Београдске новине

Strana 2.

8. augusta 1916.

Beogradske Novlne

Utorak

Broj 173. v

PolJsKn. Pomen mučenicima od 1863. godine. K. B. Varšava, 7. augusta. Danas je ovdje proslavljena pedeset i druga godišnjica pogubljenja predsjednlka poljske narodne vlade od 1863. godine Rosnalda Tragutta i četvorice Čianova narodnog izvršnog odbora. Na bedemima tvrdjave, kao mjestu pogubljenja osvećen je poinen — vijenac. Ovoj nsrodnoj svečanosti prisutvovala su mnogobrojna udruženja i ogromna masa svijeta. Poijska posjeta u Varšavi. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina") Beč, 7. augusta. Kako javlja „Deutsche VVarschauer Zeitung", stigli su onomad u Vafšavu iz L j u b 1 j i n a vojni glavni guverner austro-ugarskoga saposjednutoga područja FZM. pl. K u Ic, načelnik gradjanskog zcmaljskog povjerenstva tajni savjetnik dr. vitez Mađcyski, zastupnilc ministarstva spoljnih poslova prl guberniji barun Hoennig, načelnik stožera pukovnik pl. Hausner, te pukovnik pl. Biilow i konj. kapetan knez Ratibor. Imenovani su posjetili varšavskog njemačkog gubernatora okupirane Poljske, pl. Beseler. Rad woIynskog arhiepiskopa. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Beč, 7. augusta, ' Kako javljaju ruski listovi, uputio je wolynski arhiepiskop E v 1 o g i j, kome je ruski imperator zar'ad njegovih zasluga po pravoslavlje za vrijeme prve ruske vladavine u Galiciji podario zlatni krst sa briIjantinia, svima sveštenicima, koji su maja 1915. god. povučeni iz Galicije, naređbu, da se spreme da opet prime svoje ranije galicijske parohije. Marta 1915. god., bio jc arhiepiskop Evlogij izvijestio tuski Sveti Sinođ, da mu je pošlo za rukom, da u istočnoj Galiciji do toga vremena obrazuje 152 nove pravoslavne parohije. EiišSesHo-ftamusKa ofeaziun. Francuski ratni izvještaj od 6. ov. mj., 3 sata posiije podne. J užno od S o m m e uspjela su dva manja djelimična franeuska preduzeća, da dalje prodremo u njemaćke rovovc jugozapadno od Estreesa. Sjcverno od A i s n e propao je našom pregradnom vatrom u samom začetku pokušani njemački prepad protivu visoravni kod V a u c 1 r e c. Na desnoj obali Maase prošir'išc Francuzi zadobijeno zemljište sjevero-zapadno od utvrdjenja T h i a u m o n t, te odbiše jcdan protuuapad u istoj oblasti. U oblasti F1 e u r y i u odsjecima C h a p i t r e i C h c n o i s produžena je topnička borba bez pješačkog djelovanja. Borba u vazduhu: Noću od 5. na 6. augusta baciše fr'ancuske vazđušne eskaare 40 boinbi na željezničku stanicu Co m b 1 e s, 84 11 a željezničku stanicu u N o y o n s u, 30 na stanice uStenayui S e d a n u, 40 na željezničku stanicu C o nf 1 a n s u, 60 na željeznićku stanicu M e t z1 e s-S a b 1 o n s kao i na željeznićke radionicc, te 49 na vojnička postrojenja u R o m b a c h u sjeverno od M e t z a. Naše eskadre suališe dva njemačka osinatračka balona. Šteta je znatna kod neprijatelja. Jedna njemačka letilica bacila je čeriri boinbe na Baccrat. Engieski izvještaj od 6. ov. mj. Zapadno od Posiefesa prodrli smo u pravcu M a r t i n p u i c h a. Neprijatelj je đva puta napao zemljište što ga zadobismo sjcvcro-zapadno od Posieresa. Pri napadu ncprijatelj je upotrebljavao zapaljive tečnosti i mjestimično nas jc potislcao iz jednog osvojenog rova. Docnijc srno povi'atili sve izuzev jedan prostor od 40 jardi širine fronta. Kod C a r e n e g a, L. oo s a i S t. E1 o is veoma žive borbe. Napali smo jedan neprijateljski rov i prouzrokovali smo ptotivniku velike gubitke. Naše su letilice razorile nekoliko neprijateljskih topovskih enplasmana. * '* Francuske urodrsničke čete. K. B. Paris, 7. augusta. Kako listovi javljaju, obrazovana je od 600 urodjcničkih vojnilca iz nove Kaledonije prispjclih u Francusku rraročita četa pod imenom „Strijelci Tihoga Okeana",. Ruske čete u boju. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Ziirich, 7. augusta. ,Temps* javlja, da su u bojevima u Chatnpagne kod Auberive ruske čete prvi put uzele ućešća. Ofenziva — završena? (Narcčiti brzojsv .Beogradsklh Novlna*). Ziirich, 7. augusta. ,,Temps“ u jedilom članku žestoko

