Београдске новине

Strana 2. *• septembra 1310.

skom poslanikn. ali mu je đopušteno, đa još neko vrijeme ostane u Berlinu. ,,B e r I i n e r T a g e b 1 a 11“ javlja. da je na dan njemačke objave rata Kumunjskoj carski kancelar konlerisao sa vođjama stranačkih klubova u Keichstagu. Mišiienje bavarskog ministra predsjednika. K. B. Beriin, 31. avgusta. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ donosi razgovor dopisnika ,,New-York Woclda“ Wieganda sa bavarskim minisUotn pređsjednikom grofom Hertlingom. Orol liertling veli, da su i rumunjska i talijaiiska objava rata pri>izvcxl sramne Izdaje učinjene prema trojnom savezu, te da ni jedna ni druga neee imati značajnijih vojničkih posljedica. Sigurno je samo, da u koliko se može predvidieti Rumunjska u skoroj buđućnosti ima da bude poprište slrašnih borbi. Neka se rat svrši kako mu drago, ovako i onako, Rumunjska će iz njega izaći satrvena. Moje je nepokolebivo uvjcrenje, da se ovaj svjetski rat ne može odlučiti onakvim državama, kakya je Rumunjska. Što se p o p u n e v c j s k e tiče, rekao je ministar predsjednik, da nije pr'edvidjeuo proširivanje pučko-ustaške vojničkc đužnosti. Što se p r ivrednoga položaja tiče, groi iiertling je nkazao na sjajne rezuitate dosadašnjih ratnih zajmova, te na p o v o 1 j n u ž e t v u, koja opet za dalje godine kvari neprijateljskc osnovc o umofenju Njemačke gladju. Na pitanje o njemačkim ratnim ciijevima odgovorio je Hcrtling, da se oni sastojc u osiguranju egzistencije njemačke caievinc, osiguranju nezavisnosti njemačkoga naroda, te u mimom razvitku njcgovili ckonomskih, industrijskih I političkih prilika. Danska neiitralnost. K. B. Beč, 31. avgusta. Ovdašnji danski otpravnik poslova predao je danas ministarstvu spoljnih posiova notu, u kojoj se izjavljuje, c!a će Danska cstati neutralna u austro-ruinunjskom ratu. Ultimatum Bugarskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina".) Rotterdam, 31. avgusta. ,,Daily Telegraph" saznaje iz Soluna, đa će Rumunjska uputiti Bugarskoj prvo ultiinatnm, u kojcmu će tražiti e v a k u aciju Srbije te u opšte uzpostavljanje „status quo-a“ stvorenog bukareškim mirom na iialkanu. „Nije HohenzoiIern“. (Naročiti br.ojav sBcogradskih Novina.; Ženeva, 31. avgusta. ,,Tiines“ javlja, da je kralj Ferđinand pred krunskim savjetom izjavio, da on nije H o h e n z o 11 e r n a c, već r u m u n jski patriota, koji će poštovati odlukn lcrunskog savjcta. Ja sarn lcralj rumunjski i hoeu da odarn dužtiu počast volji uarodnoj, rekao je kralj. Dugarska i novi rat. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina ' J Buđimpešta, 31. avgusta. Dopisniku ,,Az Esta“ rečeno je u bugavskom poslanstvu u Beču siijedeće: Do sad nije stigla potvrda vijesti, da je Rumitnjska opozvala svoga poslanika iz Sofije, ali je vjerovatno, da se prekid diplomatskilr odnosa može očekivati svakog časa. Šta će sad izmedju Rurnuujske i Bugarske nastupiti, samo je pitanje formalnosti. Bugarska neće objavijivati rat Rumunjskoj, već če čekati, da ova njoj objavi rat, jer bi inače nastao ,,c a s u s f o ed e r i s“ za jednu đrugu državu, koja sa Rutnunijom ima sporazum. Sporazumtre sile hoće opet da prenesu težište rata na B a 1 k a n i sudbina rata će se na B a 1 k an u riješiti. Bugarska ne sumnja, da će Rumuniju snaći sudbina Srbije. Lahovarijeva izjava. (NaroČiti bri.o,av »bcograiiskih Nov.na«J Ženevca, 31. avgusta. Ruinunjski poslanik u Parizu Lahovari rekao je u razgovoru sa saradnikom „Petit Journala" ovo: Naše simpatije za sporazum starog su datuma i vi znate.da sain ja jedva mogao dočekati čas, koji jc sad nastupio. Ulazak Rumunije u rat nije bio nikad sumnjiv, samo se je nr ralo račuuati s izvjesnim uslovima i mogućnostima. Bilo bi neskromno, hijcti tvrditi, da jc ulazak Rumunije od osobite važnosti za isliod rata. Rumunjski je narod ma : n narod, koji bl teško mogao Uo kraja da vodl dugačak rat.

