Београдске новине

Strana 2.

19. jnla 1916.

Beofrađske Novtne

Srijeda

Rosko ofe

IM 'l'

Zvjerstva rusklh vojnlka. Javljaju nam tz glavnog stana ratne itampe: Kod posljednjih bojeva na sjevero-istočnom frontu nadjene su u osječku jedne konjaničke strijeljačke divizije poslije ruskoga napada tri mrtva ulana, koji su bill r.a zvijerski način unakaženi. Mrtvi ulani, koji su ležali na ledjima, a imali su na svoin tijelu druge rane, bili su sva trojica probodena kroz srce i to nožem sa dvije oštrice. Rane ne potiču od bajoneta. Oslm toga bilo je svoj trojici ulana izbodeno desno oko. Seljakinja. koja stanuje u nedalekoj kući, izjavlla je, da su ove ulane unakazili rtiski vojnici u visokim šubarama.

Spustlli ton. 'Naročitf brzojav .Beogradsklh Novtna“5. Stockholm, 18. jula. Ruski listovi, koji su dosada govorili o zauzimanju L a v o v a kao u nečemu što se samo po sebi razumije, govore sada o teškoćama za produženje ofenzive. „Ruskoje Slovo“ predočava da ne treba potcijenjivati snage Austro-Ugars k e i opisuje žilavu odbranu austro-ugarskih četa utvrdjujući da o njekakvom prenagljenom povlačenju Austro-Madžara ne može biti ni riječi. Raspoioženje u Ruslji. (Naročitl brzojav .Beogradsklh Novlna"). Ziirich, 18. jula. Jeđan švajcarski bankar koji se iz Rusije vratio javlja, da je raspoloženje tamo uslijeđ Brusilovljevih pobjednih izvještaja, vještački popravljeno. Pri svemu tome niko se ne nađa njekakvoj velikoj pobjeđi, niti vjertije u stalnost trenutnih uspjeha. Javno mnijenje potreseno je vrlo velikim gubitcima. Izjava ruskog časnlka. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina*). Beč, 18. jula. Jedan viši ruski časnik, koji je ua sjevero-zapadnom frontu dopao ropstva izjavio je, da su kod sadanje ruske ofenzive ponovo izbili na vidik veliki neđostatci, te je sumnjivo da li će ona postići svoj cilj. Užasni gubici. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novlna'). Berlin, 18. jula. Amerikanac W a s t b u r n javlja ,,Timesu“ iz Brusilovljevog glavnog stana: Gubici Rusa na Stochodu su u ž a s n i. On opisuje ruska naprezanja, da predju Stochod, pri čemu su se uslijed paljbe njemačkih teških baterija ponova morali vratiti. Čete su potpuno izmorene.

Rusko-japnnsKi sporazitm. Ostavka japanske vlade. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novlna*). Stockholm, 18. jula. Po vijestima iz Tokija, ininistar predsjednik 0 k u podnio je ostavku. Uzrok ovoj ostavci jeste u neraspoloženju politićkih krugova zbog sporazuina zaključenog sa Rusijom, koji će u svojein izvodjenju vezivati rtike Japanu u pogledu istočnoazijske politike.

