Београдске новине

Strana 2.

13. joll 1916.

Beof radske Novine

Cetvrtak

PogJcdu ratnl brodfl ako radl po opustvlma n jemaO te pomorske vlasti. Ozblljan probletn. K- B. K61n, 12. jula. „ft&lnlsche Zeitungu* javljajuna 9. cv. m. lz Washlngtona, da je prije njekoliko dana bio američki državni departement stavljen pred vrlo ozblljan problem, poSto je Engleski poslanik bezuvjetno zahtijevao, da se njemačka podmornica mora da smatra kao ratni brod i po tom se smije zadržati u Iuci samo 24 sata. Državni tajnik L a n s i n g izjavio je prema tome, da će on podmornicu smatrati kao trgovački brod, ako će imati sve karakleristike jedne trgovačke ladje. Senzaclja u Americi. K. B. Washington, 12. jula. Dolazak podmornice „Deutschland* izazvao je u čitavoj Americi najveću senzaciju, koja se je do sada primjetila. Senzacija je tim veća, što se u opšte šumnjalo, da će hrod stići u Ameriku. Medjunarodno-pravno tumačenje. (Naroćitl brzojav .Beoijradskih Novina'). Berlin, 12. jula. Prema mišljenju koje ovdje vlada, medjunarodni položaj stvoren pojavom trgovačke podmornlce u Baltimore, jasan je 1 neosporan. ,,D e u t s c h 1 a n d“ je potpuno nenaoružan, isključivo trgovaćki brod, te se prema tome može u neutralnim pristaništima po volji zadržavati. Vodstvo i posluga trgovaćke podmornice ne stoje ni u kakovom odnosu prtema vojsci. U siučaju da ih neprijatelj uhvati imaju se smatrati kao civilni zarobljenici, a ne kao vojni. Zastupnik ravnatelja njemačkog prekooceanskog plovldbenog društva, koine pripada i „Deutschlaud“ Lohmann, izjavio je: Engleska blokada je uništena za svagda. Ova činjenica primoraće neutralne na promjenu mišljenja, jet* se neeiektivna blokada ne inora priznati. Posljeđlca će biti da engleski sudovi za zaplijenjene brodove neće više imati nikakovlh prava prema neutralnim brodovima koji prevoze rt>bu u Njeinačku odnosno u zemlje što se graniče Njemačkom a nepravedno su podvrgnute blokadi.

