Београдске новине

SaopM o Rsstfllima.

i V u k o-

$1. _ Na zamolbu bečkog poslanjiuncijature) Sv. papinske Stolice u fmolimo za izvještaj gdje sc nalaze, zdravo i koje je materijalno stanje dih lica i porodica: Svi iz Beograda: Živku Arandj eloviču i njegova Lnka kao i o Dragi Obrenović i sinu ^ru, Njeguš'eva ulica 65. Katarini J a n k o v i č, Simina ulica 33. Olga, Bogoljub i Živko V u j i ć, iMateje ulica br. 2. Mileva, Soja, Draga i Rada Vulović, va ulica br. 26, i Jevremova ulica 42. Gjorgjo A 1 e k s i ć, Studenička ulica jLenka Pačić, Pop Lukina ulica 19. I O ženi i sinu Velje Vukičevića, prska ulica 15. Vidosavi Š p a r t a 1 j, Makenzijeva ili Ljubičina ulica 44. i. O sestri Gjorgja Špartalja, Biska Irlica 45. j. 10 Ruži Stefanovič, Bitoljska O Ljubici Trifković. Smiljania ulica 22, ili Krunska ulica 92. l. O gospodjama Djoni ć * ć, Llirmitorska ulica 7. m. |0 Milevi i Matildi Pavlović, jfijBloša Velikog 36. n. |0 Mladenu Kokanoviću, farma^Hndinska ulica 48, i Emiliji Belić. o. lO dr. Lazaru i Marti Stanojevič, ■a ulica 36. ^■O ženi Dimitrija Mladenoviča, ^■istantinu M i h a j 1 o v i ć, Skadarska ■>• lO ženi Radiše Nikolića, neka ■ Slavko M i h a j I o v i ć. ■o Zorki, ženi Nikole Viktoroća, lilica Miloša Velikog 75. s. O Jeleni, ženi Sime P e t r o v i ć a, ca Vbjvode Dobrnjca 7. t. O Vladimiru Jovanoviču, miniu, Simina ulica 25. u. O Mihajlu Ćupriću i ženi Jelki, inkova ulica. v. O Ljubici Borivoja Popovića sa :coi« Cara Uroša ulica 22. z. Vladimir Spasojević, Takovska ca br. 2, da javi o svom bratu Živku Spa^Bu. x. Draga Katanić, Smiljanićcva ulica 28, javi o svojoj djeci jesu li živi i zdravi. K r a 1 j e v o. H O gospodji Pola D i m i t r i j e v i č. 'Wf>. O porodici Mike Radivojeviča. c. O Ljubi Novakoviću. jjRfl 1 . O Sofiji Paunovi ć. • "V O porodici profesora univerziteta dr. de M i tr o v i ća. f. O gospoji Milevi udovi Svetozara rozdića i njegovoj ćerki Stani. O Mili ženi Bore P a j e v i ć a. H. D Leposavi ženi generaia Mihajla išića. Istoj se javlja, da su Dragomir, Hrar i Jesa zdravi. Kragujevac. O Nataliji ženi Triše Kaclerovića. b O porodici dr. Uroša S i m i ć a. c. O Darinki ženi advokata Čede Rai a. d. Nataliji D j o k i ć.

