Београдске новине

Strana 2.

7. juli 1916.

Beogradske]_NovIne

Pelalc

nim Kubicima po Nijemce. Inače na naSern frontu ničeg od značaja. Francuski Izvještaj od a. jula tri sata po podne: Sjeverno od Somine produžena je fitincuska ofenziva, u toku noći dočepasmo se cijeloga reda njemačkih rovova istočno od C n r I u. Dalje na jug iskoristila je naša pješadija svoje raiiije uspjehe i osvojila jc imanje Serncn t. na tijcvoj obali rijkc prema C I e r y. Francuzi ditže cio kraj izmcdju k o t c 63 na putu od Plapourta za B a r I e u x i toga imanja. U toku noći, Nijemci su poslije žestokog bombardovanja napaii na B o 11 y-e nSanterre; uspjeli su da se privreineno ugtiijezde u istočuoin dijelu sela, ali su uslijed našeg protnnapada Nijeinci opet izlelili napolje te je cijelo selo opet u francuskim rukama. Nijemci drSe joŠ icdnako jedan dio sela E s t r e e gdje se vodi ogorćena borba. Našom je vatrom onemogućen svaki uspjeli siluili njemačkih prntivnapada. Broj Nijemaca, što su ih posljcdnjih dana zarobile francuskc čete prelaze sada 9000 ljudi. Tačan brtoj zaplijenjenih topova još nijc poznat. Samo jedan jedini naš vojni zbor žaplijenio je sam 60 topov a. Na lijevoj obali Maase potpuno smo odbili našom vatrom iz mašinskih pušaka njemački napad prtotiv utvrdjenja A v oc o u r t a. Na koti 304 preduzeli su Nijemci silan napad služeći se zapaljivim tečnostima; napađ je potpuno propao, a Nijemci su odstupili pretrpjevši teške gubitke. Na dcsnoj obali cijeloga vremena tr'aje strahoviti topnički dvoboj u oblasti utvrdjenja T h i a u m o n t i odsjeka C h o n o i s. Zvanično se javlja iz Londona pod 5. ov. m.: General Haig izvještava: Izmedju Ancre i Sotnme traju još borbe prsa ti prsa i borbe ručnim granataina. Pored dosad cbjavljenog broja zarobljenika, zarobili smo još novih 500 N i j e m a c a. Dalji jedan engleski isvještaj od istog dana veli: Borba još traje, vode se većinom mjesne borbe oko jako utvrdjenih mjesta. Dosadanji je rezultat tih bcrbi da smo na njekim mjestima nešto nastupili, a nijesmo izgubili zemljišta. Današnji gubitci Nijemaca bili su neobično veI i k i. Ukupni broj zarobljenika sada prel a z i 5000. Na ostalom dijelu fronta uobičajena rovovska borba. Zvanično javijaju iz Parisa, 5. jula, 11 sati u veče: Sjeverno od Somme nastaviše naše čete u toku dana svoje napadne pokretc i zauzešc južne padine visova sjeverno od Curlu; istočno od sela naša pješadija jurišem je zauzela i drugu njemačku liniju, koja je na frontu od 2 kilometr'a na drumu Clery-Maricourt pa do rijcke sva u našim rukama. lskorišćiijiići ovu dobit dalje prcma istoku napadosmo selo H e m, koje je poslije žive borbe palo u naše ruke, isto tako kao i majur N o n a c u. U toku ovih borbi zarobili smo 300 momaka i 3 časnika. Južno od S o m rn e odbili smo protiv napade neprijateljeve na Belowen Santerre i istjerasmo Nijemce iz jednoga dijela sela E s t r e e s, koje su još bili držali. Jedno neprijateljsko odjeljenje što se u vodenici sjeverno od sela držalo, bi primortmo na predaju. Zarobili smo tom prilikom 200 ljudi. Pošto smo zauzeli rovove što vezuju Estrees i Belloy nalazi se cjelokupan drugi položaj njemački južno od Somme u frontu od prilike 10 kilometara u našim rukania. Sa fronta sjeverno od V e r d u n a javljaju o bombardovanju. koje je u toku dana samo po katkad izostajalo. U Lotaringiji, poslije topničke pripreme, napao je neprijatelj izjutra na naše položaje u predjelu S t. M a r t i n a istočno od L u n n e v i 11 e, gdje je u tri ittva uspjeo da udje. Naš protiv napad izvršen odmah, povratio nam je izgtibljeni teren.

