Београдске новине

Strana 2.

6. aflgusta 1916?

Beojrtdslte Novlne

Nedjelja

BroJ 173.

Vrliovno je zapovjedništvo tzđaTo zapovijed, da'seofenziva mora na svaki način nastaviti, bez obzira na gubitke i epidemije, da se spriječi pratunapad austrougarskevojske, koji se sada sprema. Iz svega se toga vidi, da je ova ofenziva p o s 1 j e d n j i n a p o r R usije, a poslije toga da će Rusija biti za svaku daljnju borbu nesposobna. Ruski gobk:i. (Naročiti brzojav „Beozradskih Novina") Beč, 5. augusta. Brzojavljaju iz glavnog stana ratne štamjre: Prema izvještajima iz Kij e v a stiglo je dosađa od početka ofenzive 4300 vagona, koji su bili prepuni ranjenicima. Ovi su vlakovi svi pošli dalje u Rusiju. Prema daljnjim pouzdanim vijestima, prošlo je i drugim prugatna mnogo vlakova sa ranjenicima. En*l?'!:o-fr»stiskt ofeizfnn. Franeuski izvještaj cd 4 . augusta, 3 sata poslije podne: Na desnoj obali rijeke M a a s e, nastavljena je velika bitka' na frontu izniedju utvrdjenja T li i a u m o n t i sela F1 e u r y. Nijemci su cijelu noć napadali sa velikini ogorčenjem, ali su svi njihovi napadi preduzeti velikim snagama u okolici utvrdjenja Thiaumont odbijeni i nepriiatelj je pretrpio vrlo znatne gubitke. Francuzi su odmali poslije toga provalili u samo utvrdjenje i zarobiii oko 80 neprijateljskih vojnika. I u okolici sela F1 e u r y bila je borba vrlo žestoka. Nijemci su ponovili svoje protunarade, koje su pripremali velikom topničkom vatrom. Poslije opetovaniii naoada učvrstiii su se u južnom dijclu sela, gdje se krvava borba nasfavila. Francuzi drže još uvjek u švojitn rukama Željezničku stanicu, koja leži na jugo-istočnoin dijelu sela. Nijetnci su u noći opetovano navalili na naše položaje istočno V ac h c a u - V i i I e, ali stt pretrpili znatne gubitke, bez da su mogli postiči ikakav usnjeh. U okolici Vauxa, Chapitre i C h e n o i traje živahan topnički boj. U Vogesima navalili stt Nijemci jttčer oko 10 sati u večer na naše pređnje I' 'ožaje kod C h a p e 11 o t a, ali je njihova rtavala suzdražana našom vatrnm prije nego što su se Nijenici mogli piribližiti našim položajima. Na ostalim dijelovima fronta položaj je ostao neprotnijenjen. Engleski izvještaj od 4. augttsfa: Noćas zadobismo omanjim borbatna zapadno od P o s i e r e s a nješto zcmljišta, a tt dr’ugim borbama sjeverno od Bascntina-le-Petit i sjevero-zapadno od šume D c 1 v i 11 e zađobismo nješto zarobljenika. U toku noći vodio se rta njekoHko ntjesta engjeskoga fronta žestoki topnieki dvoboji. Jedno od naših odjeljenja razorilo je istočno od L o o s a neprijateljski potkop za ntine. U blizini druma lcod Yperna za C o m i n e s izazvasmo tt neprijateljslcim rcdovima minama jednu eksploziju i posjedosmo eksplozioni lijevak. Večernji izvještaj: Dan je prošao na miru. Neprijateljsko topništvo djelovalo je kod Posioresa i kod M a in e t z k e šume. Francuski ratni izvještaj. K. B. Paris, 4. augtista. 11 sati noću: Na ffontu Somnte gadjalo je naše topništvo neprijateljska utvrdjctija. Jcdan neprijatcljski izvidnički balon, koji je našom vatrom bio pogodjen, nništen je kod Ennentaina južno P e r o nn e. Na desnoj obati M a a s e trajala je

