Београдске новине

Strana 2.

Beograđske Novlne

Nedjelja

Jena. Japansko novinstvo sa ponosom isUCe, da je ovo prva poručbina japanskoj električnoj industriji iz inostranstva. Izvoz šečera za Ameriku, Australiju i Indiju uzeo je velikog maha. Pomorsko bltko kod Skaserfoko. Izvještaj admirala Jelicoe. K. B. London, 8. jula. Sada se publikuje podrobni izvještaj admirala Jellicoe-a o pomorskoj bitci kod Skagerraka. Izvještaj počinje siijedećlm tiječima: 31. maja primorali smo ha borbu njemačku velikomorsku flotu zapadno od Jfitlandske obale. Naši velikomorski brodovi bili su 30. maja prema mome naredjenju, a u skladu sa našitn političkim namjerama, napustili svoju bazu. Izvještaj dalje navodi kako su engteske eskadre ža sve vrijeme bitke imale borbenu inicijativu, a da im je cilj bio, da ne đadu protivnikn, da se izvuče iz borbe i da mu nanesu što je moguće veće gubutke. Prva faza borbe počela je u tri i po sata poslije podne, kađa je podadmiral Beatty naišao na pet borbenih krstarica i stupio u borbu sa njima. Neprijatelj krenuo se na jugo-istok. Beatty pak krenuo je U suprotno paralelnom pravcu, da bi im odsjekao ođstuptiicu. U 4 sata i 42 minuta počela je druga faza bitke pojavom njemačke ubojne flote. Beatty je krenuo tta sjever da bi ih privttkao engleskoj ubojnoj floti. Čak i u ovoj fazi, gdje je raztnjera sitaga bila u tolikoj mjeri povoljna po Nijemce, ovi su posljeđnji pr*etrpili težak tfdar i natjerani su, da skrenu na istok. Čelni brođovi engleske ubojne flote pojavili su se na vldokrugu u 5 sati i 36 mtnuti poslije čega je Beatty krenuo najvećom brzinom na istok i na taj način smanjio odstojanje izmedju sebe i protiv-ttika. Cijela njemačka ubojna sila krenula se tada prvo na istok, a poslije tta jugozapad, gonjena od Engleza. U 6 sati i 17 minuti nastupila je treća faza bitke. Borba sa cijelom ubojnom flotom trajala je do 8 sati i 20 minuti. Sve veći mrak svakim je časom više otežavao našoj floti, da ostane u dođiru ša neprijateljem, koji je neprestano zastajkivao, napadao pod zaštitom razorača, te je produžavao bježanje. Četvrta faza bitke sastojala se tt noćnoj borbi engleske t*azoračke flotile sa onim dijelovima neprijateljske flote, koje se mogadohu naći. Ona je nanijela ozbiljne gubitke neprijatelju, ali je i sama mnogo pretrpjela. U osvit 1. jula Englezi su bili neosporni gospodari bojišta. Engleska je flota sve do 11 sati u jutru ostala u blizini bojišta, ali od neprijatelja nije bilo ni traga ni giasa, ma da su vode od rta Horna, pa sve do bojišta svestrano pretraživane. U 1 sat i 15 minuti poslije podne utvrdjeno je, da je njemačkoj floti pošlo za rukom da se dokopa pristaništa. U Jellicoe-vom izvještaju ponavljaju se zatm opet već poznati engleski izvještaji o njihovim gubicima. Njemačke pak gubitke Jellicoe cijeni na dvije velike ubojnice dreadnoughtskog tipa „Deutschland“, te pet lakih krstarica, šest razor'ača i jednu pođmornicu. Pomenute jedinice vidjene su kako tonu. Osim toga dvije ubojne krstarice, jedna ubojnica i tri razorača teško su oštećeni, tako đa je vrlo nevjerovatno, da su te jedinice rnogle stići do pristaništa. Za jedan od tih brodova, ,,Lfitzow“ priznaju Nijerhci, da je potonuo. Na završetku hvali se visoki duh engleske flote, a i hrabrost koju je pokazala neprijateljska njemačka flota.

