. Položaj Grčke je neopisano težak i tugaijiv. Onda kad je trebalo da bude iskrcavanja u Phaleronu, bila se ovdje rasprostrla vijest, da se taj udar tifce kraljeve ličnosti. Trebali ste da proživite one dane. Moj je drugi prethodnik dao neutralnosti pravac, o kome se može reći, da je bio samo prema četvornom sporazumu blagonaklon. Ja sam, od kako s«m došao na ovaj položaj, produžio politiku neutralnosti, ali ja želim, da budem 5to više neutralan prema obim stranama. Četvorni sporazum je u po-

sljednje vrijeme više puta rasprostirao vijesti, da je Grčka imala neke pregovore s Rumunjskom, koji su već dobili i odredjeni oblik, očevidno s toga, da bi u Bugarskoj izazvao uznemirenost. Sve su to izmišljotine, u kojima nije ni jedna riječ istinita. Ja sam u politici vec toliko ostario, da se u takve igre ne mogu upuštati. Za mene je časnost najbolja politika. Ja ponavljam, mi ćemo ostati neutralni, jer je cijela zemlja uvjerena, da to najbolje odgovara interesima zemlje. Samo jedna povrjeda naših interesa i nezavisnosti mogla bi nas nagnati da promijenimo našu politiku. Postoji li nada, gospodine ministre, da su se grčko-bugarski suprotnosti toliko ubležile, da neće biti nikakva smetnja pri diplomatskom uredjivanju izvjesnih pitanja? Ovdašnji ^bugarski poslanik Pasarov besumnje je prožet najboljim namjerama i on je mnogo učinio, da odnose izmedju svoje i naše zemlje poboljša i učvrsti. Razumije se, da su tragovi nedavnih dogadjaja još i suviše svježi. Ali ja polažem važnost na to, da vas uvjerim, da ja, od kako smo stekii uvjerenje o njemačko-bugarskoi zajednici, i odnosno te tačke gledam s punim pouzdanjem u budućnost. Ja stojim na gledištu, da Grčka i Bugarska na Balkanu imaju podjednake inLerese. Kad se nebi na drugoj strani gajile pretjerane želje, ja nebi vidio nihakve tešlcoće, koje se nebi mogle bez ikakvili trzavica o.dk/ppiti.

Ratne bllješKe. Sir Grey govorio je u engleskom donjem doinu o navješlenju rata Portugalskoj, pa je malu pustolovnu republiku podigao do junačkog pomagača velike stvari. Pod velikom stvari razumije gospodin Grey poslovne interese Engleske, za čiju obranu će sada biti privučeni osim Ghurka, Papuanaca i mirni stanovnici iz nizina Taja. Govor engleskoga ministra spoljnih djela je klasičan prikaz svega, što cmo tečajem rata naučili poznavati kao tipično engleskp. To je on govorio, nije drugo pego gaženje svih plemenitijili Ijudskih osjećaja, proklamacija samovlasti materijalnih interesa, da se čovjek zaista ne rnože pomiriti mišlju, da je ma tko mogao ovakova što izreći. Ali bez svake je sumnje. To kako priliči nivcan-u gospodina Grey-a i drugova, kad on rat, koji sobom nosi tolika jada i nesreće ispričava riječima, da je portugalska vlada obzirom na potrebu ladja, morala provocirati rat. Austro-Ugarska j Njemačka se bore za opstanak, Portugaiska da se domogne isvjesnog broja ladja. U priznanju ovih plemenitih osjećaja obećaje gospodin Grey Portugalskoj svaku pomoć od strane Engleske. Kojom je savjesti Grey dao ova obećanja i koji će utisak ona učiniti u Lisabonu ? Engleska je stupila u rat, da brani Belgiju, a Belgija je danas sa devet desetina žaposjednuta od Nijemaca. Grey je i Srbiji obećao pomoć, a ona se danas nalazi potpuno pod tudjom vlasti. Engleska se je ,,pomoć“ dosada pokazala vrlo sudbonosna. To će isku6iti Portugalska, kao što su to i drugi iskusili.

