Београдске новине

Strana 2.

Beogradske Novlne

Utorak

Broj 189.

22. avgusta 1916.

Itsllla. Boselllev povratak. i (NaroCltl brzojav „Beogradskih Novlna“.) | Lugano, 21. avgusta. Iz J? f m a se javlja, da se ministar predsjednik B o s e 11 i vratio u Rim. On se poduže razgovarao sa ministrom spofjnih poslova, ministrom privrede i sa B i ss o 1 a t i e m.

EnšMo I kolonile. Smfjenjen vrhovni zapovjednlk u Indljl. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinac; London, 21. avgusta Vlada je riješila, da vrhovnog zapovjednika u Indiji, Beauchamps Duffa opozove, da bi mogao kao svjedok prestati komisiji za Mezopotamiju. Njegov je nasljednik Monroe. Rot na morn l pođ morem. Engleska flota izašla u sjcverno more. K. B. Vlissingen, 21. avgusta. Parobrod „Princ Henrik“ javlja, da je Juče u Sjevernom moru sreo 14 engieskih ratnih brodova, od kojih šest dreadnoughta. Djelovanje Zeppellna na moru. K- B. Ymuiden, 20. avgusta. Kapetan švedskoga parobroda „G o t hia" javlja, cla je njekih tri milja zapađno od Vmuidena vidio, gdje jedan veliki Zeppelin oblijeće nad jednim holandskim rejmorkerom, kao da hoće da dozove njegovog kapetana. Uskoro zatim Zeppelin se opet popeo t otišao u zapadnom pravcu, a za njim je pošao punom parom i remorker. Izglcda da je zapovjednik njemaćkog Zeppelina pozvao kapetana, da spase ljudstvo sa nekoga trgovačkog broda, koji se topi. Izvinjavanje njemačke vlade. K. B. Amsterdam, 20. avgusta. „Hanđelsbiad" javlja: U ministarstvu spoljnih poslova stigao je izvještaj, da njemačka vlada priznaje torpedovanje parobroda „Rtjindijk“, da se izvinjava, te da je voljna da plati odštetu. Borbe podmornica u Sredozemnom moru. (Naročiti brzojav »Beograclskih Novina«) Zurich, 20. avgusta. Havasov ured javlja, da su njemačke podniornice u Sredozemnom moru samo na dan 16. avgusta potopile četiri parobroda. Wolffov ured javlja: 19. avgusta naše su podmornice na istočnoj engieskoj obali torpednim mecima teško oštetili jednu neprijateljsku malu krstaricu i jedan linijska brod.

Austro-Usarska. Privredna savjetovanja. I (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'.) Budimpešta, 21. avgusta. „Budapester Korrespondenz" ja\lja, da su privredna savjetovanja izmedju austrijske i ugarske vlado danas nastavljena. Naučno putovanje njemačklh novlnara po Magjarškoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina ‘.) Budimpešta, 21. avgusta. Naučno putovanje njemačkih novinara po Magjarskoj, koje. je predvidjeno da traje dvije sedmice, već je otpočelo. Novinari su radi razgledanja Visoke Tatre prispjeli tamo. Odande će doći u Budimpeštu, gdje će kao gosti prijestonice provesti dva dana. Poslije će otputovati u Arad, Szegedin, Zsomboly, Temisvar, Mehadiju, donji Dunav, Beograd l Novi Sad. — 1. septembra otputovaće na Blatno jezero, odakle če se preko Sopronja vratiti u Budiinpešiu. —