Borba u MaćedonlJI. Bugarski Izvještaj, K. B. Sofija, 31. avgusta. Na maćedonskom frontu nije nastaln n twkva značajna prom ena. Pošto*smo po a. ma, što snto in zadali nepriiatelju spriječili njcgovu ofetuivu, nepiijatelj se na cijelom froittu ograničava it^ bezusp ešnu topničku vatru. Sarno sjeverno od Ostrovskog jezera i u dolini Matmce protivnik se irucft, da uzaludnnn protenapadima povrati izgubliene poio• žaje i popravi nezgodnu situaciju u koju je zapao. Na Tahinskom jezeru potopili smo našom topnićkora vatrom dva neprijateljska parobroda. Jedna nepnjatel.ska eskadta gaajala je neuspješno ušče rijeke Meste, a jedno i.eprijateljsko letačko odjelenje napalo je most kod željeznićke stanice Buk. Napad nije prouziokovao nikakvu štetu u ijudskiiu životiina i mateiijalu. «

Francuskl IzvJešfaJ. K. B. Solun, 29. avgusta. Zapovjedništvo istočne vojske javlja: Na Strumi juče se nije desilo ništa značajnije. Živo *cpničko djelovanje u oblasti Dojranskog jezera I na obim obalama Vardara. Razorili smo ncprijateljski lefački park zapadno o£ D o j r a n a. Naše nadiranje u pravcu Ljumice I Vetrenika stalno se produžuje. Sjevero-zapadno od 0 s t r o v s k o g jezera od’ ijeni su bugarski napađi na kotu 1506. Dalie na jug padoše našiin saveznicima dosta bugarskih zarobljenika medju kojima njekoliko časnika. Bugarski izvještaji i dal.ic pričaju o njekim uspjesima na oba kr’ i lcako ra moru, tako s druge strane južno od K o r č e i jugo-zapadno od L e r i n a. U stvari Bugar i od početka svojih operacija zaposjeli su nebranjeni dio grčkoga područja, dok su zapadno od O s t r o vs k o g jczera na liievom krilu Srbi zndržali sve neprijaieljskc na''ade i nanijeli Bugarima teških gubitaka. K. B. Soiun, 31. avgusta. Zapovjedniš'vo istcčiie vojske javlja: Na frontu Strume i u i bc elu Dojranškog jezera gadjalo je topništvo neprijateljska postrojcnja. Zapadno od V a r d a r a nešto se napredovalo u pravcu L j u m u i c e. U odsjeku V etrenik--Ostrovo traje žastoka topnička borta. Bugari, koji su na: ?"• zapadno od Ostrovskog jezera, uzeti su pod srpsku topničku vatru i m oi r a I i s u s e s a t c š k i m g u b i c i m a ' p o v u ć i. Bugarski regruti. K. B. Beč, 31. avgusta. Bugarsko poslanslvo u Bečij izvjeslilo jc sve bugarske studente, koji se nalaze u Austro-Ugarskoj, a pripadaju 41 regrutskom godištu (,,Naboru”), da moia-iu biti u Bugarskoj do' 3. septembra ov. god. Italija i Grčka. K. B. Lugario, 31. avgusta. ,.Secolo“ javlja iz Atene: Talijanski poslanik prcdao je grčkom minlstru predsjedniku r.o-lu, u kojoj se opravdava i chrazlaže zaposjednuće Porto Palernta i Khimare talijanskim četama. Gubici isiočne vojske. X. B. Berri, 31. avgusta. l.ist „1. a Depeciie de Toulouse" javlja, da je uo sada prispjelo od sofunske francuske vojske tri bolnička broda sa 12 0f>0 bolesnib i ratijeniti frarieuskih vojnika. Esad paša u Solunu. K. B. Solun, 31. avgusfa. Havasov ured javlja, da je E s a đ I paša T o p t a n i stigao u Solun. Talijani stupiii u borbu. Ženeva, 31. avgusia. ,,Matin“ izjavljuje, da su prekjučer u boju kod jezera Ostrova učestvovale i talijanske trupc.