ih pretrplše Nijemci, od kada je počelo naše nastupanje. Istočno od Longuevala još smo proširili svoj pbodor u drugoj njemačkoj llniji zauzećem jako utvrdjenog položaja Waterloo-Farm. Na našem lijevom krilu zauzeli smo u O v i 11 e r s uL e B o i s e 11 e, gdje se već danima biju ogorčene boitie prsa u prsa zaostala neprijateljska utvrdjenja i sa njima dva časnika i 124 vojnika pruske garde, kao posljednje ostatke hrabre posade. Sada je cijelo selo u našim rtikama. Zvanično javljaju iz Londona 17. o. m.: Neprekidne kiše i gusta magla opet su spriječavali našu borbenu djelatnost. Inače nema ničeg važnog. Rusl za Verđun. j (Naročitl brzojav .Beogradsklh Novlna*). Stockholm, 18. jula. Od njekoliko dana se ruski vojni krtigovi vrlo pesimistički izražavaju o položaju Francuza kod V e r d u n a. ,,R uskoje Slovo“ javlja iz Pariza, da u francuskim upravnim krugovima razmišljaju o planu napuštanja Verđuna. N eprekidna vatra Nijemaca nanosi velike štete, zbog čega je probitačnije zauzeti povoljnije položaje, koji se nalaze u pozadini. Rat na moru I potf morem. Potopljen njemačkl parobrod u švedsklm vodama. fP ^Š? K. B. Stokholm.? 18. jula. Prema novinskim vijestima, koje su ove noći stigle iz Skellefte, u Bottniskom zalivu, torpediran je u nedjelju u večer njemački parobrod .Cyria“ od jedne ruske ili engleske podmornice, pa je i poslije njekoliko minuta potonuo. Posada, koja se sastojala iz 28 momara, spašena je od švedske torpednjače „Kapella“, pa je iskrcana u Skellefte-u. „Cyria“ je potonula u dubini od 21 metar. tako da se dimnjaci još i danas vide. Sa torpednjače „Kapella' vidjeno je, kako su izbačena tri torpeda, ali podmornica nije primječena. Prema daljim vijestima potopijen je ovaj parobrod na istom mjestu, gde je i prije parobrod „Lissabon", dakle u švedskim vodama. Živa djelatnost. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novlna*). Stockholm, 18. jula. Londonski listovi pišu o ponovnom oživljavanju njemačkih podmornica u Sjevernom moru. Oni utvrdjuju da je prošle nedjelje potopljeno 18 engleskih brodova. Plij'en na moru. K. B. Dragal, 18. jula. Južno od Drago-a naidjoše Nijemci na tri švedska broda sa artijinom masom kao i amerikanski brod sa petrolejem. Brodovi su odvučeni u Swinemiinde. Engleskl demanti. K. B. London, 18. jula. Admiralitet javlja, da nije istinita vijest njemačkog admiralnog stožera, prema kojoj je na 11. jula u Sjevernom moru potopljen jedan engleski pomoćni krstaš. Potopljeni brod bila je jedna oružana ribarska ladja.

Enjteko-frontuskii cfetiziua. Francuski ratni izvještaj od 3 sata po podne: Izmedju Oise i Ais,ne rastareno je vatrom jedno jako njcmačko .zvidničko odjeljenje pri uiasku u \1 > i, i ri Sans Tourent. U Champagni odbijen je jedan njemački pokušaj napada na streljačke rovove ruskoga odsjeka, izvcden protivnapadom. Na verdunskom frtintu bila je noć srazmjerno mirna, izuzimajući vis 304, gdje je bila jaka puščana vatra. Zapadno od F1 e u r y a imale su francuske čete izvjesne uspjehe i osvojiše tri mašinske puške. U Lotaringiji pokušaše Nijemci, poslije prilično opširnog bombardovanja, dva napada na položaje u blizini H a n a, jugoistočno od N o m enya, ali su bili odbijeni, ostavljajući nam zarobljenike. Na ostalom frtrntu nije se ništa đogodilo. 11 sati poslije podne: Borbena djelatnost nije_se ni kišom i gustom maglom umanjila. Sa"engleskoga fronta danas nema nlšta osobito da se javi. U toku njekolikih lokalnih borbi imali smo veći broj novih zarobljenika; ukupan broj neranjenih njemačkih zarobljenika penje se na 189 časnika i 10.779 momaka. Neprfjateljski gubici u topništvu su još znatniji, nego što su„naši prvi izvještaji donijeli. Materijal, koji se trenutno nalazi u našem posjedu iznosi: 5 obica od osam coli, 3 obice od šest coli, 4 topa velikoga kalibra od šest coli, 37 poljskih topova, 30 rovovskih obica, 66 mašinskih pušaka i više hiljada municije razne vrste. U ovom listu nije ušao veliki broj topova, koji još nijesu dovučeni, a koje je naša vattfa uništila. Na desnoj obali M a a s e traje topnička borba u predjelu 5 o u v i 11 e. Broj zarobljenika, koji smo od 15. jula zadobili u odsjeku F 1 e u r y iznosi od prilike 200. Na ostalim djelovima fronta prošao je dan srazmjerno mirno. Bilo je vrlo i*djavo vrijeme. Večernji izvještaj generala Haiga od 17. o. mj.: Naše su čete izvojevale nove značajne uspjehe. Sjevero-zapadno od šume kod Bazentin-le-Petit zauzesmo na juriš drugi neprijateljskl obranbeni red u širini fronta od 1500 jartii. Velika kotičina njemačkih lješeva nadjena u tome odgjeku, svjedoči o grdnim gubicima, što