borba cijelog dana. U predjelu T b i a umonta i Fleury tako isto sjevero-zapadno i južno utvrdjenja Thiaumonta izbace iz osvojenih položaja ostali su uzasvi ncprijateljski napadni pokušaji, da nas /udni, mi smo osujetili ne samo neprijateIjeve napore, nanijevši mu velike gubitke, nego je našiin čefttma pošlo za rukoni.đa drugim protivnapadom, po drttgi put u vremenu od 12 sati, zavladaju utvrdjenjem T h i a u m o n t a, koje je i pored njekoliko ncprijateljskih protivnapada ostajo u našim rukama. Borba se tako isto uporito produžiia oko sela F1 e u r y. Pošto jc selo prije podne uslijed njekoliko njentačkih napađa bilo napušteno, osvojila je uaša pješadija po podne bajonetom veči dic sela, gdje j« neprijatelj davao još odlučan odpor. Broj zđravih zarobljenika prelazi 400. U pređjelu V a u x — Ch a p i t r e — C h en o i s traje žestoka topnička vatra bez pješadijske đjelatnosti. Vazdnšaa bnrba. Noću r.a 4. aTtgusta izvršila je naša vazđušna eskadrila tt predjelu V e r d u n a razne paljbe. Bačeno je 63 bombe na kolodvore kod M o n t m e dy i D e a u (Scdan) i na logor u predjel j D amviersa. Bitka na SomcaL K. B. Berlin, 5. augusta. Iz njemačkog glavnog stana javlja se: Naši sn neprijatelji proučili naš naćiti napada kod V e r d n n a, pa poktišavajtt da isti primjenu na Sommi. Razumije sc, đa je pokušaj našilt neprijatelja propao. Jcr dokle mi sa što je mogtiće manjim gubicima -težlrno da postignuto postignemo, postigli su naši ncprijatelji na Sonttni s najkrvavijim žrtvaina, kcje se samo zamisliti mogu, ništavan uspjeii, trošeći silne mase i rn-ipajtići besntisleno municijtr.

Rs^3

Mirno prosudjivanfe po'ožaja n Sofijf. (Naroeiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Sofija, 5. augusta. Položaj u Rumunjskoj još uvijek zanima štampu i javno mnijenje, ali je opšte prosudjivanje polož a j a v r 1 o m i r n o. Sa zvanične se strane ističe, da za sacla nema opasnosti sa rumtmjske strane. Rumunjska je dala garancije, da će postupati korektno. Skeptičko prosudjivanje u Itaiiji. Lugatio, 5. augusta. Rimska. ,,Tribuna“ piše vrlo slceptički o nimuujskom pitanju i veli, da se- ne treba i po drugi pnta podafi iluzijama, koja raujaju iziienadjenjtma. Novina umanjuje vrijednost Runuinjske, kada bi ona stupila u idt i veli, da se ovim nebi riješiio pitanje rata, a ui sudbina Lvrope. TS 3 K* štSEpa 0 mff.'Mu monMM »ida viesil r K. B. Carigrad, 5. augusta. Cjelokupna štampa jeđnođušno ističe veliki značaj manifesta monarha središnjih vlasti, Njihovih Veličanstava cara' F r a n j e J o s i p a I i cara V i 1heima, koji će sigurno učiniti dubok dojatn na čitav svijet, pa i na same neprijatelje, jer je u lijima sadržano toiiko i s t i n e, toliko odlučnosti, stalnostl i sigurnosti u kon a č n u p o b j e d u. Štamoa donaša opširan prijegleđ sjajnih dogadjaja posljednjili dviju ratnih godina i pomoću slika, karti i statističkih podataka izrazuju čvrstu nadu, da će i treća ratna godina za sve narode saveza središnjih vlasti donijcti sjajne uspjehe i osigurati konačnu pobjedu. Rusljo.