Auslro - UgarsKn. Grof Berchtold. MarSal dvora prijestoljonas I j e d n i k a. ,K. B. Beč, 16. marta. Zvanična „Wiener Zeitung“ javlja, da je Njegovo Velićanstvo car i krajj naimenovao tajnog savjetnika grofa Leopolda B e r c ht o 1 d a za maršala dvora Njegove carsko i kraljevske visosti prijestoljonasljednika nadvojvode Karla Franje Josipa. Dosadanji kWmornik nadvojvode princ Zdenko Lobkowitz riješen je ovog mjesta i ujedno mu p.odareno dostojanstvo tajnog savjetnika Njegovog Veličanstva. Bečka štampa i Berchtold. K. B. Beč, 16. marta. Povodom imenovanja grofa Bercht o I d a za maršala dvora nadvojvode prijestoljonasljednika Karla Franje Josipa ističu listovi saglasno, da će ono u opšte biti pozdravljeno najtopJijim simpatijama i sveJikim zadovoljstvom. Jer grof Berchtold, koji je u besprimjerno uzrujanom i burnom vremenu s punim požrtvovanjem i radljivošču upravljao spoljnom politikom monarhije, pa je za tim svoie usluge prineo domovini u borbenim redovima ovog svjeskog rata, dolazi sad na položaj, koji odgovara njegovoj neobičnoj radljivosti i njegovim nezaboravljenim uspjesima. „NeueFierePrese” oimenovanju. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina") Beč, 16. marta. O imenovanju grofa B e r c h t o 1 d a za dvorskog maršala Njegove Visosti Prijestolonasljednika piše „Neue Freie Presse“: Izbor talco istaknute ličnosti je dokaz važnosti toga mjesta, koje će grof Berchtold zauzeti. Za njegovo imenovanje bilo je mjerodavno i političko uvjerenje Berchtoldovo i njegovi utisci i sjećanja mogu prijestoljonasljedniku biti dragocjena. Grof Berchtold stupio je Jkao dobrovoljac u vojsku, učestvovao je duže vrijeme u pohodu protiv Italije i unapredjen je za konjičkog satnika. Bugarski prijestoljonasljednlk u Beču. Audijencija k*d Njeg. Veličanstva cara i kralja. Beč, 15. marta. Njegovo Veličanstvo car i kralj je primio u paročitoj audijenciji bugarskog prije-

stoljonasljednika B o r i s a i princa Ć i r i 1 a. Prinčevi su zahvalili monarhu zaimenovanje majora, odnosno konjičkog kapetana, u husarskoj pukovniji kralja Ferdinanda broj 12. Ugovor sa Ruinunijom o nabavci žita. (Naročlti brzojav .Beogradskih Novina 1 ). K. B. Bukurešt, 16. marta. Kako „ A g r a r u 1“ saopštava može se smatrati, da je konačno zakljucen novi ugovor, kojim se 100.000 vagona kukuruza, a tako ista količina pšenice, koje ima na raspoloženju za izvoz, ječma i zobi, prodaje austro-ugarsko - njemačkom društvu. Cijene suistekaoi u prošlom

ugovoru.

BalKansKe uijesli. Vojvoda od Sachsen-Koburga na Balkanu. L. iš. Beč, 16. marta. VJadajuči vojvoda od Sachsen-Koburga, Karlo Eduard, prispio je jutros iz Koburga u Bač i odsjoo u palati Koburg. Na poziv bugarskog kralja putuje vojvoda na Balkan, da pregleda trakijski pješadijsk 1 p*ik, kome je on glavar.