EnsiesKo-frmka ofenzivo. Izvjestaj generala Haiga. Juče u veče u 8 sati izvršili su Nijemci dva žestoka r.apada protivu šume kod T r o n e s a. Prvi je odbijen, kod drugoga su Nijemci u.'jijeli da prodru do južne ivice šume, ali su odmah iz šume istjerani. Dalji žestoki napad, koji je docnije izvršen, potpuno je slomljen. Gubici neprijateljevi u tim napadima bili su vrio teški. Na drugim injestima smo napredovali. Sjevero-zapadno od Contalmaisona zauzeli smo rnali zaseok i zaplijenili tri topa. Jutros smo imali njekoliko stotina zarobljenika. Francuski ratni izvještaj od ll.jula 3 sata po podne: Na objema obalama S o m m e bila je noć mirna. Ukupan broj zarobljenika zadobivenih za posljednja 2 dana južno od Somme prelazi 1300 ljude. Na iijevoj obali M a a s e radilo je topništvo I ciosta živo. U odsjecima Avocourt i Chatancourt na lijevoj obali udvostručila se je jačina njemačkog bombardovanja od F 1 e u r y-a, pa sve istočno do C h e n o i s. U toku noći napadoše Nljemci na cijelom J bombardovanom frontu zauzeše istaknute rovove istočno od šumice Fumin i Chc- | n o i s, ali bijahu odmah protivnapadom izbačeni. Na orugim mjestima bijaše dovoljna preprjećna vatra i vatra iz mašinskih pušaka za odbijanje napada. Bombardovanje se u ovom predjelu j produžuje. Zapadno odPont a Mousson propao je njemački napad u Mortwaldu. U L o t r i n g i j i napadoše Nijemci poslije topničke pripreme jedan iztaknuti ugao kod Trelllon-a. Prodriješe na frontu od 200 tn. u rovove prve linije. Sjevero-istočno poknšaše Nijemci, iskorišćavajući 4 minske eksplozije, da zauzmu jedan strijeljački rov. Puščana vatra spriječila ih je u ovom i primorala na povratak, ne davajući im vreinena da pokupe mrtve i ranjene. Engleskl zvaničan ratni izvještaj od 12. jula: Prožle noći zauze naša pjeSadija poslije obilne pucnjave, jurišem Cont a i m e i s o n. Ovom prilikom smo zarobili 189 momaka, jednog zapovjednika bataljuna i 4 druga časnika. Žestok njemački protivnapad u toku noći odbijen je sa teškim gubicima po neprijatelja. Cfjelo selo sada je u našim rukama. Istočno od njega zauzeli smo jurišem više linija rovova u šumici Mamec, od koje je največi dio u našem posjedu. Zaplljenili smo 4 teške obice, tri poljska topa I zarobili smo 296 zdravih vojnika, od kojih su 3 časnici. U šumi Trones traje žestoki boj 1 daija. Iz Pariza javljaju pod 11. o. mj. 11 sati: Na objema obalama S o m m e prošao je dan srazmjerno mirno. Omanje borbe učiniše da potpuno očistimo šumicu sjeverno od Maisonettea 1 da zauzmemo njekoliko propusnica; izmedju Estrčesa i de Loyense Anternea zadobili smo zarobljenika. Na desnoj obaii M a a s e ponoviše Nijemci jutros svoje napade na front kolodvor F 1 e u r y — šuma V a u x — šuma Chapite-Chenois. Poslije više uzaludnih pokušaja, koji su ueprijatelja stali teških gubitaka, pošlo mu je za rukom da prodre u baterfju D a in I o u p i u njeke dijelove naših hnija u predjelu šume P u m i n. Bombardovanje cijeloga predjela bilo je vrlo žestoko. — Na lijevoj obali Maase bombardovanje osrednjc. Silina na ostalim dijelovima fronta

B»oj W9.

Beograda, kao i naročita upustva kako za popislvače, tako i za šefove popisnih kotareva. Pravilnlke su dobill svi šifovi popisnih kotareva i popisivaći u prisustvu g. g. dr. PrOgera i dr. Ebentalera šefova statisttčkog odjeljenja carsko i kraljevskog glavnog vojnog guvememana i sekretara odbora grada Beograda g. N e m a n j i ć a, koji u glavnom i rukovodi cjelokupnim radorn oko popisa stanovništva u Beogradu. Sjednica je trajala od 4 do 8 i po časova po podne, kojom je prilikom g, dr. Prflger održao jedno lijepo obavještenje g. g. šefovima i popisnidma o radu popisa gradjanstva i razložio cilj toga posla, oatao korisnost istoga i molio za saradnju sve šefove popisnih kotareva i poplsivače, da se popisi izrade na što pravilnijoj osnovici i sa dobrom voljom. Popisivanje je otpočelo 10. ovog mjeseca i da bi u smislu objave kotarskog zapovjedništva svi stanovniđ za vrijeme popisa bili u svojim kućama, izvješteni su starješine kuća od strane policijskih organa, da za vrijeme popisa, koji će se izvršiti u njihovom kraju budu u svojim kućama radi davanja što tačnijeg obavještenja popisivačima 0 svojoj porodici. Prilikom popisivanja popisivači će svakom starješini popisane porodice izdati jednu cedulju na oranžastoj hartiji, sa žigom odbora grada Beograda, koja će služlti kao legitlmacija, da je popis te porodtce izvršen, kako se ne bi desilo, da se jedna porodica dva puta popiše. Ova legi- imacija služiće 1 za eventualnu superreviziju i slobodno kretanje. Na legltlmaciji će biti popis popisivača i broj rejona. Popis je kao što rekosmo otpočeo i do sada je pokazao lijepe rezultate. Kada bude popis završen, progovorićemo koju riječ više o njemu i saopštiti čitaocima rezultate istoga i korisnost ovoga teškog posla. Opravka klanice. Klanica u Beogradu, koja' je prilikom borbi oko Beograda bila prllično oštećena, opravljena je još davno jednim dijelom za upotrebu vojnih vlasti. Sada su vojne vlasti ustupile jedan dio za upotrebu gradjanstvu. Gradjevinsko odjelenje odbora grada Beograda izradilo je predračun i planove za opravku onog dijela klanice, koji je ustupljen odboru za upotrebu gradjanstva i otpočelo opravku istog. Optavka mašinskih dijelova klanice ustupijena je u izradu Vlastimiru Djordjeviću kao najnižem ponudjaču. Klanica će uskoro biti opravljena i dovedena potpuno u red i ispravno sianje. Izvještaj o vremenu od 1. do 9. jula. U cijelom zaposjednutom području vlada stalna suša. Vrijeme je u glavnom bilo nepovoljno za usjeve, tako da su u njekim okruzima, naročito u beogradskom (seoskom) raž i pšenica u isto vrijeme sazrijele. Iz Prijepolja javlja se čak za oskudicu u vodi za piće. Visoka temperatura od njekih 42° R. izazvala je na njekim mjestima otpadanje voća. Izdašna kiša bila bi vanredno dobro došla, da bi se spasao bar kukuruz, koji je veoma zaostao uslijed suše. Ako u najkraćem vremenu ne bi bilo kiše, bojati se da če i kukuruz, naročito pozniji, prije vremena sazrijeti.

