Београдске новине

Strana 2.

27. jula 1916.

Beogradske Novlne

Četvrtak

Broj 163,

Talijanska štampa žali Sazonova. K. B. Lugano, 26. jula. Talijanske novine jako žale odstup Sazonovljev, za koga vele, da je bio osobiti prijatelj Italije. „Corriera dela Sera“ naziva Sazonova kratko 1 jasno vinovnlkom ruske ratne politike pfo'tiv središnjih vlasti. ‘ Ihililo. Talijanske neprilike u Trlpolitaniji. K. B. Lugano, 26. jula. Dosadašnji glavni guverner Lybije, general A in a g 1 i o, koji je bio pozvat u Itaiiju, dobio je naredbu da se vrati u Tripolitaniju. J Zemljotres u Abruzzi. K. B. Rim, 26. jula, 1916. U Abruzzi bio je jučer u noći više zemljotresnih udaraca, što je’ medju stanovništvom izazvalo paniku. Er.gleska l Kolonlje. Irsko pitanje. K. B. Ziirichj 26. jula. Kako „Neue Ziiricher Zeitung" saznaje iz H a a g a, da je rascjep u logoru irskih nađjonalista definitivan. Pod vodstvom G i nn e 1 s-oviin obrazovana je nova, potpuno nepomirljiva irska stranka. Na jednom velikom irskom zboru u Belfastu riješeno je, da se svaki irskl poslanik, koji bi primio Lloyd George-ov prijedlog o „home ruleu“ proglasi izdajnikom irske narodne stvari. Engleske crne liste. K. B. London, 26. jula. U donjem domu izjavio je lord C e c i 1, da kritično raspoloženje amerikanskog novinstva prema objavljivanju crnih llsta kako njemu izgleda, počiva na jednom nesporazumu. Ovaj engleski korak nije novina ; on počiva na zakonu od decembra 1915. g. Ovim listama ne ide Engleska na to, da ograničava slobodu trgovine neutralnih država. Imena onih, koji su nepravedno uvedeni u ove liste, biće izbrisana. Ozbiljno raspoloženje u Engleskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Berlin, 26. jula. O raspoloženju u Engleskoj doznaje ,Lokalanzeiger“ iz posve pouzdanog izvora: Raspoloženje u engleskoj vladi je vrlo ozbiljno. Svi su Iznenadjeni slabim uspjesima Haig-ove ofenzive. Naš povjerenik, koji je tu skoro, prije tri nedjelje po započetoj bitki na Sommi, mogao govoriti sa mjerodavnim ličnostima u Londonu, uvjerenja je, da će Engleska uvldjeti besmislenost daljih na“ pada na njemačke linije i da će poslušati glas razuma i povući sve konzekvence, ako sadanji bojevi u Piquardiji za četiri do šest nedjelja ne budu dali veće rezultate, nego li do sada. Isti izvor ističe veliki utisak, koji je u Londonu učinio put podmorskog njeinačkog broda „Deutschlanda' u Ameriku. Rot nti mota i pod mornn. Borba iztnedju hldroplanai podmornice. K. B. Berlin, 26. jula. „Wolfov ured“ javlja: 24. jula poslije podne otvorila je jedna naša podmornica paljbu na jedan engleski pomorski b i p 1 a n. Isti je bio prinudjen da se spusti, te su oba časnika koja su- se na njemu nalazila zarobljena i na podmornici odvedena u Zeebriigge. Transport iz Rusije. K. B! Kopenhagen, 26. jula. List „NationalTidende' javlja sa M a 1 m 6 a: Juče je ovdje opet prošlo đeset e n g I e s k 1 h parobroda iz R u s i j e