I v

Kruševac. a. 0 Stani, ženi Momčila Stefanov i č a. b. O Danici Prodanović i porodici. c. O Persidi, ženi Velje Vukičevića. d. O familiji Dragoljuba Komarćića. e. O Petri, ženi Obrena Vućičevića i njenom sinu Živku. (Nastaviče se). 182. Henriku Lileru, Žencva. Raspitajte o Dimitriju Lj. Protiću gimnazistu, koji je zdrav u Francuskoj u školi. Javite mu da je otac zđrav i nalazi se samnom u Beogradu. Neka piše preko vas. Ovo isto učiniti za Božidara i Milana sinove Milivoja Simića. Hvala od Milivoja i Ljube. 1S3. Milovanu Protiću, medecinaru, Drosendorf. Javi se roditeljima, jer toliko vam puta pisaše, a od Vas ništa ne dobiše. 184. M. 11 i d ž a n o v i ć u, Kraljevo. Pismo i kartu dobili. Hvala! Zđravo smo oboje. Dodjite ovamo. 185. Desanku Sterić i Olgu G r egoroviča iz Beograda, koje su u Skoplju izvještavam, da sam u Beogradu i da sam zdrav. U kući je dobro, tetka Mina i Hija javile se kartom da su zđrave, javite se preko ovog lista, kad če te doći kući. Dušan. 186. Milutin Arandjelović, geometar, hotel „Biger“ Bern, Švajcarska, moli izvještaj o bratu Milanu, gđie mu se nalaze sestre Olga i Vesela, Slobodan, Joca, Voja, Žarko zdravi su. Izvijestiti preko ovog lista. 187. Velizar M. Marković, izvještava svoju ženu Milicu, Bogojavljenska ulica br. 9. da je on žđrav u Bernu (Švajcarska) Malhenhofstrasse N. 8, II. Stok i da brine za nju i majku, da odgovori preko ovog iista. Tako isto izvještava Vladu Spasojevića profesora iz Beograda, Takovska ul. br. 3, da odgovori da li je on sa cijelotn familijom zdrav i gdje se naiazi. 188. Emilija Raša iz Zagreba, Duga ulica 19. Mirko Jovanovič sa ženom nalazi se u Beogradu, Avalska ulica 7. Pozivaju vas da dodjete u Beograd. 189. Sinovi pok. Stojana R i s t i ć a, trgovca iz Čačka, izvještavaju svoju mater i žene da su zdravi i nalaze se u Ženevi, 16 Boulevard du Pont D'Arve i mole ih, da im se jave. Borisav Pajević, ingenieur izvještava svoju suprugu Kamilu, da je zdrav i da je zaposlen u jedrioj fabrici i moli je, da mu se javi na ovaj način. 190. Zuriški Bureau javlja o rezervnom poručniku dr. Čedi Marjanoviću, da je isti sretno prošao kroz Arbaniju, pa će naknadno još javitigdje se s a d a nalazi. 191. Dragoljub G. Jovanović iz Niša javlja svome bratu Jovi G. Jovanoviću, da je on zdrav sa svojim bratom u Ženevi hotel „Terminus“. 192. Austrijski Crveni Krst javlja, da u zarobljeničkim spisima nijesu ubilježeni. Dušan Matković pisar iz Beograda, Boško G j o r g j e v i č, gimnazist iz Kraljeva, Filip Derović, ksfectžija iz Mitrovice, Msrko Jovanovič, student iz Beograda, Nikola M i 1 e n k o v i ć, gimnazist iz Beograda, Borivoj S a v i ć e v i ć, činovnik, Dragoliub Mor o t v a n s k i, obućar iz Beograda, Stevan Antuno v i ć iz Beograđa i David H o h n e r, činovnik sa Cetinja.

Josef Kovacs, dr. F. ViadisIavMenhard, A. Friedrich Plechl. Sva ova trojica vpjni Ijekari austro-ugsrski, koji su ^■robijeni sa puno požrtvovanja radili uaušivanju nesretne epidemije, dok i BBije smrt, koje se nijesn plašili, posila Ha sreću, doba epidemije i bijesnilo ta Jrešli su Valjevo jednom za svagda d« as Valjevo počinje živjeti novim rotAi. Već prvi utisak, na koji stranac i doj sku u Valjevo naidje, prijatan je vesejo isnenadjuje. Primierna čistoća, 'ja se svuda primjećuje, dokazuje, da dje opet vlada jedna snažna ruka, koja sa peumornom energijom, prenra tačno Iređjenom cilju, učiniti sve, da Valjevo istane opet dostojnim svoje stare slave. Beograda na rejone. jia posljcdnjoj je svojoj sjedniđ odbor |Beograda riješio, da bi se olakšalo astvu nabavka brašna, krornpira, šedrugih životnih namirnica, koje probrodavnice odbora građa Beograda, da peograd podijeie na 15 rajona, u ko fe se otvoriti prodavnice životnih na a i u kojima će se vršiti prodaja sva ana. Ovili dana izradiče se naročiti led po kome če se svi gradjani moči Jabdijevaju svima namirnicama, koje prođaje vrlo lahko i rra vrijemc. je lažnih i obespokojavaiućih tsti. tbog žirenja lažnih, neosnovanih glaIkoji uznemiravaju pučanstvo, reuarsh'o Isilo jednu gospodju.