iz entente. Težak položaj italijanskog kabineta. (Naročiti izvještaj „Beogr. Novina'.) K. B. Lugano, 16. marta. Položaj kabineta S a 1 a n d r e, biva iz d.apa u dan sve teši. Sad ministarstvo podtipiru pristašp Oiolitti-a koji su prije bili tako prezreni. U jućeranjoj je sjednici komore navodio poslanik Graziadei, da ltalija ne moše vječno ratovati sa Centralnim vlastima, jer su int one prije rata 24 postotaka agrarnih proizvoda liferovale. Ako Salanđra neće da ratuje protiv Njemačke, to još nije ilojalnost prenta četvornom sporaeumu, jer je nemogučno, da Italija uveča svoj front. Iz talijanske kotnore. Rdjavo vodjen rat. K. B. Ziirich, 16. marta. Talijanska je komora produžila debatu pri.vrjedno-političku. U toku debate izjavio je socijaiista Pugoni, da njegova stranka čvrsto ostaje pri tome, da ovaj rat za Italiju nijeblopotreban i da je isti rdjavo pripravljen i rdjavo vodjen. Poslanik Ruini izjavio je takodje, da radikali ne žele nikakve dalje pustolovine, koje raogH biti opasne, nego jedno kroz i kroz realistrčko držanje, koje računa konkretno sa svima tehničkim i vojnim mo-gučnostima. Odstup francuskog rainistra rata. Nasljednik generala Gallienia. K. B. Bern, 16. marta. „Le Journal* javlja, da je admiralu L ec a z e-u povjereno, da privremeno upravlja ministarstvom vojnim, đokle se uskoro predstoječe naimenovanje novog ministra vojnog ne izvrši. Predistorija d e m i si j e G a 11 ie n i s a. Zitrich, 15. marta. U francuskom minislarskom savjetu odigrale su se burne scene. Napadi G a 11 i e n i-a bili su sa svilt strana snažni. Briand je pretrpao vojpog ministra s prebacivanjima i izjavio, da je on opasnost za cio kabinet. Gallieni je razdraženo pobijao i izjavio, da mu je pri ulazu u kabinet obečano, da če njegovi reformni predlozi biti brzo sprovedepi. U mjesto toga zanjma se dalje sa sitnicama, a zaneinaruje se odbranbenost zemlje. Briand vodi dvosmislenu igru; on draži narod protiv vojske. Briand sa svoje strane okrivljuje Galljeni-a, da on teži za vojnom diktaturom. Megjutim je ministarskom savjetu podneta peticija vojnog odbora, koji je tražio, da se vojni ministar odmah pojavi, da podnese potrebna obavještenja o odboru poda.strtom memorandumu, koji sadrži optužne gradje protiv vojne uprave radi bitke u Verdunu. Gailieni je to odbio i podnio svojtt ostavku. B r i a n d se požurio, da nadje Poincare-a, koji ipak nije bio sa otstupanjem vojnog ministra zadovoljan, jer bi to posvjedočilo rdjav položaj i proizvelo tešku krizu, kad bi Gallieni imao velikih pristalica u vojnint krugovima. Da se to izbjegne tražilo se, da se Ga- ! llieni javi bolesnim, ali je Gallieni izbjega- I vao, da na ro pristane. I na posljetku se došlo do sporazuma u ovome: Gallieni če dobiti izvanrednu misiju, koja če mu stvoriti veču kompetenciju. U ovoj je misiji, Pan bio previdjen, koji je tu skoro iz Petrograda opozvan. Da se ovaj slučaj zataška, rasprostire se, da je Gallieni bolestan i da mora zbog zdravstvenih prilika preduzeti putovanje.

Ntu'noviie brzojtmne uijesti. Odstupanje admirala Tirpitza. K. B. Berlin, 16. marta. Zvanično se javlja: Pomotski državni tajnik T i r p i t z podneo je svoju ostavku. Kao nasljednik se označuje adntiral C a p e 11 e. Odstupanje Tirpilza izvršuje se punom počasti za organizaciju njemačke mornarice. Admiral Capelle, još od početka saradnik Tirpitzov pruža dovoljno jemstva, da u vodstvu ratnih podmornica neče nastupiti nikakva promjena.