Naučenjak još j.ednom otvori oči. — Uspavljuješ! — ispr'avio ju je tiiiim prebacivanjem. Za tim umre. FUozofija. Izvrsnog jednog naučenjaka uhvati kiša ua ulici. Naučenjak raširi kišobran, i začudjen primjeti, da mu je kišobran pun rupa. Nije htio da pokisne, pa podje kolima kući, za poldrug sata ranije, nego obično. Kad je ušao u sobu, nadje svog prijatelja u naručju svoje žene. Izvrsni naučenjak je jedan trenutak ubezeknuto gledao pređa se zatim mirno reče: — Čovjek neka Ui ima čestit kišobran, ili Čestitu ženu .... t Dkrgen. ' * * Mudri je Diogen u srtd dana išao sa zapaljcnom lampom po živim ulicama. — Šta radiš? — pitao ga je sa čudjenjem jeđan dobar prijatelj. — Čovjeka tražiin — reče mudrac. Noć se već uvelike spustila a Diogen je i dalje lutao. U jednoj ga spoređnoj ulici i opet sretne prijatelj. — Još uvijek tražiš čovjeka, mudri Diogenc? — pitao je pobožno. — Ne — odgovori inudrac — sad već žciiu tražim. Naučenjak i rniševL SlavnL čuveni, veliki naučenjak je živio ođijeljen od svijeta i svo svoje vrijeine proveo medju kujigama. Jednom opaii, da se u njegovoj biblioteci na strašan način rasplodili miševi. Odltiči dakte, da .S ih istri.iebiti 1 od to doba je cijelo vri-

sa švedskim ljudstvom. Oni su se kretall švedskom obalom, u neposrednoj blizini iste: N j e m a č k e forpednjače pratile su ih izvan granice švedskog suvereniteta, da bi ih uhvatili, kad budu napustiii zonu švedskoga suvereniteta. Nove njemačke uredbe o plljenjenju brodova. K. B. Berlin, 26. jula. Službeni list donosi jednu uredbu, kojom se mijenja dosadašnja uredba o plijenjenju brodova. U uvodu se za ovu uredbu veli, da car donosi ovu uredbu kao represaliju na odredbe, što ih doniješe Engleska i njenl saveznici protivno londonskoj deklaraciji o pomorskom pravu. Ova će uredba važiti samo za trajanja ovoga rata. Odredbe nove uredbe obuhvataju nov spisak posredne i neposredne kontrabande, kao i o slučajevima u kojima se ima postupiti prema neprijateljskoj uredbi.

Austro-Usarska. Grof Tlsza pograničnim krajevima. K. B. Budimpešta, 26. jula. Ministar predsjednik grof T i s z a otišao je u pratnji svoga tajnika da obldje županije Marmaroš, Besztercze i N a s z o d. Protiv napada na trgovačke brodove. Protest austro-ugarskog ministarsfcva spoljnih poslova. K. B. Beč, 27. jula. Ministar spoljnih poslova uputio je na bečkom dvoru opunomoćenim zastupnicima savezničkih i neutralnih sila cirkularnu verbalnu notu, koja u prijevodu ovako glasi: Beč, 12/7 1916. — Cirkularnom vcrbalnom notom Br. 2328 od 15/5 austro-ugarsko ministarstvo spoljnih poslova protestvovaio je kod saveziiičkih i neutralnih vlada, posredovanjem zastupnika opunomoćenih kod Njegovog c. i k. Apostolskog Veličanstva, protivu torpedovanja parobroda ,,D a n i e 1“, ,,E 1 e k t r a", ,,Z ag r e b“ i ,,D u b r ov n i k“. Od tada su preduzeli podmorski brodovi, koji pripadaju neprijateljskim borbenim snagama, dva slična isto tako neopravdana napada, kao što se može viditi iz slijedećih činjenica, koje su s pouzđanošću utvrdjene i od očeviđaca pod zaklijetvom potvrdjene: 1. juna plovio je parobrod „Biokov o“, koji pripada brodarskom društvu Dalmacije, jedan stari brod, kome je 35 godina, 39.4 metara dugačak sa 229 tona zapremine, od Z a d r a za S p lj e t. Na brodu nije biio nikakvog tovara, imao je jedanaest ljtidi posade, i jednu ženu koja je za Spljet putovala. Po sebi se razumjie, da brod nije bio ni naoružan niti je mogao prenositi čete. Oko 10 časova prije podne, u blizini rta P I a n k a, kapetan i dva čovjeka, koji su na mostu stajali, primjetiše u moru prugu od pjene koja se brzo brodu približavala, a odmah poslije toga vidili su kako jc inriđ torpeđ pod vodom projurio četiri metra pred kljunom brođa. Na ne puna dva ininuta poslije toga, jedan potonuli podmorskl brod, čiji se periskop opazio u daljini od 600—700 metara, opalio jc jedan metak. Dr*ugi torped protivu broda, blagođareći vještom manevrisanju broda, promašio je takodje svoj cilj, projurio je dva metra daleko od krme broda. Poslije ovoga podmorski bfod je gonio parobrod, koji se jedino neprekidnim mijenjanjem svoga pravca mogao spasti. Poslijc šest minuti gonjenja podmornice je nestalo. Ovaj se mučki napad na jedan mali brod, koji je mogao služiti samo za mjestni saobraćaj, ne može ni na koji način opravdati. 4. juna 1916. oko 6.45 u jutrn, parobrod „Albatiija", koji pripada austrijskom LIoydu, gadjan je, u razmaku od njekoliko

