Београдске новине

Strana 2. *5

u p 1 a m e n u. Iz rumunjskog mjesta B u rd u j e n i poslati su vatrogasci u pomoć. Gurahuniora u plameneu. (NaroćlU orzojav „beojjrađsKih Novina"). Bukarcšt, 5. jula. Gurahumora se nalazi u plamenu. više od '30 kuća je izgorelo.

Eniiesko-ErancusKn ofenziua. Ofenziva popušta. Francuski izvještaj od 4. jula: Sjeverno i južno od S o in m e, noć je prošla na miru, neprijatelj nije pokušavao nikakav napad, Francuzi su se utvrdili u juče zauzetim položajima. Potvrdjuje se da su Francuzi zaplijenili vrio znatne količine ratnog materijala, sem već javijenih baterija valja dodati još tri nove od kojih opet d v i j e t e š k e. Sve više i više može da se vidi strahovito dejstvo francuske razorne vatre. Tako je u jcdnom rovu nadjeno 40 lješeva. Nijemci su prelrpili gikizne gubitke, naročito u karnenitoj provaliji sjeverno odAsservillersa i na sjevernim padinaima Berbqcourta. Jedna francuska letilica zapalila je još jedan neprijateljski balon sjeverno od F r’iis e. Izmedju Avre i Aisne prodrla su francuska izvidjačka odjeljenja u njemaćke prcdnje rovove, sjeverno od B e a uv i* a i g - a i pred V i n g r e prodrli su čak i u privatne položaje i vratili su se povevši sa sobom zarobljenike. Na lijevoj obali M a a s e skrhao se njemački pokušaj napada na naše rovove na južnim padinama ,,M r t v 0 g Č o v j e k a“. Na desnoj obali bjesnela je cijclc noći velika borba, sjever’o-zapadno od utvrdjenja T h i a um o n t, skr’hali smo šest uzastopnih n j e m a č k i h n a p a d a, nia da je posij e d n j i od njih bio potpomognut i zapaljivim tečnostima. Naša puščatia i prepriječna vatra strahovito jc pokosila Nijemce, koji su pretrpjeli grdne gubitke, dok su Francuzi održali sve položaje. U toku noći Fr'ancuzi su postigli još izvjesne uspjehe na jugo-istočnoj ivici šurne R u m e n gdje su potisli Nijemce, sem toga su zauzeli jcdno malo parče rovova sjevero-zapadno odbaterijaDamloup. U gornjetn Elsasu lako smo odbili njeinački napad na jedno utvrdjenje zapadno od A sb a c h a. „Reuterov ured javlja iz glavnog stana: Neprijatelj, pojačan od rnnogili bataljuna, dovučenih sa ostalih dijelova fronte, i dalje na svima točkama daje upoi'nog otpora. U toku noći došlo je kod LaBois e 11 e do ogorčenih borbi. Naše čete borile su se hrabro, suzbijajući silne neprijateljske napade, koji je uspio da povrati mali dio obranbenih utvrdjenja južno od seia. Inače je položaj u tome kr’aju nepromijenjen. Dalje na jug smo nešto napredovali. U toku noći, naše