isprekidau od cenzure, utvrdjuje, da je cnglesko-francuska ofenziva za sada zavr-

šcria.

itnlllti.

L. i

Najureni geuerali.

■ (Naroćitl brzojav .Beogradskih Novina*). Rim, 7. augusta.

Generalmajori Duci, Gurati, Roffi 1 P a s q u a 1 i stavijeni su na raspoložcuje.

Za rat protlvu Njemačke. (NaroHti brzojav .Beogradskih Novhia*). s - Lugano, 7. augusta. ,,M essaggero" upozoruje na to, da je Italija time teško oštečena, što je Njenračka poslala svojc podmorske brodove protivu talijanskih brodova u Sredozemnom moru. Zbog toga što nije rat ob-

javljen, trpl vojničko jedinstvo saveznika, kao 1 povjerenje savezničkog stanovništva prema 11 a I i J1, pa najzad Italija gubi sve i u pogledu svojih opravdanih zalitjeva pri kongresu o miru. Prema tim štetama ne postoji ni jedna lcorist. S toga Italija mora Njemačkoj objaviti rat.

EngSesKa l kolonlje. Suprotnosti u engleskom kabinetu. (Naročiti brzojav .Beogradsklh Novina*). Bertin, -7. augusta. „V o 1 k s z e i t u n g“ javlja na osnovu, izvještaja iz Engieske, da postoji ozbiljaii sukob medju članovima engleske vlade. Za položaj je lcarakterično razmimoilaženje u mišljenjima izmedju AsquithaiLloyd G e o r g e a. Dokle Asquith, a pored rjega Grey, zastupaju umjereniji pravac, Lloyd George a uz njega Northcliffe i Churchill predstavljaju ekstremnu ratničku stranicu. Iz svega se ovoga dobija utisak, da * u svima strojevima engleskog društva postoji jak polcret za vodjenje rata do kraja. Ponovo postavljar.je irskog vice-lcralja. K. B. Beč, 7. augusta. Zvanično se javlja iz Londona: Lord W i n b o r n e ponovo je pcstavljen za vicekralja Irske. Pogubijenje Casemeutovo. O p i s i e n g 1 e s k i h 1 i s t o v a. (Naročitl brzojav .BeogradskihNo vlna*). Amsterdam, 7. augusta. Engleski listovi imaju dugačlce opise o dogadjajima, koji su se zbili prilikom pogubljenja Casementovog u tamriici. Čas izvršenja presuđe oglašen je kao obično zvonjenjem tamničkog zvonca. Sveštenik Mac Corrani primio je jedan dan ranije Casementau katoličku vjeru i ispratio ga je đo gubilišta. Po izvršenoj presttđi sveštenik je' pričao, lcako je Casement hrabro prišao vješalima, mirnim riječima preporučio svoju dušu Bogti i utnro za svoju otadžbinu. Lješ nije predat rodbini radi sahrane. Atuerika i + Casement. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Novina".) Basel, 7. augusta. Washingtonski senat primio je poslije burne debatc r e z o 1 u c i j u, u lcojoj se veli, da je pogubljenje Casementovo biio čiit prckomjcrne strogosti. Raspoloženje u Engleskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Rotterdam, 7. augusta. ,,Times“ veli u jednom članicu: Ne treba se sađa, kada nema još ni traga o kakvoj odluci, upuštati ni u proricauja, koja bi ntošda mogla izazvati izvjestan pesimizam. „ Anarhistički pokret u Indijl. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Hag, 7. augusta. Kako javlja „Times of India', pet mladih bengalskih anarhista napaii su i ubiii jednog višeg redarstvenog činovnika u Kalkuti. Štrajk pristanišnih rađnika. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) London, 7. augusta. Kako javlja ,,Daily Mail“, stupili su svi pristanišni radnici u Grimsbyu u štrajk. U tolcu zadnje su nedjelje na ime neki inostrani kapetani bili povisili nagradu za istovarivanje za jedan peuny. Na to zatvažišc radnici da ta povišica ostane stalno, a kada su odbijeni, objavili su štrajk. R«t na rriota l pod nsorea. Ausirijske podmomice pred Livornom i Specijom ? (Naročiti brzojav .Beogradsklh Novina*). Basel, 7. augusta. ,,Secolo“ javlja, da pred pristaništiina livornskom i specijskom lcrstare i vrebaju austro-ugarske podmornice. Uspjcle su već da potope nekolilco manjih brodova.' Amerika i rat podniornlca. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novina*) ..... Lugano, 7. augusta. Italija se nada, da će se Ainerika pozabaviti uništenjem broda ,,Le Timbro" i ako na njetnu nije bio ni jedau Amciikanac. Uzbudjenje se pojačalo još i povodom uništenja putničkog brođa „Citta di Messina“, ,„Citta idi Messina." (Naročitl brzojav .Bcogradsldh Novlna*). Lugano, 7. augusta. Parobrod „Citta di Messina", što ga je potopiia jeđna neprijateljska podmornica, bio je jedan od četiri za talijanske državne željeznice sagradjenih brodova, koji su bili odredjeui, da vrše saobraćaj izmedju Napulja i Palerma i Napulja i M c s s i n e. U samoj stvari on je bio upotrebljen slcoro isključivo kao pomoćna krslarica za vrijeme rata izmedju 11 a 1 i je iTurskea poslije i za vrijeme svjetskog rata. Slični brodovi ,,C i 11 a d i P a 1 e rm o“ i ,,C i 11 a d i C a t a n i a“ torpcdirani su mnogo ranije. Zrtve podmornlca. K. B. London, 7. augusta. Kako javlja Lloyds potopijen je danski parobrod B J a g e r s b o r g* od čije je posade spašeno 20 ljudi, te engleski parobrod ,Egyptian Prin ce* sa kojeg je spašeno devet ljuđi.