jcme posvetio miševima. Sio bi prcd mišiju rupu i po čitave sate strpljivo čekao i vrebao miševe. Lakomišljene bi bezuslovno hvatao iza nekoliko mjeseci imao je već priličnu praksu u hvatanju miševa. Oduševivši se ovim uspjehom, strasno se pi*eđa ovom zanatu, umarao se, skakao, izmišljao smicalice i za tri godine savršeno naučio hvatati miševe. Onda je sio i za šest godina radio posao na veliko zasncoran, gdje je do krajnjih sifnica opisao iskustva stečena pri livatanju miševa. Svojom gvozdenom logikom, svojom težinom znanja posvjedočio je, da se miševi samo na njegov način dadu hvatati. Nazvao je „RuČna knjiga racijonalnog hvatanja miševa“, i htio je da preporuči akademiji u punoj nadi na slavu i besmrtnost. Onoga dana, kada je stavio ta,čku posljednjoj rečenici svoje knjigc, otlšao je pun uzbudjenja. Ail kako je išao kroz dvorište, gle neko mače skakutaše pored njega goneći miša što bježi i djavolskom ga vještinom uhvati. Naučenjak se ubezekne. Ono, radi čega je on trebao pune tri gorke godine, to jedno mače, jedno glupo živinče, zna samo od sebe? Skoro da je u očajanje pao zbog toliko uzaludno prioveđenih godina, već je počeo da sumnja u naučnu vrijednost svog veličanstvenog djela. Onda mu se razvedri lice. Umiri se. Ustanovio je, da mačka zaista zna uhvatiti miša, ali ne zna ovaj postupak naučno obrazložiti, a što je najglavnije ne umije o tom knjigu napisati, što je u cijeloj stvari ipak najglavnije.

