Београдске новине

Strana 2.

—

29. jula 1916.

Beogradske Novlne

Subota

Broj 165.

ruju se u javnostl 1 Stampi najfantastičnije esti i mi ne možemo ništa drugo da učiiio, nego da ponovno upozorimo javnost, da ovim krivim vijestiraa ne v>jer u j e. I još jedno ustanovljujemo, da su sve ove vijesti skroz izmišljene. Ovim dementijom ispravio je rumunjski znanični list vijesti silama sporazuma prijateljskim novinama prema kojima će Rumunjska do skora stupiti u rat i da je zvanično potpisan ugovor izmedju Rumunjske 1 sila sporazuma u Londonu.

Enfioka i Kolonlje. Pitanje o „crniin spiskovima". K. B. Amsterdam, 25. jula. ,,T i m c s“ doznaje iz Washingtona, da je američka vlada riješavala o pitanju engleskih ,,c r n i h s p i s k o v a“. Ncposredno poslije toga imao je engleski poklisar đug razgovor sa državnim podtajnikom ministarstva spoljnih poslova P o 1ko m. Poklisar je obećao, da če se u engleskom parlamentu dati izjava, kojom se tumači nesporazum ođnosno „crnih spiskova“, naime da se zabrana trgovine odnosi samo i jedino na onc firme, koje za najveći dio svojih prihoda imaju da blagodarc trgovini s neprijateljima. Engleska 1 Hohndija. K. B. London, 28. jula. Kako „Reuterov ufed“ saznajc cngleska vlada nema namjeru, da ukoči rad cjeloktipne holandske ribaPske flote, isto tako ne misli ograničavati dovoz riba za potrebu Holandije. Vodc se prcgovotl sa vlasnicima holandskih ribarskih brodova te postoji nada, da će isti pregovori skoro dovesti do reziiltata.

UsfancK u Mi. K. B. Carigrad, 28. jula. ,,T a n i n“ u članku pod gornjim naslovom veli, da je rečeni ustanak podigao bivši emir Huzejn-paša u društvu sa njekitn pljačkaškim ’ plemenima. Nevjerstvo H u z e j n o v o, koji je od Engleza prirnao mita i fadio po njihovim uputslvima bilo je u Carigrađu davno poznato, ali je vlada željela, da stvarnim činjenicama dokaže svijetu njegovo izđajstvo. Danas se vcć može Peći, da je -značaj Huzejuovog ustanka ravati nuli i da se ograničava na pljačkaške pohode jcdne prodano duše. Huzejn je želio da nas prvo obmane time, što je t\Tdio da hoće da učestvuje u ekspeđiciji protiv Egipta, i da u tu svrhu prikuplja dobrovaljačku divizij.tt, kojoj je stavio na čelo svoga sina. Timc je etnic gledao da pomoću nas samih dodje do oružja, kojirn če se okrenuti protiv nas. No vlada se ne dade uhvatiti tt tu zamkir. Čim Huzejn posumnja, da nas neće moći prevariti, uputi vladi tclegrafskim putem zahtjev, da se njegov sin još sada prizna kao njcgov nasljednik u zvanju etnira u Mect. I ne sačekavši odgovor, naredio je svome sinit, da sa prikupljenim dobrovoljcima napadne na Medinu, dok su njime potplaćena plemena razorila željezničku prtigu. U to vrfjcme izbiše u oko'Jini MekeiuDžedi borbe izmcdju Huzejnovih ljudi i otomanskih četa. Malo naše odjeljenje, koje je branilo Džcdu, bilo je iziožcno kako engleskim napadima sa mora, tako napadinia buntovnika sa kopna, te se junačkl držalo, sve dok mu nije nestalo nnmicije i hratie. Napadi protiv Medine i hcdžaske željeznice odmah su suzbijcni. Kad stt plemena što žive porcd heđžaske željeznice vidjeli sa kakvom strogošću carska otomanska vlada ugušujc ustanak, odmah su se pokortla i predala vlastima kolovodje ustanka. U Meki i Taifu našc se čete jttnački bore, naročito tt Taifu može se reći, da sn gospodari situacije. Ustanak se ograničio na M e k u i D ž e d tt i nije