DnlkonsKe viiesti. Sa maćedonskog fronta. Predstoji Sarrailova ofenz i v a. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina".) Berlin, 7. augusta. Kako javlja „Vossische Zeitung“, uLondonuse nadaju, da će s o 1 u nska vojska u tbku idućih sedmica otpočeti opštu ofenzivu. U Solun su prispjele grdne količine ni u n i c ij e, mnogobrojni je bolnički materijal još na putu. Istina je S a r r a i 1 javio u Paris, da bi prvo htio da sačelca rezultat grčkiii izbora. J o f f r e mu je na to odgovorio da je njegova ofenziva neophodno potrebna na osnovu savezničkih planova. Vrlo je važno da se baš sada neprijatelj priveže za m a ć ed o n s k i front. S a r r a i! ne raspolaže dobrim četama, pošto su nni sve svježe čete zamijenjene zamorenim četama sa sviju bojišta. Usiijed toga on stalno glcda da odioži početak svi'je ofenzive. Na osnovu Joffreovog urgiranja sazvao je Sarrail sada sve svoje generale na ratni savjet. na kojemu će se riješavati, je li u opšte moguća ofenziva.

Hsjnouijo bnoiovse uljesli. Generainl štrajk u Americi. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina.)* Rotterdam, 7. augusta. Kako javlja ,,N'ew-York bierald“, svi su američki zeljezničari stupiii u štrajlc zbog sporova olco nagrada. Časnici protiv novinara. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novlna*). Bukarešt, 7. augusta. Njekolicina časnika otišli su u uredništvo rusofilskoga Rsta ,,Patria“, koji je u jednom članku bio žestoico napao neke časnike, te su fizički napali na pisca toga čianka. tii š fiia Gtvorsnje sitdlšne narodne Kuhinje. Prviii dana ove nedjele otpočeće rad središnja b e o jy; a.đs k a nafodna kuhinja. O njenou osijivanju mi smo u „Bcogradskim Novinama“ saopštiii još u onom vfemenu, Icad su bili pređuzeti prvi lcoraci za ostvare’nje tog zanimljivog stnjera, pa smo još tada upozorili na v a žn o s t tog osnivanja. Uvodjenjem te nove ustanove Beograd stupa u red onih velilrih gradova, lcoji su već rješiii pitanje o ishrani množine. Broj je tih gradova danas još mali. Mnogi se gradovi tek teorijski bave riješenjcm tog pitanja ili se ono u najboljim slučajevima nalazi u stanju praktičnih pokusa. Njera^čki’s-ti gradovi tek nedavno pretresali to ipitgpje na jednom kongresu u Berlinu. Sviisu govornici bili mišljenja, da narodne kuhinje za ishranu množine igraju u životu velikih gradova, u sadanjtm pril'ikama, značajnu ulogu, jcr one olakšavaju riješeujc pitanja o snabdijevanju. Nelci podaci vrlo lako objašnjuju važnost narodnih kuliinja. Tako n. p. u Hamburgu ima 54 narodne kuhinje, od kojih svaka radi za 400—4000 osoha. Svakog se dana 15.000 djece snabdijeva besplatno jelom. Posljednje nedjelje ishranilo se dnevno ne manje nego 165.000 osoba t. j. pctina ili šestina cjelokupnog stanovništva Hamburga. Ova ishrana množina učinila je, da je postalo izlišno povećavanje potpore i pomoći porodica i sirotinje. Ti podaci đovoljno karakterišu važnost ustanove. Idućih dana otvoriće se narodna kuhinja u Beogradu. Ljubaznost nadporučnika L o h a r a, koji u osnivanju ima velikog udjela, pružila nam je mogućnost, da još sada razglcdamo prostorije narodne kuhinje i njeno uređjenje. Narodna kuhinja nalazi se u B r a n k o v o j u 1 i c i b r. 16. Zgrada je jedna obična porodičr.a kuća, koja je u posljcdnjc vrijeme mnoge neprijatnosti pretrpjela. Vlasnik je njen umro, a poslije sebe nije octavio nasijednike, ali je zato zgrada opterećena sa 100.000 dinara duga kod srpske Uprave Fonđova. U prizemnim prostorijama bila jc prije smještcna štamparija, sad se rađi na tome, da se izncse materijal i ćiriiična slova „štamparije", pa da se tako učini mjesta novoj firmi c. i k. sređišnjoj narođnoj kuhinji. U prvom spratu bila je smještcna beogradsica vajarska škola, modeli od gipsa. koji su’ ostavljeni poslije bijega, još 1 sađ lcrase duvare širokog hođnika. Prostrane sobe prvog sprata biće upotrijcbljene za trpezarije. Ko neće jela da sobom nosi, moćiće ovdje ručati. Kako se računa sa vclikom navalom stanovništva, to će se već prvih dana kuhati za n j c k o 1 i k o hiljađa osoba. Kao što smo n svoje vrijeme rapomenuli odavđc ćc se ishranjivati škole tt Bitoljskoj, oar Dušanovoj, Natalijinoj i Makenzijevoj ulici, osim toga dom staraca i siročadi. Cjeiokupan broj onili, koji ćc ručavati iznosi preko 2000. U lcuhinjl su uzidani vcč vcliki monometarski kazani, čija zapremina iznosi 250, odnosno 300 Iitara. Kuhanje po monometarskom načinu već je oprobano u mnogim gradovima i svuda se pokazaio kao vrlo dobro. Jela su ukusna, njihova jc hranljivost izvrsna, a gotovlienje je besprijekorno. S drnge se strane tim načinom povećava sposobnost kuhanja 1 u mnogome je smanjena potrošnja goriva. Osim kazana