Englezi o junaštvu Nijemaca. Izvještač ,,R e u t e r o v o g u r e d a“ ii glavnoin stanu u Er’ancuskoj. opisuje prvi napad na kljun njemačkog fronta kod Gommecourta. Prema tome izvještaju Nijemci su, čim je počela engleska topnička paljba, odinah sa svoje stranc otvorili strahovitu preponsku v a t r u, da bi spriječili dovlačenje pojačanja. Na ovom mjestu izmedju prtnivničkih rovova ima cijelih 200 yardi, što je vrlo velik razmak za vršenje juriša. U prkos tome, cngleska je pješadija, ćini je dat znak za juriš, odmak izašla iz rovova i gtirnula naprijed u prkos poklenoj njemačkoj vatri; tada su Nijemd pokazali nečuveno junaštvo. Oni su sami izašli u brisani prostor engleskih grauata, izvukli su mašinskc puške na nove položaje i otvorili su strahovitu vatru na Engleze, ma da je njih kosilo englesko topništvo. Englez o Nijemciina. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novina'). Berlin, 6. jula. „Kreuzzcitun g‘‘ objavljuje opis jednog ranjenog engleskog časnika, koji je stigao u L o n d o n. o engleskoj ofenzivi. Isti opisuje strašnc borbe i završuje: Požrtvovanje i ustrajnost Nijemaca triumfuju nad topničkom pripremom napadima pliuovima i nad sviina pomoćnim sPestvima moderne ratne tehnike. Erancuzi izjavljuju da nijesu spremni. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novlna'). Ženeva, 6. jula. Poluzvanični pariški list javlja, da se nikakve velike operacijo ne mogu u prvo vrijeine očekivati od francuske vojske što Sć bori na S o m m i, pošto topnički park

potrebuje znatna pojačanja. koia se (ek moraju prenijeti. Resignirani engleski giasovL K. B. London. 6. jula. ,.T i m e s“ sažaljeva što je neprijateij odavno bio predvidjao, u kojem će pravcu nastupiti napad, le je u veliko imao vrcincna da preduzme odgovarajućc uijerc. ,.D a i 1 y C r o n i c 1 c“ predvidja. da ćc se i na ovoiti bojištu, kako god i na V c rd u n u rtizviti dugotrajna bitka. ,,D a i 1 y M a i 1“ vell da će sve žrtve biti nzaludne, ako saveznici ne budu u rnogućnosti da koncentričniin napadorn prodru n Njemačkii i diktiraju mir.

Grćkn i sile sporiituma. l/.borna borba u Grčkoj. K. B. Bern, 6. jula. Prema vijestima iz Parisa zabranio je grčki ministar unutrašnjih djela, pod pretnjom najstrožije kazne, svima čir.ovnicima svako učestvovanje u političkim borbama, policijskirn se činovnicima naročito preporučuje najstrožija nepartajičnost u vršenju njihove dužnosti. Pariski „JournaP* javlja iz Parisa, da su se u Mytileni dogodili vrlo ozbiljni dogadjaji. Francuske čete spriječile su dvije protivničke stranke da izmedju njih đodje do boja. Načelnik je bio primoran da napusti ostrvo. Kako „Journal“ dalje javlja, Venizelos je otišao iz Atene u Tutroko radi odmora.