Austro-Usarska. Secesij'a u magjarskoj nezavisnoj stranci. K- B. Budimpešta, 18. jula. Zastupnici ugarskoga sabora, koji su istupili iz magjarske neodvisne stranke, držali su u večer sastanak i zaključili, da stvore novu stranku. Pošto je grof Mihajlo K a r o1 y i protumačio razloge istupanja iz stranke i predočio buduće zadace stranke, zaključeno je na prijedlog Julija J u s t h a, da štranka zadrži prijašnje ime. Poslije toga je za predsjednika stranke izabrah grof Mihajlo Karolyi, a pošto je on vojnik, izabran je kao zamjenik predsjednika grot Teodor B a 11 h a n y i. Stranka broji 25 članona.

BolknnsKe uijesti. Požar u Ateni. Izgorjeli vojnici. K. B. Amsterdam, 18. jula. ur-T imes-u“ javljaju iz Atene, da su od vojnika, koji su gasili požar u šumi T a t o j poginula tri časnika i 8 vojnika, a osim toga je izgorilo još 20 ljudi. I u Keokiziji izbio je požar, ali je brzo ugušen. Grčka i sile sporazuma. Razjašnjavanje grčkih čas nika K. B. Paris, 18. jula. ,,P e t i t J o u r n a 1“ javlja iz Atene, da je izmedju generala S a r r a i 1 a i grčkih vojnih vlasti postignut sporazum, prema kojem će uapšeni grčki časnici biti premješteni u mii* i disciplinarno kažnjeni, jer su navalili na jednog novinara, koji je bio prijatelj silama sporazuma. K. B. Atena, 18. jula. Zvanične novine objavljuju listu redarstvenih mjesta, čiju izmjenu traže sile sporazuma. Jedan potpisan kraljev ukaz kojim su i druge izmjene naredjene u pogledu činovništva, propao je prilikom požara u Dekeliji sa ostallm zvaničnim aktima.

Rascjep grikth socljallsta. k. B. Bem, 18. jula. U jednom članku pod naslovom ,N ijemci na poslu', javlja „Matin u , da se u Solunu obraaovala za-ebna, od grćke socijalistićke stranke odvojena, socijalistička grupa, koja je riješiia u duhu bernske tzv. Zimermanske komisije, dok sama grčka socljalistička stranka u spoljnoj politici podržava Venizelosa.