Od vremena gore pomcmtte prošlo je tek šest gođina. Za to je ntje^ industrijski poiet Bugarske uzeo pr a ,, geometrijsko progresivni riazvitak. Dai^ ima u Bugarskoj 381 prednze<i koje država potpomaže i os*# državnih, industrijskLh postrojenia. Br a prfvatnih preduzeća je prema tome po^ stao sa 128, a onaj driavnlh sa 6. Rašćenj, dakle iznosi 'za 6 godina skoro 56>5, j, pojedinim granama dijeli se ooo ovaV j; broj preduzeća za životne namirnice ^ većao se od 100 na 158 (medju ovima Uj vodenica), tekstilne industrije od 61 na 7( metalne industrije od 16 na 31, kemijslf, industrije od 25 na 30, kožarske mdustiijj od 22 na 28, keramijske od 10 na 24 i d r . varske od 18 na 22. Broj sopstve«ih ra. denika popeo se ođ 13.231 na 16.000, ■, onaj konjskih snaga od 17.677 ua 3 2Jm konjskih snaga, dokle je uložena glavnic, skočila od 64,385.786 na 115 miltjuna. I pored tako velikog povečania glav. nice i velikog umnožavanja lnd«stri.iskii preduzeća ipak je sriazmjerno malo strani glavnice uloženo u bugarske inđustrijt Samo se 9 preduzeća naiaze Islđjučivo i stranim rukama a njih uložem kapital \i nosi 13,770.901 krunu. U četiri preduzeij učestvuje pored đrižavnog kapitala stran kapital sa 869.179 franaka. Po svroitu- po. rijeklu dijeli se glavnica ovako:

belgijski 10,211.401 ruski 1,913.636 engleski 1,035.000 belgijski i bugarski . 506.441 njemački 482.000 francuski i bugarski . 362.738 turski 137.364

Tako malo učešće stranog fcapttaia bugarskoj industriji nalazi svoga objašnje. nja u tome, što imućni seljad s*mi vrlt lako nabave potrebna srestva radi uč«. stvovanja, ako se tiče poljoprirredne industrije, industrija medjutim u Bngarskoi stoji u vezi sa poljoprivredom, što n jed noj poljoprivrednoj zemlji ne smHe drug. če ni biti, jer je to pravilan p«t za #ednt pravilno industrijalisanje. Bečka burza. K. B. Beč, 12. jula. Na burzi u pogledu najpoznatijib eiekata vladao je ispočetka mir. U daljem toku pak ispoljila se čvršća tendencija, kad se osjetiio, da se izvjesne Trijednosi više traže. Naročito je to bio slučaj sa backarskim papirima. municijonim vrijedn stima, te ugljarskim dionicama, koje su sve dobrio stajale. Rentovne vrijednosti bile <j stalne.