ERSicskG-frantusKa ckntiui Francuski izvještaj. K. B. Pans, -29. avgusta. 11 sati u večer: Preko dana nije bilo važnih dogadjaja. Rd avo je vrijeme na največem dijelu ironta spriječavalo operacije. Francuski izvještaj. K. B. Paris, 31. avgnsta. • 30. avgusta 3 časa po gi dne. Nj cijelom frontu uobičajena topnička paljba. O toku noči izuzimajući jednog jedinog ratnog delanja, kojira je postignut napred.ik ištočno Fleury, nema ništa da se javi. Jedna njeinačka letilica oborena je u toku borbe kod Fresnes-en-Woč <vre. 30. avgusta 11 časova noći. Na frontu S o m m e srcdma topnička djelatnost. Hrdjavo vrijtme i dalje Uaje. U Lotaringiji pokuiala su neprijateljsica odjelenja da se u odsjeku Reiliona dva puU pnbliie naš m linijama, sli ih je naša zaporna vatra potsla. Sa ostalln frontova neaa mšta da se javl. Engleski izvještaj. K. B. London, 31. avgusta. Juino Martinpuicha proširili smo naše linije nešto malo u napri ed i dobili smo zarobljenika, kojih broj nije još utvrdjen. Poslije svršen h manjih preduzeća dovedeno je drug h 38 zarobljenika. lzmt i A n c r e i Sontmc traje tnatna topničKa vatra, i ako je vrijeme hrdjavo. Betgijski izvještaj. K. B. Le Havre, 29. avgusU. Na razuim Učkama fronta bila je orrednja topnička barba. Sjeverno od Dxmuidena na objema cbalama Ysera bilo je borbi bombama. U ovom Je odsjeku obostrano topništvo vrlo iivo d.elovaio.

Hiemotkn. Odlikovan Falkenhayn. K. B. Berlin, 31, avgusta. Piilikom Hindenburgovog posuvljanja za načelnika vrhovnog glavnog stožera, na mjesto generala Falkeuhayna, car svoj toojici gcneiala, koji sad dobijaju novo opredjeljtnje zahvaljuje na dosadašnjoj sluibi te

Beogradske Nfovlne

Petak ., - . ... . .... T3roj 199.

odllkuje generala Falkenhayn* komturskim krstom i zvijezdom kraljevskog domaćega reda Hohenzollemskog sa mačevima.