su čete zauzele jednu šumu, zaplijenivši još ratnog materijala i zarobiše neprijateljskih vojnika. Na ostalim dijelovima fronte vodile sti se besprekidne rovovske borbe. Izvršeno je njekoliko pr'epada, od kojih su naročito dva prepada izvršenih kod A r m e n t i er es pokazali znatan uspjeh. Jedan jak njemački prepad, koji je izvršen poslije jake topničke pripreme, odbijen je. Nijemci ostaviše ranjenike i njekoliko zarobljenika ii našim rtikama. Neuspjeh ofenzive. (Naroćiti brzojav .beogradsKih Novina") Berlin, 5. jula. lzvještač ,,Lokalanzeiger“-a na zapadnom frontu javlja: Već danas trećeg dana velike ofenzive, postalo je jasno, da prva i najbolja udarna snaga Engleza i Francuza nije bila u stanju da rtigdje probije preprječni zid, i da je prva snaga i navala iscrpljena. Sve slabija djelatnost. Zvanični engieski izvještaj od 4. jula veli: Juće su borbe trajale cijeloga dana; imali smo njckohko vrlo lakili uspjeha, L a B o i s e 11 e je potpuno u našoj ruci, njemaćki napad južno od Thiepval-a odbijen je, došlo je do mnogih borbi u vazduhu, iza neprijateljskih redova oboreno je sedarn neprijateljskih letilica, dok mi nijcsmo imali gubitaka. U daljem engleskoin zvanićnom izvještaju veli se da je uslijed jakih oluja i velike kiše ofenziva u njekoliko usporena. Položaj južno od potoka A n c r e ostao je u glavnom nepromijenjen. Operacije u toku dana sastojale su se u glavnom u njekoliko inanjih mjestimičnih borbi, kojima je bio cilj da se održi zauzeto zemljište. Uktipni broj zarobljenika prelazi pet hiljada. Teškoće ofenzive. K. B. London, 5. jula. Dopisnici „Reuterovog u r e d a“ u engleskom glavnom stanu javljajtt, da saveznici pri svojoj ofenzivi u glavnom itailaze na tri glavne teškoće. Oni iinaju da se bore sa čitavom m r e ž o m n e p r i j at e 1 j s k i li r o v o v a, te njekoliko redova utvrdjenja, kojim se vezuju pojedina sela, s\;ako za se j a k o u t v r d j en o jedno s drugim. Da bi se moglo stići do tih sela, koja su strašno utvrtljena i sva izoraua dubokim podzemnim hodniciina i zaklonima, mora napadač prvo da osvoji čitav niz rovova koji stoje pod vatroin inašinskih pušaka, koje su do posjednjcg trenutka pritajene, da bi poslije otvorili stfaiiovitu vatru na napadače. Dok naši vojnici stignu do zauzetog rova, on je već potpuno razoren te oni stalno moraju kopati nove rovove, procenat lakih rtinjenika tvrdi se da je vrlo- veliki od prilike č e t i r i p e t i n e ukupnog broja. U prkos savršenstva topničke pripdeine ostale su na po