HnlDOvlle brzojovne uljesfL Ljekarskl materllal za središnje vlasti. K. B. Washington, 21. avgusta. Tz krugova bliskih američkom crvenom krstu čuje se, da je ovaj preduzeo korake, da prenese Ijekar kog materijala za središnje vlasti, na taj način, što će u tirn državama otvoriti podružnice. Ostavka danske vlade. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Basel, 21. avgusta. Prema vijesti „Baseler Nachrichtena* danska je vlada podnijeia ostavku. erofi i oKonti Proslava 13. aušutia u prcslndjl Iz Užica nam pišu: U oči rodjendana Njegovog Veličarrstva priredilo je užičko stanovništvo, jednovremeno sa osvjetljenjem okoluih visova, što su izvele čete, osvjetljenje grada. 18. avgusta održana je na glavnom trgu pred novoo'onovljeniin parkom poljska misa za vojnu posadu, poslije koje su čete pod zapovjedništvom satnika Farkaša defilovale pred okružnim zapovjednikorn pukovnikom B a b i ć e m. Za ovim je slijedilo bogosluženje u pravoslavnoj crkvi, kome su prisustvovali svi časnici, činovnici, moinčad pravoslavne vjere i gradjanstvo. U Požegi je, kako nam se otuđ javlja, otpočela svečanost povodom najvišcg rođjenđana 17. avgusta u 9 sati u veče. Na glavnom trgu, koji je bio okružen nosiocima buktinja i lampiona, prikupio se časnički zbor, kao i sva momčad van službe. Izvježbani zborovi otipjevali su carevku. U isto doba plamtilo je na sviina okohiim visovima četrdeset vatri, dpkle je u sarnom gradu zapaljen vatromet. Poslije ovoga se krenuia bakljada. Na čelu nje bili su konjanici, koji su nosiii zastave u bojama saveznih središnjih vlasti. Za njima je išla momčad u marševnoj opremi, a njima s jedne i druge strane nosioei buktinja. Povorka je prikazivaia vrlo lijepu čarobnu sliku. 18. avgusta držao je kotarski zapovjednik major Majcen pri svečanosti u dvorištu vojarne govor vojnicima. U podne je bio svečan ručak, pri koine je kotarski zapovjednik napio oduševljenu zđravicu Njegovom Veličanstvu, koja je prihvaćena sa usklikorn: Živio! Bogosluženje u dvoru. U nedjelju na dan Sv. Stjepana odsiuženo je svečano bogosluženje u dvorskoj dvorani, koja je pretvorena u crkvu. Bogosluženju su prisustvovali Nj. Preuzvišenost gosp. glavni vojni guverner, general pješadije baron pl. R h e m e n, Nj. Preuzvišenost g. T h a 11 o c z y, gradj3nski zemaljski povjerenik, generalitet i mnogobrojni časnici. Za glazbu se postarao orkestar posadne glasbe. Svečanu besjedu održao je vojni glavni kurat K.l i m k o v i ć na madjarskom jeziku. Na poziv Nj. Preuzvišenosti g. Thalloczya pjevala je za vrijeme bogosiuženja koncertna pjevaćica gospodjica Stefi H egyesi „Ave Maria“ od Gounoda. Umjetnićko izvodjenje ove veličanstvene kompozicije izazvalo je kod prisutnih dubok utisak. Ured za putnice. Ured za davanie putnlca (pasoša), čije se prostorije nalazile do sada u Knez Mihajlovoj ulici broj 48, preselio se u K n e z M i h a j 1 o v u ulicu broj47, gdje se u buduće treba obraćati za davanje putnica. Bečlri piljari u Srbiji. Pod ovim naslovom javlja b.ečki „Z e i t“, da se baš ovih dana povratila jedna grupa bečkih piljara sa svoga puta po Srbiji, a cilj je putovanju bio, da od bogatsta ovogodišnje šijivarske berbe priskrbe nešto i za Beč. Za kupovinu po Srbiji izdate su i nekolike