Ruzne KntBstrofe u Itulljl. Nesreća u talijanskom rudnlku. K. B. Lugano, 6. jula. „Coriere della Sera" javlja, da se u rudniku CastellTermini u Siciliji srušio jedan potkop, pri čemu je poginulo stotinu rudara. Dosad je spašeno osamnaest ranjenika. Eksplozija u Speziji. K. B. Spezia, 6. jula. Juče poslije podne eksplodirao je u ; blizini pristaništa sanduk pun baruta što je j izazvalo požar kod njekoliko vagona n a t ovarenih eksplozivnim materija1 o m. Bilo je njekoliko žrtava i oštećeno je njekoliko brodova ukotvljenih u blizini. Povedena je istraga. Vulkanska erupcija i zemljotres. K. B. Lugano, 6. jula. Talijanski listovi javljaju da je vulkan Stromboli ponovo otpočeo da djeluje. Izbacio je ogromne mase lave; šteta na poljima i dcmovima vrlo je znatna. Juče je u A n k o n i konstatovan z e m 1 j o t r e s.

Austro-Ugarska. Iz ugarskog sabora. K. B. Budimpešta, 6. jula. Ugarski sabor primio je uanas zakon- 1 sku osnovu o izdavanju ratne pom o č i državnim činovnicima. U toku ras- ! prave isjavio je ministar finansija Teleszky da je popravka činovničkog materijalnog stanja vrlo važan zadatak koji će se riješiti poslije rata kao god i pitanje o ratnim invalidima, ratnim udovicama i siroča d i m a. Viši slojevi stanovništva, koji će od j ovog rata imati materijalnih koristi, irnaće j posle rata đa ustupe jećian dio svoje zarade u vidu novih poreza državi radi riješenja ovih zadataka. Čuje se glas sa levice: „A šta će biti s vojskom?" Teleszk): O tome ne mogu sad da govoiim, niti to u opšte mogu znati, ali je jedno sigurno, naime, da če poslije rata nestati mnogih uobičajenih iraza kao prije svega tvrdjenja, da je novac izdat za vojsku, bačen kroz prozor!“ Velika iarma na Ijevici. Poslanik Rakovszki pila, zišto nijcsu uredjene časničke plnte. Prelazi se na interpelacije, medjn kojima interpeiacija grofa Andras- j ss-yaosisteniatskoin obavještavanju o ! političkom položaju H3ročito u sadašnjem momentu, kada je, pred odiukom, veoma važno, da se čuje svaćije mišlj«nje. Ministar predsednik Tisza hvaii dosadašnje patriotsko držanje opozicije i izjavlju e da je voljan da pregovara sa nadležnim činiocima odnosno puta i n3čina kojiin bi se stalno mogli obavjef.tavati vodje opozicije o položaju, i to obavještavati se blagovremeno, tako da bi se mogli čuti njihovi savjeti prije no što bi bile stvorene svršene činjenice. Grof Andrassy izjavljuje da prima znanju ovu lojalnu izjavu ministrapredsjednika, koju zatim usvaja i cio sabor. Na to se sjednica zaključuje.

Nnjnovije Drzojovne uijesti. Potnorska bitka kod Skagerraka. (Naroćiti brzojf.v .Beogradskih Novina'). Berlin, 6. jula. Njemaćki adiniralitet šalje posreJstvom Wolffovog ureda, vrlo iscrpan izvještaj o pomorskoj bitci na S k a g e i* r ak ti i završuje ovako; Odnos snaga blo je 2:1, odnos gubitaka; velikih ratnih brodova 4:1, malih brodova 2:1. Bitka je utvrdila staru istinu, da samo veliki za borbu sposoban brod, koji u sebi spaja najveću snagu za napad i odbranu, može da vlada morem. Da bitka na S k a g e dr a k u nije bila odlučna pomorska bitka, jasno je svakom Nijemcu. Što ona nije potpuno uspjela, nije zavisilo od nas, već od protivnika, što nije činio pokušaj u tom cilju, i ako je u svakom pogledu bio spremniji od nas. Ali, da nam je ta bitka na su-