. juli 1916.

Beogradske Novine

Četvrtak

Broj 14 1

njekim mjestima žičane preprijcke kao čudom sačuvane, te su na tim mjestima napadači imali najveće gubitke. Glavnu ulogu u njemačkoj odbrani igraju mašinskc puške, koje su ta.ianstveno skrivene u naroćito iskopanim udubljenjima, i čija posluga pokazujc veiiku hrabrost. Englezi traže strpljenja. K. B. London, 5. jula. „Reuterov u r e d“ upozoruje publiku, da se ne nada odveć brzim uspjesima pri ovoj ofenzivi, jasno je već da će se za sada njeni rezultati ogledati samo u i z v j e s n i m d o b i c i m a u z e m 1 j iš t u, i to ttz o č a j an o t p o r o d s t r ane Nijeinaca. Publika mora da ima s 1 1 * p 1 j e n j a. Mirna ocjena u Berlinu. (Naroćlti Drzojav ,B;Ogradsklh Novina’j. Berlin, 5. jula. Sa kolikim se nestrpljenjem u Engleskoj očekuje ishod ofenzive vidi se po tome, što general Haig svaka dva sata objavljuje zvanične ratne izvještaje, koji svakako u Londonu izazivaju samo umjerenu radost, jer engleske čete do sada nijesu iinale nikakvog uspjcha, koji bi se nalazio u pravilnim odnosima prema ogromnim pripremama i teškim gubicima. Engleske su čete bile svuda kr’vavo odbijene pa su imale šta više i zarobljenih. Da engleska ofenziva Verdunu nije ni u koliko olakšice donijela, nego na protiv, da one njemačke čete, koje se tamo bore, podstiče na sve veće napore, dokazuju i jučeranji njemački dnevni izvještaji o novim uspjesima. Ratni izvjestilac 0 s b o r n tipozoruje na to, da se rezultat otpočete ofenzive, nagovještene s tako mnogo riječi i ogrtnmrim naporitna, teško može zapaziti i na kartama velike razmjere. Sad se tek može razumjeti, zašto su pariski listovi posljednjih dana opominjali, da se ne treba zanositi velikim naaama. Na njetnačkom se frontu stanje s velikom mirnoćom posmatrti. Prema stečenom iskustvu, najveća opasnost od tih napada ti masama nalazi se u prvom ttdarcu. Baš kad bi protivniku idućih dana pojedina nadiranja i uspješno ispala, ipak ne bi bilo uzroka za zabrinutost. Ofensiva će tako isto propasti, kao i ona prošle zime u Champagni, i kao oni prodortii napadi s proljeća i s jeseni 1915. godine. Hoiandski sud. (Naročiti brzojav .ecograusKih Novina"). Haag, 5. jula. Vojni kritičar „Rotterdamscher Courant“-a piše: Mi smo stalno pod utiskom, da bi bilo veće koristi od ovog zajednićkog naprezanja ili da je ofenziva na zapadu ranije trebala da počne, ili da je i’uska ofenztva malo zakasnila. I ako ovaj utisak odgovara istini, austro-ugarska ofenziva prema Italija nije bila uzaludna, pošto je ona izazvala rusku ofenzivu. Isto tako biće za produženje i intenzitet ofenzive od uticaja okolnost, što je borba kod V e r d uai a progutala ogromne količine vojske. Švedsko mišljenje. (Naročiti brzojav .beograusKih Novina*/. Ber’lin, 5. jula. Švedski književnik L e u q u i s t javija u „Aftonblade t“: Rusi su za svoju ofenzivu prikupili ogromne količine topništva. Sa tolikom masom topništva protivnik je u stanju uvijek da ulubi front, ali austro-ugarski front nije probijen. L e n kvist sravnjuje rusku akciju sa pr’odorom kod G o r l i c a, kada su Austro-Magjari i Nijemci dnevno po 20 kilometara u vazdušnoj liniji napredovali, a Rusi ti Woliniji za 20 dana nijesu ni punih 70 kilometara pošli u naprijed. Pri tome su išli pr'eko plodne ravnice, gdje je bilo skoro nemoguće da ih ko zadrži. Ofenzivna snaga ruska slabi očevidno svakoga dana i već danas možemo proreći, da će se kraj ofenzive sastojati u uspostavljanju staroga položaja. Raine biljefke. Engieski izvještaji o njiliovoj ofenzivi u Flandriji u glavnom su napisani pristojnim i dostojmm tonom; svakako da pokazuju u dobrom i zlom pogledu nniogo manje temperamenta nego li saopštenja francuskog vrliovnog vojnog vcdstva. Ali izgleda da je ovaj nedostatak u tempcramentu stalna pojava u ovoj ofenzivi kao u svima dosadanjim oienzivama, u koliko se tiče Engleza i njiliovih dragocjenih života. Ta cijelo ovo englesko preduzeće u opšte nije ništa drugo nego animarenje, da se narodski izrazimo, „čuvanje s t r a h a“, kojim se francuskom drugu i susjedu treba dati nova hrabrost i omogućiti nov polet. A taj je cilj postignut, što služi na čast Francuzima kao hrabrim vojnicima, ali tim manje na čast njihovog zdravog razuma. Tamo gdjc je dosada u ovoj ofenzivi bilo izvjesnog uspjeha, on je svuda postignut uz znatnr. pripomoć francuskih četa, dok se Englezi na onim dijelovima fronte, gdje ima samo njihovih četa, gotovo nigdje nijesu ni s mjesta pomakli. Ovo sve podsjeća na one glasovite talijanske juriše, gdje svaki čeka da mu se prvo drug ne pomoii iz rova, a medjutim svi se medjusobno hrabre frenetičkim uzvichna „corraggio, corraggio!“ (lirabro, samo lirabro), aii niko ne smjje prvi da da primjer hrabrosti. Tako i sada Englezi dovikuju Francuzu ,,corraggio“, a on se, siromah, dobar vojnik kao i uvijek, odaziva u punoj rajeri i ludo gine. Hoće li se jedared