sekunada, 'đva puta torpeđom od neprijateljske podmornice, bez prethodne opomene. Parobrod ,,Albanija“, pogodjen oba puta na strani krme, potonuo je za 10 minuta. Tri čovjeka posaije udaviia su se, dokle su drugi bili u stanju da u dva čamca za spasavanje pobjegnu. — Neposredno poslije eksplozije primjećen je u odstojanju od njekih stotinu metara periskop podmornice, koje je za trenutak opet nestalo kad je ,,Albanija“ potonula. Ova podmornica očevidno pripada' talijanskoj ratnoj mornarici što se vidi iz vijesti „Agencie Stefani“, prema kojoj je jedna talijanska jedinica 4. juna prije podne torpedovala u blizini dahnatinske obaic neprijateijskl trgovinski brod. — Parobrođ ,,A 1 b a n ij a“, koji je isključivo služio ga mjestni saobraćaj, bio je 66 metara dugačak a imao je 1122 tone zaprcmine. U trenutku torpeđovanja na brođu je bilo 28 lica, medju ovima dva putnika. Brod nije bio ni naoružan niti je nosio ratni materijal. C. i k. vlada najođlučnije protestuje ppotivu tili ponovnih zločinačkih napada, koji su ponavljanjq kukavičkih i prezvcnja dostojnih atentata, koje neprijateljska mornarica u ovom ratu neprekidno vrši i za koje je odgovortia. Umoljava se poslanstvo đa gore naveđeno stavi do znanja svojoj vladi.

BnlkonsKe vliestL Pašić na Krfu. K. B. Lugano, 26. jula. Nikoia Pašić otputovao je iz Rima za Krf. „ Srpske čete u južnoj Arbanijl. K. B. Lugano, 26. jula. „Corriere delia Sera' doznaje iz Atene, da je u K o r i c i u južnoj Arbaniji prispio jedan srpski bataljun sa topništvom i inžinjerskim četama, i kroz grad prošao pjevajući srpske pjesme.

Hsjnovile BrzGjcvne vijestt Wiirttemberški kralj pruški maršal. K. B. Stuttgart, 26. jula. Njemački car uputio je wurttemberškom kralju svojeručno pismo, u kojemu najtoplijim riječima odaje priznanje hrabrosti Wtirttemberžana na svima bojištima, te moli kralja da primi zvanje pruskoga maršala. Danski vladika za mir. K. B. Kopenhagen, 26. jula. Poglavar danske zemaljske crkve vladika O s t e n f e 1 d pozvao je đansko sveštenstvo, da u svima zemaljskim crkvama iduće nedjelje u molitvi pomenežeiju đjeloga čovječanstva z a m i r o m i očita naročitu molitvu za mir. Snabdljevanje Poljske. K. B. f4ew-York, 26. jula. „Wolifov uređ“ saznaje iz Washingtona: Predsjednik Wilson uputiće vjerojatno pismo engleskom kralju, ruskom hnperatoru, predsjedniku francuske republike i njemačkom caru, u kojemu če zamolili pomenute državne poglavare, da se iz Amerike pošlje hrana za stanovništvo Poljske. Wilson je potražio cd ininistarstva spoljnih poslova da izradi u detaljima nacrt, po kome bi se ovo snabdijevanje imalo izvesti. Liga pričuvnih časnika u Rumunjskoj. K. B. Bukarešt, 26. jula. Jedan poveći broj pričuvnih časnika sa generalom Mustazom na čelu osnovao je za kolege ^svoje ligu za otačastveni prijesto, čiji je cilj, kođ članova da daje one čiste osječaje, koje prillče jednom hrabrom otačastvenom 1 monarhijskom narodu. U brzojavu mpućenom kralju rumunjskom navodi se kao uzrok ovoga osnivanja protestiranje protivu napada na vojno-monarhistička načela. Danska prodala svoje američke kotonije. Sjedinjene Države kupile dansku zapadnji Indiju. K. B. Wašhington, 26. jula. Zvanično se saopštava, da je Danska prodala Sjedinjenim Državama dansku zapadnu Indiju za pet milijuna funti šterlinga. * Pariamentarna korrtroia u Francuskoj. K. B. Paris, 26. jula. \ Poslije govora ministra predsjednika B r i a n d a, koji je rezimirao prijedloge o nadzoru parlamenta nad vojskom, i u kojemu se je ministar predsjednik izrazio za saradnju vlade sa parlamentom u okviru njiliovog ustavnog djelokruga, parlamenat je primio prvi član prema posredujućem prijedlogu, što ga je podnio vojni odbor parlamenta. Prema tom prijedlogu osniva se odbor od trideset članova, koji će svakih tri mjeseca biti nanovo biran na prijedlog glavnih skupštinskih odbora, i koji će vršitj kontrolu nad vojskom na licu mjesta. Viada će potpomagati rad toga odbora pod pretpostavkom, da se on neće miješati u pripremanje upravu i izvodjenje vojnih operacija. Najzad je primljen prijedlog, potpomognut Briandom, da se zakonski prijedlog vrati odboru na razmatranje. Uzapćeni njemački parobrodi u Portugalu. K. B. Ztirich, 26. jula. Potrtugalska vlada prisvojila je 63 od uzapćenih njemačkih trgovačkih ladja. Srušio se letač poručnik Parschau. K. B. Kopenhagen, 26. jula. Njemački letač, poručnik Parschau, koji je odlikovan redom Pour le Merite, srušio se 22. jula. Rumunjsko raspoloženje. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua".) Berlin, 26. jula. O raspoloženju rumunjskotn piše „Lokalanzeiger": Posve je sigurno, da u Rumunjskoj ima u velikoj mjeri uticajnih krugova, koji se ne povode u svojem mišljenju o političkom i vojničkom položaiu za ruskim pričama, jer su iz iskusfava stečenih za vrijeme rata dovoljno naučili i ne zasljepljuju se prolaznom vojničkom situacijom na jugoistočnom frontu. Isto tako znaju ti krugovi vrlo dobro, da svršetak rata ne oalučuje jedino položaj ratni na austrijsko-ruskom frontu. Da li pak ovako trezveno shvatanje i na dalje vlada medju odgovornim državnicima Rumunjske, imamo da vidimo. Ratni dogadjaji najbliže budućnosti posigurno će nam dati odgovor i na ovo pitanje.