I prot neprijateljske nadmoćnosti ipak doi nijela vrlo znatne uspjehe. stoji nesumniiI vo za sva vremena. Knyper o militarl/nui. (N.if K-'li! Dizojav „Beogradsklb Novlua') Haag, 6. julii. 1'icdjaSnji ii u I :i n d s k i minisi.ir piedI sjednik K n v p e r piše u amsterdiimskom „Slandaid' ii o mild.irizmii i veii: Kako ] se samo možc tvrdili, đa F n g I c s k n ima dužnosl, da se st.ua o svojoj sigiunosti ua moru, kad se N j e rn n č k o j prebacuje, što se slara za svoju sigumosl na kopnn. Flolnini : miiitarizmom n Gngleskoj đotjerano je ' rnnogo daije nego vojnlm inilitarizinom u Njemaćkoj. Rr'aiul o Sjediujeniin Državama. K. B. Paris. 6. jula. Na proslavi proglasa n e z a v i s nosti S j ed inj en ili Država, 4. ov. in. držao je u pariskoj američk o j trgovačkoj k o m o r i ministar predsjcdnik Bnand govor. u kome jc rekao, da je javno mnijenje S j e d in j e n i h Driava od prvoga časa bilo na strani boraca za s 1 obod n a r o d a: Amerikanci stali su u prkos iarmi, koju su digli izvjesni p 1 aćeni propagandisti, na stranu slobode. Potomci onili. koji njekada podigoše slavnu američku revoluciju, osjećaju, da je ovo posljednja faza borbe i z m e d j u s I c b o d e i t i r a n i j e. Siie četvornog sporazmna svojom k rv 1 j u pišu p o v e 1 j u s 1 o b o d e za sve narode na svijetu. Veliki štrajkovi u Engleskoj. K. B. London, 6. jula. ,,D a i 1 y M a i 1“ javlja, da jc 28. pr. mj. u radionicama V i c k c r s u B a r r ow u stupilo u strajk pet liiljada mašinskili radnika zbog postavljanja nekvalifikovanih rUdnika; štrajk je trajao nedjelju dana i sađa je završen; isti list javlja, da je i u rudnikii R o s c li a 11 u škotskoj grofoviji Lanakshire došlo do sukoba izmedju radnika i poslodavaca. Izvršni odbor čudarskih radnika izvijestio je ministaPstvo \ ine da će sutra stupiti u štrajk svi radnici pomenute grofovije, i to njih 60.000. Pisma Casementova. (Naročiti brzojav „Beogradskih' Novina*). Haag, 6. jula. Newyorski ,,T i m e s“ publikuje pisma Sir Roger Casementa, upućena njekom amerikanskom novinaru, u kojima Casement osvjetljava politiku En g 1 e s k e i njene ratne ciljeve. On piše medju ostalim i ovo: Ja znam, da su u Londonu već godinama kovali komplote i poznajcin tačno planove londonskog ministarstva spoijniii poslova. Ja sam svagda ljude opiininjao i ukazivao sam na to, kuda će ih odvest njihov takav rad, ali sve bijaše uzalud, jei* oni znadjahu vrlo dobro, kakav zločin spremaju. Najveći zločin Njemačke bio je njezina veća sposobnost na svima poljima trgovine. Engleska se bori samo za svoje interese kao svjetska trgovačka sila. E n g 1 e s k a borba protiv Njentačke pretvorna jc i lažljiva je. Ona teži samo zatim, da uništi njemačku konkurenciju. U tom cilju zdr’užila se sa dva razbojnika, jer sama nije u stanju da izvrši udar. Na taj način vrši najveći zločin, za koji se zna, odkad svijet postoji, a to je, da se civilizacija srednje Evrope tiništi, a njemačka kulturia da bude potisnuta riiskim neznalaštvom i tiranijžni. Noćni život u Parizu. l'Naročlti brzojav „Beogradskih Novina')' Ženeva, 6. jula. Francusko minislarstvo unutrašnjih poslova naredilo je. da se kavane i gostionice u cijeloj Francuskoj imaju zatvarati u deset sati u veče, a u Parizn u deset i po siti u veče.