Soopštenjo o nestnllm O. D. A n d j e 1 k o v i ć k i. za Dragišs Mihajlovića, Ženeva. Za Daru i djecu ništt ne brini, svi su zdrtivi. ja sam do marb mj. bila kod nje u Zakuti. Dragiša molim tt izvjesti se za Duška gdje je i javi mu, di sam ja ovdje u velikoj oskudici. Mileva Vitomirović, Vardarska ul. 26. Beograd.

tako Isto. U prfedjelu Somrae iraale su naše letilice juČe 14 borbL Cetiri neprijateljske letdice, ozblljno pogodjene našlm mašinskim puškama, bijahu primorane brzo da se spuste na zemlju. Jedan od naših ietača uspio je, da svoju letilicu, koja je bila u plamenu dovede do naših linija i mogaše se bez opasnosti i štete spustiti na zemlju. Naše eskadre za bombardovanje radile su noću izmedju 10. i 11. 220 granata bačeno je na riazne kolodvore na kojima je bilo velikog saobraćaja, noročito na kolodvore Ham, LaFereiChauny. Belgijskl izvještaj: U predjelu Perv i s e topnička borba po podne. Njemački položaji kod Dixmundena i Waumena bijahu danas vrlo uspješno bombardovani. Engleski zvanični izvještaj: Poslije neprekidne desetodnevne borbe uaše čete metodički zauzeše cjelokupan prvi neprijateljski odbranbeni sistem u širini fronta od prilike 1400 yardi. Briti su ne malo cijelu šumu Trones ponova zauzeli. Engleski danak u krvL (Naročlti brzojav .Beograđsklh Novina'). Berlin, 12. jula. „Deutsche Tageszeitung" javlja: Priema izvještajima iz Londona morao je u toku zadnje nedjelje biti obustavljen privatni plovidbeni saobraćaj izmedju Engleske i Francuske, pošto su neprekidno prenošeni engleski ranjenici sa zapadne fronte. Prema listama gubitaka računa se da još prvi dani ofenzive staju Engleze bar 70.000 do 80.000 ljuđl. U Londonu su upravo užasnuti masom ranjenika, . koji su 2. jula stigli na londonski kolodvor „Charing Cross“. A od toga vremena jedan bolnički voz jurf za drugim. Prema pričanju jednog ranjenika, njegova je četa još prije polaženja na juriš izgubila polovinu ljudstva. Kad je pošla na juriš, bilo je još devedeset njih. Poslije jurlša ostalo je samo njekoliko vojnika, koji su dopali njemačkog ropstva. i Ruskn ofenzloa. Posljednji napor Rusije. (Naročitl brzojav .Beogradsklh Novlna'). Ztirich, 12. jula. Prema pouzdanim vijestima, ruski se krugovi više ne varaju o tome, da bi neuspjeh sadanjeg rbskog napada Rusiju voji^čki za duže vrijeme i s k 1 j u č i o o d d a 1 j i h o p e r a c i j a. Cijeni se, da je B r u s i 1 o v prvi dio ofenzive otpočeo sa od prilike tri četvrt milijuna ljudi a sada da je privukao nove prtčuve oko pola milijuna. I na ostalim svojim frontovima Rusija je prikupila vrlo velike snage, to se mora vjerovati ruskim podacima, koji sadanji na svinia frontovima sakupljeni i postavljeni broj triupa označuju na preko č e t i r i m i 1 i j u n a 1 j u d i, računajući tu i azijsko bojište. S pogledom na brojnu jaku nadmoćnost Rusa priznaje se uspješni otpor saveznika. Strategijski položaj saveznika, i pored velikih teškoća, označuje se kao povolian. Ruska zvijerstva u Bukovini. K. B. Beč, 12. juh. Kad su Rusi ušli bili u Suczawu, sve su trigovine bile zatvorene, osim radnje galanterijskom robom i knjižare u Skoala Romana. Obe su ove trgovine odinah opljačkane. Nečuvenim načinotn su Rusi vršili svoj grabež. Udovici Markov i c i oduijeli su njenu pokretnost i 670 kruna gotovog novca. Gospodji B a 1 i a nd i* a, jednoj Rumunjkinji odnijeli su veću svotu novaca. Ruske horde upale su u njekoliko stanova uglednih rumunjskih porodica i pokrale su sve što su našle. Kod gospoje profesora M o r a r a, koja je od straha bila skoro skanienjena, i u domu priofesora Daskiewicza, Rusi su pokrali sve dragocjenosti. Iz doma dr. Eusebia Popovicia, u koji su nasilno ušli, rastjerani su vikoin i zapomaganjem ukućana. Gradonačelniku grada Itzkany, L i p ow e n t z u, nasilno je otet časovnik sa lancem. Dvije rumunjske seljanke, jedna žena i jedna djevojka, silovane su na otvorenom polju. Rumunji iz kraljevine, koji su se usudili bili da dodju u S u c z a w u, iskusili su striašna nasilja. Povratak u Rumunjsku bio im je zabranjen, jer bi se u kraljevini Rumunjskoj saznala sva ona sramna djela, koja su Rusi sistematski vršili nad rumunjskim stanovništvom u Bukovini. Raspoloženje u kraljevini prema noslocima kulture sa istoka neće doista biti prijateljsko. BalkonsKe vljesti. Grčki prinčevi u Petrogradu. (Naročltt brzojav .Beogradsklh Novina*). Lugano, 12. jula. ,,S e c o 1 o“ javlja iz Atene, da su prinčevi Nikola i Andrija, braća kralja Konstantina, otputovali u poneđjeljak u Petrograd. Promjene u bugarskoj vladi. Gena di j e vis ti p r e šli u o p o z i c i j u. (Naročltl brzojav .Beogradskih Novina*). Sofija, 11. juia. Pošto Genadijevljeva grupa, koja broji 18 članova u pariamentu, .ie iodupire više vladu, izgleda da će ministar željeznica Apostolov kao člati te grupe, morati neminovno da izadje iz kabineta. Na njegovo će mjesto vjerovatno stupiti potpredsjednik sobranja dr. M o m-