Austro-Ugarska. MinJstarska konferencija u Bucjimpešti. K. B. Budimpešta, 8. jula. Ministar predsjednik gfof S t u r g k h, ministar unutrašnjih djela princ H o h e n1 o h e, ministar zemljoradnje Z e n k e r, ministar finansija L e t h i ministar tfgovine S p i t z m 0 11 e r prispjeli su sa svojim reierentima juče iz jutra ovamo i otišli su oko 10 časova prije podne u zgradu predsjedništva ministarstva, gdje su sa Olanovima ugarske vlade vodjeni pregovori, koji se izključivo odnose na pitanje o snabdjevanju. Pregovori će, kako izgleda, hiti nastavljeni u toku cijeloga dana. Ugarska nezavisna stranka. Ostavka n j e n o g p r e d s j e d n i k a grofa Karoly-a. K. B. Budimpešta, 8. jula. Na jučeranjem nezvaničnom dogovoru na kome su bili skupljeni mnjjgi članovi ugarske nezavisne stranke, izjavio je grof A p p o n y i, da je on s obzirom na to, što su predsjednik stranke grof K a r o 1 y i i više uglednih članova strankc nezadovoljni putem i načinom, na koji je grof An d r a s s y predložio kontrolu nad vladinim radom, i sa svoje strane odbija učešće u predvidjenom povjereničkom odboru i pristaje na to, da nijedan član stranke ne udje u taj odbor. Na to je izjavio predsjednik stranke grof Karoiyl, da ovom izjavom Apponyievom do duše smatra da je otklonjen svaki nesporazum, aii da ipak s obzirom na svoja opšta gledišta, kao i s obzirom na to, što je dosadanje držanje stranke od početka rata ograničavalo njenu slobodu rada, ostaje pri tome da da ostavku na predsjedništvo stranke i da u opšte istupi iz nje. * ^r.d.BalKtmske vijesti. 'zborna borba u Grčkoj. brzojav .Beogradsklh Novina*) Ženeva, 8. jula. atenskoj vijesti pariskog

9. juli 1916.

„JournaT-a antivenizelosistički pokret uzima maha. Tu skoro je Ventz e 1 o s na ulici grdjen od strane otpuštenih rezervista. Udruženja rezervista upravili su kralju adresu, u kojoj se veli: Mi hoćemo, o veliki krialju, da se protiv neprijatelja tvojih i naše otadžbine borimo do kraja. Budi hrabar i imaj povjerenja u svoj narod! Grčka ćasnička afera. (Naročltl brzojav .Beogradskih Novina'). Lugano, 8. jula. Erancuska vlada preportičila je generalu S a r r a i l - u, da stvar sa uapšenim grčkim časnicima na miran način izravna, da nebi Z a i m i s u, čije je iskreno držanje prema sporazumu nesumnjivo, bile stvarane neprijatnosti. Hnjnovije brzojovne vijesti. Engleski gradjanski zarobljenici u Njemačkoj. K. B. London, 8. jula. U donjem domu izjavio je Cecil, da je preko amerićkog poklisara dobio nov izvještaj o prilikama u zarobljeničkom logoru R u h 1 e b e n. Prema tome izvještaju Nijemci su namjefno sveli na polovinu troškova oko ishrane, dok su jednovremeno pokupili svotu od 60.000 do 200.000 inaraka, koji je novac trebao, da posluži za popravku ishrane. Prema tome je engleska vlada preko američkog poklisaita uputila notu njemačkoj vladi, u kojoj se veli, da je njena dužnost da pusti ove zarobljenike, ako ili ne može hraniti kao što treba. Engleska vlada predlaže, da se puste svi gradjanski zarobljenici internirani u Ruhlebenu, s time da Englezi puste odgovarbjući broj njemačkih gradjanskih zarobljenika. Najzad je izjavila engleska vlada da će, u slučaju da Njemačka ne odgovori na ovaj prijedlog u roku od nedjelju dana imati u vidu kakve će represalije preduzeti nad njemačkim gradjanskim zarobljenicima u Engleskoj. Wolffov ui*eđ primjećuje na to: Ovi su engleski navodi potpuno netačni pošto se u Njemačkoj gradjanski kao god i vojni zarobljenici hrane prema načelima, Icoja su se pokazala kao vrlo pogodna. Engleska je vlada već izvještena, da engleske I prijetnje uslijed toga postaju bezpredmetne. Prijedlog o razmjeni na osnovi, koju I je predložila Engleska ne može Njemačka primiti, ali se sada vode pregovori o razmjeni, koja bi se vršila na drugoj podlozi. Osnivanje njemačkog nacionalnog odbora. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novlna"). Berlin, 8. jula. Kako „Kolnische Zeitung“ saopštavaju, obrazovan je u Berlinu pocl predsjedništvom kneza W e d e 1 a njemački nacionalni odbor, kome je cilj, ; da se odstranjivanjem jednostranosti I pobudi jedinstven sporazum njemačkog naroda za potpuno časno zaključenje mira, kojim bi se osigurala budućnost države. Odboru je pristupio velik broj Ijuđi od nauke. inđustrije, trgovine i poljoprivrednih poziva. Njemački namještenici u Londonu. Lijepo priznanje Nijemcima. (Naročlti brzojav .Beogradsklh Novina"). Haag, 8. jula. Na glavnom zboru engleskog društva „Forestal Land and Rai 1 w ay Compan y“ traženo je od nadzornog odbora, da njemačke namještenike, naročito oba njemačka direktora odpusti. Po jednoj londonskoj vijesti, izjavio je medjutim stručni izvjestilac L a w 1 e y, da je njemački um i njemačka radna snaga doveia društvo do stupnja. na kome je danas, da je stoga u stanju sve konkurente da nadmaši. Priznaje, da ovu svjedodžbu on, kao Engiez, mora da učini tužna srca. Otpuštanje njemačkih namještenika ugrozila bi cjelokupnu organizaciju društvenu, te bi mogla uslijed toga sva industrija biti paralizovana. Dosada je društvo uzaludno tražilo zgodne zamje! nike ovim Nijemcima. Boj oko Verduna. Napuštanje Verduna. (Naročiti hrzojav .Bcogradskib Novina*). Haag, 8. jula. ,,D a i 1 y M a i 1“ javlja: Mogućnost postaje sve veća, da će se francuske trupe pred Verdunom, uslijed velike nadmočnost^rieprijateUa, morati Vazdušnl napadi na Karisruhe. K. B. Berlin, 8. jula. ■ Wolffov ured objavljuie zvaničnu notu o ■ posljednjem vazdušnom napadu na Karlsfuhe pa utvrdjnje ponajprije, da Francuzi nijesu slučajno izabrali tijelovski praznik za napad, kada hiljade ljudi prolaze ulicama, nego im je bila svrba, da poubijaju čim više gradiana. Ovo dokazuju izbačene 1 ombe. koje su bile punjene ja; kim eksplozivnim stvarima. Zapaljive , bombe uopšte nijesu upotrijebljene, a teš; ke bombe, kojima se mogu razoriti pojedini objekti izbačene su sarno njekolike. Dok je poslije podne radi praznika šeI taio mnogo Ijudi ulicama stigla je vijest da se približavaju neprijateljske ietilice. Priii