nog artikla životnih nnmirnica za svaku kuću, riješio je na poslijednjoj svojoj odborskoj sjednici, da nabavi veću količinu krompira i da po niskoj cijeni prodaje građjanstvu, Ovih dana ta nabavka krompira je i izvršena i od juče prodavnice namirnica odbora grada Beograda odpočeie su da prodaju i krompir. Svaka porouica dobijaće i krompir po legitimaciji srazmjerno broju svojih članova. Potieba radnika i radnica. Ocboru grada Beugradj potivbno je 290 Ijudi i 300 žena za rad. Sva lica, koja žele da stupe na posao, neka se obrate za obavještenje k ncelariji u odboru grada Beograda, Jugovića ulica broj 6. Zabranjena prodaja slatkiša. Zbog prodaje slatkiša na željezničkoj stanici, što je po propisima zabranjeno, uhapsilo je vojno redarstvo 19 civilnih osoba i kaznilo po redarstvenim propisima. : Kocka. Dv r a gradjana, koji su se u nedjeiju u veče litjeli 'kockati zateklo je redarstvo i uapsiio. Samo se po sebi razuraije, da je i u Beogradu kao i u cijeioj Austro-Ugarskoj svaki način kockanja zabranjen.

Smrtni siučaj. U rezervnoj bolnici ,,Brčko“ u Beogradu iimro je od zapaljenja pluća u nedjelju u jutru jednogodišnji dobrovoljac narednik Karlo Knob, od podvozne čete broj 8. izdavanje pomoći. Priznanice, po kojima činovnici, udovice i uneirovljenici dobijaju pomoć izradjene su za rr.jesec mart i poslate odbcru, da ih razda. Od juče je odbor počeo iste priznanice i da izdaje, po kojima će se l. apriia priinati pcunoć za mjesec mart. Cvjetni trg. Odbor grada Beograda donio je odluku. da se dućar. u dvorištu i sala pijace Cveini trg mogu držati otvoreni i u njima obavljati rad preko cijeloga dana, a do vremena, koje važi i za ostak- radnje u gradu. Brašno za gradjanstvo. Odbor grada Beograda još od prvih dana dolaska carsko i kraljevske vlasti saglasno sa njima snabdijeva gradjanstvo sa brašnom. U tom ćilju obrazovano je i nekoliko prodavnica brašna. Ovih nekoliko darta nije bilo brašna u prodavnicima jer brašno nije bilo stiglo. Juce je prispio veći broj V3gcna brašna, koje će se od sutra početi razdavati gradjanstvu. Krompir. Pitanje o nabavci krompira zanimaio je u poslijednje vrijeme skoro sve gradjane Bebgrada. Na pijacama bilo ga je sve manje i manje, naročito uslijed sijanja samog krompira, a i cijena je bila priiično dignuta. Odbor grada Beograda, da bi olakšao gradjanstvu nabavku krompira, ovog zaista potreb-

IfarodRfl prluređfl.