Odklonjena ratna opasnost ii Arucri K. B. Washington, 6. juta. L a n s i n g je podnio vladi notu C a rr a n z i n u, koja je napisata u pomirljivom tonu i koja naglašava želju za mirnim riješenjem. U njoj se obećava, da će se učiniti sve, samo da bi se u buduće otklonili sukobi. Carranza u načelu prima ponudjeno posredovanje izvjestnih j u ž n oa m e r i č k ih di'žava, tc očekuje izvještaj od Sjedinjenih država, lioće li se one poslužiti tim posredovanjem, ili predpostavljaju li da se upuste u neposredne pregovore. Opšte je mišljenje, da je ovaj odgovor zadovoljavajući za Sjed. Države i da je opasnost rata za sad otklonjena. Talijanski senat. K. B. Ziirich, 6. jula. U talijanskom senatu je počela đebata o vladinoj izjavi od 28. pr. mj. Senator Marconi žaiio je što saveznici .po njeki put čine nepravdu 1 t a 1 i j i, smatrajuči je za siromašnu zemljn; jedna je veli sila dobro slivatila sadašnji poiožaj Italije ali će ipak napustiti svoje nade odnosno privrednog gospodarenja nad Italijom. Govornik zastupa osiguranje privrednu nezavisnost talijansku u kome cilju treba pojačati trgovačku flotu, što će prije svega smanjiti visoke transportne cijene. Dalje veli da Engleska treba Italiji da čini iste koncesije koje je činila Francuskoj odnosno prenosnih cijena na brodovima. Najzad je izjavio svoje potpuno p o v j erenje vladi. Na to je uzeo riječ senator Fracassi, kojt je kritikovao sastav nove vlade i naglasio da je potrebno još veća

Broj 143

Borbc u isiOčnoj Galiciji.

saglasnost izmedju vlade i vrhovnog vojnog vodstva. Kad je govornik ncpomenuo da su saveznici prilikorn vladine krize dali izraza svojim željama odnosno sa^tdva nove vlade, naglasili su ministar spoljnih poslova S o n n i n o i ministar predsjtdnik Boselii da to nije istina. Senator Nove 11 i rekao je, di je za Iataliju velilca briga kakvi će biti t r g o v i n s k 1 odnosi sa inostanstvom p o s 1 i j e r a t a i rekao je dalje da za uvoz talijanskih proizvođa u Englesku stoje velike smetnje na putu. Senator Mazzotti izrazio je svoje nezadovoljstvo sastavom kabineta i diskutovao je o njekim tačkama riješenja domjetili na pariskoj privrednoj konlerenciji. Rat podmornica. K. B. Berlin, G. jula. Zvanično se javlja iz glavnog stožera mornarice: 4. ov. mj. potopila je jedna naša rodmornica u južnom dijelu Sjevernoga m o r a jedan neprijateljski razarač podmornica. Podmornica ..li 35“, koja je biia odnijela svojeručno pismo Nj. Y. C a r a za Nj Y. španskog kralja i lijekove za njemačke internirane kolonijalne ćcte u.Spaiiiji, vratila se, riješivši uspješno taj zađatak. Na povratku ova je pođmornica potopila naoružani francuski trgcvinski brod .,Herault“ i zaplijeniia je jedan t o p. itarodnc prluređs. Iskorišćavanje nepreradjenih i sirovih koža. Kao što je poznato, c. i k. vojna Generalna Gubernija jc sve sirovc kože u zemlji zaplijenila. Ta jc irjera pokazala vrlo povoljan rezultat, jer su za dva mjeseca, maj i juni ukupno 125 vagona sirovih i neizradjen h koža izvezeni u pozadinu, i to jedan dio pravo austrijskim i ugarskim tvornicama, a drugi središnjiin etapama u Beč. Ove su posiijednje stavijene na raspoloženje c. i k. vojnotn ministarstvu. To je uspjeh, koji se sa gledišta ratne privredc posigurno r.c može potcijeniti, a vrlo je važno i za to, što se na taj način koristilo i stanovništvu, koje je za isposlatu robu, koju ono inače ne bi imalo za šta da upotrrjebi, ptimiio velike svote novaca.

