Београдске новине

otraua i. mjenlcama, a rasehnom nare'dbotn Je u ^pSte rabranjena razmjcua trgovažkih pisama u opšte. Pod neprestanim enerffičntm pr*otestima protiv ovih povrijeda ugovora, njemacica je vmun vodila rafjnnn n održavanju odredaba got'espoinenutog sporazuma, dok je god bilo izgleda, da se on u cpšte održi u snazi. Tako je ona savjetovala bankama da ne sistiraju talijauske depo-e, sklonila strućna udruženja da i dalje isplaćtiju premiie u nesretnim slučajevima i čak šta više cksekutivnim putcm naplaćivala u zaposjednutim područjima potraživanja talijanskih radnika za račun istih. Ipak je talijapska vlada mieseca maja 1916. god. izjavila, da scbi odnosno gornjeg sporazuma zađržava potpmni slobodu odluke, pod navodom da stt njemačke vlasti činile teškoće pri putovanju Talijanima. Prema gorespomenutom sporazumu bilo je podanicima obiju di'ža' va dopuštcno napuštanje zemlje, ali samo u rokn i putem označenim od vojnih viasti. Usiijeđ toga dakle, kao što se vidi, sporazuin nije branio vojnini vlastima, da u važnim slučajevima privremeno spviječe putovanjc dotičnih državljana. Uprkos urgiranja njemačke vlađe kod vojnih vlasti, pa i kod samog Vrhovnog Vojnog vodstva radi ubrzauja izdavanja tih dozvola za put, za slučaj da nema jačih razloga, koji to zabranjuju, talijanska je vlada našla za shodno da izjavi, da smatra za izlišno svako đalje objašnjavattje. Pri takvotn držanju talijanske vlade nije se od njeniačke vlade moglo tražiti da i dalje brani bankama sistiranje talijanskih depoa, a da pri tome nije otpala obaveza dalje isplate osiguravajućih renti. Svakako zabraue isplaćivanja, kao što to tvrđi talijanska štampa, nije bilo. Prenta tome nije N j e m a č k a već 11 a 11 j a prekršila njemačko-talijanski trgovinski ugovor te njemmičko-talijanski majski sporaziun. Ako talijanska štampa teži da tu stvar dmgojače predstavi, onda se to mora nazvati grubim i zlonamjernim obmanjjvanjem javnog mnijenja. Sasianak šefa taiijanskog 1 francuskog kabineta. (Nitroćltl brzojav .Beogradsklh Novfna*). Lugano, 20. jula. Izvještajni ured „Informazione" Javlja, da će se uskoro sastati B o s e 11 i i Briand.

21. jula JOltj. pravcu l«G»11Ieflionta Prlkupljale radi napada na imanje W J e r 1 o o. Rat u vazduhu. ,; Vatrtom naših obranbenih topova oVirena je jedna njemačka letilica u blizini Braine istočno od Soissonsa, lelači su zarobljeni. - —-- .. * /J Opet zastoj. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novlna"). " Berlin, 20. jual. >,T I m e s“ javlja iz engleskog glavnog stana, da će zastoj engleskih operacija morati duže da traje. Radi se na gradjenju novih položaja i hcmbarduju se njcmačke zaduje linije. Ruska ofenzlE. Brusllov tražl još pola mllljuna. (Naročrtl brzojav .Beogradskih Novhia*). Beč, 20. jida. Prema engleskim vijestima zalitijevao je general Brusilov u posljednjem ratnom savjetu, koji se održao u glavnom stanu, za produženje ofenzive još jeđnu vojsku od 500.000 vojnika. iVeliki knez Pavle Aleksandrovfć. (Naročitl brzojav .Eeogradskih NovIna“). Stockholm, 20. jula. Veliki knez Pavle Aleksandrovič nahnenovan je za zapovjednika garđijskog zbora. 4