€rad I okoliaL Pomen pok. nadvojvodi Franji Ferdinan-' du u Nlšu. Na Vidov dan održat je na inicijativu c. i k. časnika u župskoj crkvi svečan pomen na Nj. c. i k. Visost nadvojvodu F r anju Ferdinanda i Njegovu suprugu vojvotkinju Sofiju Hohenbergsku. Crkva je bila fskićena crninom. Sv. misu čitao je njemački vojni sveštenik prečasni g. Lunsgens, koji je održao i dlrljivu pfopovjed. Od učesnika treba pomenuti na prvom mjestu bugarski guverner general K u t i nč e v, carsko njemački etapni zapovjednik genertd-major pl. S e n f f t, kao najstariji po činu c. i k. časnik kapetan W. Maz o u r e k, te c. I k. konsul K o li 1 r u s s. Osim toga sti bili prisutni svi bugarski višl časniei, izaslanstva tamošnjih njemačkih vojnih jedinlca, svi c. i k. časnici i čiuovnici, te izaslanstvo milosrdnih sestara austrijskog crvenog krstajtaoj podčasnika i četa. — “ fcTurski praznicL —__ V Od 1. do 3. augusta traju turski p?aznici bajrama. 1. augusta u 6 sati u jutru održaće se u ovdašnjoj džamiji molitva, kome će prisustvovati sva momčad muslimanske vjere, koja se nalazi u Beogradu. Jedan odio garnizone glazbe sudjelovaće prt molitvi.

tMno prioredo. Pređujmovi Njemačke Turskoj. K. B. Carigrađ, 26. jula. Zvaničnl list objavijuje zakonsku uređbu, kojom se vlada opunomoćava da u Njemačkoj zaključi jedan zajam u iznosu od 2,359.000 funti, čime se iznos trećeg zajma penje na 9,599.000 funti. Ekvivalent za ovaj novi zajam, deponiraće njemačka vlada u blagajničkim uputmcama, za čiju će vrijednost turska vlada u iznosu, koji za vrijedno nadje, moći kao 1 prilikom ranijih predujmova izdavati obveznice. Bečka burza. , K. B. Beč, 26. jula. Današnja burza je u odsustvu naročitog podsticaja bila u znaku opšteg trgovačkog mrtvila i nepromjenjenih kurseva. Izuzetak su činili s jedne strane municijone vrijednosti, izvjesne češke željezničke vrijednosti i vrijednosti južne željeznice, koje sh više tražene, a s druge strane petroleumske i rudarske vrijednosti, koje su umjerenom cijenom u manjim količinama prodavane. Rentovno tržište bilo je kao i do sad stalno.