Hojnovije brzojaune vEjesti. Flnancijska naprezanja Engleske. Sjednica štednje. K. B. London, 18. juia. Reuterov ured javlja, da je u Engleskoj započela sedmica ratne štednje. U čitavoj zemlji propovijedaju sveštenici u crkvama i upozoruju na potrebu sveopšte štednje, kao i na potrebu, da svako upisuje u ratni zajam. Kancelar blagajne M a c K e n n a upravio je pismo na predsjednika odbora, koje je započelo akcijom štednje i u tom pismu veli, da čitav narod u početku ofenzive saveznika mora biti pfožet mišlju, da se tu ne radi o bici, koja će potrajati njekoliko dana, nego o početku dugotrajne ustrajnosti i odlučnosti u borbi. Kancelar blagajne poziva gradjanstvo, da bude pripreman na n a j v e ć a f i n a nsijska naprezanja, koja su poznata u povjesnici Engleske. Amerlka i rat. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*). Berlin, 18. jula. ,,P o s t“ javlja: Prema saopštenju američkih financijskih listova, može se s pouzdanošću utvrditi, da je A m e r i k a, ođ kako je rat otpočeo, izvršila nabavke ratnog materijala za države sila sporazuma u iznosu najmanje tfi milijarde. bez kojih bi četvorni sporazum odavna rat izgubio. Ratne konjunkture izgleda da su sad u A m e r i c i dostigle s v o j v rhunac, jer Engleska i Francuska ne čine više nikakve poručblne ratnog materijala, a njeka američka društva već su otpočela da iretvaiaju svoje ndioni e za mirnodopsko gospodarstvo, pa sad počinju da izfadjuju kemikaiije i boje. Na tu okolnost može se svesti to, što je sad u Americi otpočela jaka agitacija za vojničku pripravnost. Američke tvormce ratnog materijala hoće sad da prinude vladu na jača naortižanja, da bi se izbjegle štete tvornica i osigurale nabavke, koje se dobro isplaćuju. Bezopasnost pariske privredne konferencije. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novina*). Berlin, 18. jula. Prfofesor Wygodzinsky veli u „Kolnische Zeitung" da Njema/čka može ostati potpuno mirna na prijetnje izrečenc na pariskoj privrednoj konferenciji, pošto se njene odluke neće ostvariti. Tvfdi da su mu već poznati slučajevi, da su pojedine engleske firme zaobilaznim putem izvjestile svoje njemačke poslovne prijatelje, da poslije rata žele opet raditi sa njima.

Talijanski Casement. Bivši poslanik Diotte optužen za veleizdaju. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*). Lugano, 18. jula. I u 11 a 1 i j i imamo sada jeđan slučaj sličan sa C a s e m e n t o m. T oslanik Anselmo Diotte, pristalica G i o 1 i tti j e v, radio je stalno na učvršćivanju politike trojnog saveza; pri početku rata odrekao se svogi inandata i bio je uslijed toga izložen najnižim napadima Sonninove stranke, pa mu je čak prijećeno i smrću. On je zato otišao u Madrid, oije je objavio jedno pismo u kome je na objektivan način ocrtao odnose Italijc sa sfcdišnjim vlastima. Samo strah od E n g 1 e s k e, veii se u tom pismu, nagnao je talijansku vladu da učestvuje u svjetskom ratu protiv svojih predjašnjih saveznika. Osim toga, tamo se veli, da su ugledni Talijani, za koje se držalo da stoje dobro sa Nijemcima, ili nožem ili olovom otpfaćeni na onaj svijet. Ovaj spis izazvao je vcliko uzbudjenje, a talijanska vlađa dobavila je pisca na prevaran način k sebi. On je naime dobio lažan telegram, da mu je mati na samrti. Uslijed toga on je odmah doputovao u Oenovu, gdje je uapšen. Sada je pak optužen za veleizdaju i stavljen pod sud. Izmjena 'njemačko-englesklh invalida. K. B. Vlissingen, 18. jula. Početkom augusta obaviće se izmjena njemačko-engleskih ranjenikj, vjerovatno pomoću naročito udešenih engleskih bolničkih brodova.