Austro-Usarska. Protest zbog zapljene poslanfčke palače. K. B. Beč, 31. avgusta. Ministarstvo spoljnih poslova zamoIilo je 30. pr. mj. španskog poslanika na rimskom dvoru da protcstvuje zbog zapljene palate austrijskog poslanika pri Svetoj Stolici „Palazzo Venezia". U pdotestu se veii, da Austro-Ugarska vlađa ne priznaje riješenje talijanske vlade od 25. pr. mj., naglačujući da se ovaj postupak ne samo sukobi sa samim talijanskim zakonima, koji poslanicima pri Svetoj Stclici priznaju ista prava i prfvilegjc kao poslanicima na talijanskom kraljevskom dvoru, već se njima vrijedjaju i samostalncst i prcrogati\d Papini, kao i prava AustfoUgarske, osnovano na međjunarodnhn propi c ima. Povišenje poreze. K. B. Beč, 31. avgusta. U vezi sa daljim izvodjenjein mjera za povišenje državnih prihoda, donijeće sc slijedećih dana određbe o povišenju neposrcdne poreze, o povišenju taksa, tc uvodjenju poreze na trkališne kladionice (totaiizator). Enžlesža l keionije. Propast jedne kanadske barutane. K. B. London, 31. avgusta. „Daily Telegraphe“ javlja iz Montreala: Tvornica bartita Aetna Chemical Co. u Druramondville biizu Montreala, koja je proizvodila municiju i jake eksplozive, potpuno je uništena ekspiozijom. Tri su radnika poginula, a 20 njih teško ranjeni; uništeno je baruta u vrijednosti od 80 hiljada funti sterlinga.

Talijanskl izvještaj. K. B. Rim, 31. avgusta. Na trentinskora frontu neprijatelj nije preduzimao napade na naše položaje, U oblasti A d a m e 11 a te na visoravni M o n t e Z e b i a, na visoravni A s i a g o u Fazanskom odsjeku u dolini V i sdende i gornje Piave bjlo je napada. Napad na Monte Zebio pripremljen je puštanjem zagušljivih plinova, kojim protivnik nije uspio ma šta da postigne, pošto su naši blagovremeno navukli zaštitne maske. Neprijalelj je svuda odbijen i ostaiio je u našoj ruci njekoiiko zarobljenika. U dolini gorn r ega Buta žestoko .je djelovalo neprijateljsko teško topnistvo. Na go r i čkomodsjeku i visoravni K r a s a neprijatelj je djelovao slabom, ali stalnom topničkotn vatrom protivu goričkih predgradja i mostova na S o č i. Naše je topništvo energično odgovaralo i spriječavalo neprijateljske radove na utvrdjivanju. ,- Sei Smsrika. Propao veliki američkl ratni brod. K. B. San Domiugo, 31. avgusta. Havasov ured iavlja: Uslijed velike bure bačen je na obalu američki iinijski brod „M e p h i s“. Vrše se najveći napcri, da se spase posada, koja broji 2060 ijudi. Spašena posada sa ,,Memphis ,, -a. K. B. New-York, 31. avgusta. Sa propale američke krstarice „Memphis“ spa-Jerra je cijela posada izuzimajuči Uvadeset ijudi, Zakon proliv štrajkova. K. B. New York, 31. avgusta. W i 1 s o n je predložio kongresu zakon, kojim će se spriječavati željeznički štrajkovi. Još o Wilsonovoin prijodlogu. K. B. Washingtou, 31. avgusta. Prema vijesti Reuterovog ureda predsjeđnik W i 1 s o n držao je na sjeđnici kongresa govor, u kojemu je iznio svoje prijedloge o mjerama za sprijećavanje željezničkog štrajka. Pređložio je niedju oslalim uvodjcnje osmosatnog rada, te naimenovanje kotnisijc, kojoj bi bila dužnost, da n slučaju da štrajk ipak izbije, prouči pitanje o žcijezničkom saobraćaju u istočno: režiji, a mače da razmatra djelovanje osinosatnog radnog dana. Wilson je rekao, da bi opšti željeznički štrajk predstavljacj strašnu nesreću za zemiju, te je izjavio, da su vodje željeznićarskih sindikata primile njegov prijedlog, ali đa su zastupničl uprava željezničkih društava bili protiv njcga. Iz rnnogih mjesta na zapadu več stižu vijesti, kako se s obzirom na očekrvani štrajk osjeć&ju već teškoće u teretnom saobraćaju.

flaroiiiii pML Rudarstvo i tationičarstvo u Bosni i Hercegovini u godinl 1915. (Svršetak). V. Zajednlčka provlzlona blagajna. a) Zajednička proviziona blagajna. 1915 prema 1914 Prihodl • K 347.498 -|- 20.014 Izdad , 170 625 + 21.695 VUak „ L76.873 — 1.681 Imovinakoncem 1915 „ 2,274.722 176.873 Imovlna po čiann „ 500 — 11 Od prihoda otpalo je K 215.247 na prinose rudarskih posjednika, a K 132.251 na kamate i ostale prihode.