hrabroj francuskoj vojsci otvoriti oči, te aa mogu upoznati u pravoj boji ovu englesku taktiku „štednje u (čitaj: viastttim) ljudskim životima"? Engleski gjenerali ne mogu sebi dozvoliti, da žrtvuju svc-je ljttde onako kao što to čine ruske kolege, a da ne proigraju svaku nadu u pobjedu. Ta to bi bio lijep ,,dar-mar“ u londonskoj javnosti, ako bi izašao jednog dana kakav engleski koinunike, u kojem bi se najravnodušnijim tonom javljalo, da se pri jcđnom prclazu preko rijeke udavilo do posljednjeg čovjeka njekoliko hrabrih četa! ... A medjutirn u Rusiji, gdje je tako nješto stvarno javljeno, a oa cićevi i majke kod huće nijesu izludjele, a da se u opšic niko r.'je uzbunio. Takc šio :iete svnjeii i' l-.ćda da izadje u engleskim izvještajima. Ali su zato u Londenu tim cmiljenii> i. ' ještaji o krajnjem oduševljenju francuskog saveznika, pomoću kojega se nadaju da izvojuju pohjedu, a da sami ništa ne stave na kocku.

Austro-Ugarska. Završene sjednice hrvatskog sabora. K. B. Zagreb, 5. jula. Po svršetku sviju predvidjenih radovaj treća ratna sesija hrvatskog sabora zaključena je najvišitn riješenjetn: ksd je predsjednik zakljućio sjednicu, orilo se_ u saborskoj dvorani dugotrajno i burno „Žtv i o“ na adresu Njegovog Valićanstva. Govor češkog namjesnika. K. B. Aussig, 5. jula.. Ovamo je prf-pjeo carski namjesnik grof Coudenliove radi razgledanja ovdašnjih tvorničkih postrojenja. Na pozdravni govor predsjednika opštine odgovorio je namjesnik govoroin u kojemu je naglasio ozbiljnost ovih teških ratnih v r e m e n a, koja će vjerovatno tražiti od nas još grdnih žrtava; ali jedno je sigurno, izdržaćemo do kraja i poo j e d i ć e m o. U ovoj se boibi pouzđsjmo na našu vlastitu snagu, a s punim povjereniem gledamo i na r.aše vjerne saveznike, znajući da nas čekaju još lijepi u spjesi. Riječi namjesnikove propraćene su burnini odobravanjem.

BalKansKe uijesti. Povratak njemačkih poslanika. K. B. Sofija, 5. jula. Izaslanstvo njemačkog r e i c h s t ag a krenulo se odavde natrag u N j em a č k u. Srpska vlada. (Naročitl brzojav .bcogradskih Novina'). Bukarešt, 5. jula. U ovdašnjim se krugoviina sporazutna govori, da će se srpska vlada premjestiti uskoro svoje sjedište u Toulousu ili M a r s e i 11 e. Sa maćedonskog fronta. K. B. Berti, 5. jula. Naročiti izvještači pariskih Iistova javljaju za snažnu topovsku vatru na lijevoj obali Vardara. Franctiski letači krstare do R u p e 1 - a, gdje manevrišu, zapaljujući žetvu u strumičkoj dolini. Razgovor sa Venizelosom. K. B. Paris, 5. jula. Atenski ćop snik ,Journal“-a razgovarao se sr Vcnizelosom, koji mu je izjavio, da će njegova stranka prilikom izbora sve pokušati, da bi sa jednom u Grčkoj stvorio jasan položaj. Venizelos će birače pitati, hoče li oni, pošto su se dva puta Dorili protivu Turaka i Bugara, svojih vjekovnih neprijatelja, da sada postanu njihovi saveveznici, a proiivnici savezničkih zemalja, koje su uvijek- branile i potpomagale slobodu Grčke. Venizelos je rekao, da će njegov povratak na vlast značiti, stupanje Grčke u akcija na strani seveznika.