licencije, ali zaključci nijesu postigli očekivanu ko'ičinu, jer je prodaja pila ograničena na izvjesne količine i jer su se za šljive u veliko interesovale tvomice marmolada, likera i špiritusa. Prodaja rakije na vellko. Prodaja raki^e na veiiko vršiće se u buduče prema mredbi nadležnlh vlasti na naročito za to odred^enoj rakijskoj pij a c i, koja se nalazi na Marvenom trgu na Trkalištu, Prodavci i kupci rm ći će samo na tom mjestu prodati ili kupiti rakiju. Na drugom mjestu strogo je zabranjeno kupovati ili prouavati rakiju. Mattonijeva Giesshubler kiselica. Ovo pozhato ljekovito vreio dsto prirodne sadižine, pokaztio se i u ovom mtu kao najbolje sredstvo protiv epidemija i izvrsno csvježavajuče piće, koje se može svakome najtoplije preporučiti. !z saSnlce. Vjcšanje u Palanci. Pišu nam iz Palanke: Palanka je 15. o. mj. bila očevidac izvršenju jcdne praveđne smrtne kazne. Mihajlo Djurić, neradnik, po narodnosti ciganin, rodom iz Mihajlovea, 31 god. star, obješen je označenog danač I ako je ovako mlad, on je od srpskik sjkdova u dva malia bio osudjivan na robiju od 20 godina za razbojništva i kradje. Ta, tako duga robija nije bila u stanju da ga popravi. Naviknut da živi o tudjem znoju i nevaljao od svoga pOstanka, počinio jc ponova ova zla djela: 1. Noću izmedju 16. i 17. januara ove god. sa sebi ravnim društvom, oružau puškom, sikirom i nožem, upao je u kuću Milosavljevića u Malom Orašj u, i na razbojnički naein od čeljndi Izuudio devet stotina dinara u srpskim novčanicama i dvadeset i pet cesarskih zlatnih dukata, i torn prilikom sa sjekirom teško povrijedio Vukosavu Miiosavljević. 2. Istoga dana ali preko noč, ushićen što je minule noči tako dobro prošao, nije žalio trnda već je došao u Veliku Krsnu i napao na kuću Ilije Davidoviča, imućnog domaćina i od čeljadi ovoga na razbojnički način pod prijetnjom s bombom i puškom iznuđio šest hiljada dinara srpskog novca u novčanicama i četrdeset komada cesarskih dukata. Izvršivši naprijed navedcna djela, Mihajlo je napustio i svoje selo i okrug smederevski. Otišao je h okrug valjevski, gdje je tumarao sa lažrioirK legitimacijom kao nelri marveni trgovac. Predsjednik opštine KI a s n i č k e u okrugu valjevskom kome su Mihajlo i njegova ,,lcgitimacija“ izgledali sumnjivi, htio ga je uapsiti ali je u taj čas Mihajlo bacio bornbu, koja je ek.splodirala i predSjeđnika teško povrijećiia, od lcoje povrede on i danas leži u beogradskoj bolnici. Kako su za Miliajla, za koga se znalo da je izvršio naprijed pomcnuta r'azbojaička djela, r'azaslate potjcre na sve stranc, to je on na osnoVlti istrih uhvaćeu, i u Palanku vojnom sudu puedan. Za sva ova djela Mihajlu- je sudio carsko kralj. okr. vojui sud 15. ov. mjeseca, a presuđa glasila je na srnrt na vješalima. Ova je kazna istoga darta u 9 sati prije pođne na očigled mnogobrojnog naroda izvršena. Kao okorjeli zlikovac Mihajlo je mirtro i tavnodušno sačckuo posljcdnji momcnat svoga života i pređ narodom je izjavio, da svoj život nežali, jer je ovo što mtt je dosudjeno za svoja zla djela i zaslužio. Izvršenju ove smrtne kazne bila je prisutna i njcgova m a j k a, koja je, oomirivši se sa sudbinom svoga nevaljanog shta, javno govorila đa je odavno znaia, da će joj sin ovako proći. Sakupljeni pak dahnuše dušom kad vidjcše da je okrug smederevski oslobodjen ovoga zlikovca.