Fouzđanje u niir u Petrosradu 1 Londonu. K. B. Kopeijhagen, 4. augusta. ,,No v o J e V r e mi a“ donosi slijedećn vijest, koja izaziva izneuadjeitje: U Petrogradu i Londonu vlada u širim krugovima pouzdano raspoloženje. Postoji nada, da će mir biti uskoro uspostavljen. Opšte je natme vjerovanje, đa će u najkraćem vrememi na bojištima biti važniit dogadjaja, a poslije njih da će otpočeti pregovori o miru. Grof Bobrinskij ministar za poljodjelstvo. K. B. Petrograd, 5. augusta, Po jednoj vijesti brzojivnog ureda imenovan je član csrskog vijeća grof Bobrinskij za ministrapoljodjelstva. Ruske finansije. K. B. Paris, 5. augusta. Kako javlja n Tei)tps“ iz Petrograda, izjavio je ruski jpinistar finansija Bark da dogovor što ga je utvrdio sa francuskim minktrotn finatBija garantuje Rusiji do kraja rata kredite za porudžbine ratnog materijaia učinjene u Francusioj, kao i isplatu interesa za sve finansijskc operacije zaključene do sada u Francuskoj.

EngSeski zvanični izvještaj. K. B. London, 5. avgusta. U noći od 2. na i3. avgusta pojavili su se njckoiiko neprijateljskih vazdtišnilt brodova nad obalom južnih i jugoistočnih provaiija. Prema prvim izvještajima čini se, da je u napadtt sudjelovalo šest vazdttšnih brodova, a sain je napad trajao jedan i po sat. Vazđušni brodovi nijesu prodrli dnboko, nego su sq zadovoljili bombardovanjem mjesta u blizini obale. Obranbeni topovi otvorili su odmah vatru i na prvom vazdušnom brodu primjećetta su clva pogotka. šteta je začudno neznatna, itbij,eno je đevet konja, a tri konja su ranjena. f Zeppeiinski napad na Engiesku. Nove pojedinosti. K. B. Berlin, 5. augusta. Wv!ffov ured scznaje za siijedeče pojedinosii o napadu njemačkih pomorskih vazdušnih brcdova na Engiesku noču u oči 3. augusta: U H ar\v LchiiUzđašno su obasuti bombsma pomor^lđ jt;Jnice u pristanišlu, te željeznička pcslrof^nja i brodogradilište. U grofoviji N o r f o i k uspješno su napadnute rcfiekterske baierije u Nonvichu i Winderdonu. Blizu Lovvestofta zapaljeno je jedno veliko fabričko preduzeće. U početku našega napada pokušala je kod Hoofdora jedna englsska letiiica, koja je izner.ada izbila iza jednoga sloja oblaka tri puta da napadne na jedan naš vszdužni brod, ali je vatrom iz mašinskih pušaka natjerana đa okrene ledja te je izčezla u prsvcu ka zapauu. I kod Harmouiha naišao je jedan vazdušni brod ita, jednu eiiglesku letilicu, koja je isto Uka ic«jerana. • fn.] 1 f i | EBjiBka i Kolšfiije. Pogubijesjc Caaeraenia. U 1 i č n e demon.stracije tt Du b li nu. K. B. London, 5. augusta. Preirut vijestima, koje su ovatno stigle, bilo je u Dublittu ija dan pogubljenja Casemcnta velikih ltličnih demonstracija; narod se odupro vojsci te je bilo krvavih uličnih borbi. U svim crkvama Dublina održane su za Casementa zadušnice. Iz crkvi narod je jurjnio na ulice i prire-