se mogao proširitl na Medinu I prlmorsku oblast Rabig. Izmedju šerlfa i njegovih ljudi izbila je svadja oko podjele engleskog mita, te su ga već napustila njeka plemena, koja bijahu uz njega, 1 vratila se na svoja ognjišta u pustinju. Novoimenovani emir Ali Hajdar-paša već je na putu za svoje mjesto opređjeljenja, te će se uskoro riješiti sudbina buntovnika Huzejna, čiji će ustanak hiti ugušen na samotn svome ognjištu. Naši neprijatelji pak neka ^e od ovoga ustanka ne nadaju mnogo čemu. Sam fakt, da se danas u Mezopotamiji, Tripolitaniji, Sudanfl i Maroku hiljađe muslimana dobrovoljtio bore protiv naših ncprijatelja, pokazuje, od kolikog je neznatnog značaja ustanak ovog emira, koji nije mišta drugo, do običan činovnik, koji se može postavljati i smjenjivati, a čiji se uticaj ne prostire dalje od neposredne okoline Meke. I ostali carigradski listovi, govoreći o ovom ustanku, žigošu izdajstvo, što ga je Huzejn učinio prema cijelome Islamu, te izražavaju nadu, da ovaj slučaj nikako neće zadobiti šireg značaja.

Sot itci mem I pođ nrarem. Torpeđovan engleski krstaš. K. B. Berlin, 28. jula. Engleski ađmiralitet dementuje berlinsku vijest, koja je stigla u Englesku prcko Amsterđama i prema kojoj je na 20. jula jcdna njcmačka podmornica kod Orkneyskih ostrva torpedirtila jedan velild englesld ratni brod i pogodila ga sa dva torpeda. Engleski ađmiralitet priznaje, da je na isti dan na obalama sjeverne Škotske jeđna njemačka podmornica navalila na jedan mali er.gleski krstaš, ali je torpedo promašio svoj cilj. Engleska eskadra u Sjevernom tnoru. K. B. Rotterdam, 28. jula. Jedan ribarski brod, koji je prispjeo iz Maassluisa, javlja da je sjevero-zapadno od ploveće kule svjetilje kod ušća Maase opazio engleskn eskadru, sastavljenu od tri ubojnice, sedam torpednjača, te dvije podmornice i .dva hidroplana. Zapiijenjena dva erigleska parobroda. K. B. Beč, 28. jula. Četiri rijemačke torpednjače zaplijeniše nedaleko od Landskrone, a Izvan reona švedskog suvereniteta, dva engleska teretna broda.

Odlikovanje nadvojvode Albreclita Franje. f K. B. Beč, 28. jula. Njegovo Velrčanstvo car t kralj izrazlo je pohvahto priznanje poručniku nađvojvodi A1 b r e c h t u E r a n j i od prvog puka tirolskih carskih lovaca, za lirabro držanje pred neprijateljcm. Povratak austrrjskih sanUetskih časnika. K. B. Berlin, 28. jula. Jtičer su ovatno stigla 82 austrougarska sanitetska časnika na povratku iz ruskog zarobljeništva. BdlRansKe Novi grčki izbori. K. B. Amsterdam, 2S. jula. ,,T i m c s“ doznaje iz Atene, da je grčka vlada riješila, protivno ranijitn glasovima, da izvrši izbore posljednje sedmice u mjesecu septembru. Parlaurenat će lcrajem augusta otići na raspust, a novoizabraui parlamenat btče sazvat sredinom novembra. Grčka demobilizacija takoreći je do-