čilov. Za izglasavanje budžeta vlada će na svaki načln moći računati na M a I inovljevu (de>nokratsku) stranku, koja ima 21 poslanika. Prije toga moraće se do duŠe sklopiti naročiti sporazum sa njotni, pošto demokrat.-.ka stranka kao usb/'za izglasavanje budžeta traži osnivanje zavoda za narodao snabdijevanje lnnom pod državnim r.adzorom. Pošto je i budžetska komisija, u kojoj se naiaze u većini Članovi vladiriih stranaka, izjavila, da je voljna da pristupi njegovom stvaranju, pošto to u ostalom odgovara i njenoj ličnoj želji. No prethodno mora se izraditi dotična zakonska osnova, a to se ne može više svršiti do izglasavanja budžeta. Tsključena je saradnja demokrata sa Genadijevistima. Ova djelimična promjena kabineta nikako ne slabi položaj bugarske vlade. Na ime, još prije de C1 o z i e r e sove afere, odinah po povratku G e n a d ij e v I j e v o m iz Rima, očekivalo se da će njegov prijatelj A p o s t o 1 o v izaći iz kabineta. Ništa nećc biti u stanju da ukloni iz javnosti i zabašuri de C1 o z i e r e s-ovu aferu, koja će po završetku sesije doći na raspravu pred vojnim sudom.