Beograđske Novine

Petak

ifjcMtKe IfSouatiis podmornlte. Povratak ,,Decrtschianda“. — Potjera za ,,Bremenom“. pSfaročltl brzojav .Bcogradsklh Novlna*). Berlin, 20. jula. Engleski listovi donose svakojake vijesti u vezi sa povratkom podmornice „D e u t s c h 1 a n d“, koje vijesti, saiho se po sebi razumije, nemaju nikakve osnove, pošto je nemoguće da engleski novinari poznaju namjere zapovjeđnika te trgovačke pođmornice. ,,DaiIy News“ vell đa je pođmornica u utorak napustila Baltimore. Potvrde te vijesti nema. ,,Tirnes“ se bimi povodom glasova da podmornfca ima nattijeru da pređje zonu američkog suvereniteta (tri milja od obale) zagnjurena ispod vode. Veli đa je to žlouporaba američkog gostoprimstva i opasnost za plovidbu. Lonđonski Iistovi đalje vele, da ratni brodovi sila sporazuma energično vrijebaju drugu pođmornicu ,,Bremen“, all da taj Iov đo sađa nije pokazao uspjeha. Raspisane su velike nagrade za brod koji uhvati ili proka* že ovu pođmornicu. Zaključene su i velike opklade o tome, hOće li stići iJi ne. ^ EnžlesKn-kflntasKfl oienž!«fl. i,; Francuski izvještaj ođ 19. jula 11 sati prije podnc: Južno od S o m m c uspjelo je jedno naše manje preduzeće južno od E s t r e e s a, kojim zauzesmo njekoliko rovova i zarobismo oko 60 vojnika. Na verdunskom frontu bombardovan Jc naš prvi i drugi borbetii ređ. U odsjeku kote 304 živo topničko dielovanje, u ođsjeku F1 o ry nije bilo pješačkc borbe. U E p a rg e s u odbili smo pokušaj napada na jedno naše inalo prednjc odjeljenjc. Francuski zvan. izvještaj od 19. jula 3 časa pO pođne : Prošla je noć na većera dljelu Ironta u miru. Dva njemaćka ispada protlvu raalih stražarskih odjeljenja u pred-> jelu Passchendaele (Belgija) i protivu Paissy, sjeverno od Aisne, propali su pod našom vatrora. Na desno) obali Maase traje živahna topnička borba u odsjeku F1 eury. Francuzi su na njekoliko mjesta napredovali u borbi ručnim granatama kod C h a p e 11 e Ste Fine. General Halg javlja pod 19. juiom: Poslije žestokili njemačklh lapada u gustim masarna na našc položaje istočno od B a z e n t i n a, koji je počeo juče poslijc podno u 5.30, vodila se borba cijelu noć. Neprijatelj Je pretrpio znatne gubitke i po5lo mu je za rukom, da pomoću znatnih poJačanja povrati jedan položaj u šumi Delville i da se utvrdi u sjeveruom djelu Longucvaln. Bofba se na tom tnjestu još vodi velikom Žcstlnom. InaĆe se u naSoj vatri skrhali svl njcmačkl napadi medjtt njima tri samostalna jurlša na imanje ,W a t c r 1 o o. Produžctije izvještaja, 19. u vcče: Sjevcnio od Somme Još se jednako vodi borba oko scla Longuevala i u šumici D e 1 vi 11 e. Na oba mjesta osvojili smo »tajvećim dijelom zcmljišta izflttbijeno u t'iku noći. Poslijc pcdne rasturismo našont yatront vciike ujcmačke snage, koje su u