Izdalo ae za mirovine: 1915 prema 1914 Punopravnim K 133.963 -j- 18.763 Malopravnim „ 15.212 — 46 Za otpravnine „ 13.712 -|- 3.651 Upravni su troikovl lznosili K 7.737 lli 2.23% (—0.40%) prihoda.

Imovina se bratinske blagajne ulaže u pupilarno sigurne papire; koncem 1915. bilo je stanje slijedeće:

47,% zemaljski zajaru

175.000

Ratai zajam

350.000

Zajam za uređske zgrade Zajam za erarni zavod za umo-

359.064

bolne Zajam za gradnju dobrotvornih uredaba kod erarskih uglje-

316.555

nika u Kreki, Zenici, Kakanj

1 Brezi

817.960

Nova uredska zgrada Zaostali prinosi u bratinsku bla-

136.347

gajnu i zatezni kamati

57.211

Gotovina

62.585

ovako djelovanje vode u buduće prcpriječi, trebalo je načiniti opsežne gradnje. VIII. Traženje ruda I geološka Istraživanja. Zemaljski je erar tražio željeznu pakovinu u Prisjeki, kotaru Ključkom i blizu Višnjice kod K>seljaka, zatim ugljen u Grabovoj draii kod Mostara i u Tršću, kotaru Cazinskom. Istraživanje nalazišta ugljena u Podkraju kod Livna bilo je nastavljeno. Rudarska zađruga ,,Bosnia“ tražila je manganove rndače kod Konjica 1 Vrankovaca, kromove rudaće kod Duboščice, bakrene rudače kod Slnjaka i Kamenice te clovne fudače kod Srebrenice. Geološka snimanja za treći list (BanjaLuka) geološke karte u mjcrilu 1:200.000 nijesu se mogla radi ratmh prilika nas*aviti. Rađovi zemaljskog geološkog zavoda bili su za to ogrttničeni poglavito na rudarska istraživanja i kartiranje, tc kulturno tehnička promatrauja.

Skupa K 2,274.722 Navedetii zajmovi dani su zemaljskoin eraru uz 5°j 0 kamata i na 30 godišnju amortizaciju. Stanje članova: 1915. ptema 1914. Članova s potpunim pravima 3.032-}- 318 Članova s manjim piavima 1.538 -f- 150 Svega 4.570 -}- 468 Broj provizionista 387 -}- 29 Broj udovica koje uživaju proviziju 122 —{— 18 Broj siročadi koja uživa proviz. 276 -}- 37 Svega ih je imalo pravo na opskrbu 785 -|- 84 Provizija i otpravnina je bilo isplačeno K 162.887 -}- 22,368 b) Stanje bolesničkih blagajna: 18 bolesničkih blagajna, što postoje, imale su:

1915. prcma 1914.

prihoda

K 176.857 -J

|- 53.—

izdataka

K 176.514 -

- 11.201.—

viška K 343 — 11.254.—

Imovina koncem 1915 K 111.764- (-343Imovina po članu 1915 „ 2 .‘46— 2 - 07 Izdaci po članu 1915 „ 38'62— 1'66

Stanje članova:

1915 prema 1914

Broj članova svih bolesničkih blagajna 4.570 + 468 Siučajeva bolesti 2.689 -f- 374 Broj bolesničkih dana 35.341 -— 572 Plaćeni bolesn. novci K 52.046 •—2.794 Bolesničkih dana po radniku 7.73— 1.Bolesničkih novaca po radniku K 11 -01—— 2-13 Bolesničkih novacš prosječno po danu „ 1'47— 0'06 Troškovi bolesničkog dana „ 4 - 99-}- 039 Članova je umrlo 35 — 12