Karoilna prii'refia. Svjetska produkclja ugljena god. 1915. Izvjcštaj gornjo-šlcskih proizvadjača uglja, iz kojih ,,Naturwissenscharteu“ vade najvažnije činjenice pruža zgodan pregled ugljarske proizvodnje za vrijeme 1915. godinc u svima državama, koje dolaze u pitanje za svjetsko ugljarsko tr'žište. Ova razmatranja posljedica rata na svjetskoj ugljarskoj pijaci tirne su /ažnija, što su države, koje.su danas uvučene u rar, a kojima možemo u ovoin slučaju sa pr'avom dodati i Sjcdinjcnc Državc, a zadnjoj mirnođobskoj godrnt proizvodili jedan i četvrt milijardi tona uglja, to jest prcko 90 % cjelokupne svjetske produkcije. Ova je pi'oizvodnja uslijeđ ratnoga ctanja i promjcne što ih je ovo izazvalo uaročito u pcgledu radne snage, spala 1914. 'od. za 150 iniiijuna tona, a 1915. god. još za 35 milijuna tona, tako, da joj stanje krajem 1 Ji5. god. prema zadnjem niirodobskom stanju pr'cdstavljalo manjak od 185 milijima tona. Njemačka i Austro-Ugarska izbacile su 1915. god. zajedno 280 milijuna tona. Za isto vrijente raspolagale su Englerka, Francuska i Rusija, — računjaući tu i Potjsku, — sa 300 rnilijuna tona uglja. Ako se ima u vidu mnogo znatnija potr'eba i potrošnja uglja kod sporazumnih sila, može se utvrditi, đa su središnje vlasti pred njima u tome pogledu uživale prednost. A pošto sada Njemačka raspolaže i englcskim i poljskim ugljem. a Engleska još uz to mora pola svijeta snabdjevati ugljem, to se može reći, da je Njemačka u tome pogiedu u znatnoj nadmoćnosti prema Engleskoj. Najosjetnija je oskuđica u uglju u Italiji i Skandinavskim državama, pošto ove zemljc nemaju -vlastite proizvodnje, pa su potp^no upućene rm pomoć sa s!rane. Mihro svakog očekivanja amcrički se ugljarski trg zađnjih godina nlie podigao, što se u glavnom imade pripisati neJostatku u brodovima, kao i u opšte velikim transportnim teškoćama. U EnglesKoj su iz petnih žila zapeli da održc proizvodnju na visini, te im je 1915. god. pošlo za rukom da izbace oko 88% na sto količine dobivene 1913. godine; pri ovotne je doduše bilo neophcđno potrebno zuatno povišenje radničkih nagrada. U prkos velikom sputavanju izvoza, na engleskim se ostrvirna ipak osjeća vrlo velika oskuđica u gorivu, te su se uslijed toga morale uvesti maksimalne cijene za ugalj. Rusija srazrr.jerno malo kuburi sa opskrbom goriva, pošto je tamo pošlo za rukom da se u potpunoj mjeri održi na istoj visini rad u važnoj Donjeca. Engleski i njemacki uvoz, koga sada naravno nema, nadoknadj ije se — i ako ne u potpnnoj mjcri — upotrijeoom drva i nafte za loženje. Najviše pati uslijed osktidice uglja Francuska. Ona je u nortnalnlm vremenima vlastitom proizvodnjom pokrivala samo dvije trećine svoje pctrebc, a 1913. god. uvozila je jedino iz Belgije i Njemaćke čitavih 11 inilijuna tona goriva. Ma da se Engkska trudi, da poniaže Francusku ugljem, tako da je 1915. god. izvozila u Fraucusku za 5 miiijuna toua više uglja nego li 1913. gođ., Francuzi ipak još velikti muku muče sa ugljem, pošto je francuska domaća proizvodnja uglja uslijed zaposjednuća najglavnijih njenih ugljarskih krajeva po njemačkim četarna, pala od 40 milijuna na 16 do 18 milijuna tona. Uslijed toga su se u Francuskoj cijenc uglja, uporedjene sa zadnjim mirodobskim cijenama, upetostručiie. Belgijska proizvodnja uglja, kojoin danas upravlja carsko ugljafsko središte u Bruxeilesti, sve se većma razvija, ta je vcć u zađnjoj četvrtini 1915. god. dostigla 70% mirnođobske proizvodnje. Uslijed toga je Njentačka u mogućnosti, da od toga uglia izveze znatne količinc u Skandinavske države. IU sarrroj Njemačkoj proizvodnja karnenog uglja u 1915. god. bila je za 23% rr.ania nego 1913. god., ah zato proizvodnja mrkoga uglja, ne samo da nije opaia, već je čak šta više i porasla. Kao što re-