HeprijnteljsRi ratni izvjettnii. Talijanskl ratni izvješta] od 15. jula: U odsjeku doline Ečave traje intenzivni topnički boj i bojevl manjih pješadijskih odjeljenja. Na P o s i n i pošlo je za rukom našim četarna, da zauzmu jake neprijateljske položaje južno ođCorno del Cos t o n istočno od B a r c o 1 a klanca pošto su savladale jak neprijateljski otpor. U noći je pokušao neprijatelj, da u više protunapada zauzme natrag izgubljene položaje, ali je svaki put odbijen sa teškim gubicima. U odsjeku T o f a n a izvojevali smo sjajne uspjehe, a jedno odjeljenje a 1 p i n a-

ca Iznenađilo je neprijateljske snage, koje su se ušančlle u biizlni Castolletto. Zarobljeno je 86 neprijateljskih vojnika od toga dva časnika, a zaplijenjene su dvije mašinske puške i jedno bacalo mina, mnogo oružja i municije. Neprijateljsko topni* štvo izbaciio je njekoliko granata na C o tt i n o d'A m p e c o. Naše je topništvo uzvratilo vatru i gadjalo na željezničku stanicu T o b I a c h, gdje je poslije primjećen požar. Na ostalim frontovima traje s vremena na vrijemo topnički boj.

Grfld I okolicfl. Zabrana pohadjanja kafana. C. i k. redarstveno zapovjedništvo u Beogradu zabranilo je mladićima ispod 18 godina, da pohadjaju gostione i kafane osim kada su na putu. Iznimke u neophodnim slučajevima dozvoljavaće c. i k. zapovjedništvo redarstva u Beogradu. Narodna kupatila. Zapovjedništvo grada Beograda ssopštilo je dopisom odbora grada Beograda, da je gradjanstvu dopušteno kupanje u riječnom kupatilu na Dunavu. Narodno kupatilo u Carigradskoj ulici ne mogu gradjani više iskorišćavati, osim u danima, kada je kupanje u riječnom kupatilu nemogućno. Javna dražba. Odbor grada Beograda prodavsće javnora dražbom u ponedjeljak 24. ov. m. u 4 sata po podne u svome skladištu u Makenzijevoj ulicl broj 40 stare sanduke i to: 1000 komada od šećera i 350 od sapuna. Pozivaju se zainteresovani da dodju na ovu dražbu u odredjeno vrijeme.