S«Mb o nostaliioa. 1484— 27331. Gospoji dr. Bože L už a n i n a saopštava se, da joj je muž zdrav. 1485— 27341. Saopštava se gospodinu Vlajku Stevanoviću, trgovcu Kruševac, da su Steva Aćimović i Čile zđsavi. 1486— 26188. Izvještavaju se gdspoje Stana P. M i t r o v i ć udova i Natalija Nikolić, Hilendarska 42 ili Mitar 16, da je Radenko Mitrović, gimn. zdrav. 1487— 26121. Izvještava se Vladimir B r a d i ć, zemljoradnik iz sela Međvedje, srez Trstenički, okrug Kruševacki, da je njegov sin Radoslav zdrav i školu posjećuje. 1488— 26754. Saopstava se gospoji Ljnbici M. J o v a n o v i ć, Čačak, u kući gospodina Stejskala, da je gospodin Milivoje Jovanović zđrav. 1489— 26745. Gospodin Dragutin J e f t i ć, trgovac, Kragujevac, izvještava se, da je gospodin B. D. Jeftić zdrav. 1490— 26704. Gospođin Milan Zar i ć, prof., Valjevo, izvještava se, da su Kosta, Dušan, Mika i Dragutin zđravi. 1491— 26655. Gospoja Ljubica D an i ć, Kruševac. izvještava se da je gospođin Dragi zdrav.

1492 — 26141 . Saopštava se gospoji Katarini R i s t i ć, Vranje, da je njen sin Toma zdrav. 1493— 26756. Izvještava se gospoja Mara D. Ž i v k o v i ć, Beograd, KraIjice Natalije ul. 5, da su gospodin Drag. Živković i njegov brat zdravi. 1494.—26755. Saopštava se pospoji Leposavi Ž i v Č i ć, AleksandrovaZupa, da je gospodin Milan Živčić zdrav. 1495— 27244. Gospoji Katarini Ign j a t o v i ć Misirlić, Pirot, sapštava se da je Nikola Mitković zdrav. 1496— 26715. Moli se za izvještaj 0 gospoji Nastasiji P o p o v i ć, koja je ostala u Grejaču kod Niša a ranije živjela u Smcderevu, da Ii se sada nalazi ti Grejaču ili u Smederevu. 1497— 27256. Saopštava se pospoji A v r a m o v i ć, Vranje, da je gospodin Petar Avramović, stud. međ. zđrav. 1498— 26705. Izvještava se gospoja Pavlija Radojković, Beograd, Sanatorium Vračar, da su njen sin Sava, unuk Marko i Olga zdravi. 1499— 27257. Gospođin Vasa A ndjclković. Pirot, izvještava sc da je gospodin Nikola Mitković zdrav. 1500— 26702. Izvještava se gospoja-Živana Antonijević, Niš, Jeronimova ul. 11, da su gospođin Svetozar 1 Sergije Orlov zdravi. 1501— 27343. Saopštava se gospodinu Veljku Popoviću, Vrnjci, Viia Stižanka, da je gospodin Sveta zdrav, 3. Sima G. Popović, Beosrrad, Takovska ul. 24. gospodin Stojan Popović, zdrav je. 6. Vukosava Ma k s i m o v i ć, Beograd, Zorina ul. 18. Gospođin LJuba Maksimović zdmv je i moli da mu se jave. 7. P o 1 a N e š i ć, Beograd, Visoka ul. 23. Gospodin Kosta Miletić zdrav je i javIja, da su Ljubica, Dragomir i prija dobro. Velimir je u Lyonu kao mehaničar. Gospođin Sveta Ružin zđrav je u Frpncuskoj, neka mu gospodja odmah piše. 8. Darinka Nikolić, Beogra’d, Studenička ul. 32. Gospodin Dragutin Nikolić zdrav je i već je novac poslao. Moli da ga odmah izvjeste o prijemu novca i da mu se javljaju. 9). Cvetko Djordjević, Mladenovac, gospođa, Mika, Milutin, Dušan, Jova, Djordje, Boško i Panta, zdravi su. 10. Zorka Ristić, Beograd, Takovska ul. 24. Gospodin Bogomir Josifovič i njegov brat Stanislav zdravi su. Neka gospodja odmaii izvjesti ženu Svetislavovu u Čačku, đa je on zdrav. kao i gospoda Milivoje i Dušan. 11. Katica i Jelisaveta Pavlović, Beogr*ad, Studenička ul. 8. Gospoda Ivan i Paja zđravi su i pitaju kako se naiaze Pera, Milan i djeca. Gospodinu Kosti Jovanoviću šefu sekcije, da se saopšti, ’da su gospođa Cvijovići zđravi. 12. Katica L u k i ć, Beogracf, Vojvo’de Milenka ul. 26. Gospodin Jovan Lukić, zđrav je i uskoro će novac poslati. Želeo bi đ'a sazna kako je njegova mati, koja je u Mitrovici i šta đjeca rade. Gospodja ne-’ ka izvjesti u Prijestolonasljednikovoj ulici 12, da je gospođin Čeda Tododović, učitelj zdrav. '""*i 13. Svetozar Bunjak, etapna komanda 258 (svakako u Kraljevu?). Gospodin Vojislav Ilić, kao i gospoda Pera i Žika nalaze se zdravi. Djeca su zdrava u Francuskoj. • <