tječaji vrijednota ugljena, petrol'eja stilne industrije. . K. B. Beč, 28. marta. Još juče pokazana volja u kupovini, uslijed povoljne ocjene vojnog položaja i povoljnog izvještaja berlinske pijace, pojačana je u velikoj razmjeri. S ruke pod ruku time je došlo i olakše smanjivanje, koje se medjutim samo na gvoždjane papire, municione papire i pojedine transportne akcije pujačaia. Povoljne izuzetke su imali papiri ugljene i indt;s!rije petroleuma, za koje se više raspitivalo. Ukupni obrt držao se u najužim granicama. Na uložnoj pijaci nisu nikakve promjene nastupile. Rumunjska hrana za Centralne viasti. Kao što je tu skoro javljeno, u Bukareštu je potpisan ugovor o liierovanju vrlo velikih količina hrane iz Ruinunjske Centralnim vlastima, izmedju središnjeg kupovnog ureda u Berlinu, ratnog žitnog saobraćajnog zavoda u Beču i ratnog-produktnodioničkog društva u Budimpešti s jedne i rumunjske centralne izvozne komisije za hranu i povrće s druge strane. Pomenute njemačke i austro-ugarske organizacije za uvoz hrane kupuju prema tom ugovoru 100.000 vagona kukuruza, kao i cjelokupnu — po uvidjanju unutrašnje rumunjske potrošnje i po ostalim rumunjskim prodajnim ugovorima — zalihu predvidjenu za izvoz u pšenici, ječmu i povrću, zalihu, lcoja se cijeni na 40.000 vagona. Rumunjska je vlada sve tnognće olakšice za transportiranje ove hrane na željeznicama i vodenim putevima već priugotovila. I u obrnutotn je postignut sporazum, a da se i liferacije proizvoda centralnih vlasti Runiunjskoj tako isto i medjusobni provoz po mogućstvu priugotovi, pa da se i na tome polju sve potrebuo uradi, kako bi se obostrani trgovinski odnosi opet normalno uspostavili, u koliko se to u ovim okolnostima u opšte izvesti može. Slobodna trgovina kože u Bosni. Iz Sarajeva nam javljaju: Više vojno zapovjedništvo obustavilo je ograničenje obrta za kožu i mjcšinu na ratištima Bosne i Hercegovine. Slobodna trgovina koža i mješine, s izuzetkoin užeg ratišta, u cijeloj Bo»ni i Hercegovini ponova je uspostavljena. Savez austrijskih vjerovnićkih udruženja. Mjerodavna austrijska udruženja vjerovnika sporazumjela su se, da ce u oninr siučajevima insolvencije kod kojih su njihovi članovi s tražbinama interesirani, zajednički postupati, a vodstvo u dotičnoj stvari prepustiti ononic udruženju, koje imade najviše tražbina. U ovaj savez pristupila su do sada vjerovnička udruženja u Beču i Pragu, savez sadžija i trgovaca plemenitiin kovinama, na dalje, savezi interesanata industrije papira, te industrije drva i pokućstva. Rusija pred gladju. Javlja se iz Stockholma: Izvještaji neutralnih putnika i iz izvještaja, koji stižu iz Petrograda, daje se jasno poznati, da su se u Rusiji pojavili teški unutarnji i spoljnji kalamiteti, ispred kojiii s dana u dan pogoršana privredna kriza inora otstupiti. Ono, od čega se obavješteni činioci Rusije danas plaše i koje vide da neotstupnpć dolazi, nije ništa manje odgladi u najužasnijem tt j- toto t-I • • ,■ smislu te riječi. Kon g r e s p r i v r e d n i k a U godtnt 1912. biia je raspisana li- , . . J , * 1 y zgotovio je rezoluciju, koja mudro l je no ti | otvorcno govori ovo: „Rusija preživljuje užasne trenutke. Država stoji pred jednorn v e 1 i k o m k a t a s t r ofom, na njeniin vratima kuca glad. Pojave Nspoieonske T812. godine pojavljuju se na poijoprivredi. Ogromne oraće zeralje ostadoše neuradjene, oskudica u hljebu prijeti nam paklenim utvarama. Brza pomoć, nabavka sjemena, radnici, stoka, neće nas više moći sačuvati od katastrofe, koja se munjevitom brzinom približava, koja je, evo, već suviše blizu došla!“