Hajnouije brzojaune uijesti. Sin njemačkog prijestolonasljednika stupio u vojsku. K. B. Berlin, 5. jula. Pruski princ W i 1 h e 1 m, najstariji sin prijestolonasljednikov, proizveden je danas, na svoj deseti rodjen dan, za potporučnika u prvon: gardijskom pješačkom puku. Sem toga će se princ voditi „a la s u i t e“ drugog garđijskog pješaćkcg puka. Potpuno izravnanje seljaka u Rusiji. K. B. Petrograd, 4. jula. „Petrogradska telegrafska agencija” javlja, da je Gosudarstvena D n in a primila zakonsku osnovu, pćema kojoj će od sada seljaci uživati sva gradjanska prava kao i ostale kiase. Rusko stočarstvo u opasnosti. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina‘). Berlin, 5. jula. Prilikom pćetresa zakonskc osnove o uvodjenju tri bezmesna dana u nedjelji u duini utvrdio je izvjestiiac, da se stanje stočarstva u Rusiji prccjenjuje. Na hiljadu stanovnika ima Danska 758, Njemačka 327, Rusija 314 grla govedi. Prosječna težina iznosi u Rusiji 200, u Njemačkoj 350 kilograma. U zapadnim i južnim gubernijama opalo je stanje stočarstva za vrijeme rata sa 75 do 80%, u središnjim guberniL

jama sa 30 do 40%. Ako se klanje nebi obustavilo, ruskom stočarstvu predstoji katastrofa, koja se ni za 20 godina ne bi mogla izravnati. Francuski senat. K. B. Paris, 5. jula. Senal je odlučio da održi tajnu sjednicu na kojoj bi pretresao o pravcima narodne odbrane kao i cjelokupnoj politici. Irsko pitanje. K. B. Rotterdam, 5. jula. ,,N i e u w e Ro 11 e r d a m sc h e C o urant“ javlja iz Londona: Uprava irske lige održala je juče u Dublinu, pod predsjedništvom R o d m o n d o v i m jedan skup, na kome je primila predloge LI o y d G e o r g e-o v e. Kako ,,D a i 1 y N e w s“ javlja, Landsdowne i L a n g može biti da će povući svoje ostavke. Poginuo tatijanski brigadir. K. B. Lugano, 5. jula. Pukovnik Cario G i o r d a n o„ zapovjednik jedne brigade na t r e n t i n s k o m bojištu, poginuo je. Meksiko i Sjedinjene Države. M o g u č n o s t ni i r n o g r i j e š e n j a. K. B. Washiugton, 5. jula. Meksikanski odgovor na posijednje dvije note Sjedinjenih država prispjela je. Cuje se, da je nota pomirijivijega tona i da može da posluži kao osnovica za mirno riješenje pitanja.