Hnjnouije brzojovne uijestf. Povoljan položaj Turske. Izjava Enve r-P a š e. (Naročitl brzojav .Beogradskih No\1na"). Carlgrad, 12. jula. Enver paša govorio je sa jednom ličnošću o položaju na englesko-ruskom bojištu. Veli da turska protuofenziva stalno napreduje, ma da se nalazi tek u začetku svoga razvitka. No već su izravnjati svi raniji ruski uspjesi. Rat će se voditi do ćasa, kada će i posljednji ruski vojnik biti potisnut sa turskog područja. Nitko u Turskoj sada ne misii na mir. Rusija protiv Engleske. 'Naročiti brzojav .Bcogradsklh Novina“). Lugano, 12. ju)a. Ruska štampa nije vijesti o zaključenju rusko-japanskog ugovora pridala nikakav značaj, ali to ne smeta, da mu se u svinia političkim krugoviina priznaje njegov epohalni značaj. Svakome je jasno, da se R u s i j a time udaljila od Engleske i da Japan sebi osiguravaledja za izvodjenje svojih smjerova odnosno Kitaja i protivu američkih Sjedinjenih Država. Nobelova nagrada. K. B. Stockholm, 12. jula. Švedska je vlada zaključila, da se do 1. jula 1917. godine odgodi razdijelenje Nobelovih nagrada za fiziku, kemiju, medecinu i literaturu. Isto je učinjeno i pflošle godine. Proslava vlemijskog narodnog praznika. K. B. Briissel, 12. juta. Danas slave Vlemi godišnjicu zlatne ,,Sporen-bitke“. Priredjene su svečane skupštine i druga svečana prikazivanja. (Uspomena na ,,Spoi*en-bitku“ jest vlemijski nariodni praznik na uspomenu bitke kod Courtrai-a 1302. i G u i i> e g a t e 1513., kada su Vlemijci izvojevali slobodu svog materinjeg jezika, pa i sada poslije dugog vremena ropstva uŽivaju isto pravo.) Izgorjelo 300.000 hektolltara žita. K. B. Lion, 12. jula. ,,N o u v e 11 i s t e“ javlja, da je u Baltimore izgorjelo skladište u kojem je bilo skupljeno 300.000 hektolitaria žita, a bilo je vlasništvo sila sporazuma. Žito je potpuno uništeno, a više je osoba izgorjelo.

Grad l okolica. Popls stanovništva, Na osnovu naredbe Zapovjedništva grada Beograda od jula ove godine br. 3262 o popisu stanovništva i stoke u oblasti varoši Beograda, koja je potekla prema naredbi carsko i kraljevskog vojnog glavnog zapovjedništva u Beogradu, da se za vrijeme od 10. do 15. jula ove godine izvrši popiš stanovništva i stoke u zauzetim dijelovima Srbije, odbor grada Beograda uzeo je za osnovu prebrojavanja gradjana u Beogradu svoje sirotinjske kotareve. Svi kotarevi odbora podijeljeni su na popisne sektore (sekcije) prema svojoj veličini, tako da u jednom sektoru bude oko 1000 stanovnika za popis. Tako je prvi rejon podijeljen na 5 sektora, drugi na 7, treći na 6, četvrti na 7, šesti na 5, sedmi na 3, osmi na 3, deveti na 2, deseti na 5, jedanajesti na 3, dvanajestl na 4, trinajesti na 2, četrnajesti na 3, i petnajesti na 6 sektora. Zatim se dalje pristupilo poslu na taj način, što je u svakom sirotinjskom kotaru postavljen i po jedan šef poptsnog kotara, kome će šef sirotinjskog kotara biti kao savjetodavac u njegovom poslu i raznim obavještenjima. Dužnost šefa popisnog kotara je da primi materijai od svih popisivača svoga kotara, isti prokontroliše i srijedi i preda odboru grada Beograda na dalji rad. Za svaki sektor kotara postavljen je naročiti popisivač, koji je dobio samo naročite ulice, u kojima će izvršiti popis gradjanstva. Prema gomjoj podjeli u poslu su 70 popisivača i 15 šefova popisnih kotareva. Radl tačnijeg obavještenja i pravilnosti u radu izradjen je od strane općine grada Beograda naročiti pravilnik za prebrojavanje đvilnog stanovništva i domaće stoke varoši