Od bolesti, što se najviše pojavljuju, otpalo je 23.8% na ozlede, 19% na općenite i krvne bolesti, 8.2 % na razboljenje organa za disanje, 12.4% na i'azboljenje probavnih i drugih organa, 16.8% na bolesti kože. Na osiguravajućo-tehničkoj osnovi uredjena proizvodna blagajna daje primjerene mirovine neinoćnicima uslijed nezgoda iii starosti. Bolesnićke blagajne daju čianovima bolesničkih novaca (60% tcmeljrie nadnice) kao i besplatnu liječničku njegu i potpore ćlanovima i njihovim srođnicima. Pet rudokopa imadu svoje vlastite bolnice. Prinose za provizionu blagajnu plaćaju isključivo rudokopi, a one u bolesničke blagajne samo radnici. Prinosi u provizionu blagajnu iznosili su 9% za stalne, a 2% za nestalne radnike; prinosi u boiesničke blagajne iznosili # su 3% do 4% črste zarade. Rudokopi su platitili 47.10 K kao prosječni godišnji prinos'za članove u provizionu blagajnu a radnici 30.88 K u bolesničku blagajnu.

VI. Rudarske pristojbe. Ubrano je bilo: 1915 prema 1914 a) pristojbi za zaitHna polja K 136.079 — 277 b) prstojbi za dolovna jx>lja „ 15.445 —j— 60 c) dohodarine . 2.293 — 192 Svega'K 153.817 — 409

IX. Gospodarstveni uspjesi rudokopa pod z^naljskom upravom. Solare kod Tuzle. Od dobivenili 1,465.354 hl slane vode predano je 822.516 hl solarama i 635.572 hl tvornici amoniak-sode u Lukavcu. lz slane vode predane solarama proizvedeno je 175.0UO q fine solij 47.430 q krupne soli i 1143 q brikcta, ukupno 223.573 q soli za jelo, 19.315 q soli za inarvu i 15 600 q nuzgrcdnih soli. Prosječna jc proizvodnja po radnom danu i radniku iznosila 3.59 q (+ 0.05q), srednja zasiužba K 2.75 (0.06) po radnom danu. Ugljenik na Kreki. Ovđje je bilo proizvedeno sa 835 radnika 3,017.357 (+ 32.102) q ugljena. Prosječna proizvodnja po radniku i radnom danu iznosila je 14.70 (— 0.34 q), 'prosječna zarada kopača po radnom danu K 4.42 (— K 0.20) a radniku o opštc K 3.44 (— K 0.05). Ugljenik u Zenici. Sa 569 radnika dobiveno je 1,353.300 (— 279.800) q ugljena. Prosječna proizvođnja po radniku i rađnom danu iznosila je 8.69 (— 0.52) q, prosječna zaslužba kopača K 4.10 (0.03) a radnika u opšte K 3.04 (+ K O.Uo) po radnom danu. U g 1 j e n i k u K a k n j u. Ovdje je u naslovnoj goditii sa 632 radnika iskopano 1,505.802 (— 349.652) q ugljena. Prosječna proizvodnja po radniku i radnom đanu iznosila je 8.74 (— 1.36) q prosječna zarada kopača K 5.14 (+ K 0.18) a radnika u ■ opšte K 2.81 (— K 0.02) po radnom danu. Ugljenik je u Brezi sa 502 rađnika proizveo 1,419.890 (i - 236.980) q ugljena. Prosječna proizvodnia po radniku i radnom danu iznosila je 10.04 (— 0.07) q, piosječna zaslužba kopača K 4.55 (+ K 0.20) a radnika u opšte K 2.80 (+ K 0.07) po radnom danu. Ugljenik u Banjoj Luci đao je sa 66 radnika 231.859 (+ 60.052) q ugljena. Prosječna proizvodnja po radniku i radnom danu iznosila je 13.33 (+ 2.80) q, prosječna zarađa kopača K 5.09 (i - K 0.89) a radnika u opšte K 3.61 (+ K 0.34) po radnom dann. Željezara u Varešu. Rudokop je dao 1,104.095 (— 684.206) q željezne ludačc. Vlastitim je visokim pećima bilo predano 502.027 q a 480.587 q je biio izveženo preko Broda i Metkovića. Rudarskih je radnika bilo 307, njihova prosječna zarada po danu iznosila je K 3.40 (K 0.06). Obje visoke peći proizveie su radi ratnog stanja odnosno prometnih poteškoća samo 257.009 (— 183.7/1) q sirovog željeza, ođ toga 98.960 q bijelag i 155.049 q ljevanog sirovog željeza. U ljevaomci je bilo načinjeno 32.455 (— 16.019) q lijevane robe. Svega je bilo zaposleno u žcljezari u Varešu 711 radnika. Prosječna zarada po radniku i radnom danu iznosila je K 3.22 (— K 0.11). R u d a rs k a j e z a d r u g a „B o s n i a“ proizvcla 104.221 q manganove rudače, 3.700 q kri'move rudače, 930 q bakrene rtidace,. '315 q sinjavca te izvezla iskijučtvo u monailriju. Prosječna zarada kod ovih rudokopa iznosila je K 2.50 (f K 0.29). Bečka burza. K. B. Beč, 31. avgusta. Suprotno jučeranjem danu raspoloženje je burze danas bilo mirnije, ali je u prometnom fiogiedu vladala uzdržljivost; ponti* da je bilo vrlo maJo, a naročito u željeznim, ugljeniru, brodarskim 1 petroleumskim dlontcama. Držanje toga sa ulozima bilo je i danas nepromijenjeno.