vršena, željeznički saobraćaj opet .teče normalnim tokom. Agitaclja Venizelističke štampe. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Sofija, 28. jula. Ovdje se saznaje, da su se svi demobilisani pričuvnici iz okruga demirhisarskog, sereškog i dramskog organizovali u zasebntt stranku, koja održava tijesnu vezu sa strankama bloka. Oni namjeravaju da vode borbu protiv Venizelista sa parolom: živio kralj! Ovo potvrdjuju i bjegunci, koji ovako prcdstavljaju izbormt borbu. Dok Venizelisti javno istupaju protiv kralja i na zborovima otvoreno govorie o republici, oko kralja se grupišu stranke bloka i otpušteni pričuvnici. Venizelisti videći to, već su malo popustili tt borbi i ograničavaju se na žestoke napade u štampi. Ovdje se osjećajtt pdtpuno sigurni, pošto njhiova šfampa ttživa potpunu zaštitu od strane generala Sarailla. Francusko-engleske raztnirice. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novim".) Sofija, 28. jula. Javljaju sa utvrdjenja Rupel: Francuzi i Englezi podijclili su svoja područja radi snabdjevanja, te je D e m i r H i s a r opredijeljen u fr'ancusko pođručje. No ipak je 19. ov. mj. jcđna engleska provijantna kolona prođrla u ovo područje i rekvirirala sedamdcsct grla govcdi s natnjerom, da ih otjera do svoje najbliže vojne stanice. Na to Francuzi otposlaše čete, koje Englezima silom oduzeše 'stokn. Hnlnonije Dizolavne uilesfi. Posjeta bavarskog kraija kod njemačko mornarice. Brzojavke bavarskog kralja i n j e m a č k o g c a r a W11 h e 1 m a. K. B. Miinchen, 28. jula. Povodom posjete bavarskog kralja kod njemačke ratne mornarice upravio je bavarski kralj na cara Wilhelma brzojavktt'-u kojoj veli, da su utisci, koje je primio učvrstili u njcmu povjerenje u neslomijivu snagtt njemačke mornarice, lcoja će poslije posljeđnje bitke izvojevati nove pobjede. Njemački car je odgovorio, đa se veseli povjerenjtt kraljevom u ratnu mornarictt, koja će i u buduće vršiti svoju dužnost. Invalidni zarobijenici. S m j e š t a n j e u D a tt s k o j. K. B. Kopenhagen, 28. Jtila. Kako javlja ovdašnja ,,B e r 11 n gske Tidend e“, može se očekivati, da će se tt najkraćem vremcmt ostvariti pitanje o smještanju zapobljenika, koji su ostali nesposobni za vojsku. u Danskoj. Danski „Crveni Krst“ uz pripomoć danske vlade izwšio je, sve pređhodne radove, tako da će se v.cć u najkraćcm fokn uputiti pojedinim v]a.dama zaraćenih država pitanja odnosno toga. Za sada je riješcno, da se prime ukupno 2000 vojnika i podčasnika i 400 Časnika, koji će se broj ravnomjerno podijeliti na obe zaraćene strane. Za vojnike pođičiće se đva baračna logora, i to jeđan na Seelandu, a drugi na Jtittlandu. Casnici pak dobijaće na časnu riječ punu slobodn. Za dobavljanje potrebnih sredstava uputiće se proglas đanskome narodu za đobrovoljne priloge, a račttna se i na pomoć od strane drttgih država. — * ,,Vazdušno-Lfoyd društvo“. Bečki ,,F r e tn de n b I a 11“ saopšta*va pod gornjim nasjovom slijeđcće: Mtiogo ranije mi smo bili u stanju da saopštimo, da se sprema osnivanje

Moju siromašnu dušu preporučam veiikoj milosti Božjoj i zagovortt svetc Marije Majke Božje, kao i molitvama sVcćenstva i vjernika; a moju diecezu pako zaštifi i zagovoru sv. Petra Apostola i sv. Ilije i Dimitra. Ako sam koga makar i nehotice svojim držanjem ili u svojstvu upraviteija dieceze uvrijedio, to ih ovimc molitn za oproštenje. Nama će svima Svemogući oproštenje podijeliti. Za univerzalnog baštinika mojega čitalgrog pokretnog i uepokretnog imetka, imcnujem ovim, kako je moja biskupSka i svećenička dužnost, zakladu moje dieceze, koja će nositi moje ime, i to na jednake dijelovc: a) Zakladi sjemeništa (gimn. intcrnat) u Djakovu; b) Zakladi za uredjenje kongrue kapelana i c) Zakladi za podporu potrebnih i nemoćnih svećcnika. Moji univerzalni baštinici imađu dužnost za kultjirne i dobrotvdrne svrhe isplatiti slijedeće legate: 1. Mesni academici K 10.000. 2. Leonovoj tiskari K 10.000. 3. Stolnom kaptolu u Djakovu za osnutak gradjevflb zaklade za renoviranjc kurija (svećeničkih domova) K 10.000. 4. Stolnom kaptolu u Djakovu za gradnju jedne no\se kurije K 30.000. 5. Za gradnju jedne prebendarske kuće i tiskare u prizcmlju K 20.000. (Pod 4. i 5. označene svote legata imadu se tako dugo kapitalizirati, dok ne bude gfadnja obih kuća omogućcna). 6. Gradu Karlovcu za jednu gir.mažijsku stipendiju K 10.000. ~ 2 r> -" r '*"" TBroniina