Promjene u ruskoj vladl. N (Naročiti brzojav .Beogradsklh Novlna'). Stockholm, 20. futa'. Ruski listovi predvidjaju izvjesne promjene u ruskoj vlađi, koje će ućiniti da se pojača. reakcijonarno krilo ruskog kabineta. Naročito protiv ministra narodne prosvjete, grofa I g ti j atijeva vodi se navodno zbog njegove odveć liberalne politike oštra kampanja. Bjegunci iz posjednutih ruskih krajeva. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina'). i? Stockholm, 20. jula. Prema zvaničnim podacima ruskog odbora za potpomaganje bjegunaca, črja je predsjednica Velika Knjaginja Tatjana, broj bjegunaca iznosi 3,074.896 lica. „Novoje Vremja“ veli da je taj broj još i veći, pošto je pomenuti odbor popisao samo jedan dio bjegunaca. Bitkfl pređ SKfljertflKsm. Njemačka polemlka protiv Izvještaja ađmirala Jellicoe. Njeraačka flota nije izbjegavala dalji boj. — Stvarni gubici. K. B. Berlin, 20. Jula. r Svestrano ispitlvanje izvještaja admirala J e 11 i c o e - a O pomorskoj bitci kod S k ag e r r a k-a pokazalo je, da se njemačkim zvaničnim izvještajiraa nema šta više dodavati. Izvještaj J e 11 i c o e - o v čini utisak spisa namenjenog javnosti, koji treba da prikrije pravu veličinu njemačkog uspjeha. S pogledom na važnost, koju ovom izvještaju iz političkih uzroka pridaje engleska vlada, potrebno je da se s njemačke strane još jednom naglasi, da njemačka pomorska iiota nije uvučena u bitku, već da je za vrijeme đjele borbe napađala. Tvrdjenje engleskog Izvještaja, da je se po dolasku britanske ubojne flote njemačka taktika na to ograničila, da svaku dalju borbu izbjegne, oprovrgava se samim izvještajem J ellicoe-vim po kome je bitka obeju ubojnih flota trajala preko dva sata. Nasuprot pak tvrdjenju, da Englezi nijesu mogli izvesti svoju namjeru, da dadu njemačkoj pomorskoj iiotl 1. juna ponovnu priliku za boj, pošto su njemačke ubojne snage noću 31. maja ne samo izgubile vezu sa engleskom flotom, već i vezu sa dijelovima svoje fiote, ukazujemo na okolnost, da je njemačka flota u zoru 1. jula još bila u sjevernom moru. Konstatacija jedtie naše vazdušne ladje, da je Jellicoe 1. juna sa jednim aijelom svojih ubojnih snaga okrenuo na zapad, dakle ka engleskoj obali, daje osnova sumnje, da je on, vjerovatno zbog gubitaka u boju preko dana i za vrijeme noćnih borbi, kao i uslijed toga, što je izgubio preglednost i rukovodstvo nad svojim snagama, htjeo da izbjegne svaku ponovnu priiiku za boj. Pri kraju engleskoga izvještaja navedena lista engleskih gubitaka nepotpuna je, a lista njemačkih gubitaka je đjelo iantazije. ,WolIfov* ured nabraja još jednom obostrane gubitke i po tome ovi iznose na strani Eflgleza 169.200 tona, a na strani Nijemaca 60.720 tona. RBt Dfl motu i pod inoreni. Borba engleskog trgovačkog broda sa njemačkfm podmornlcama. K. B. London, 20. jula. Kapetan engleskog broda ,L o c o c q“ javlja alijedeće o borbama što ih je Izdržao sa njemačklm podmornicama 18. ov. m.. Cim smo opazili podmomicu, ona je otvorila vatru na nas, na koju smo odgovarali iz našeg odbranbenog topa. Jedna nepriiateljska granata pogodi nas u bok i povrljedl dimnjak: ja naredih da se spuste čamci 1 u njih ukrca veču dio posade, dok ja sa njekoliko ljudi nastavih paljbu na podmomlcu. Dvadeaet i šestira metkom pogodlh ju baš na vodeuoj liniji, te je natjerah da s e zagnjuri uskoro Izblše gusU obbci dima, tako da je opravdano vjcrovanje d a s nt o ] e p o t o p i 11. Uskoro opazistno i drugu podmorticu koja ispali

na nas torpeđ kojem« emo uspjeli da se itnaknoiiio. Opalistno tri metka protiv ove druge podmornice koja se zagnjuri. Iskorist ismo ovo da opet dignemo čantce i I pfO.uzimo put. (Wolffov ured tvrdi da je netačno saopštenje engleskog kapetana da je prvu podmomicu potopio). Šveđskl protest. K. B. Stokholm. 20. jula. Šveđski poslanik u Petrogradu uložio je protest kod ruske vlade zbog potapanja njemačkog broda ,Cyria», pošto je ovo izvršeno u reonu švedskog suvereniteta. Zapljena jednog britanskog parobroda. K- B. London, 20. jula. »Reuterov ured' javlja iz Chistianzunda, da je britanskiparobrod „Adams* na puiu iz Finske juče poslije podne uhvaćen od jednog njemačkog razarača i odveden na jug. Novo pooštrenje rata podmornlca. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novina'). Berlin, 20 jula. Po jednoj vijesti Iz Ženeve, u krugovima sporazuma računa se, da će uskoro opei početi pooštrenl rat podmornica i govori se o jednom novom tipu njentačkih ubojnih podmornica. Austro-Usarska. Datt biike kod Visa. ) K. B. BeĆ, 20. jula. Povodom pedfisetogoclištijice potnor’ske bitke dok Vi s a donašaju sve ovdašnje novine članke, u kojitna se naglašuje, da su na 20. jula 1866. genij admirala Tegethoffai Junaštvo austrijskih mornara odlučno potukle mnogo jačit talijansku flotu I postali gospodari Jadrana. Listovi ističu, da je voljom Njegovog Veličanstva cara prije pedeset godina stvorena nova flota i konstatuju, da danas poslije pedeset godina Talijani ne mogu u Jadrtmskom moru da ppstigmt nikakav uspjeh, kao ni u ono vrijeme. Ističe se značaj pođmornica 1 pomorskih letilica, koje zadavaju najveći strah neprijatelju. Jednako kao u vrijeme admiraia Tegethoffa i danas je duh svih pomoraca velik i jamačan od posljeđnjeg pomorca, pa do najstarijeg ađmirala. Svi su ovi spremni na svaku žrtvu, da očuvaju ono što su prije peđeset godina izvojevali kod Visa.