nego je bilo moguće spremiti ljude u slgurnost, pale sn već bombe. Na mjestu su poginuli 117 lica od toga 30 ljudi, pet žena i 82 djece, dok je teško ranjeno 140 lica od toga 48 ljudi, 20 žena i 72 djece. Izvještaj Wolffovog ureda završuje: Iz žalosti za našom djecom i plač majki učvrstiće našu čvrstu volju za pobjedom i podat nam nove snage i jednako kao što ćemo se mi sjećati za otadžbinu palih žrtava, sjećaće lh se još više Francuska. Nemiri u Dublinu. (Naroćiti brzojav .Beogradsklh Novina*). Haag, 8. jula. U Dublinu je došio do krvavih sukoba izmedju demonstranata i engleskih vojnika. Jedno nepoznato irsko društvo, vjerovatno ostaci S i n n f a jn e r a, rasturalo je brošure, u kojima se I r c i pozivaju, da onoga dana, kada Engleska izvrši smrtnu presudu nad Casementom, nemllostivo poubijaju sve Engleze, koji bi se našli na Irskom zemljištu. Lord Grey. K. B. London, 8. jula. Sir Eđvard Grey kojemu je podijeljeno englesko perstvo, primiće naslov lorda Grey of Faliodon. Falodon je ime njegovoga posjeđa. Značenje posednuća Kermanšaha. K. B. Carigrad, 8. jula. Sve novine ističu veiiku političku i strategijsku vrijeđnost zaposjednuća K e rmanšaha na koji je način s priječena osnova Rusa, da prodru do Bagdada i na obalama Ahvazda naprjeduju zajedno sa Engiezima. Zaposjednućem Kermanšaha pročišćen je drum prema Hamadanu, važnoj tačci za Teheran i Kasvin. Rusko-japanski sporazum. K. B. Petrograd, 8. jula. Ministar spoljnih poslova gospodin S a z a n o v i japanski poklisar potpisali su politički sporazum u ime svojih država, kojemu je cilj, da obje sile sporazuma vode računa o održanju mira u istočnoj Aziji. Borbe u španskom Maroku. K. B. Madrid, 8. jula. Javlja se o borbama u španskom Maroku: Izvedena je kombinovana operacija uz saradnju R a i s u 1 i j e v a protivu pobunjenika i plemena J e r a, koje živi izmedju Seute i Tangera. Došlo je do ogorčenih borbi u kojima je poginulo njekoliko ustaničkih vodja. Osvojeni položaji utvrdjeni su. Španski ratni bfodovi tuku neprijateljske naseobine na obali. Španski su gubici neznatni. Rabindranath-Tagore u zatvoru. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina*). Haag, 8. jula. Indijski književnik nosilac Nobelove nagrade, R a b i n d r a n a t h-T agore, apostol slobode u Indiji, osudjen je na zatvor kao što se tek sa_da saznaje, uslijed težnje za oslobodjenjem svoje otadžbine od pritiska e n g 1 e s k e vlade. Roosevelt, ratni dopisnik. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*). Haag, 8. jula. R o o s e v e 11 đolazi u francuski glavni stan, kao ratni dopisnik amerikanskih listova. Nema rata izmedju Amerike iMeksika. K. B. Washington, 8. jula. Vlada je ođobrila prijedloge C a rranzine, po kojima se razmimoilaženje u mišljenju izmedju Amerike i Meksika imaju neposrednim pregovorima ukloniti.