Poslijetfnle ttrzoioviK vllsstL Držanje Rumunjske. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina“.) Berlin, 26. jula. „Berliner Tageblatt“ i „Vossische Zeitung* primaju informacije iz Bukarešta, da će Rumuniska bezuvjetno prije spremiti žtio i obaviti svoju žetvu, a onda tek stvoriti odluke u pitanju svog držanja. * 7' .% Italija 1 Njemačka. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Lugano, 26. jula. Poznati kapetan R a n z i izjavio se protiv navještanja rata Njemačkoj. On se ruga movinama, koje su prošle godine Italiju natjerale u rat i veli: Ako Francuska, Engleska i Rusija u svom vlastitom interesu nastoje uništiti Njemačku, to ni malo ne odgovara interesima Italije. Tome naprotiv grozi se „Popolo d’ Italija* vladi da ona mora odmah objaviti rat Njemačkoj, j«r Italija samo kao ravnopravni član sila sporazunja može zahtjevati i računati, da će se ispuniti njeni zahtjevi na mirovnoj "konferenciji. . # Ofenzlva sila sporazuma. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Berlin, 26. jula. U članku o opštem položajn na bojištima piše major Moraht: I na istoku razbile su se nade Francuza i Engleza, koji su se nadali, da će bijesni i ludi napadi Rusa na istoku donijeti njima kakovo olakšanje. Govori se, đa je u krugovima francuskih stožernih časnika prošireno mnijenje: „Ako. saveznici Francuske doista hoće njoj pomoči, moraju oni svoju snagu podesetorustručiti. Ako je to nemoguće, onda šteta pa svaki trud.“ I ako su ove riječi bile uperene protiv Engleza. poznato je mišljenje, koje vlađa u Parisu o ljetnoj ofensivi na istočnom bojištu. Rusija ne može svoju snagu pođeseto:čiti, ili bi morala čekati godinu daua, da budc opet tako jaka kao što je bila početkom juna 1916.