Broj 157.

snagama u tiapad. Mi smo', ne sačekavšl juriš, prešli u protiv napad. Poslije uporne borbe prsa u prsa neprijatelj je potisnut na cijelom fronfu. I u inalom T a g-T o v o (Posina) osujećen Je našom uspješnom vatrom neprijateljski pokušaj, da zaobidje naše položaje sjevero-zapadno od M o n t e S e I u g i o. Neprijateljsko topništvo ponovo je gadjalo sa njekoliko granata Cortlna d‘ A m p e z z o. Mi smo odgovorili bombardovanjem naših starih ciljeva u dolini Ečave. Na čelnoj tačci doline Raccolana u predjelu gornjeg But a i na S o č i trajala je s vremena na vrijeme topnlčka vatra. — 15. jula naši su letači bacali bombe na neprijateljska logorska mjesta u prostoru Fo 1garia. Juče je protivnik razvio vrlo. živu letačku djelatnost. Kao što je javIjeno, protivnik je preduzeo vazdušne napade na razna mjesta u dolini C araonica i E č ave, ali nije pričinio nikakve štete. Neprijateljski Ietači, koji su htjeli da prelete Bergamo, Brescia i Padovu, rastjerani su vatrom naših topova. Prošle noći bombardavalo je pct pomorskih letilica T r e v iso; ujekoliko je lica poginuLo a nekoliko je lako ranjc-no, šteta je neznatna Oborili smo neprijateljski hidroplan, oba letača su poginnla.

Je opet predvidjen za 11.000 kr. a doL u skoro trostruku svotu od 30.737 )3 kr U martu je bio pr-edvidjen već sa Šoooo'kr a iznosio je 44.874.71 kr. U apritu j e onet predvidjen sa povećanjem na 35 000 fcrl on je iznio « f a predvidjen

36.462.06 K. U maju j e bio sa 40.000 kr. a on j e j zni Q

« utl 17TliA 37.972.50 kr. dok je u junu bio predviđien takodjer sa 40.000 K, a iznio je 33 . 389 ^ kr. Tako, da je prihod od t r o š a r i n e bi 0