drad i oKoiica. Njemački pariainentarci u Beogradu. Danas su stigli ovamo sa puta po Bugarskoj, — koji je po pričanju sviju učesnika imao karakter trijumfalnog pohoda, članovi njeinačkoga Reichstaga. Stigli su u osam i po časova na luksuznom parobrodu Kralj Ug. Riječnog i Pomorskog Partabrodarskog D . D. ,,Z s o f i a H e rc e g n o“, na koji su se ukrcali u Ruščuku. U ovom se izaslanstvu nalaze predstavnici sviju glavnih njemačkih gradjanskih stranaka, i to g. g. Heiđebrandt i dr. D i e t r i c h od konzei' vativne strankc, dr. P f e i f f e r i dr. M a y e r od katoličkog c e n t r a, Friedrich N a um a n n i dr. Miiller-Meiningen od pučke n a p r e d n e stranke, te n a r o dni liberali Bassermann i drt Stresemann, pored njih profesor berlinske ratne akademije Hotsch. Gospodu su pratili: Njegova Preuzvišenost g. Čaprašikov, guverner zaposjednutih od Bugara krajeva, sekretar ministra pr’edsjednika R a d o s 1 a v o v a g. dr. A r n a u d o v, te glavni urednik bngarskog vladinog lista „Narodni Prava“, g. K o 1 a r o v. Radi dočeka uglednih gostiju izašao je u ime c. i k. vojne glavne gubernije pričuvni kapetan, odjelni pr’edstojnik g. Kosta Hormann, te od strane njemaćkog konzulata savjetnik poslanstva F r e y t a g i nadporučnik Bahrenretit e r. Poslije srdačnog pozdrava gosti su se na automobilu pr'ošetali kroz grad i posjetili glavnoga guvernera, dok je poslije podne produženo razgledanje grada, u koliko je to dopuštala strahovita žega. U veče je u trpezariji broda ,,Z s o f i a H e rc e g n 6“ priredjena svečana večera na kojoj je učastvovao i Nj. Pr. g 1 a v n i g uv e r n e r sa glavnim predstavnicima c. i k. vlasti. Veći dio gospode vratio se jučeranjim balkanskim v 1 a k om u Njemačku dok je man.ii dio produžio put D u n a v o m do B u d i m p e š te. C. i k. dobrotvorni bazar u „Hotel Moskvi“. K-iko čujemo, krajem ovoe mjeseca otvoriće se u prizemlju hotela „Moskva“ c. i k. dobrotvorni bazar, u kojemu će se prodavati razne stvari u korist dobrotvornih ratnih ciljeva, sem toga dopisne karte sa izgledom Beograda i okoline, svečani — „beogradski' broj „III. Gesterr. Rundschau“, te slike, albumi, fotograflje i t. d. Žega. 4. o. mj. iznosila je maksimalna temperatura 38°_ C, minimalna 20°_. Maksimum je nastupio oko 4 30 po podne minimum u 5 i!0 u jutroJ’ Minimum 5. o. mj. u 5 80 iznosio je 239_, maksimum u 1 3 ° po podne 40K. Visoke su se temperature donekle mogle podnijeti uslijed suhoče vazduha. Zračenje pak zemlje, čija je površna temperature 4. o. mj. bila 54° a 5. 49°_, jedva se moglo izdržati. Nadj'eno. 1. ov. mj., oko sedam sati prije podne, našao je jedan časnički momak kod trarrvajske stanice kod V o j n e A k a d e m i j e crn novčanik, u kojemu je bilo: 1.30 kruna, 13 komada raznog sitnog novca, jedau zlatni ukras za oko vrata, jedan iskidan 1 a n č i ć po svoj prilici z 1 a t a n, jedna srpska medalja, tri ključa i dva dugmeta. Nadjeni predmeti položeni su kod c. i k. redarstvenog povjeren i š t v a u Beogradu.

Harodno priureda. Obrazovanje središnjeg statističkog .ureda. U Srblji je.do duše svake pete godini vršen popis stanovništva i domaće stoke, ali sama orgsnizacija srpske statistike hramala je u mnogo čemu. Sem rezultata, tih popisa, koji su olako razradjivani i koji su više politički nego sa gledišta narodne pri-