idlo je tužne ophode. Sve ulice grada Dublina bile su vojskom posjcdnute. Shm-Feinskl pokret. — Mauifestacije za Njemačkn. K. B. London, 5. avgusta. U donjem je dornu prigodom rasprave irskog pitanja, rekao ministar predsjcdnik A s q u i t h, da se u mnogim dijelovima Irske ponovno pokazao znatan pokretSin n-F e i nskih društava, koji je u mnogim mjestima poprimio agresivan značaj, a u mnogo je slučajeva na žalost došlo do j a v n i h m a n i f e s t ac i j a s i m p a t i j j e N j e m a č k o j. Svagdje je bilo dovoljno vojne i redarstvene snagc, da se odmah u početku uguši mogući n o v i u s t a n a k. Engleska plovidha i Italiia. K. B. London, 5. augusta. Kako javlja ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p h“ odputovao je cngleski ministar trgoviue R u n c i m a u Rim, da ukloni njelcc teškoće, koje su se pojaviie u pitanjima ploviđbe. Veli se, da je ovo pitanje dalo povoda veoma encrgičnim diskusijama izmedju obiju zernalja i da je dugo bilo predmet diplomatskih pregovoPa. Engieski kraij savezcacima. K. B. London, 5. augusta. Engleski kraij upravio je vlađaritna i drugim đržavnim poglavarima savezničkih država brzojave, u kojima im, povodom dvogodišnjicc rata saopštava za svojtt nepokoijebivu odluktt da produži rat dokle god ne budtt postignuti ciljevi, radi kojih su se saveznici latili oružja. Vazdušne borbe u Eglptu. K. B. Lcndon, 5. sugusta. Reuterov ured javlja zvanično: Glavni zapovjednik u Egiptu izvještava pod 3. augustom u jutru: Danas napadoše dva neprijateljska letača brodove na jezeru T i m s a te grad I s m a j i 1 u, bacajući veliki broj bombi, koje neprouzrokovaše nikakvu štetu. 2. augushi natjerao je kod Salmanije jednog neprijateijskog letača, da se spusti i pri tome ga je oštetio.

Raf na raofu I pež merem. Potoplien taiijauski poštanski parobrod. K. B. Malta, 5. augusta. Jedna je neprijateljska podmornica potopila neđaleko od Malte talijanski poštanski parobrod ,,L e t i m b r o“ sa 2210 tona,28 Iica, koji su ovamo stigii na čamcima pripovijedaju, da je ,,L et i m b r o“ iniao posadu od 50 Ijudi, a osim toga bilo je na brodu 113 p u t n ik a. Parobrod je plovio iz Sirakuze u Bengazi i bio je na pntu napadnut od jedne podrnornice, koja je bfod bombardovaia granatama. Ovi misie, đa se od posade i putr.ika nije niko mogao da spase. Potopijeni brodovi. K. B. London, 5. augusta. Kako ,LIoyd“ javlja potopljeni su u posljednje vrijeme: taiijanski parobrod „Citta di Messina", engleski brođ ,Cradvell“, japar.ski parobrod „Cihtnamaru*, barka ,F 2“ iz Londona. Danski parobrod „Katholm" je vjerovatno potonuo.

Austro-tigarska. Rad cdjela za promet robe u Bukareštu. K. B. Beč, 5. augusta. Austrijski prometni ured, i ako tek od kratkog vremena postoji, u stanju je

ltazano je, da Lesscps tada nije imao još ni pojtna o ogromnom vaseljenskom znaćiijit Eufantinovih osnova, tako da tnu je ovaj morao na dugačko i na šifoko predstaviti predhodnu istoriju bezbrojnih pokušaja, izvršenih u prošlosti, da se probije Suezki tijesnac. Cak šta više Lesseps je u početku i odbijao Euiantinove osuove. No to mu ni najtnanje nije smetalo, da docnijc u opštc ne pornenc Enfanuna, ncgo da samog scbc označi autorom pvog veličanstvenoga projckta. Ondašnji glavni gubemator tadašnje turskc provincije egipatske kolebao se izmedju osnove podizanja brane na Niiu i nove idejc Suezkog kanala. Hatišerifom od 23. maja 1841. goditte itstupijeno je ovome glavnom gubernatoru pravo nasljedstva u njcgovoin dostojanstvu, ali mu je jeduovremeno nainetuuta obveza, da pri riješavanju sviju važnijih l’itanja zatraži piistanak Portin, i da ni prema kome ne krnji suverena prava Portiua. Radi što tačnijeg odredjivanja tiii zemljišnih suverenih prava Portinih bila je hatišerifu u prilogu dodata jedna inapa. Na subrot tvrdjenjn, đa su docnije koncesije djelimičuo ili u potpunosti bile fnlsiflkpvane, Lessepsove su pristalice ukazale na to, da su suitanovi fertnani imali samo formalni kafaktcr, a da je bila u stvari mjerođavna dozvola za rad od strane glavnog gubcrnatora, koja jc data bez ikakvih ograničenja. Ovo je na osnovu pomenutoga hatišerifa, koji je tada još bio u punoj snazi, apsolutno netačno. Da je to bila islina, Lesseps bi od Said-paše, koga je još prije Uugog vremenai kao dečka poučavao u jahanju, svakako još ninogo što šta drugoga posligao. Enlautiu je i dalje uporuo .vrbovao.