je uzidano 1 jedno veliko ognjište. čorba će se kuhati u zasebnom kazantt, tako isto zelje i jela od testa. Osim ručka i večera spremaće se u narodnoj kuhinji i doručak. Cijene su najniže, cijena za ručak neće biti veća od 50 h c 1 e r a. Što se tiče nabavke mesa i zelja, uprava je narodne kuhinje gleđišta, da je što je moguće satna nabavlja. Već je đoveden u red vrt sa zeljem, a uskoro će se moći dobitl stoka iz vlastitog odgajališta, a spremiće se i jedna kobasičarnica i pekarnica. U vezi sa ovom narodnom kuhinjom radi se još i u jednom drugopi smjeru. Da bi se sirotom ženskom stanovništvu našlo rađa, namjera je, da se ono upotrijebi na domaće radove, te se u tu svrhu đovodi u red prvi sprat jcdne kuće. Posleji još i smjer da se osnujc ćilimarstvo, za koji su rad, kao što je poznato Srpkinje vrlo darovite. Gospodarsku upravu nai'odne kuhiinje vojničke vlasti povjerile su gospoji Ani Krejčik, koja jc slične ustancve u Beču i Budimpešte duže vremeiia proučavala. Snirtna kazna. Pedesetpetogodišnji seljak Ljubisav L az i ć iz Županjca prikrio je dvije mannlicherske puške i izvjesnu količinu oširih patrona u dokazanoj natrjeri, da time u izvjesnom od njega oćekivanom trenutku učini upotrebu protiv c. i k. ratne sile. Sud c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda osudio ga j'e prijekim sudjenjem na smrt vješanjem i izvršio je tu presudu 29. jula o. g. Izgubljen sat. Mali zlatni ženski sat na tankoj naruJcvici izgubljen je 3. augusta u Knez Mihajlovoj ulici. Na nutartijem poklopcu nalazi se natpis „Andemas Freres Geneve“. N a1 a z n i k neka sat preda kod c. i kr. p o1 i c i j e; on n i j e n e p o z n a t. C. i kr. zapovjedništvo policije. IHTpflEE Farlske prMnii Konferendja. U našem članku „Skupe demonstrttcije“ ukazali smo na nedostatak svalce unutarnje vrijednosti lcod odluka pariske privredne konferencije, a na osttovu AsquitIiove izjave, da će izvodjenje ovih odluica biti ostavljeno na volju pojedinim saveznicima. Uputili smo i ua to, da se ove odluke thn ntanje mogu pretvoriti u djelo, što su intefesi članova čctvornog sporazuina ne samo različiti, ncgo čak šta više i s u p r o t n i jedan drugome na privrednom polju. Demonstrativui ci!j koufer'cncije već sam po sebi i ovim odlulcaina daje čisto negativan lcarakter, pošto svjedoči, da one nijesu proizvod č i s t e z ajednice interesa, već đa za svoj postanak hna da blagodare samo z a j e dničlcom neprijateljstvu saveznika protiv središnjih vlasti. Ovo stanje stvari značajno ocrtava jedan članak