VII. Znatnija uredjenja kod rudokopa 1 talionica. Kod majdana slane vode u Tuzii načinjena je 427 m duboka provrtina, koja je ustanovila 150 m moćno ležište soli. Pri proširenju s o I a r e, da se koncentrira rad na Kreki, zgotovljena je jcđna nova tava; daijnje tri tave se građe. Kod ugljenika na K r e k i postavljeno je vjetrilo (ventilator) za 800 m* zraka u minuti. U novom šahtu uglienika u Z e n ici dovršene su naprave za dizanje vode, sastojeći se od 2 turbinskih šmrkova, koji dižu 2 1 pol m’ vode u rninuti 120 m visoko. Da se prošire električne napfave ovog ugljenika, postavljen je treći turbinski dinamo od 1040 konjskih snaga. Kod ugljenika u K a k n j u zavedeno je loženje Jiod svih kotlova tako, da se zrak utjerujc odozdo. Kod ngljenika u B r e z i naručena je treć» električna lokonvtiva za otpremanje u rovn. Da se strojevno bušcnje u Varešn proširi, postavljen je kompresor za 26 m* ziaka u minuti. Željezaru je u julu 1915. snašia velika poplava, koja je nanijela velikn štetu napravamo majdana i rudarskoj željeznici Podlugovi—VareS. Da se

Objavo. Povišenje prevoznih cijena na tramvaju. Sa I. septembrom stupaju u snagu,slijedeća povišenja podvoznih cijena odnosno slijedeće izmjene u saobraćaju: 1. Cijena za vožnju na jednoj pruzi bcogradskog tramvaja povisuje se od 10 na 12 helera. 2. Uvozi se karta za prelaz po cijeni od 16 helera, koja daje pravo na uzastopnu vožnju na dvjema prugama. Prelaz na drugu prugu može se izvršiti samo na rajestu ukrštavanja odnosno odgranjavanja druge pruge. 3. Karta, izvadjena u Topčideru za odlazak u grad, važiće jednovremeno kao prelazna karta za pruge; KalemegdanMakenzijeva uL (1), Slavija—Kalcmegdam (2), Terazije—Navo Groblje (4), Terazije —Smederevski Djeram (5). 4. Zona topćiderske pruge računaće se da počinje kod senjaka, u mjesto kao do sada kod monopolske fabrike. S toga karta od 12 helera na toj pruzi važi od sada. do senjaka, dok će se za vožnju dalje od senjaka naplaćivati dosadašnja podvozna cijena na topčiderskoj pruzi od 24 helera.