čan je cvonte romanu drugi SzienkieAviczev iisihoIošJri roman „Familija Poianicckih". Ovdje pjesnik prikazttje čovjeka jake volje, puna životne energije, čovjeka od rada, koji odlučnom isvojorn voljom uređjuje svoj život i stvara svoju sreću. Pri tome ga poma’že Ijtibav čiste i kreposne njego've žene. Ta ga Ijttbav sigurno provodi pokraj kojekakovih pemora života. 1 on rinduše grijcši, ali jaka volja svladava ■njegovu slabost, s odvraćanjem odbija se on od demonske žene, koja ga je htjela da sveže nza se, u radu nalazi svoje spasenje. on radi, stvara i osniva sv®! dom. Tako zđravi, normalnt život vspunja giavnu radnjtt romana. To je pjosma čistoj i vjernoj ljttbavi, proslava i veličanje braka, himna rada. Prava veličina i snaga Szienkie\viczeva talenta ogleda se u njegovim hh toričkim romanima. Tu je Szienkie\vicz dao ntalta svojem patrijotskom osjećanjii, snaga njegova ma i moć nje,govc fantazije, iznesoše najslavnije i ■najsjajnije ćasove poljačke prošlosti. Uz umjetnika stvarao je tude i rodoljub s punmy»rcem najtoplije ljttbavi i najsainosvjesnijeg ponosa sa prošlošću narođa svoga. On u tančine poznaje jpovijest i kulturu svoga roda, i tipične carodne karaktere, i vladara i vitezo,va, i plemstva i seljaštva. Rijetkom zornošću crta on najproiilnije pojedinosti svojih lica dovodeči to uvijek majstorskl u sklad s duhom onoga \ 4 ren 1 e11 a i s neobičnom kulturom tih ljudL Ve~rnvr Vijeka, ratovi sa Svedima, kozačke

bunc, bratske borbe razvijaju se kao u panoratni pted tiaširn očima. Njcgova trilogija: „Ognjcm i ntačetn", ,,Potop“, „Gospodin Wolodijo\vski“, izitosi pred nas čilav niz živilt slika, punih potresne tragike. Poziiata i slavna historička lica ukazuju nam se u čitavu svome historičkoni sjajn. Vještačkom rukom i sigurnošću ialenta crta pjesnik svoja lica i tipove iziazitim, snažoim crtama, razvija radnje, stvara zaplete, slika karaktere, opisuje dogadjaje i upoznaje nas s čudtiim narna gdjekad neobičnltn nazorima i n-islima tih nekađanjih ljudi. Sve je to bujno i bogato. U romauu ,,Na polju sla\e“ prikazuje Scienkiewicz narodnog jtmaka Jana Sobieskoga, pobjednika kod Beča, opisuje njegova rainička djela i sjaj i bogatstvo njcgova dvora — Sve su to djela puna veiičine 1 snage, puna dubine i ljepote. A uz to nije Szienkiewicz nikakov šoven. Tck iskreno patrijotsko osjećanjc i naravni pouos podahnuše ta djela i dadcše im rijedak čar. Szienkiewiecz je prvim dijelom svoje trilogije, romanom „Ogttjem i ntačem" doživto golem uspjeh. Savremena ga je kritika proglasila kraljem historičkog rontaua. To je odlikovanje, koje je od slavenslđh pisaca doživio još samo Turgenjev svojim novelama. No čini se, da je njegovo najzrelije djelo ronait „Križari". To je red Jakih, živili slika, kojima se ilustriraju strašni ratovi izmedju Poljaka i njemačkog križarskog reda u Marienburgu. Pred našim roita ^iiav niy vijezova i junaka, vitešklh fgara i turnisa, u Kojima