petrogradskoga ,,D j e n a“, u kome se medju ostalim veli: „Kouferenciia je donijela riješenje, koje će ne samo izazvati nov carinski rat u Evropi, več će čak šta’ više dati povođa za nove krvave konflikte. Čovjek bi se mogao još pomiriti sa ofenzivnim namjerama, što ih sile sporaztinia pripremaju na polju svjetske trgovine, kada bi pariska konferencija stvciila po tu cijenu bar novu organizacijtt svjetske prfvrede, nove uzajamne odnose izmedju pojedinih narodnih privreda, shođno tendencijama modernog privrednog i društvenog razvitka, jednom riječju da je konferencija zbilja postavila nove gorcstasne narodnd-privredne kompiekse. No ono što je pariska konferencija proklamovala znači samo ponavljanje onih pokušaja, koii su u Evropi i suviše poznati još iz ranijih carinskih ratova. U koliko su poznate komentarima francuskog ministra trgovine Clćment e 1 a i ruskog deiegata imperatorskoga kontrolora Pokrovsicoga, osnovne odredbe ove konferencije imaju cilj, da osioboae od privreane zavisnosti od Njemačke sve savezne države, naime E n g 1 e s k u, F r a n c u s k ii, R u s i j ti, 11 a1 i j u, S r b i j u, C r n u G o r u, B c 1 g i j u, Portugaliju i Japan. U uvođu za ove odredbe konferencijine, veli se, da su ove mjere nadjeue za potrebne epravdana ođbrana protiv sređišnjih vusti. Na taj se način konferencijine ođluke ne motivišu jeđinstvom privrednili intercsa saveznilca, što bi proizilazili iz potreba saveznih država, več p otrebom zajeđnice borbe protiv njemačke suprematije. Istina naše protekcioniste počinju već da izlaze sa izjavama svoga nezađovoljsh'a, jer bi opređjeljenja pariske priv:edne konferencije vezala Rtisiju u svojoj carinskoj politiki. Nesumnjivo je, da bi obvcza saveznika, da jedno đrugome zajamče izvoz, čime bi trebalo da se odštete njihovi trgovi s pogledom na gubitak trgova središnjili vlasti, bila jeđna preprcka za autonomnu carinsku politiku Rusije, o kojoj naše protckcioniste sanjaju. Pošto Rttsija, Engleska i Francuska jeđno drugome jamče izvoz one robe, koju su pomenute zemlje prije izvozilc u NjemaČku i Austro-Ugarslcu, ne može biti govora o jednoj autonomnoj tarifi niti u opštc o kakvoj borbi protivu jedne inostrane prevlasti pomoću ođgovarajuče carinske politilce. Tim razlaganjima ruskoga Iista, koji odbija 1 samu osnovu, na kojoj postoje odluke pariske carinske konferencije, moglo bi se samo još dodati, đa bi Rusija, koja je do sađ sa svojim žitom bila uptićcna na Njemačku, gdjc je imala i dobre cijenc, 1 u tom slučaju bila oštećena, kad bl bilo