pristalice za svoj plan. Zainteresovao je svoga prijatelja A r 1 e s a u L y o n u, a ovaj je opet zainteresovao svoga zeta D uf o u r a, trgovca na veliko u Lcipzigu. D it f o u r jo medju ostalima zainteresovao za projekat Suezkog kanala N e g r e 11 i a, koji je tada tt Saksonskoj vršio mnoge veiike riidove, i koji jc tamo uživao veliku popularnost. Tom prilikom valja utvrditi đa Negrclli vodi porijeklo od siate tirolskc familije. Ta farniiija rodom je iz takozvanc Wippske dolitte, na donjcm toku rijeke Silie. Na to su petorica saksonskiit gradjana sa D u f o u r o m na čeltt podnijch saksonskoj vladi svoj plan. Zaltvaljttjači dobrim odnosjtna Negreliievim sa kraljem s jednc strauc, a s drttge uslijcd intcresa, što ga za ovu stvar pokaza već tada vrlo ugledni saksonski uidustrijalac G c o r g i, — docniji saksonski ministar financija, saksonska je viada s biagovoijenjem ispitala ovaj plan, te je ovoj petonci odobrila postupnu isplatu od 25.000 frauaka kao državnu subvenciju za izvq,djenjc toga plana. U ono je vrijeme izvršeno zvanično osnivanjc konzorcije „Societe d‘ teudes pour le pei'cement de lTsthme de Suez“ pod Enfantinovom upravcm u P a r i s n. U ovotn 'sindikatu za predhođno ispitivanje suczkih radova, kojemu su se po pozivu priključili i ponienuti Saksonci pri čemu se leipcižani Dufour i Sellier zastupali Nijemce, bio io članom i NegrielU, koji }c pri zaključivanju diuštvcnog ugovora zastupao Austrijance. On je sa svoje strane bio sklonio pet austrijskih velikih zavoda, koji uložiše po pct hiljada franaka kao svoj prilog. Ovo su bili: Donjo-Ausfrijskl Obrtnl Savez, Auslrtjski Lloyd, tršćanska 1 venecijanska trgovačka komora, te tršćanska opština. Ova uplata od po pet hiljadd franaka *

osigtm vala je njcmačkim i austrijskHri upisivačima pravo na predvidjen broj osnivačkih dionica kod budućeg preduzcća, te po jedau član u' budućem upravuom cdboru, koji je imao da se sastoji iz 32 lica da bi se sačuvao princip interiiacijjnalnosti. Njcmačka i Austrija imafe su po pet glasova. Ositn toga je i austrijski mžiujer Negrelli imao jedan glaš, a bio je oslobodjen svake uplatc. No Negrelli jc iz vlastitog džepa isplaćivao troškove za svoja mnogobrojna i skupa putovauja radi proučavanja suezkih pitanja. Austrijska i saksonska vlada rcdovno s'u cbavještavane o toku dogadjaja, a dotična su akta brižljivo čuvana u Viađinitn arhivima. U saksonskom je parlamcntu poslanik Georgi govoi'io o-ovotnc za Austriju i Njcmačku važnonte pitanju. Za to je vrijeme L^ssspes bio prcšao u diplomatsku službu i postao francusKim poslanikom u Riniu. Ovdie je učiuio u toku svoga siužbovanja jednu glupost za drugom, te je uskoro izgubio* đržavuu službu. Bez zanimanja i bez sredstava, živio je na imanju svoje tašte u Berryu. Ovdje je tek čitao knjige, što ih je bilo izdalo i raširilo đruštvo za proučazanje suezkog kanala. Ali još jednako lttje pokazivao večega interesa za to pitanje. Tada se Napoleon II!., kojl je bio u medjuvremenu postao fraucitski car, oženi Evgeniom de Montljo, Lessepsovom nećakom. U početku su svl poknšajl njegove nećake, da mu opet isposluje novu dipiomatsku slnžbu, ostali bezuspješni. Tada ga tznenada posluži jedna sTetna slućajnost. (Svršiće se.)