Kod grupacije ljudi, koji vladaju stanovitim granama igra još i danas na dalekom istoku religija veliku ulogu. U evropskim državama je doduše tnoderno vaspitanje probudilo nastojanje tolerancije svih vjeroispovijesti, da syoje bližnje smatrarno ravnopravnima, bez obzira,kojoj oni pripadaju vjeri. Je li od toga vremena postalo bolje? Nije. Jer danas stupa na mjesto religije — polifika, koja stvara najprotivnije poimanje medju ljudima, koja sprječava svaki rad i trgovinu. U Srbiji nikada nijesuznali raziikovati politiku od trgovine. Srbima nikad nije bilo dovoljno, da se dijele samo po vjeri. U bezbroinim pjesmama i pričama govori se o gospostvu Turaka, pa kada je Srbija mislila da nije dovoljno nagradjena u svojoj mržnji protiv Turske, njezini su političari kao srestvo k svrsi, svratili svu mržnju protiv Austro-Ugarske. Sve što u Srbiji nijeuspjelo ili nije valjalo kriva je bila Austro-Ugarska. Svatko je morao primijetiti, da je sa režimom radikala započelo raširivanje političkog neprijateljstva protiv Monarhije, koje je na štetu Srbije preneseno ne samo na sve slojeve naroda, nego i na trgovinu. Ovaj rad, kojeg se je nazivalo „emancipacijom srpske trgovine" od Austro-Ugarske monarhije. može se podijeiiti u tri perioda. Kao umjereni period bilo je vrijeme od abdikacije kraija Miiana pa sve do početka vladavine kralja Petra u gođini 1903. Kao akutni period vrijedi vrijeme od godine 1903., pa do aneksije Bosne i Hercegovine u godini 1908. Kao direktno neprijateljski period može se naznačiti vrijeme od godine 1908. pa sve d'o balkanskih ratova u godinama 1913. i 1914. koji se pretvorio u potpuno političku anarhiju i bojkot austro-ugarske trgovine. Od mnogih iskustava samo jedan primjer

feracija željezničkih pruga u vri od tri tnilijuna kruna. Makar je austrijsko Alpino Montan društvo predalo najjeftiniji ofert, ipakje ovaj posao predan nekoj maloj nepoznatoj škotskoj fabriki. Pošto ova tvornica nije svojim obvezama mogla zadovoljiti, raspisana je ponovna liferacija. Opet je ovo austrijsko društvo bilo najjeftinije. Pod raznim izgovorima tadanji je ministar gradjevina odredio treći raspis liferacije, ali je i ovaj put ostaio austrijsko Montan-društvo nepobjedivo. Ipak je na poticaj srpskih poiitičara ovaj posao povjeren jednoj njemačkoj privatnoj firmi. Srbija za svoje produkte nikada nije imala boije kttpce, nego što je bila susjedna monarhija. Bilo je godina kada je Austro-Ugarska preuzela 80 postotaka čitavog izvoza Srbi;e, pa ipak j je žeija za „emancipacijom“ bivala svaj kim dartom veća. Zapravo za ovim se i je krila osvajalačka : endencija veliko srpske politike sa parolom do Ađrije, Bosne i Banata. Od sada neka stupi na mjesto ove neproduktivrie politike razbor i Čitava eneržija naroda neka bude posvećena radu. Ladislav D. Kostović. Bečka burza. K. B. Beč, 27. marta. Privatni promet sa efektima započeo je danas nakon oba praznika sa čvrstom tendencijom. Povoljni izvještaji sa svih ratišta djelovali su povoljno, a osobito vijesti iz Berlina o velikini supskripcijama na četvrti ratni zajam. Ovo prijatno raspoloženje potrajalo je do kraja, pa su osobito porasli