Borbe u Wolyniji I Istočnoj Galiciff

moguće da se njemački trg zanijeni jed-i nom novom potrošačkom oblasti u EnJ gleskoj ili Francuskoj. Engieska i Francus-j ka, kad bi dozvolile veliki prijern ruskog žita, posjekie bi se u rodjeno svoje meso, jer tada proizvodi njihovih kolonija ne bi imali potrošačkog polja, Rusija bi uslijed visokih prenosnih troškova bezuslovno« manje postigla, nego što je na njemaćkoin’ trgu mogia postići.

PosmetfBie Mzojavne ufjesiL Zapadno bojište: Kod Posieresa oduzeli smoi Englezima protivnapadom dijelove ro-> vova, što su ih bili uspjeli da posjed-* nu. Od sinoć se vode nove borbe izmedju Thiepvala i B a z e n t i n-i 1 e p e t i t. Sjeverno ođ zaeelka A1 o-i n a c u potpuno smo odbili sinoć jeđan neznatniji, a danas jedan veoma žestoki francuski napad. Borbe na thiaumontskoni grebenu ukočile su se, a da neprijatelju nijesu donijele uspjeha. Na istočnoj ivici gore odbismo francuski napad. Ne-> koliko neprijateljskih Ietača bacalo jđ bombe na pozadinu i to bez nekog naročitog uspjeha. Ponovljeno je vaz-. dušno bombardovanje Metza izazvalo izvjesnu štetu. Istočno bojfšte: Front maršala pl. Hinđenour^ ga: Na sjevernoin dijelu nije bilo naro-f čitih dogadjaja. Odbili smo protivna-* padom neprijateljska odjeljenja, koja' nadirahu prema pješčarama južno od Zarecze na Stochodu, koiu smoi prekjučer bili očistili. Sjevero-zapadno; 1 zapadno od Z a I o c z e ruski su se na« padi izjalovili; južno od toga mjestai vodi se borba na desnoj oba!i S e -! r e t a. Naša su letačka odjeljenja bacakt mnogobrojne bombe na nagomilane čele na samoj željezničkoj pruzi K o w e 1—• S a r n i i sjeverno od te pruge. Uspjeh’ je utvrdjen. Front podmaršala nadvojvode Karla: \ Kod vojske generala grofa B o t ii-* m e r a položaj je u glavnom nepromH jenjen. U Karpatima naše čete zavladaše visovima Plaik i Derskow a t a, na Czremosu. Baikansko bojište: Ništa novog. Vrhovno vojno vođstvo. ^»MiUm uijestl. Spor zbog Kitehenerovog testamenta. Testamenat Iorda Kitclicnera, koji se je kako je poznato ugušio pri propasti krstaša ,,Hampshire“, predat je ovih dana na potvrdu sudu. Lord Kitchener umro je neoženjen i bogat, jer njegov testamenat sa 4300 riječi, j. koji je sastavljcn početkom rata u novembru 1914. raspolaže imetkom od 4,114.004 kruna. Ovaj se imetak ima razdijeliti medju njegove rodjake. Stariji brat Kichenerov, pukovnik Kitche-, ner, koji nasljeđjuje naslov, dobio je samo 1000 funti (125.000 kruna), a u svome testamentu kaže Kitchener: ,,On je dosta bogat, a njegovi a njegovi nasljednici, sinovi i kćeri, bogato su zbrinuti“. U stvari dobija viscount Brovme, dakie sinovac Kitchenera, kao univerzalni nasljednik osim drugog naslova dobro Brovme Parlc sa svotama od 30—50.000 funti, koje je Kitchener dobio od parlamenta za egipatski i južno-afrički rat. Zajeđno sa ovim dobrom dobija viscount Brovme počasnu sablju i druga odiikovanja, pa vanredno vrijednu zbirku porculanskog posudja, koju je Kitchencr sortirao na svojiin bojnim pohodima, a naročito za svoga boravka u Indiji.