Orat! t oKoltca. Balkanska ekspedicija bečke akademije nauka. Kao što smo već bili javili u svoje doba uputila je bečka akademija nauka ekspediciju radi naučnog ispitivanja balkanskih oblasti. Od učesnika ekspedicije g. g. profesor O. Abel i dr. N. Krebs već je stigao akademiji izvještaj o geološko>morfološkim i geografskim studijama u Srbiji. Uslijed najšire potpore, na koju je ekspedicija naišla kako od strane vrhovnog vojnog zapovjedništva tako i od strane c. i k. vojne glavne divizije te sviju okružnih, kotarskih i mjesnih zapovjedništava, radovi su fekli brzo i na vrlo zadovoljavajućl način. Vršena su i antropološko-geografska, privredno-geografska i povjesnička ispitivanja, koja su dala odlične rezultate. Dr. K r e b s primječuje, da se Srbija pokazala kao neobično bogata zemlja, čije bogate njive, čije stočarstvo, čije još neispitane šume i čija rudarska blaga pod uredjenom -administracijom obećavaju veliku dobit. Prof. A b e 1 pak veli da naročito ne treba potcijenjivati srpsko rudarsko blago. Ono još nije dovotjno ispitivano, ali izgieda da doininira bakar i olovo. Podatci, izradjeni od srpskih geologa, prema mišljenju tih bečkih naučnika samo u glavnim crtama odgovaraju stvarnim geološkim prilikama. Temeljnije ispitivanje, vele oni, daće još ljepše podatke.