fSarottnn prlvrsda. Privreda Crne Gore. Prije svjetskoga fata malo su koga interesovale privredne prilike u Crnoj Gori. S vremena na vrfjeme prodirale su iz Crne Gore vijesti o kojem manjem ili većem upravnom privrednom skandalu, kojeg je inscenirao spekulacioni „gospodar Crne Oofe", ali sveopšti interes za ovu malu siromašnu zemlju bio je tolik, koliko su koga interesirale egzotičnosti ovog kraja. Crna Gora, kao gospodarica L o v ć e n a politički je interesifala Austro-Ugarsku i Italiju, privredno se mje niko brinuo za nju. Citava izvanja trgovine Crne Gore iznosila je godišnje jedva osam milijuna kruna, od čega je četifi i po milijuna o tpadalo na Austro-Ugarsku, jedan mllijun na 11 a 1 i j u, jedan milijun na T u r s k u, pol milijuna na N j e m a č k u, a 0,4 milijuna na Englesku. Trgovina sa Srbijom, Francuskom i Engleskom bila je neznatna. U posljeđnjim godinama pokazala je Njemačka veći interes za crnogofsku trgovinu. Tako je još godine 1906. izvoz Njemačke u Crnu Goru iznosio samo 18.000 kruna, pa je tečajem prošlih godina narastao na pol milijuna kruna. Njemačka je izvozila u Crnu Gofu najviše šećera, koža, poljoprivrednih strojeva i svile. Izvoz Crne Gore bio je uvijek manji nego uvoz. U Italiji je Crna Gora izvažala konje, goveda i kože, u Austro-Ugafsku ovčije i kozije kože i vunu, dok je u Srbiju izvažala suvu ribu iz Skadarskog jezera. Uvoz u Crnu Goru išao je preko B araiVifpazar a.'koje su spojeni željeznicom uskog kolosjeka u duljini od 42 kilometara. Promet izmedju Vir-pazara i Rijeke s jedne stdane, a s druge strane Skadra razvijao se je ladjama. Najveće trgovačko mjesto u Crnoj Gori, bila je Podgorica bez željezničke veze makar je od Virpazara udaljena samo 12 kilometafa. Vlasnik željeznice i brodarstva na Skadarskom jezera bilo je talijansko drtištvo Compania d'Antivari, koja je na sebe preduzela obvezu da izgradi u Crtioj Gori luke i željeznice. Od godine 1910. postoji automibilni promet izmedju Cetinja — Kotora, C e t i n j a—R ijeke, pa Podgorice —. N i k š i ć, koji je uredilo i izdržavalo jedno poduzeće iz Austro-Ugarske monarliije. Cr'na Gora imala je godišnje velike dobiti i koristi od stranaca, jer je svake godine posjetilo Crnu Goru 5—6000 turista. Veličini zemlje odgovarala je i trgovačka flota, koja se sastojala od 36 jedrcnjača, sa 3738 tona. U crnogorske luke Bar i Ulcinj dolazile su dva puta sedmično austro-ugarski trgovački brodovi. Sada stoji Crna Gora pod upfavom AustroUgarske i ako je vrijeme ove uprave vrlo kratko, učinjeno je mnogo. Pod najtežitn prilikama i zemljišnim teškoćama sagradjena je željeznica iz Kotofa na Cetinje. Danas ova željeznica služi samo vojnim svrhama, pa će se u mirno vrijeme morati da prepravi, ali ipak služi kao dokaz, da se može i u najkraće vrijeme sa malo cnergije i volje da izfadi. Đečka burza. K. B. Beč, 18. jula. Pri početku burze pokazale su se kod pojedinih željeznih i oružnih vrijednosti tendencija za prodajom, koja je uskofo izravnata, kad nastadoše ponovne kupovinc u oružnim vrijednostima i penjanje tečajeva u bankovnim artijama, tako da se stanje znatno poboljšalo. Saobraćaj ni u kome stadijumu nije prelazio skromne granice. Petdolejske i njeke municijone vrijednosti nješto su pale, dok su se popele njeke šećerne, ugljene te papirne dionice. Rentno se tržište držalo postojano.