Hdinvife brzojsv« vuestL Fracuska kolonijafna vojska. HD (NaroČItl brzojav „Beogradsklh Novlna*). Ženeva, 20. jula. Bivši francuski ministar za kolonije 'dao je na jednom zboru u Toulonsi objašnjenja a jačini francuske kolonijalne vojske. Prema tome je u ATgeriji prlkupljeno 33.000 urodjenika, u Maroku 10.000, u zapadnoj Africi 130.000, v Mađagaskaru, Somaliju i t. d. 25.000 Cjelokupna urodjenigka s kolonijalna vojska, koja se u Evrppi iiialazi, broji okruglo 270.000 Ijuđi. . Engleska ne dopušta ttvoz šanitetskog t- materijjila. . ■■■'" K. B. Washiiigton, 20 jti’a. Engleskl državni tajnik Sir Edvvard G r e y uputio je S i e d i n j e n i m D ržavama notu, u kojoj izjavljuje, 'đa Engleska ne pristaje na amerfkanski prijedlog, da se dopu dl uvoz attikla za Crveni Krst za Njemačku 1 A us t r o-Ugar sk u. Greyodr*.če, da saveznička blokada .vrijedja ž e n e v sku konvenciju, fijjh su sc odredaba Engleska I njenl saveznici uvijek najstrožije pridržavali. N e m a o s n ove za vjerovan'e. da u NNjemač« koj i Austro-Ugarskoj vlada oskudlc a u artlklima za Crvent Krst. A ako pak zbilja vlada oskndica u ovom i onom artiklu, to se ima priplslati okolnosti, što središnje vlasti materijal u pitanju upotrebljuju za ratnc ciljeve. Jz toga razloga EnglesVa nije u stanju, fla pristane na američki prijedlog. '** Eksplozija jedne barutane. K. B. Lugano, 20. jula. ^ „Štampa* javlja, da je barutana u Borgofranco di Jorea u noči odletila u vazduh. Ima 13. tnrtvih i 24 većim dijelom teških ranjenika. • ' ‘*•'8* " • — ' , 1 Nemirf u jttžnoj Pcrzfjf. ^ (Naročiti brzojav f Beogradskih Novina*)* •' Stockbolm, 20. jula.' r ? '- v Prema vijesti petrogradskog brzojavnog ureda izbili su u južnoj Perziji veLiki nemiri protivu E n g 1 e z a. Ovi su morali obustaviti dalje gradjenje željezničkih pruga. - - j, — v Opklade o miru. (Naročttt brzojav „Beogradskih Noviaa’). * P . Haag, 20. jdla. T Kako javljaju engleski listovi, prema opkladam2, zaključenim u posijednje vrljeme kod Lloydsa u Londo tu, na sve se strane predvidja mir ili bar primirje još u toku ove godine. ~ i • • KeprUateljsK! ratnl IzvJeštaH. ' ’■ Talijanskl zvaničnl Izvještaj od 17. J:tla. — U odsjeku gornje doline P o s in a juče je ncprijatelj pokušao, da zaustavi napredovanje naše ofcnzive. Poslije živahne spojenc vatre mnogobrojnih baterija saColSantodo To rar o prcšao je neprijatejj sa ogroiiuiiia

Orađ l cMIol Šest mjescd rodn u opitinl grada Beosrcdn. Teške su bile prilike, kada su uzele na sebe carsko i kraljevske vlasti, da uvedu u Beogr'adu jedno novo stanje. Više od godinu dana stali su u Beogradu svi radovi, bilc su zatvorene dobra polovina radnja Jednako trgovačkih, tako 1 zanatlijskih, bile su zatvorene kafane, hoteli i restauvacije. Beogr*ađ je prestavljao jednu varoš, u kojoj su zarazne bolesti, kuga pokosila svojom naročitom kosorn veliki dio gradjanstva, a ono malo što je preostalo bilo je zaplašeno. Kađa su carsko i kraljjvske vlasti ušle u Beograd, u njemu nije bilo više od svega 7—8000 stanovnika, računajuči tu i djecu. Sve je pobjeglo, ostavilo svoje ognjište, svoju kuću, ostavilo sve, da bježi, kuda I gdje, ni sanri nijesu