8. Tiskari „Mirijam" kapucinskoga reda na Rijeci K 6.000. 9. Zanatlijsko-pćmoćničkom društvu u Zagrcbu K 6.000. kO. Župskoj crkvi u Sveticatna K 6 hiljada. 11. Žttpskoj crkvi u Rregima kod Ivanića K 6.000. 12. Žttpskoj crkvi sv. Petra u Zagrebu K 6.000. 13. Župskoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Dubovcu kod Karlovca K 6.000. 14. Bolnici i uboškom domu u Djakovu K 10.000. 15. Za svaki glazbeni rekvicfn (pomen) na dan moje smr’ti u žapama Svetice, Bregi kod Ivanića i kod sv. Petra u Zagrebu po K 1.000, ukupno K 3.000. 16. Društvima: Pučkoj kuhinji, Ubcfškom domu (domu staraca), Jelisavinom domu, sv. Vinka i sv. Vida u Zagrebu po K 1.000, ukupno K 5.000. 17. Društvima u Djakovu: veterana, vatrogasaca, obrtnom društvu, društvu za pogrebe, pjevačkom društvu „Preradović" i gospojinskom društvu po K 1.000, ukupno K 6.000. Za izvršitelje moje oporuke molim preč. gosp. Petria Pejakića i upravitelja dobara g. Ivana Čefutu. Za njihov trud imade se svakome isplatiti nagrada po K 2.000, tc predati svakome po jedan zlatan sat, koji si mogu iz moje ostavštine slobodtio izabrati. U mojoj Werthelm-blatgajrii čuvana kuverta Ima se brevi manu ptVdati mojoj ključarici Amaliji T o r m a, da može podiči svote od životnog osiguranja. Osim toga joj se ima za njezinu vjerntt i savjesnu službu predati svota od K 50.000

Moje_ mrtvo tijclo, molim, ako je mo= guće, poštediti od seeiranja i balzamovanja. To je moja posljeđnja volja. Pokajničkoga srica i sa uzdahom molim se nebu, Svemogućetnu: ,,In Te Domine speravi non confuđar in aeternum in justitia Tua libera me“, u ime Oca i Sina i Dulia Svetoga. Amen! Dr. Ivan Krapac, v. r. Djakovo, 11. veljače (februara) 1915. 1. kcdicil. 1. Mojoj služiričađi, koja me je u dvortt đo moje smrti posluživala, ima se svakome isplatiti jednogodišnja plaća. 2. Pristojbe za ostavštinu imadu se isplatiti iz moje ostavštine. 3. Mirovinskoj zakladi mojih činovnika ostavljam K 2.000. Djakovo, 3. svibnja (maja) 1915. 1 2. kodiciL 4. Za univerzalnog v baštinika mojega imctka imenujem iskijuč'ivo dječačko sjemenište u Djakovu. Ovtm stavljam u oporuci od 14. veljače (februara) 1915. imenovane zakiade za moje univerzalne baštinike izvan krijeposti. 5. Legati za grad Kađovac kao i za bolnicu i uboški dotn u Djakovu u visini po K 10.000 a pod'firojem 6 i 14 odpadaju i ne trebaju se isplatiti. Djakovo, 3. svibnja (maja) 1916. (Ovu posljednju stavku iz 2. kođicila stavio je blagopokojiu biskup za to, jer je povodom svoga 50-godišnjeg svećeničkog jublleja poklonio gradu Karlovcu K 20.000, a bolnici i uboškom domu u Djakovu K 100.00a Op. ur.) > ’ *v>