uu tmnm. Turci u Gaiiciji. Galicija, novo bojište, na kojemu će se od sada Turci mjeriti sa svojim starim neprijateijem, „Moskovlijom“, puna je turskih uspomena. Naročito sada od Rusa zaposjeđnuta galicijska Podolija, bogata je u povjesničkim turskim spomencima. Grad Trembotvla bio je za vrijeme kralja Jovatta Sobjeskog neko vrijeme u turskim rukaitta. Husiatyn je đugo vretnena bio turski grad, a stata sinagoga, koja još danas stoji, podignuta je u stilu ntuslimanskoga Istoka. Tada su Turci dolazili u zcmlju uvijek kao neprijatelji, a najslavniji medju poljskim krialjevima, pomenuti kralj Jovan Sobjoski, bio im je najogorčeniji protfvnlk. Ali, tnedju tamošnjim poljskim življem prenjelo se od koljena do kjljera jednc v ’aro proročanstvo, koje svakako da danas kraži od ustiju do ustiju. U tome se proittčanstvu veli ni manje ni više, da će Turcl pri Idućoj svojoj pojavi u zcinlji doći kao o s 1 obodioci. Ovo proročanstvo glasi: ,,Kađa će se opet tnrski konji napiti vode iz D n j e s t r a, vaskrsnuće P o 1 j s k a kralje\rina.“ Ovo je proročanstvo iznio u pob'skoj legenđi proslavljeni ukrajinski seljak V/ernyhora, a samo je proročanstvo postalo popularno u svima krajevima Poljske, u doba diobe poljske kraljevine. Sad, kao da će se ostvariii ovo čudno, starodrevno proročanstvo. Turci opet doIaze u Poljsku, ali sada ne one bijesne, romantične horde sa čaimama i konjskim repoviina, već kao savremeni vojnici u proizaičnoj zelenoj pohodnoj unifvmi. A u mjesto fesova i čaima sada vifiimo onu praktičnu kapu, u pola šljem, « pola kapuljaču, tako zvanu ,,enveriju“, po Enverpaši, koji ju je 1913, za vrijeme ponovuog