Kovanje bugarskog novca u AustroUgarskoj. Sofija, 6. jula. Krajem prošloga mjeseca obavljena je n bugarskom ministarstvu finansija oferialna licitacija za izdavanie kovanja 10 milijuna nom. po 5 leva i 500,000 nom. sfarih 5, 2, 1 i V 2 leva. Licitacija je ostaia na jednoj bankarskoj grupi. ko.ia sc sastoji iz pcštanskc Ug a r s k e T r g 0 v i n s k e B a n k e, D 0 n j o-a ustrijskog e s k om p t n 0 g D r u š t v a 11 Beču i B a n q u e GeneraledeBulgarie u Sofiji, kojc su svoje oferte poduijcle preko glavne kovnice novca u Bcču i k. ug. kovnice u K 6 r m 6 c z b a 11 y a. Rad će se pod jednakim dijelovima podijeliti lmenovanim kovnicama. Lozovi bez kainate. Novi austrijski lozovi Crvenog Krsta jesu bez kamate. Nominalna vrijednost im je 20 K; pošto pak i najmanji zgoditak već prve godine iznosi 30 K (do 1956 god. penje se ovaj zgoditak 11 a 4b K), to će ih kupac sa praktićne tačke gledišta smatrati kao lozove od K 30. Ovi Iozovi su dakle bez kamate i time jc već ograničena vcličina žrtve, koju kupac loza prinosi, zadobijajući mogućnost da ga sreća posluži ma kakovim bilo zgoditkom, velikim ili inaliin. Medjutim sasvim bez kamate nijesu ovi novi lczovi, jer najveći dio lozova liiće izvučen tek u godinama 1937.—1956. i ko tili godina dohije 111 a { najmanji zgoditak, dobiće 34—48 K, šir. i po odbilku poreze preditavlja však od onoga šco se za loz kao kupovna cijena dalo, i taj v i š a k ima da se smatra kao priraštaj kamatni. Samo s obzirom na vrijeme koje ima da proclje ova kamata godišnje iznosi toliko malo. da se gotovo mora prenebregnuti. Prema tome novi lozovi imaju se smatrati kao lozovi bez kamate. Sto

pak ausirijsko društvo Crvenoga Krsta pruža kupcma iozove kao naknađu za kamatii, to su zgodici, koji sc prema planu imaju izvući do godine 110 lozove nema pod pogodbom da nove lozove novac, pod pogodbom da dobija bar najmanji zgoditak, da dobije nikakvu kamatu iii tako neznatnu, da je ne može čcvjek 11 obzir uzeti. ali’ je zato igrao u svima vučenjima, koja imaju i vrlo zamašnih zgoditaka za vrijeme trajanja od 40 godina, koliki je tok irzpva po planu. Kod ioza koji ne sia.ie više od K 3C može se čovjek i odreči kamate kad se za to ima u naknaciu učešće 11 ovolikom kroju vučenja. Kod nas ima .i •š četiri vrste velikili lozova bez karnate i oni staju izmedji; K 5u(l i K 700. Kod ovako velikili al ga za ioz može i da izgleda ozbi’jaii gubitak J- arr<v 1 e na uloženi novac, na-

ročilo sto ovdje otjiada i onaj najmanii / ^cdiraK Ko.ii^ smo gore spomenuli, . 1 kolnost pak što novi austrijski iozovi Crvenoga Krsta nemaju kamate u toiiico ic i'iiinjc ;a kritiku, što korist iz emisije iozova ove pripada Crvenome Kmtu, koii za svoje biagodatno đjeinvanje ovim dobija nova i obilata sre istva. »« «s.v>c awc.--p>.g;- mmmnma mm *• 1 m muam ammmmm blz j Isopiienjd o nibhiiitno.