^^--^>tATTONixv\ (GIESSHUBLER) \ČISTA PRIRODNA ALKALIČNA/ Henricti Matonl đ. d. Beč i KnriovarItarodna prtoredo. Pismo iz Sofije. (Od našeg dopisnika). Sofija, početkom jula 1916. I u Bugar*skoj se, kao što se drugčije nije moglo ni očekivati, primjećuju posljedice rata na privrednom polju. U prvom redu one su snašle trgovinu. U posljednje je vrijeme privatna trgovina sa svim pt*estala, što se s jedne strane ima pripisati teškim transportnim prilikama, a s druge strane okoinosti, što je izvoz svekolike robe iz inostranstva zabranjen. Povodom toga se u unutrašnjosti zemlje opaža veiika oškudica u mnogoj robi, pa s toga je u ovdašnjim trgovačkim krugovima s velikim zadovoljstvom pozđravljen nedavno upućeni poziv njemačke vlade bugai 4 skoj trgovačkoj komori, da ova imenuje onu robu, koje se uvoz naročito želi. Sve trgovinske komore odazvale su se tome pozivu i sazvale su sjeđnice, u kojima su vrste dotične robe utvrdjene, đa bi se o tome izvijestila njemačka vlada. Ž e t v a ž i t a obećava da će biti o d1 i č n a. Prema izjavama ministi*a zemljor&dnje ona će u najmanju ruku biti za to 20% bolja nego li što je u redovnom vremenu. NaročitO Je ona dobra u okruzima Burgasa i Stare Zagore, a poslije ovih dolazi Plovdiv. Vrlo je dobra u okruzima Plevne i Trnava, a vrlo dobro stoji i u St. Srbiji i Maćed o n i j i. Da se sredjivanje žetve nebi štetilo i sad će — kao i do sad — raditi jedan za sve i svi za jednog: u svakom je seiu obrazovano jedno društvo od deset starješina, kome je na čelu vodj, imenovan od predsjednika opštine. Prvo će se srediti žetva onih njiva, koje su svojina vojničkih porodica, zatim dolazi žetva sromašnih, koji imaju malo jutara, i na posljetku žetva bogatih. Naročita se važnost ovdje polaže i zvozu v u n e. Njemačko-istočno trgovinsko društvo dobilo je dozvolu za kupovinu ukupno 1.800.000 kg. vune. Veći dio te količine već je izvezen. Od tog vremena ne smije društvo izvesti ni jcđan kilogram, dok se ne vidi kakav će biti nov prinos. Vlada je objavila, da sve sadanje zalihe vune, kao i one koje se očekuju potpadaju pod rekviziciju i pod najstrožijom kaznom zabranjena je svaka trgovina s vunom. Vlada računa, da će cjelokupni prinos iznijeti oko 12 milijuna kilograma. Ako se ovo predvidjanje obistini, onda će se ovako postupati: 8 milijuna će ostati u unutrašnjosti zemlje, i to, 3 milijuna za tvornice i 3 milijuna za seljake. Ostalih 6 milijuna će izvesti ministarstvo vojno uz zamjene — dakle sa isključenjetn zvaničnih društava. — Tome suprotno su trgovinske komore gledišta, da se vuna u opšte u inostrrinstvo ne izvozi i potkrepljuju to sa slijedećim statističkim pođacima: U oči balkanskog rata \i Bugarskoj nije bilo punih 9 milijuna ovaca, lcoje su đavale od prilike 10 milijuna vune. Kako se u Bugarskoj ne opaža tendcncija za povećanje stanja ovaca, s druge strane je za vrijeme dva r*ata mnogo ovaca uništeno, a osvojenjem Srbije je povećan broj stanovnika. Prema statistici od 1911. bugarska je industrija preradila 2,300.000 kg. domaće i 1,036 inostrane vune. Kako se ova poslijednja sad ne uvozi, ali se uvozi u poluizradjenom obliku, to onda izlazi, da će bugarske tvor*nice, koje u glavnome rade za vojsku a samo djelimično za stanovništvo, trebati najmanje 4 milijuna kiiograma. U Bugarskoj ima većinom u selima najnianje 600.000 kućnih industrija, t. j. seljaka, koji ručnim radom sami sebi izradjuju odijelo. Ako se uzine, da svaka porodica ti*eba samo 10 kg., onda se dobije svota od 6 milijuna kg. Osiin toga inora ostati zalihe i za iduću godinu. Zakazana rekvizicija trebala bi se jednom i izvršiti, pa onda preduzeti podjelu, jer vrijeme hita a 200.000 porodica nemaju ni jedne ovce, nego vunu kupuje na trgu. Tek ako bi poslije podjele tvorriicama i kućnoj industriji nešto ostalo, — što se ne može predpostaviti — nebi ipak trebaio dozvoliti da se to izveze u celji, da se na taj način dodje do novca, nego bi trebalo tako udesiti, da se višak vune razmijeni za gotovu robu, sukno. Iskorišćavanje kostiju n Srbiji. Kao što smo već u svoje vrijeme javiii, imaju se sve kosti predati središtu za skupljanje kostiju. Ovo naredjenje vojne glavne gubernije izdato prije njekih dva mjeseca, do sada je već pokazalo vrlo dobre rezultate. Naime za ovih 2 mjeseca predato. je ne manje nego 25 vagona kostiju, koji su upućeni na preradu ovdašnjoj tvornici spodijuma i tutkala, predje Minnich i kompanija d. d. Nova bugarska banka. Kao što javljaju iz Sofije, tamo je osnovana bugarsko-maćedouska banka i to sa isključivo bugarskim kapitalom. Banka će se za sada baviti samo izvozom duvana i transakcijama, koje stoje u vezi sa time.