se biju najznamenitiji vitezovi zapadne Evrope. Pjesnik nas vjcšto i s mnogo iuteresa provodi kroz bezbroj spletaka i potajnih borbi. Taj je romau odlična kuiturna slik« onoga vremena. Stari poljački vitez i junačina Jurand je kao i Zagloba u „Ognjem i mačem“ jedno od najizradjenijih i najtipičnijih lica Szienkiewiczevih romana. A opis bitke kod Tanneuberga, gaje su Poljaci konačno uništiii križare, je siian, bez para; to je valjađa jedna od najvećih tvorevina, što ju je u cTjeloj svjetskoj knjizevnosti i epos i rotnan iznio. Vrhunac svoga pjesničkoga rađa doseguuo je Szienkiev.icz grandioznim historičkim romanom ,,Quo vadis?“ Tim djelom untšao je on zapravo u svjetsku literatitrn, jer mtt je ono pronijelo ime po citavomc svijetu. Teško da je ikada ikoji pisac tako snažno i tako žtvo opisao doba Nerona i prvih krščana. Lagodoim zamahom - ženijalnog svog pera ocrtaO je tešku krizn kiasičnog Rima 11 borbi s kršćanstvom, koje je tek počelo da se diže iz mračnih katakomba na svjeflo dana. Veličanstveni su opisi patničkoga kršćanstva, koje se za svoje ideale nije bojalo ni najstrašnfjHi muj;a. I ovo je djoio neka apoteoza, neko slavljenje kršćanske altrnističke Ijubavi nad rimskim egoizmont, uveličavanje kršćanskog moraIa nad pokvarenošću carskog Rima. VrijeđHost I veličina ovoga romana je osini toga i u neobfčno plastičnom opisivanjr. života rimslcoga doba cara Nerona. LarSKfi SVbcauusu,—spictlu. m»

civoru, borbe u cirkusu, mučenje kršćana, požar Rinia, krščartska služba Božja na starim grobljima, život kršćaua 11 kojekakovim skrovištima u podzetnnom Ritatu — sve je to opisano i ispripovjeđano ženijalnom gordošću i dramatsicom snagom. Tu se redaju čitavi nizovi izvornih karaktcristika rimskoga naroda, Neronovih Ijubimaca, kršćanskili vodja, robava f priprostih patnika krščana. Za „Quo vadis?“ kaže literstrni historik Briickner, da je to onaj roman, koji je 11 cijeloj svjetskoj književnosti doživio najveći uspjeh i to ne samo mcžda tt sjevernoj Amsrici i Futgleskoj, već i u tako ekskluzivnoj, prema svemtt tudjem neprijateljskoj i nepristupnoj literaturi, kao što je Fraticeska. Szienkiewicz je danas Nestor poljačke iiterature, medju starijcm književnom geueracijom prvak i najaglednije lice. Narod ga se njegov 0 njegovoj 25. gođišnjici zahvalno sjetio i odužio mu se za neproiazne zasluge. Prilikom njegova 25-goaišnjeg literarnog jttbiieja godine 1900. pokionio mu je dobro Olsgorek u Poljskoj kao dar cijeiog narođa. Szienkiewicz je doživio još jedno veliko odlikovanje. Godine 19.15. đobio je Nobelovu nagradu za književnost. Pred grozotama ovoga rata povukao se vcliki pjesnik na neutralno zemljišle, u Švicarsku, i dao se svom dušom na humanitaran rad prikupljajući sredstva i darove, da olakša bijedu svome patničkom narodu. nS. L.“