vrede iskorišćavani, nema skoro nikakvi statističkih pubiikacija. Jedna eminentno ^ ljoprivredna zemlja, kao što je Srbija, n j imala ni tačniju statistiku o podjeli zemljJ nog posjeda, još manje statistiku o stao, industrije, trgovine i zanatima. Stanje injj strije je i u srpsklm zvaničnim publikacijae procijenjivano skoro isključivo po mjeri, spoljne trgovine, i čovjek je više upufe na publikacije pojedinih korporacija i udn ženja, nego na zvaničnu statistiku, aj hoće sebi da stvori siiku o pojedinim g I; nama narodne privrede. A pošto je dob ; organizovana statistikn tako reći kičma dobi narodne privrede, u koju se sustiću svi živ : privrednog života, saopštavajući joj sve pjj vredne pojave, da bi ova mogia cjelishcdn> da se opredjeli. Stoga je u krilu c. i k. voj® Glavne Gubernije obrazovan statistički ured kojf će, organizovan na praktičnoj osnov shodno privrednim potrebama zemlje, moč, da odgovori zadatku, za koje je pozvar jedan statistički ured. Taj je ured več otpo. čeo sa predhodnim radovima, te će se joi u toku druge polovine , ovoga mjeseca pr; stupiti prvom popisu stanovništva i domafi stoke, a time i iznalaženju imovinskih pri. Iika. Za upravnika središnjeg statističkog ureda postavljen je g. nadpcručnik Prugei, stručnjak za statistićke stvari. Berba šljiva u Bosni, Slavoniji i Srbiji, Od bankarske i koinisijone radnje V ictora Selingera i Sina u Siavonsk'om Brodu dobili smo izvještaj o ovo godišnjem izgledu berbe šljiva u Bosni Slavoniji, iz kojega se vidi da će ove godine najbolja berba biti u Bosni i Siavoniji u planinskim krajevima tih zemalja, dok medjutim u Posavini, tom najbogatijem kraji proizvodnje šijiva, kao i u Slavonskoj ravriici izgiedi su kud i kamo slabiji. Kad se prosječno uzrae, može se ovogodišnja berb; ocijeniti kao osrednja. Ovome ćemo izvještaju dodati, da nis zaposjednutim krajevima Srbije, berba šljivi ne obećava osobiti iznos, s jedne strane v. to, što su šljive za vrijeme ratovanja zapii. štene, s druge strane opet za to, što im je mnogo škodila hladnoća i mrazevi. Po piivatnim ocijcnama koji su nam stigli, ovogodišnja proizvodnja šljiva moči će se računati oko 80°/ o od normalne berbe. Ali i ako proizvodnja bude srazmjerno manja nego ii n normalnoj godini, onda se pri proširenju šljivarske kulture u Srbiji imaju da očekujs takve količine, da se sredjivanje nacijonalnog iskorišćavanja voća — koje u srpskoj privredi igra veliku ulogu, jer je proizvodnji voć3, a naročito šijiva, jedna od najvažnp grana srpske privrede — mora naročito imati u vidu. Mi ćemo se dakle uskoro o tome malo izbliže pozabaviti. Žetva pšenice u Rumuniskoj. K. B. Bukarešt, 4. jula Poluzvanično se javlja: U maloi m.likoj Vlaškoj počela je prije osam dati. žetva pšenice i u pojedinim kotarima bitt sredinom iduće nedjeije završena. U pogledu količine žetva je zadovoljavajuća.

Poslljednje Orzojoune vijesn Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K- B. Berlin, 5. juli. Zapadno boj'ište: Na obali sve do potoka Ancre, vcdjena je bez obzira na manje izvidničke bojeve, samo živahnija topnička borba i borba minama. Broj zarobijenika na desnoj obali Ancre potoka posljednjih dana iznosi 48 časntka i 8b7 vojnika. Na frontu uz obe strane Somme traju od jučer vrio teški bojevi. Neprijatelj dosada nije postigao nikakovih znatnijih uspjeha. Na lijevoj obali Nlaase pokušalt su Francuzi ali bez uspjeha, da jakim snagama prodru do našth položaja sjeverozapadno utvrdjenja T h i a u m o n t.

Istočnc bojište: Nepriu'ielj je bez uspjeha pucao s inora na kurlandsku obalu. Preda/eća protiv vojske maršala H i n d uiburga nastavlena su osobito s obe stratie Smcrgona. Njtmaeke su letilice bacaie bcmbe na želježnička postrojenja i eetna logorišta oko M i n s k a. Kod vojske maršala vojvode Bavarskoga ponovili su Rusi svoje napade rta frontu od Lirina do jugoistoeno od Baranovviczi. Odbijeni su svagdjt velikim gubicima.

Kod vojske generaia L i n s i n g ena traju bojevi uz obe strane Kostiu c h n o v k a (sjevero-zapadno od Czartorj'ska) i sjevero-zapadno od Kolki. Napadnuti su ruski odjeli, koji su provalili preko Styra, zapadno od Kolki. Osujećeni su svi neprijatcljski pckušaji, da velikim snagatna otmu nama svc ono zemljište, koje snio zauzeli sjevernt', zapadno i jugo-zapadno otl i. u c k a, pa sve do oko W crbena (sjevero-istočno od Beresteczko). Osim teških gubitaka izgubili su Rusi na zarobljenicima 11 časnika i 1139 \ ojnika. Naši su letači napali željezntčku stanicu Luck.

Kod vojske generala grofa Bothm e r a na kralko je vrijeme prodro neprijatelj u naše prednje položaje. P?" bjeda kod T!umacza iskorišćena i e dalje.

Balkansko bojište: Ništa novog. Vrhovno vojno vodstvo.