Odstup admirala lirpitza. (Pan>člti brzojav „Beogradskili Novina"). K. B. Berlin, 16. ninrta. Iz saopštenja se listova vidi, da je admiral Tirpitz odstupio sa svoga položaja, jer nije mogao prodrijeti sa svojim gledištem o vodjenju rata podvodnih brodova. Koliho se iz zvaničnog saopštenja Wolffovog ureda vidi, ostao je Bethman-Hol!weg pri gledištu, da rat podvodnih brodova treba voditi, kao što je u poznatom memorandumu državne vlade nagovješteno neutralnim silama, to jest, da se on upravlja protivu naorttžanih trgovačkih brodova, dokle pristalicc „neograničenog torpeda“ zahtijevaju p t o š i r e n j e r a t ov.a n j a gnjuračkih b r o d o v a p r otivusvih brodova u neutralnim vodama, ne uzimajući u obzir, da I su oni naoružani ili nisu, nosili ma čiju zastavu. Pošto to gledište nije prodrlo, Tirpitz i je odstupio sa svoga položnja. Suhomlinov pred sudom. K. B. Petrograd, 16. marta. Petrogradski brzojavni ured javlja : Od cara postavljeni odbor za ispitivanje uzroka, koji su izazvali oskudicu u municiji, riješio je, da bivšeg ministra vojnog Suhomlineva još i zbog nezakonitih postupaka stavi podsud državnog savjeta. C a r je odobrio riješenje komisije. Zagonetno oboljevanje članova dunte. (Naročiti brzojnv .Beogradsklh Novina"). Rottcrdam, 16. marta. Iz Petrograda javljaju, da su se članovi dume Čejdže i Korensky naprasno pod zagonetnim okolnostima razboljeli. Oni su u dumi nagovijestili otkriča. K,ruže Y'j es d 0 pripremama za izvršenje atentata „Crne čete. Miroljubivi članak ,,Djena“. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Šlokholm, 16. marta. Članak petrogradskih novina „Djen“ proizveo je uzbudjenje, jer prebacuje ministru Sazonovu da on vodi Rusiju do propasti. Mora se jednom i na to pomišljati, da se sa Njemačkom dodje do sporazuma. Lloyd George putuje u Italiju. K. B. Rim, 16. marta. „ltalija“ javlja iz Londona, da če Lloyd G e o r g e putovatj u Italiju. Za predstoječu privrjednu konferenciju u Parizu poslaće italija samo činovnike ministarstva trgovinskog i finansijskog. Izinedju Italije i Francuske đošlo se uslijed objave “Stefani“ do sporazuma, da se za vrijeme trajanja sadanjeg rata s obe strane »davaju bjegunci i vojni obveznici. Engleska i neutralni. Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“. Amsterdam, 16. marta Javlja se, da će kroz koju ncdelju holandski radnici ostati bez zarade, jer tvornice oskudijevaju u sirovinama, a Engleska neče više ništa da iskrcava u Holandiji. Krediti za englesku vojsku. Govor državnog podtajnika T en n a n t a. K. B. London, 16. marta. U engleskom donjem domu izjavio je državni podtajnik Tennant pri donošenju proraiuna za vojsku, da nije u javnome interesu iznošenje brojne jačine pojedinih vojnih jedinica na raznim ratištima. Ali ipak hoče, da prizna primjernu disciplipu, koje su Čete u kratkome vtemenu svoga obrazovanja pokazale. Za vrijcme verbovanja za vojsku ®d strane lorda Derby-a prijavilo se za čjtiri dana jedan milijun rekruta. Odnosno vaz* dušne službe, rekao je Tennant, nabavka odbranbenih topova je bila bolja nego li ikada 1 orgaaizacija odbrane Londona sada je potpuna. Ona će u ovome obimu biti prenijeta i na provincije. Amerikanske čete u Meksici. K. B. Wachington, 16. martn. „Associated Press" javlja, da je prvo odjeljenje vojske za gonj«nje Vill a stupilo 14. marta u blizini Ćolumbusa na meksikansko zemljište. Nemiri u Baku. Naročiti brzojav „Beogradskih Novina". K. B. Štokholm, 16. marta Nemiri u Baku imali stt revolucionarni karakter. Držani su vatreni govori protivu reakcionara. Mnoge radnje sa životnim namrrnicama i druge, opljačkane su. Vojnici su pucali u gomile i mnogo je ubijenih. Grad se nalazi u vrlo užasnotn stanju. Ustanički pokret zahvača i okolinu. Ceo je k a vkaz u velikom uzbudjenju. Povod je nemirima bio spremanje jednoga pogroma. koje je ministar unutrašnjih djela Hvostov bio naredio. Debata o adresl u norveškoj komori. K. B. Christiania, 16. mart, Komora je otpočela pretres adrese. Vodj desnice B u 11, isjasnio je svoje veliko zadovoljstvo o ministarskoj konferenciji u Kopenhagenu, koja je ponovo zasvjedočila, da vlade triju sjevernih država hoće da očuvaju neutralnost. Državni je ministar Knudsen saopštio, da je u kopenhaškim konferenciJama vladala sloga u tome, d5 se očuva nezavisnost skandinavskih zemalja za vreme privrednih borbi, koje če nastupiti poslije svršetka rati.

I/vjeii'jj frđPiiisI og [/enerelnog stožera. K. B. Beč, 16. marta. Javljn se iz slnila ratne štamp«: 15. niarta 3 sata poslije podne: Zapddno od M a a s a neprijatelj u toku ove noći nije pokušao nov napad. Na fronlu izniedju Betliincourt i Cumyeres pošlo nain je za rukom, da na bajonetu i ručniin bombama djelimično vralimo, juče od nepvijateija na visini 265 iskopani dio rova. Mi smo držali Bethincouit, visinu Toter-Mann, južni dio šumei selo Cumyeres. Na cijeloj strani bilo je Živo pucanje. Na desnoj obali Maasa n«ma ničega značajnog. Isto tako i iz Wcewre, gdje su se pojavljivala inedjusobna jiucanja s vremena na vrijeme.