Povišenje vožarinskog stava na brodovima. Iz Beča se brzojavlja : 27. o. m. kao što je javljeno, opet je otvorena dunavska plovidba za Bugarsku i Rumunjsku i time za nizvodni tok Dunava. Parobrodska društva sporazumila su se, da će za nizvodni obrt preduzeti povišenje vozarinskog stava. Od dugi niz godina bile su za normalne stavove klase I A i B olakšice dodijeljene, ove će sad u nizvodnom obrtu otpasti. Nov francuski zajam u Americi. Javlja se iz New-Yorka žicom : U ovdješnjim finansiskim krugovima, očekuje se emisija novog francuskog zajma. Ovaj će se zajam upotrijebiti za isplatu dugova, kojima je stigao rok i za sprečavanje daljeg nazatka francuskog mjeničnog tječaja. Kriza brašna u Rumunjskoj. Rumunjski niiinovi izvoze pri običnom prometu za suabdjevanje unutarnje potrebe godišnje oko dva milijuna metarskih centi

irasna. t porea svega loga, k» ljeno, prije tri nedjeije vlada je zabranila izvoz brašna. Ta naredba primorala je, a naročito velike mlinove, da obustave rad. Ali kao što bukareški Iist „Argus“ doznaje, rumunjska če vlada izraditi zakon, da zemijodjelce prinudi, da potrebnu kolićinu žita za unutarnju potrošnju, moraju dati, pa će se onda staviti na raspoloženje mlinovima. Izvoz brašna će takodjcr i to na taj naćin biti regulisan, da svaka mlinara 40°/ 0 njenog produkta za izvoz mora dati. Poštanski saobraćaj izmedju Portugaiije i Bugarske. Kako nam javljaju iz Sofije prekinut je poštanski i telegrafski saobraćaj izmedju Portugalske i Bugarske. Promjena voznog reda kod bos.-herc. zemaljskih željeznica. Skraćivanje vremena vožnje. Na 24. o. mj. stupila je na snagu promjena voznog reda, koja pokazuje na pruzi Sarajevo—Bosanski Brod poboljšicu osobnog piometa vlakova, jer se.trajanje vožnje od 18 odnosno 20 sati snizuje na prosjećno 14sati. U priključku na nove pošhmske viak- ve pruge Sarajevo—Bosanski Brod stvaraju se takodjer na ostalim prugama povoljnije sv ze vlakova. Uvodjenje metarskog sistema u austrijskoj tekstiinoj industriji. „Pester Lloyđ“-useiz Beća brzojavija: Tu skoro je odbor pamučnog prediva i odbor pamučnog tkanja u Austriji ua osnovu jednog predloga donio ziključak, da obrazuje posebni odbor, koji če imati da se bsvi sa pitanjem broja vlaknih žica u centitreUima na mjesto dosadanjeg engieskog sištema. Taj komitet će se uskoro konstituisati i sa proučavanjem pitanja, o kojem se već i u Njemačkoj mnogostrano pretresa, otpočeti. Južnonjemačka udruženja već su se izjasnila za uvod|euje metarskog .isfeina u pam ičnu industriju. S tom izmjenoin ujedno biće skopčano da i tehnički odnosi pretrpe protnjene u ustanovljenjima predionica i tkačnica.

k 'šd

iglll.