florodno priuredo. Industrija Bugarske. Bugarska industrija dobila je svoga poljeta uvodjenjem visoke zaštitne carine, koja je godine 1915. stupila na snagu. Zakonima za potpomaganje industrije dovedene su u red povlastice, koje je država đavala tvortiicama u pogledu carine i podvozne tarife, ustupanja državnog zemljišta za industrijske ciljeve i prvenstvenih cijena za bugarske industrijske proizvode prilikom državnih nabavaka. Tako je n. p. sukno za uniforme načelno nabavljano od domaće industrije. Druga roba ;■ ; podmirenje državnih potreba uzimana je u prvom redu i onda od bugarskih tvornica, ako je bila sa 15% skuplja od strane jkonkurišuče robe z^jedno sa cariiom i podvozom. Kad je godine 1909. održana anketa za potpomaganje industrije, nabrojano je svega 261 privatno tvorničko preduzeće. koja su uživala državne povlastice. Samn drtžava je eksploatisala pet industrijskih postrojenja, i to dva rudnika kamenog uglja sa godišnjom proizvodnjom od tri milijuna franaca i tri željezničke radionice u kojima su se opravljale lokomotive i vagoni. Veći broj postrojenja osnivan je u godinamal905 i 1909, a samo 20 tvortničkih pređuzeća spada u doba godine 1880. Sopstvenici sami upravljali su se 253 preduzeća a 8 su eksploatisali preduzetnici. Prema vrsti spadaju na

Rudnike

5 preduzeća

Keramidžijsku industriju

10

„

Kemijsku industriju

25

Industriju životnih namimica 100

n

Tekstilnu industriju

61

m

Drvarsku industriju

18

Kožarsku industriju

22

m

Papimu industriju

3

m

Industriju proizvoda snage

2

Broj radnika je iznosio 13.231, od kojih 10.467 dolaze na privatna, a 2755 na državna industrijska preduzeća. Privatni kapital koji je u preduzeću uložen iznosio je ukupno 64,285.786 franaka, od koga dolazi na zemljišta pod zgradama 3,450.320 franaka., na zgrade 26,178.928 franaka i na mašinerije 34,756.538 franaka. Broj u tim industrijama upotrijebljenih konjskih snaga iznosio je 17.677.

1338. Dragomir M i 1 o vatio vit trgovac iz Mladenovca, Aveni du Mail. 4. Oeneve. izvještava svoju ženu Leposavu. da su njen brat i on u Ženevi zdravi i da im pošalje 500 dinara srpskog novca. 1339. Jelena Savić, Lausanne, Avenne Beaumont ..La Verdonuette. Pnmila sam izvještaj o mome mužu Hvala. Neka rni javi opširnije o sebi, Aci, Idi. Peri. 'Mili, Žiki i Iliji gazdinom. Ja sam sa djecom zdrava. Novac za sada imam. Pozdravlja vas Draga K. Nikolića. Kragujevac. 1340. a) Ilija St. N i š 1 i ć, inžinjei. sa svojom tečom Milanom Brankovićem izvještava svoju majku gospodjn Jucu Nišlić i ostalu porodicu da je živ i zdrav i da je doznao vijest o smri svoje sestre Mare. b) Karlo Snajder. medecinar. javlja da je zdrav i moli da mn se ja* vi njegova porodica. koja je ostala Cupriji u kući Milisava Kostića. trgo ca. Kazlo je na Krfu. Moliin da se ova lica jave na mo' ju adresu: Smilja Sokšić, Lausanne. 22 Av. Bergieres. 1341. Miliji-Mikici Nlkoliću in* terniranom u Aschachu, Oberoesterreich. Kući smo svi zdravi i nadamo se tvori dolavku Piši nam češće i zl nas ne brini. Stanislav Nikolić. Mil® ševo Milan P c p o v i ć, Ženeva. MolijjJ vas izvijestite me preko „BeogradsKv Novina“ o mornc mužu Stojanu MilKj 1 ’ trgovcu iz Beograda. a tako isto pr 6 *' 0 njega o mom biatu Tasi, gdje se nat lazi. Blagodariin Leposava S. MH« Balkanska 62. lo43. Milan P o p o v i ć, Ženev^ Tvoju smo kartu dobili. U kuči smo s živi i zdravi. Pozdrav Kona. 1344. M e d j o, stud. en rnede^ Rue de la Mnse, 2. Oeneve, izvješta' porodicu dr. Spire Dimitrijevid rezernog sanitetskog majora, u K ra tf jevcu da je on sa svojim sinom Sveto dcbro i zdravo, i da im se oni lave.