već da pokaže vrlo živahnu djelatnost. Do 3. augusta već je prijavljeno 1134! vagonskih tovara za Rumunjsku i uzeti su u posao. Dalje količine robe, okruglo pet hiljada kola, stoje u izgledu. Prvi Merkur-vozovi prešli su put Beč—Plocešt za vanredno kratko vrijeme od tri dana. Saradnjom svih činjenica, koje učestvuju u radu, stručnom saradnjom trgovačkog svijeta i industrije i najzad domaćih speditera, osigurani su i dalji, što je moguće više ubrzani transporti Merkttr-voza. I odjeljenje ureda za proinet robe u BukareStu već je razvilo vrlo živ rad. Navala na Sueski kanai. (Naročiti brzojav „Beozradskih Novina".) Haag, 5. augusta. Prema jednom izvještaju londonskoga ,,DaiIy Mail“ preduzeli su Turci na staroj karavanskoj cesti od E1 Ariša iak napad prenta Sueskom kanalu. U ovom je napadu sudjelovalo oko 12.000 ljudi, pa su doprli do oaze K a t i j a. Oni su marširali po noći, a danju su počivali pod palmama, gdje ih engleski letači ni.su mogli primjetiti. Kod Ogratihe ove su se čete vrlo brzo ukopale. — ' Rusko-japanski ugovor. > (Naročiti brzojav „Beozradskih Novina".) London, 5. augusta. Reuterov ured javlja, da je poslije posljeđnjcg rusko-japanskog ugovora skiopIjen još jedan novi ugovor, kojiin Rusija predaje Japanu na uporabu željeznicu K a r b i n-ć>a n g-Z u n g, kao i slobodno pravo plovidbe na rijeci Simosi. Nova poreza u Francuskoj. (Naročiti brzujav „Beoeradskih No\dna".) Ženeva, 5. augusta. Predloženo je, da se uvede poreza od 5 % na svalci riučak, koji se potroši u gostionici, a skuplji je od 5 franaka. Sudbina taiijanskog seijaka. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Lugano, 5. augusia. ,,A v a n t i“ piše 0 sudbini talijanskog seljaka poslije rata i pita, da li će ovi Ijudi naći rada u svojoj otadžbini ili će kao i prije morati đa sele u tudjinu. Ovo je pitanje vrlo važno, pošto su životne prilike uslijed riata postale vrlo teške, i pošto će otadžbina koju sada svi brane kao dobru majku, poslije rata ođbaciti kao maćuha svoju đjccu. Ministarska vijećanja u Rimu. K. B. Lugano, 5. augusta. I jučeranjoj talijanskoj ministarskoj sjednici nije prisustvovao ministar financije C a r c a n 0 , te je ministar predsjednik B 0 s s e 1 i primio na sebe, da podnese izvještaj 0 financijskom stanju. Kako listovi javljaju, ministar predsjednik je na optimistički način opisao vojno sianje, na osnovu ideja i utisaka, koje je stekao u glavnom stanu. Ministarski savjet je riješio mnoge upravne stvari. Vijest s druge strane, koja još nije potvrđjena, javlja: „S e c o 1 0 “ tvrdi, da je ministarski savjet riješio i dalje mjere da .bi se prekinuii svi privredni odnosi sa neprijateljima Ilalije i njenih saveznika. Mnogi su ministri otputovali iz Riina, medju njima ministar mornarice u jednu od glavnih flotnih oslonih tačaka i BissoUti u ratuu zonu.

Portugalska I rat. K. B. Amsterdam, 5. augusta. ,Times“ javlja iz Li&abona, da j e kongres sazvat za ponedjeljak na vantedn zaposjednuća Jedrena, kao ministar vojni, uveo. Turske i arabljaiiskc poslovice. Kad sunce zalazi, čini mi se, da odnosi dio moga života. — Grbavac se raduje, kad vidi grdavca. — Nc budi presladak, jer će te izjesti, ali nc btidi ni pregorak, jer će te ispljunuti. — Ne tizdaj se u konja, koji se znoji i 11 ženu, koja plače. — Majčine oči i u majmunu vide gazelu. -— S prijateljima jedi i pij, ali ne sklapaj s njima poslove. — Ko u svadji prvi umukne, iz dobrc porodice potječe. — Kad si u pogibelji zovi i majmuna ujakOm. — Ko dva puta počini isti grijeh, ne drži to više grijehom. — Pitaj neprijatelja za savjet, a radi protivno. Kiaeskmja promoviraaa za đoktora u Francnskoj. U težnji, da laska i najegzotičnijim ueutralcima, francuska štampa sađa diže u nebesa jednu manje i!i više dražesnu ćerku „središnjeg carstva“ — Kitaja. To je gospodjica C e n g, stara 24 godine, a rodom iz Kantona u Kitaju, i to kao što tvrde, od oca ministra. Bliže ličnc podatkc 0 toj dražcsnoj kćeri đaljnjega istoka nernamo, tc neznamo, da li dijcli mišIjenje svojih sunarodnika, da jc vrhunac ženske draži fežina od 100 kg. pa naviše 1 osakaćene nožice. Znamo sanio, da je rečetta Kineskinja, prva Azijatka, koja je pohadjala kakav francuski univerzitef, na pariskom pravničkoni fakultctu promovirana za doktoriaprava. ,,Matin“ povodoru toga veli, da je slobodoumlje, Kojom je prožeto francusko pravo, otvorijo ovome i vrata daljnjega istoka.