1308.—26.742. O gospodji Katici Dcd i 11 a c, Bitoljska 63. Njena kći Ljuhica je zdrava.

1309. -27232. O gospodji Taci M an i e iz P.rota. Nikola i Mihajlo su zdravi. (310. --27 . 233 . O gospodji Šani dr,,Toirie Mi 1 ić a u Aleksandrovcu (poža'revaeki okr’ugj. Slavko je zdrav, kao i njen muž dr. Toma.

1.31 1 .—27.317. O Aleksi Mladenov i ć 11 , trgovcu 11 Vaijevti. Draga Milojević je zdrava 11 Zcne\ r i i moli za vijest o n.iegovoj ženi i djeci. 1312.—27.738. Moli se za izvještaj 0 gospodji Zorki M i t r 0 v i ć iz Šapca. Uroš Lomović .ie zdrav, a Rade je nmro 11 Skadi'u.

1313. —27.257. O gospod.ii Milici M ar i n k 0 v ć, udovi, Prokuplje. Gospodia Smodlaka je zdrava. 1314. —27.236. O g. Miti M a r i n k 0 v i ć u, trgovcu u Kosovskoj Mitrivici. Živko Kostić, advokat iz Skoplja .ie zdrav. 1315. —27.235. O gospodji Leni Mojk u v i ć 11 Cačkii. Steva zdrav. 1316. —27.245. 0 gospodji Miievi S. G v 0 z d i ć. Resavska 54 i!i Vila Gvazdić. Beograd. G. Ilija i njegova gospodja sii zdravi. 1 Bi7.—27.234. O g. Oliradn Miliću. tr'govcu u Petrovcu. Toina je zdrav. 1318. -27.314. Moli se za iz\;eštr.i o gospodji Natali.ii Josimović sa djeconi iz Loznice, osiala je kod Savc Veličkovića. inžinjera 11 Kosovskoj Mitrovici, sada može liiti 11 Loznici. 1319. —27.315. Pifa sc za gospodju dr. Miloša Borisavljcvić a. Svetosavska uiica. G. Miloš i njegovi sinovi Moma i Djoka su zđravi. 1320. —27316. Za gospodju Milku Prot i ć, udovu iz Krnševca. Javlja joj so, dn ie njen sin, g. Aleksandar zdrav i ide 11 školu. 1321. —27.318. Za g. Milana Pctrov i ć a, profesorb 11 Požarevcu, Gornja 111 ala. G. Dimitrije Atanacković tnoli za izvješta.i o svojoj sestri i zetu. On jc zdrav. Izvještaji Crvenoga Krsta: 1322. —9564. Sinia Cosić iz Velike Drcnove (srez trstenićki), koji jc intcrniran kao srpski ratni zarobljcnik u Mauthausemi. moli za izvještaj o zdravlju svo,ie porodice i brata Milana Cosića. 1323. —9395. Moli se za izvjcštaj 0 gospodji Zorki dr. Djordja N i k 0 1 i ć a, lcoja je ili 11 Čačku kod Jakova Kreiina ili u Kragujevcu ili 11 Bcogradu. Njuj se saopštava, da jc njen mu2 u Rimu i sin na Krfu. Obo.iica su zdrbvi. 1324. Steva A ć i m o v i ć, advokat. javlja gospodji Magi i Savki Panić, Vraici. vila Simić. da je Živko živ i zdrav u Pnrizu. 1325. Ste\ a A ć i m 0 v ić javlja svojoj majci Maci Aćimović, udovi iz Trstenika, da su svi zdravi i dobro, da je Miša u Francuskoj, a ostali 11 a Krfti. Treba da mti javi, da li joj treba novac. 1326. Steva A ć i m 0 v i ć javlja gospodji Ani M. Djorič, da je Nećifor žfv i zdrav 11 Francuskoj. Tzvjestiće ga da sii svi njcgovi zdravi.