jednog društva, koje se nosi smjerom, da posliije rata ustanovi vazdušni saobraćaj na velikim letilicama radi prenosa lica i pošte izmedju velikih gradova N j e.m a č k e, A u s t r o-U g a r s k e a docnije i b a 1 k a n s k i h z-e m a-1 j a. Mi smo tada upozorili na to, da ostvarenje toga smjera pri današnjem stanju letiličke tehnike nije nemoguče, jer sc ima samo teret od njekoliko hiljada kilogr., kog sad ratne letilice nose kroz vazduh preko stotine kilometara, leteći po nekoliko sati, da zamjeni odgovarajućoni težinom lica. Sigurnost je motora, kao što ratno iskustvo uči — bez ncprijateljskog uticaja, izuzimajući pri pokusima novih aparata, nije, koliko je nama poznato, ni jedna letiiica stradala — danas tako velika, da sc sa svim spokojno može tvrditi, da opasnost kod ietiličkog saobraćaja nije ni rnalo veća, ako nije još i mnogo manja, nego Ii kod automobilskih ili željezničkih saobraćaja. Ono što je tada bio samo smjcr, idc sad već svome ostvarenju u toliko u susret, što je njegovom pokrctaču, a to je poznati afrički ispitivač nadporučnik Pavle G r a z — pošio za rukom, da kako u Austro-Ugarskoj iako i u Njcmačkoj nad'je imućna lica, koja s'e interesuju i koja su već obrazovaia i društvo, koje je prcđhodne radove več uzelo tt svoje ruke. ,,Vazdušno-Lloyd-Društvo“, čiju austrijsku zainteresovanu grupu prestavlja Austrijski Lloyd, a magjarsku gruptt Magjarska banka i trgovaisko dioničko društvo, već je pređuzelo korake kod mjerodavnih vlasti razniit austrijskih i ugarskih gradova u cilju, da mu se ustupi potrebno zemljište radi podizanja stanica za spuštanje. Dotične gradske tiprave vrlo su ovom smjeru naklonjene i tražile su, da društvo pošalje jednog stručnjaka, koji bi imao da pronadje pogodno mjesto — razumije se izvan grada — za postr-ojenje letiličkih pristaništa. Industrija letilica poklanja, po sebi se razumije, najveću pažnju ovom smjeru, i već su se društvu, kako saznajemo, pridružile nckolike najvećc tvornice Austro-Ugarske. Ovaj veliki smjer počinje več da dobija odredjeni oblik i ako će proći još dosta vremena — a prije svršetka rata i ne pomišlja se na ostvarenje dokle prva putnička letilica sa 10—J2 osoba preleti za dva do tri sata od Beča do Budimpešte, to će vrijeme ipak brže proći no što se danas može misliti. Nije li još god. 1910. 22. juna konjički satnilc, danas potpukovnik Hans vitez Umlatiff Frankvvellski pod vrlo teškim okoinostirna izvršio taj isti let, a već je u aprilu 1914. bilo propisano izvršenje tog puta učesnicima uporednog leta (Schicht-FIug) i izvršila su ga tri učesnika vrlo lako. Od tada je, kao što rekosmo, tehnika gradjenja motora i letilica neobično napredovala, pa prema tome dakle ne treba ni sumnjati u ostvarenje ovog smjera, a ođlučnost, kojom se pristupiio izvođjcnju potr.ebnih pređhodnili radova, jamči potpuno, da će do označenog vremena ostvarenje vazdušnog saobraćaia biti svršen čin, jf—' Sarajevski atentat. Dokazi o učešću Rusije. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina 1 *.) Sofija, 28, jula. Pronadjen je jedan napis, i to rukopis u Beogradu naprasno nmrlog ruskog poslanika H a r t v i g a, koji se tiče sretno izvršenog zadatka srpskih atentatora u Sarajevu. Prema ovome dokumentu izlazi nepobitno, da su u Petrogradu na mjerodavnom mjestu još njekoliko dana ranije očekivaii vijest o izvršenom atentatu. Zeljeznička katastrofa u Kolnu. K. B. Koln, 28. jula. Pri prolazu kroz stanicu K 61 n-E h r e nf e 1 d ispao je iz šina putnićki voz H e rb e s t a 1-K 61 n. Pri tome se prevrnuše četiri postednja vagona, kojom je prilikom poginulo dvojica putnika a ranjeno 25 njih medju njima neki teško. Uzrok nes'reče ,još nije utvrdjen. Švajcarske privređne i pofitička nevolje. K. B. Bern, 28. jula. ,,B e r n e r I n t e 1 i g e n z b 1 a 11“ piše: Prilike u našoj republici kako političke tako i privredne, postale su toliko tcške, da državna uprava mora da čini sve veće i veće napore da zemlju sačuva c d toga da bttde upletena u opštu katastrofu. Sukobi, kao što je sadašnji trgovinsko-poKtički zaplet, u buduće će se još većma gomilati sve do vrhunca. Mi moramo pomoći pri uklanjanju rata i svjetske mržnje. Ako bi savezno vijeće primilo na se da pripremi prcgovore-tadi uspostavljanja mira, ono može smatrati, da radi potiv.no u djelokrugu svoga nacijonaluog zadatka i vlasti, koju mu niko neće poreći.

GM I OKOiiCEL Katolička služba božija: Sutra u nedjđju, 30. jula služić’e se: 1. u Konaku n 8 sati u jutro sv. misa za vojništvo, kojoj ima slobodan pristup i gradjansh’O. 2. už’upskoj crkvi (Poslanička ulica): u 8 sati sv. misa za školsku djecu, u 10 sati njemačka propovjed i pjevaua

sv. misa, u 5 sati po podne večernja. U radne dane je prva sv. misa u pol seđamj a druga u pol osam sati. Plovidba Passau-Beograd. Dunavsko parobrodsko društvo objav-i ijuje ustanovljavanje redovnog putničkog sao« braćaja izmedju Beograda i Pasave (P a s s a u). U oba pravca saobračaće dnevno po jedan brod.