Braf 166,

Zvanltne objave. Objava. Odnosno naknade (napiate) za opravke privatnih zgrada i dijelova (stanova) istih, koje je iz obzira nastanjivanja tzvršilo c. i k. vojno gradjevinsko odjeljenje, naredjuje se: 1. Naknadu za radove oprtivljanja dužan je u prvom redu da učini viasnik kuće, a ako on nije ovdje ili se ne zna gdje se nalazi, onda onaj, koji se dotičnom zgradom ili jednim dijelom zgrade (stanom, dućanom i t. d.) koristi. 2. Naknada se čini: a) Pod svim okolnostima za one radove, koji su bili potrebni, da bi se zgrada mogla upotrtjebiti, da bi se sačuvala od dalje štete, ili da bi se zgrada dovela u njeno ranije stanje, b) tako isto za sve one opravke, koje su preduzete iz zdravstvenih uzroka, kao opravke kanala, pomijara, nužnika s vodenim spiranjem, zatim uvodjenje vođovoda, čišćenje i novo bojadisanje (kfečenje) zagadjenih zidova i t. d. c) za one opravke, koje ne spadaju u pomenute vrste a) i b). ali odgovaraju sadanjim potrebama stanovanja i ipiaju značaj poboljšavanja zgrade, pa prema tome i povećanje njene vrijednosti, kao uvodjenje električne svjetlosti, popravke kupatila i t. d. Ove se mor'aju potpuno naknaditi, ako ili vlasnik kuće ili kirajdžija primi i dalje upotrijebi. Ako on ova uredjenja ne primi, onda će c. i k. vojno gradjevinsko odjeljenje odstraniti dotična sprovodjenja i instalacije a mogući kvar, koji bi se time nanio zidovima u duvarima i t. d. neće se opravljati. 3. Naplatu vrši c. i k. vojno gradjevinsko odjeljenje u Beogradu po izračunatim troškovima, u kojima su izvršene opravke kratko opisane i pfema pojedinačnim ili ukupnim cijenama tako označene, da se iz toga može viditi način i obim svih radova. Od c. i k. vojnog gradjevinskog odjeljenja istavljeni računi troškova pravno su obvezni i protivu njih žalba nije dozvoljena. 4. Račune troškova dostavlja c. i k. vojno gfedjevinsko odjeljenje po c. i k. okružnom zapovjedništvu Beograd — grad, kao političke vlasti prvog stepena, radl naplate vlasniku kuće, u njegovom odsustvu upravniku kuće ili kome drugom opunomoćniku, ili, ako i takvoga nebi bilo, onome, koji se kućom koristi ili kirajdžijama njenih pojedinih dijelova. • Poslije ovoga se isplata mora izvršiti za 14 dana u blagajnici c. i k. vojnog građjevinskog odjeljenja, ulica Miloš Veliki 27., podnašanjem računa troškova. Ako se isplata u tome rokn nebi izvršila, onda će se naplata dotične naknade pfeduzeti prisilnim putem. 5. Vlasnici kuće, koji propisanu naknadu nebi mogli platiti uslijed novčane oskudice, a za to potrebna srestva nebi mogli pribaviti ni u dogleđnom vremenu, dužni su, ako oni u cijeloj kući ili u njenom većem dijelu sami žive, — a prema broju članova porodice tolike pifostorije stana stvarno nebi bile potrebne — da neophodno nepotrebne prostorije, namještene ili prazne, izdađu pod kiriju, da tako iz prinosa kirije podmire propisanu naknadu za izvršenu opravku. 6. Ako svote naknade prelaze 1000 kf. ili ako obveznik plaćanja nebi bio u stanju da naknadu u jedanput isplati, a da time svoj životni opstanak jako ne ošteti, onda će mu se po obrazloženoj pismenoj molbi, koja se u roku od 8 dana od primljenog poziva za plaćanje ima podnijeti c. i k. vojnom gradjevinskom odjeljenju, učiniti olakšica za plaćanje. Ako bi se medjutim pokazalo, da je takva molba neosnovana, onda će se molitelj zbog obmane c. i k. vlasti kazniti zatvorom ili novčanom kaznom od 50 do 500 kruna. 7. Ako je vlasnik kuće odsutan, a ovdje nebi imao nikakvog opunomoćnika i ako bi se dotičnom zgradom koristile njekolike kirajdžije ili drugi uživaoci, onda imaju oni, prema mjeri plaćanja kirije za prostorije svoga stana ili dućana, da isplate naknadu. One kirajdžije ili drugi uživaoci zgrade, koji nijesu u stanju da plate tu naknadu, ili čije prostorije stana ne stoje u suglasnosti sa njihovim sadanjiin prihodima ili imanjem, koje imaju tia raspoloženju, moraju se u najkraćem roku, koje če c. i kr. okružno zapovjedništvo Beograd grad opredijeliti, iseliti iz isvoga stana ili ga toliko smanjiti, da se davanjem pod kiriju ostalih prostorija može postići naplata naknade za izvršenu /pravku kuće. 8. Kirajdžije ili drugi uživaoci, koji su prema pdopisu ovih opredijeljenja isplatili naknadu za izvršenu opravku kuće, zadobijaju ovim pravo, da položene svote naknade odbiju vlasniku kuće pri isplati kirije, računajući mu 5% kamate, ili da to od njega na koji drugi način naplate, a njemu ne pripada pfavo, da se protivi protivu visine isplaćene naknade. U Beogradu, juna 1916. C. i kr. vojna generalna gubernija u Srbiji-