znali. Sve je bilo nijemo, pusto. Tako je izgledao Beograd, kada su i nj ušle carisko i kraljcvslce vojske. Oko Beograda su se vodile žestoke i krvave borbe, one su bile završene — Beograd je pao. Sad je trebalo pristupiti drrigom poslu, skoro mnogo težein kulturnom poslu, na kome su carsko i kraljevske vlasti pokazale i mnogo vofje i znanja. I poslu se odmalt pristupilo. Uvedene su potrebite ustanove, otpočelo se na radovima sviju grUna. Uveđene su ustanove vojne 1 gradjanske koje sn bile potrebne, da povrate svoj mrtvi grad. Medju svim funkcijama, koje su imale da obnove grad, da mu povrate predjašnji oblik, bila je nesumnjivo funkcija opštine gfada Beograda, koja je već prvih dana obrazovana posrestvom carsko i kraljevskih vlasti. I opština je žurno otpočela 'da radi. Radilo se u svim pravcima. Otvarale su se fadnje trgovačke, zanatlijske, bakalske, otvarane stt kafane, hoteli, restauracije, poslastičarnice. i druge radnje. To su bili prvi počeci raćia, pa odmah zatim nastupilo se opravljanju porttšenih zgrada za vrijeme posljednjih borbi oko Beograda. Opravljale su se ulice. Opravio se vodovod, opravljala se električna centrala, opravljana su postriojenja električnih tramyaja, 'dovodilo se u ređ sve što je potrebno za život, saobraćaj i društvo. I rad je uro'dio plodom. Danas Beograd prestavlja ne samo što je bio, već jednu još življu varoš, ur'edjenu, uljepšanu i očišćenu. Prva tri mjeseca rađa u prolšoj godini cpštine grada Beograđa bila su upravo p_red početak samoga rada ovib prošlih šest mjesecl, ’dali su ono što ni u mirtto vrijeme opština grada Beograda nije davala ni za ,više go'đina. . ,. Nesutnnjivo će svakog interesirati ua 'dozna pojedinosti njenog rada, pomaganje sirotinje, rad gradjevinskog odjeljenja, staranje o gradjanstvu i mnogo što šta će se viditi i iz samog proračuna prihoda opštine grada Beograda za ovih prošlih šest mjeseci. Opština grada Beograda je u glavnom i sada postupaia u finansijskom i ekonomnom pogledu na principima, na kojima je postojala opština i u iniino vrijeme. Zakon o opštini grada Beograda imao je puno primjera i danas, pored velike primjene i ostalih zakona, koji su u vezi sa radom opštine. Trošarina, prihodi od pijace, poreza na rad, razne pristojbe: administrativne, na firtne (pretna zakonu o radnjama), upotrijebu pločnika i opštinskog zemljista, prihođ od kupatila, javnih nužnika, kirija tta opštinske zgrade, kioska, prihod od klanlce, grobljarina, psetarina, mjerina, iznošenje djubreta (koje se punilt šest mjcseci iznosilo besplatno), prihod od kazni, od prodaje koža od crknute stoke i drugi slučajni i nepredvidjeni prihodi, bili su u glavnom prihodi za sve ovo vrijeme opštine grada Beograda. Oni su rasli stalno, jer jc rasla i djelatnost same opštlne, rastao je priraštaj gradjanstva, razvijao se« svakoga dana sve više saobraćaj, trgovina, 2 anati, bujao je život. Iznijećemo skalu kako su rasli prihodi i kako je teklo iinancirattje 'opštine grada Beograda. Kako su se predvidjall prihodi za pojedine ntjesece, a koliko su oni stvarno donosili. Prihod od tr o š a r i n e bio je bredvlđjea u mjesecu jauuaru zu 11.000 kr, a pa