Mflfl pflSKllfl. Prihodi austrijskih državnih žeijeznica. K. B. Beč, 28. jula. Sastrivb'eni su privriemeni podaci o prihodima austrijskih državnih željczmca kako za mjesec juni 1916. kao i za cijelu upravnu godinu 1915.—1916. Ako upoređimo ovc brojeve sa podacima iz odgovarajuće pcriodc 1914.—1915., za vrijeme koje su do duše željeznice prctrpjele priiičmi štetu uslijed tadanjih borbi na sjeveroistoku monarhijc, naćićcmo za mjesec juni višak od 10.7 milijuna kruna a za upravnu godinu 1915.—16. višak od 203 milijuna kruna.

Bečka burza. K. B. Beč, 28. jula. Saobraćaj u vrijednosnim hartijama pokazivao je, u vezi sa najnovijim, povoljnim ratnim izvještajima, znatnu popravku, te je nastupilo prilično penjanje tečajeva. Bilo je pojačane tražnje za željez-; n i m, o r u ž n i m, petroiej-skim i rijekim transportnim papirima. Poslovi su iz početka tekli vrlo živo, a zatim malo popustiše, no tečajevi se ipak održahu. Pali su samo tečajevi šećernih vrijednosti ugarske provenijencije. Rentni se trg održao.

Mnife oSjssie. Naredba. Svi oni beogradski žitelji, koji su od koga bilo odjeljenja c. i k. vojne glavne gu 7 beinije, te od ovdašnjeg središnjeg stovarišta robe ili pojedinih okružnih zapovjedništava (odnosno kotarskog zapovjedništva Beograd-t grad) dobili legitimacije za kupovinu sviju vrsta životnlh namirnica, stoke, živine i dru« gih proizvoda imaju da se jave ovome zapovjedništvu (Knez Mihajlova ulica br. 19.) najdalje do 5. avgusta ove godine prije podno od 9—12 i da podnesu rečenu legitimaciju.

ilijetlnjsMvfleflljMl. Izvještaj njemačkog vojnog - vodstva. K. B. Berlin, 28. juli. Zapadno boj'šte: > . Njemačke su izvidnice zarobile u okolici odNeuve C a p e 11 e 30 neprijateljskih vojnika, od toga 3 časnika, a zaplijenile su dvije mašinske puške. Englezi su sjeverno od Sorame poslije velike topničke pripreme navaiiii; velikim snagama, ali su kod P o z i er e s a, više puta u šumi Foureaux, kao i jugo-istočno od ovog lrijesta.suzbijeni. Došlo je samo kod Lcnque\^a 1 a i šume D e v i 11 e đo ogorčenih’ borbi prsa o prsa, ali i ovdje ne moze se neprijatelj pohvaliti, da je postigao kakove uspjehe. Južno od rijeke S omme došlo do obostranih topničkiii bojeva i borbi ručiiim granatama. Neprijatelj jc svagdje ođbijen. Istočno od rijeke M a a s e ostali su bezuspješni neprijateljski nasrtaji protiv utVrdjenja T h i a u-m o n t. Istočno bojište: Kod vojske maršaia M i n d e nb u r g a položaj nepromijenjen. Kod vojske maršala princa L e opolda bavarskog ponovili su Rusi sa velikim snagama svoje napade. Od jučer poslije podne navaltli su Rusi š e s t p u t a sa p"u n a d v a v^o j n a z b o r a na naše položaje kod S k r obol Wygoda istočno od B o r od i s c z e, ali užalud. Daljni su napadi u tečaju. Više je puta odbijen juriš neprijateljskih dviju divizija na naše položaje sjevero-zapadno od Lj a c h ow i c z i. Gubici su neprijatelja veliki i teški. Ruski su napadi na položaje vojske generala Linsingena ponajprije uspjeli. U toku su žestoki protunapadi. Kod Rustonyty odbacile su austrougarske čete Ruse iz njihovih prednjih položaja. Kod vojske generala grofa Bothmera nema nikakovih promjena. Balkansko bojište: Sjevero-zapadno i sjevemo od V od e n e došlo je do manjih bojeva pred bugarskim položajima, kod-kojih je neprijatelj pretrpio znatne gubitke. Vrhovno vojno vodstvo.