Rublja i svinja. Čuvenom ruskom klovnu Durovtt. koji je ovih d;na umro, posvećuje „L’Opinion“ jedan interesantan člamk u kome se nalazi slijedeći stav: Bilo je to u Petrogradu, u vremenu Uada je V i š n j egrads-kij bio ruski ministar finan-.ija. Rubija je tada još msnje vrijedila no danas. Durov se pojavio u cirkusu sa svojom omiljenom svinjom. Na tlu arene metnuo je novčanice raznih zemalja i zapovjedio svinji da ih podigne i da ih njemu donese. Svinja je uzela novčanicu po novčanicu i donijelu ih svome gospodaru. Ali kad je svinja najzad došia do rublje, njuškaia je oko nje, ali je ostavi na tlu, kao da je nije mogia podići. Durov se okrene publici i reče : „Zašto očekujete da svinja podigne rubalj, kad to i Višnjegradskij ne rnože učiniti." „Snimljeni na frontu". Iii: kako postaju engleski ratni filmovi. Dešava se sada ne rijetko, tako priča „Popular Scitnce Montyly“, „da po kakav miran engleski šetač, dok putuje kroz usamljeno polje iznenadno ispred sebe ugleda gomilu ljuđi sa šljemovima sa šiljkom na glavi i bajonetiina u rukama. Za ime Boga, šta se dogodilo, misli on, da jiisu Nijemci došli do uedostižnog Albiona? Ali se brzo umiri videći, da se ovdje radi sarao za snimak kino-pozorišta, koji u Engleskoj i Americi, kao „sa fronta snimljeni film“ bndi najveću senzaciju. A kad bi engleski putnik imao prisebnosti, da se iza drveta sakrije, mogao bi posmatrati kako „Nijemci" napadaju jurišem na šančeve pune engleskih vojnika, i kako vrhovi bajoneta, — koji se prividno zabadaju u meso, — zamaknu u korice. Mogao bi pri bližem posmatranju otkriti, da se ispod vodenih talasa, koji se pri prelaženju jedne rečice dižu kao da su strahovitim zrnom nevidljive artilerije pogodjeni, i izgledaju kao barutom ispunjeni mjehuri, koji proizvode eksploziju u odlučnim trenucima pomoću elektrike. Na sličan način postaju velike eksplozije, koje odnose u vazduh cijeie utvrde. A u veče sjede Englezi u kino-pozorištu i ponose se lijepim viteštvom svojih Tommies-a. Da se slava Engleza ne smanjuje ovakvim snimanjem, nije potrebno ni napomenuti.... Gospod. Kosta Dr. Risnitch Genf. Hotel Bellevue 24. Tvoje dvije karte od 4. i 25. fcbruara primio sam. Ja i moji su zdravi. Oni su u Kragujevcu a ja u Beogradit. Isak je ovdje bio, ali je odputovao u Beč, jer je gospodja Johana umrla. U tvojoj kući i u radnji sve je u redu i ništa ne brini. Jovan i Djoka ovdje su stalno, a Svetozar u Vrnjcima. Primi pozdrav sa svima tvojima od tvog c660 Hija Marits.

U M O J O J IISIOHSRSKOJ I RODKJI Žll'OTMiH HOHiRliiCS vakad većih kollčina robe po NAJJEVTINUIM cijenama. ILMAN B. LOBL, Vuka Karadžića ulica 11 kod ,Polizelpržsidiuma“. c679

|TRGOVCIMA! JĆE ŽENSKE veću partiju po niskoj ii; PLATNENE OBUĆE i sandale ima itovarištu pomodna trgovina Savčlć l Hikolić - Beošim

Moja dobra mati t Arka Cerović preminula je poslijc kratkog bolovanja 7. marta 1916. g. Stan: I I Studenička ul. 51. Bcograd, 28. marta 1916. Ožalošćen sin: J | c664 RADMILO CEROVlĆ| Našoj premiloj f ZORI dava emo šesto-mjesečni pomen u petak 18./31. ov. mj. u 10 sati prije podne u crkvi St. Marka. O/ala-ćeni: porodica Pante S. 1 rifunovića, p.-pukovnika.

ismsss^BZfssm

Naš mili

dragi sin, suprug i brat UAUItfl PA 8 L 8 SIĆ pješadijski kapetan I klase u penziji. Preminuo je juče 13. ov. mj. u 3 časa poslije podne, posiijc duge i teške bolesti u 33. godini života. Pogreb milog nam pokojnika biće danas 14. ov. mj. po n. k. u 2 časa poslije podne. Stan Kursulina ul. br. 8. 16.—28. marta 1916. g. Beograd. Ožalošćcni: Otac i mati: Milan i Kaja Pavlović; supruga: Milica; brača: Ljubiša i Miliša i ostala rodbina. c663

Porodica pok.- Dragutina K. Popovića, trg. davaće svome dragom i nikad neprežaljenom pokojniku Dnišsiiinu K. Popoviću bivšem trg. ovd. godišnji pomen u četvrtak 17. o. m. (po starora kalendaru) u Sabornoj Crkvi u 11 sati prije podne. Umoljavaju se srodnici i prijatelji pokojnikovi da izvole prisustvovati ovome tužnom pomenu.

Beograd, Marta 1916. ged.

c646