za ovih šest mjeseci predvidjeu sa 178.000 kr. a on je stvartio donio 201.133.51 fcr dakle primljeno je više nego što je pred. vidjeno 23.333.51 kr. Prihod od pijace takodjer je stalno bio povećan. U jauuaru je bio predvidjen sa 1000 kr. a donio j e 1637.36 K, u februaru je bio predvidjen opet sa.1000 kr. a donio je 2047.35 kr. « martu je bio predvidjen sa 2000 kr. a donio je stvarno 4.728.35 kr. u maju je mjesto 4600 kr. predvidjenih donio 9085.50 kr. a juni je donio 10.683 K mjesto 8.000 predvidjenih kruna. Tako da je prihod pijace bio. predvidjen za ovih šest mjeseci sa 18.000 kr. a on je iznio 29.815.71 kr. dakle više za 11.815.71 krunu. Poreza na radttje za sirotiniu 'donijela je za ovih šcst mjeseci 93.907.40 kr. dok je bila priedviđjena samo sa 69.000 kr. Prnnljeno je dakle više 24.907.40 kr. U januaru je 'bila predvidjena sa 5000 kr. a doDtjela je 7^50.10 kr. U februaru opet sa 5JOOO kri a donijela je 12.988.70 kr. u tuartu je đonijela 20.353.40 K, dok je bila predviđjena sa 13.000 K, u aprilj je donijela 15.001.70 K, a bila je predvidjcna sa 15.000 K; u maju je bila predvidjena sa 16.000 I(, a đonijela je 19.445.60 K, u mjesecu junu je đonijcla 18.167.9Q K, a bila je predvidjena sa 15.000 K. Tako je porttza na trošarinu, pijacu 1 na radrtje za 6 mjesed lznosila 324.S56.62 K, a bila je predvidjena sa 265.000 K, dakle više za 59.856.62 K. Prihodi od raznih pristojbi: ađminjstrativnih, na trgovine, pločnike, zemijište, kupatilo, javne nužnike, kirije za agrade, lcioske, klanične, gi'obljanske, psetarine, mjerine i pristojbe za iznošcnje djubreta đonosile su za ovlh šest mjescđ 145.359.72 K, a bile su predvidjene sa 138.400 K, dakle su stvarno više iznijele 4959.70 I<. U januaru su bile pređvidjene sa 13.600 K, a donijele su 16.369 K, u februarti su bile predvidjene sa 13.600 K, a donijele su 19X165.80 K, u martu su bile predvidjene sa 20.600 K, a iznijele su 24.084.67 kruna. U aprilu su doniicle 23.716.85 K, a bile su predviđjene sa 22.100 kruna. U maju su donijele 30.069.45 kruna, a ppedviđjene su sa 29.200 K, i « junu predvidjene su bile sa 39.300 K, a donijele su 30.054J55 kruna. Prihodi od kazni, ođ prodaje koža od crknute stoke i sirotinjska zaklada donijelt su ovih Šcst tnjeseci nješto manje, nega što su bili predvidjeni. Tako su bili pt'eđviđjeni sa 19.200 K, a oni su stvarno donijeli 12.921.79 K, đakle su donijeli ntanje 6278.21 kruna. Oni su se razvijali ovako:' u januaru pređvidjerri sa 4000 K, đonijcll su 2357.79 K, u februaru pr'edviđjeni sa 4000 K, donijeli su 3575.85 K, u martu su đonijeli 1450.38 K, a pređvidjeni sa 3600 K, u aprilu donijeli 3193.30 K, a predvidjerti sa 2600 K, u majtt pređviđjeni sa 2600 K, a donijeli samo 725.69 K, u junu predvidjeni sa 2400 K, a donijeli 1618.43 kruna. Razni sitni slučajui prihodi bih su predviđjeni za ove mjesece sa 5800 K, a đonijeli su 8.752.40 K, dakle više za 2952.43 kruna. ’ Cijelokupni prihodi svih nave’denih poreza, pristojbi i drugih raznih prihoda za januai', februar, mart, april, maj i juni ove godine iznosili su 489.890.56 K, a bili su predvidjeni sa 428.400 K. U januaru su bili predvidjeni sa 35.100 K, (donijeli 43.036 K), u februaru sa 35.100 K, (donijeli 69.826.98 K), u martu sa 70.200 K, (96.077.76 K), u aprilu sa 84.200 K (83.340.56 K), u maiu sa 98.300 K (96.880.93 K), i u junu sa 105.000 K, a donijeli su 100.727.56 kruua. Dok su se prihodi stalno svakoga trjeseca povećavali, dotle se rashodi samo u njekim mjesecima iznijeli nješto više nego što su bili predvidjeni, dok su u mnogim iznijeli manje od prcdvidjenih vrijednosti. Tako redovni lični i matertjalni rashodi u mjesecu januaru bili predvidjeni sa 98.820 K, a oni su iznijeli 63.855.2 1 ! K, u februaru sa 101.400 a iznijeli 58.377.72 K, n martu sa 83.715 K, a iznijeli 114.298.86 K, u aprilu sa 92.415 K, a iznijeh 90.S62.65 K. U maju su bili predvidjenl sa 95.415 K, iznijcli su 139.779.31 K, u junu su bili prcđvidjeni sa 146.850, a iznij'eli su 136.150.83 K. Tako su za svih šest injescci bili pfedvidjeni sa 312.615 K, a iznijeli su 603.321.71 kruna. ■ . ' Za svo ovo vrijeme opština grada Beograda se bavila i opskrbom gradjanstva sa brašnom i ostalim životnim itMnirnicatna. U tom cilju ona je raspolagala icdnim obrtnim kapitalom, koji je prvth mjeseca bio oko 50.000 kruna ntjesečno, a u posljednje vrijemc popeo se na 100.000 K mjesečno. OvaJ fond je svakoga ntjeseca donosio vrlo lijep prihod. Opštiua ima svoje prodavnice, u kojima se mogu dobiti pored brašna skoro svi potrebni artikli 21 votnih namirnica, po nižoj cijcni 'iego na pijaci. Stanje izdataka na robu na dan 30jttna iznosilo je za ovih šest >'U esec 457.503.69 K, dok je od robe za isto v;tjeme primijeno 987.444.64 krtma. Stanie cijelokupnog bilansa prihoda 1 raslioda na dan 30. juua iznosia 0 2,187.377.41 krunu. Za ovo vrijeme tzdaia je opština sirotinjskih potpora 309. K i to: kao pomoč za doin staraca 1 s * rica i napuštene djece 18.000.74 K, W . izdržavanja opštinske djece 1 6838.50 K, na ime potpore matcrra^