Grad i oKoIica. Privatrti poštanski saobraćaj u Srbiji. Ud 6. niar.ta t. g. otvoren je privatni poštanski saobiaćaj u okupirannn prije.delima Brbije. l<ad u c. i k. etapnim postansknn liadieštvinut vr$i se po jeduoj uaredbi c. i k. vrhovnutg vojnog zapovjedmstva, u kojoj se u glavnotn ovo veli: Kao mjesta sa poštanskim ustanovama u okujnraniru predjelima brbtjc za sadu su uzeta ova : Lieograd, Kragujvac, Vaijcvo, babac, Obrcn o v a c, Pulanka i G o r. M i 1 uli o v a c i Arandjclova c. Sva mjestaj'u kojitna ćc se doynije za lirivatui saobracaj otvoriti odnosnu uslauovitj poštanska i vrzojavna uadlcštva, objaviće se od slučaja na slucaj. l’rivatni ralno-poštanski saobraćaj protežc sc na otpravljanje dozvoljonib predineta u domašaju okupiranih prijedela i u austro-ugarsku monarliiju. Da li će se i pod kojim će sc nslovima moći dozvoliti poštanski saobračaj sa savczničkim i neutralnim državama, objaviće se od slučaja na slučaj pn-tem naierib«. Radi otpravljanja primaju se : dopisne kurte, otvorcna pisma, štampanc stvari (novine), ogledi robc, otvoreno predata pisma s.a czuačenjem vrijednosti. U ovima, ako ih šalje privatno lice, mogu se nalaziti s: mo dokuinenti na kojima, u znak da nisu surnnjivi, mora biti utisnut žig jednog iLoinog zapovjednika, i vrijedeće aitije, ali u njima iiesmije biti nilcakvog pismenog saopštenja ni gotovog novca. Poštanske uputnice, Poštansko štedioničiie ui'latne prh uanicc. le austrijskih, ugarskih ili 1,'Osans’d)hercegovačkih požtanskih predcla, I ao i predjla, koje je posjela c. i k. austro ugatska vojslra, mogu se, osiui nabrojanik predmeta, otpravljati u oki.pirane preć'jele i z a 1 v o r e n a p i s m a. Poštarina za razne predmete izn«: i : za dopisne karte i h, za pisma od 20 g težijie 10 h, preko toga do težine od 250 g 20 li, za štampane stvari u težini do 50 g 3 li, preko 50 do 100 g 5 h, preko 100 do 250 g 10 h, preko 250 do 500 g 20 h, prcko 500 do 1000 g 30 h. Noviuarskim preduzećima može so, niolbom preko poštanskog nadlsštva zemIje u kojuj se predaju, dozvoliti, da :.e novine olpravljaju po smanjcnoj novinarskoj poštariui. za robne oglede u težini do 250 g 10 h, preko 250 g do 350 g 20 h. za pisma sa označenom viijeduosll : za njihovu težinu 48 h, za označenu vrijednost do 100 K 6 h, preko 100 do o00 K 12 h, a svakih daljih 30U K b h. za poštanske uputnice za svakih 50 K 10 h. Sve pošiljke moraju plaćati ptoštarinu. Neplaćene pošiljke neće se otpiavljati, one će s# vratiti u injesto, gčlje su pređate. Pri svim poštanskim pošiljkama nedozvoljava se upotreba jezika i pismena koja otežavaju obazrivost, tajno pisanje i brzopis. Za upotrebu ćirilice u poštauskom saobraćaju mjerodavna su cpredjeIjcnja o njenoj primeni u javnom saobračaju. Saopštenja o kakvim vojničkim prilikama uzaptiće se, a protivu pošiljaoca će se u svakom shičaju povesti krivična istraga. Osim novea u krunskoj * iednosti primaće se i novci njematke, bugarske, turske i srpske vrijednosti, zatim crnogorski perperi. Odnosno < bračunavanja Izdaće se naročita upustva. Cio poštanski saobra :aj stoji pod vojnim nadzorom. Službeni sat' ’ za saobračaj privatnih utvrdjeni su na slijedeći način : u nedjeljne dane i na praznik, koji padne u nedjeljne dane : od 8 do 12 sati prije pc đne, i ad 2 do 6 sati po podne ; nadjeljom : od V" 9 do V* 1 2 pre i od 3 do 4 sati j po podne ; Odnosno dozvole pake nog i brzojavnog saobraćaja, dalje o na .inu dostavljanja pošiljaka i izvještaja, i; dać c se mraJ iSita naredjenja. Povratak Beogradjana. Ovih dana veći broj beograćs .ih porodica vratio se svojlm domovima u J’eograd. To su, većlnsm porodice člnovnik t i imučnije klase, koje su bile rasejane po svima mjestima u Srbiji ostavljene od rvojih otsca, sinova i brače, koji 6u otiSli z inostranstvo. Medju uglednijima se nalaze: Nikola Gjorgjević, državni savjetnik i Giga GerSič, 1 universitetski profesor.