kosmo, stvar za Njemačku stoji tako, da Njemaćka uslijed rata može sebi dozvoliti Iufcsttz, da izvozi ugalj ti pojedine neutralne države. U Austr'o-Ugar'skoj je rat.ia proizvodnja kamenosa uglja bila tako dobra, da 1915. god. čak i pr'ešla pruizvodnju od 1913. Eodiite. U p.rkos smanjivanju ujemačkoga izvoza za 30%, izazvanom saobraćajnim teškoćama, Austro-Ugarska je u izdašnoj mjeri osijrurana uzljenom. Gospodarstvene prilike u Crnoj Gorl. KB. Cetinje, 21. avgusta. Po ulazu naših četa u Crnu Goru, otvoreno je za vojntt upravu i u privrednora pravcu širo!:o polje rada. Znatne koligoru, te je na taj način omogućeno, da činc robe uvežene su iz monarhi,e u Crnu goru, te je na taj način omogućeno, da stanovništvo sLoro kao u normalniin prilikama podn.iruje svoje potrebe. U zemiji su bile znatne količine papimog novca, koji je tek po ot,x)ćetom ratu stavl,en u opticaj i koji je sve manje i rnanje ulivao povjerenje u svoju vrijednost. Neuređnost, koja je u tim vrijednosrirna nas'taia, uklonjena je time, što je vrijednost crnogorskih pa;:imih bonova od 2 perpera smanjcrta 11 a vrijedncst 1 Krune, dok je vrijednost crnogorskog zvečećeg novca ostaia ravna krunskoj vrijcdnosti, te tako mogu sad i materijalno slabiji da se snabdijevaju životr.im nainirnicama iz vojnički organizovanih okružfiih i kotarskih magazina po utvrdjenim cijenama. Ukidanje još postojećeg moratorija odloženo je za 1. novembar. Na postojećem carinskom i p>oreskom sistemu nije ništa promijenjeno. S obzirom na loše ekonomsko stanje naroda vojna uprava nij'e tražila do sad nikakav porez. Na krajU valja još napomenuti, da je poređ postojavšeg monopoia duvana, soii i papira za cigarete uveden sad i monopol petroicja i žigica, kako bi se narod sačuvao od precjenjivanja tih svagdašnjih potreba. Beeka burza. K. B. Beč, 21. avgusta. Današnji promet bio je vrlo rezervdsan. Poslovi su skoro sasviin zastali u svima granama. Bilo je nešto prometa sa mo u željezničkim. i oružnim đionicama 1 kemičkim vrijednostima, čiji su se tečajevi dobro držali pa i djelomično premašili tečajeve na. kraju prošle nedjelje. Raspoloženje je imalo oslona naročito u povoljnim ra-tnim vijestima sa Balkana. Pri zaključku burze izazvale su male realizacije 'ako padanje kulisnih vrijednosii. Rentuo tržište ostalo neprotnijenjeno čvrsto.

P)s!!jžfi.ije brzmme Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berin, 21. avgusta. Zapadno bojište: Odbijeni su sjeverno od Somme više neprijateljskih pješadijskih napada, koji su bili bez svakog saveza, ali vrlo jaki, osobito u okolici Ovillersa i Pozieresa zapadno ođ šume Foureaux, kao i napadi ručnim granatama na cesti Clairy—Maric 0 ti r t. Desno cd rijeke M a a s e suzdržana je vatrom uašeg topništva neprijateljska pješadija u svojim rovovitna i ako jc bila sprentna za napad. Kod utvrdjenja T h i a u m 0 n t kod sela F1 e u r y postrijeljani su vatrom naše pješadije i mašinskih pušaka jaka neprijateljska odjeljenja za bacanje ručnih granata. Mnoga ncprijateljska izvidnićka odjeljenja, koja su pokušala da prodru do naših položaja morala su se povratiti bez ttspjeha. Uspjeia su naša izvidnička preduzeća sjeverno od V e r m e 11 e s a i kod Festhubert E b e r ir. e n i 1 a. N'a visini Combres razorili smo rasprskavanjetn mine jedan neprijateljski položaj u velikoj širini. Istočno bojište: Frcnt maršala fiindenburga: Na S 1 0 c h 0 d u nijesu uspjeli rus•ki napadi jugo-zapadno od Lubies z 0 v a. Odbijeni su krvavo neprijateljski pokušaji, da proširi svoje položaje 11 a zapadnoj obali kod R u d k e Czerewiszcz. Izmedju Z c a r ec z-a i S m 0 1 a r y-a zarobili stno kođ kratkili ispađa 2 časnika i 107 neprijateljskir. vojnika. Front generala konjice nadvojvode K a r 1 a: U Karpatima smo zauzeli visinu Stepansky, zapauno od doline C z e r n y—C zeremosz. Ovdje i na visiai Kreta odbijeni su ruski protunapadi. Kod zauzeća jurišem visine Krcta na 19. avgusta zarobili smo 2 časnikr. i 188 neprijateljskili vojnika, azaplijenili smo 5 mašinskih pušaka. Balkansko bojište Ju|rio i jugoistočno od L e r i n a (Florina) zauzeto je brđo V i s i greben Ma 1 e Ri je ke. Istočno ođ B an j i ce uzeti su na jorrš srpski položaji na M a1kaniciplanini. Pokušaji neprijatelja, da zauzmu natrag Džemat Jeri, nijesu uspjeli. Kod L j u m n i c e je odbijen slabt napad neprijatelja. Jugo-zapadno od D o jranskog jezera traju žestoki topnički bojevi. Vrhovno vo)no votato*