Broj Bokareštanska burza. 19. juna ponovo je otvorena buk štanska burza, koja je dotle bila zatvoj uslijed ratnoga vremena. Ali je meno naredio mmistar trgovine, d* ^ zaključci moraju vršiti za gotovo, t vrijednosni papiri nagomilani u baot, smiju samo postepeno likvidirati, d*), izbjegla panična spekulacija uslijed ^ glog padanja i penjanja tečajeva. Ove t i*e predostorožnosti potpuno su razun$ u ovakvim vremenlma no ipak otvan efektne burze svjedoči o tome, da Rum ska, u prkos svima naporima sfla sjt zuma, ne misli ni na kakvu vojnu ak Maksiinalne cljene svinjaina K. B. Budimpešta, 7. Zvanični list objavljuje naredbu oj smo ograničenja klanja svinja i odnt odredjivanja maksimalnih cijena za | svinje i za svinjske produkte. Mpksim; cijene za svitije teže od 60 kilograma, najviše 90 kilograma teške utvrdjuju za odgajivače sa 6 krrina po kilogra; Za svinje, namjenjene klanju bež obi na težinu, odredjuje se 6.80 kruna, za ninu živu u saobraćaju izmedju proii djača i preprodavca odredjuje se 7.6® l na, za topljenu svinjsku mast 8.52 b kao maksimalna cijena. Prtekoračenja ove naredbe kazne zatvorom do 6 mjeseci ili novćano 2000 krtina. Posttjednje Urzojovnevtjs Izvještaj njetnačkog vojnog vodstva. K- B. Berlin, 6 jui Zapadno bojište: S obe strane rljeke Sommep redile su naše junačke čete dan izie djenja neprijatelju. Odbijeni su krvi svi napadi, koje je neprijatetj i poo no preduzeo. Velik broj palih Englf pred odsjekom O v i 11 e r-C o n t» m a i s o n-B a z e n t i n i Francura pi odsjekom Biaches- Soyeco« daju dokaz, kolikim su snagama na: dali neprijatelji, kao i o poraznom ( lovanju vatre naših topova, maštns pušaka i pješadije. Desno rijeke M a a s e žrtvuje prijatelj neprekidno svoje Ijude a so. nim ali uzaludnim navalama aa na! položaje na visini ,,M r t v a z e m\\tf Neprijatelj nije mogao osvojiti nl stoi zemljišta. Zarobili smo više stotinan: prijateljskih vojnika. Lako su odbije: slabiji neprijateljski napadaji na visi: „baterije Damlou p“. Djelomifc je bilo živo djelovanje topništva I Izvi; nica na drugim dijelovima fronta. Osi jećen je napad jedne francuske sabiije P r i e s t e r w a 1 d u. Istočno bojište: Kod vojske je maršala Hinle: b u r g a kod odbrane protiv ponovt navala na položaje kod Naroczsk jezera zarobljeno 2 časnika i 210 voji ka. Odbijeni su slabiji napadi i na dr; gim mjestima. Neuspjeli su potpuno svi neprij teljski ponovni oštri napadi na poiožs vojske maršala vojvode Leopoi da Bavarskoga kod Z i r i n a, r sve do jugoistočno Gorodista, kao i obe strane R a d o w o. Pred našim P ložajima leži više hiijada mrtvib nep’ jateljskih vojnika. Osim toga je nepr jatelj izvubio više stotina zarobljen' U toku su nove borbe. Vojska je generaia pl. LinsinJe: izvojevaia jugo-zapadno od Luckai Ije uspjehe. r Kod vojske generalagrota Bot*' m e r a ostali su bezuspješni ruski napasjeverozapadno od Buczacza. Balkansko bojište: Traju obični topnički bojevi izmed; Vardara i Dojranskog jezera, bez ikakovoi većeg značaj . Vrhovno vojno v oostvo

Saopitenjo o nestaltma. 1299. — 26748. O porodici generai* Mihaila R a š i ć a, koja je ostala u ljevu u kući g. Djordja Radosavljevici trg. Svi srodnici su iin zdravo. 1298. — 27386. O g-dji Sofiji Paun* v i ć, Beograd, Birčaninova 23. G. gta, Zdravko i Stanoje su dobro .

M'oliino dobre i plemenite Ijude, s izvjeste preko uredništva ovog na adresu g-dje Stane Radukić. krar Iuflmia ulica br. 24. za našeg a Sretena Petrovića, regruta ka, I. poziv, drinske div.,-rodjeitog > s * koji je vidjen 10. oktobra pr. 0°“čku, i od toga vremena do danas tiis ta o njemu euli. Na izvještaju vje ^godarni otac, mati i sestra.