Београдске новине

Sirana 2 . ' 4 . okiobra 1916. Beograđske Novlne —;— ».t . - ■ —

Broj 232

Srljeda

Madagaskara 1 Indo Kine. Vrijednost ovih posljednjih četa ni u samoj Francuskoj mnogo »e ne djeni. Engleske divizije većinom se sastavJjaju iz vojnih obaveznika prikupljenih u samoj Engleskoj na osnovu novog zakona o opštoj vojnoj obavezi, ali djelom ima i ćeta prenešenih •a Oalipolja i iz Egipta, sastavljenih iz Australijanaca, Hindusa i Afrikanaca raznih rasa. Srpske divizije koje je Sarrail Izbacio u prvi borbeni red izgleda, da •u najbolje čete u cijeloj solunskoj vojsci, za to što se bore za svoj ideal, za oslobodjenje svoje otadžbine od omrznutih Bugara. Talijani, Rusi i Portugalci pred•tavljaju jednorodne formacije, ali su zastupljeni u odveć neznatnom broju da bi mogli imati odsudnog upliva na tok operacija. „Corriere della Sera“ tražio je tu skoro, da se pošalju još šest divizija u Solun pošto bi tek tada po mišljenju toga lista Sarrail raspolagao potrebnom nadmoćnošću, da uništi Bugarsku. Kod pomenutih manjih odreda većivom su u pitanju razni pustolovi, koji kao ozbiljni vojnici i ne dolaze u pitanje. Na lijevom krilu do .sada su osim Srba stupili u akciju Francuzi i Rusi. Talijani su zauzeli front izmedju Dojranskog jezera i Strume, a Englezi na Strumi čuvaju desni bok vojske. Razumljivo je, da se pri takoj raznorodnoj vojsci moraju javljati nesporazumi odnosno pravca operacije u sukobi sviju vrsta. Povređe discipline na dnevnom su redu. Englezi se po mogućstvu izvlače od borbe, tako da za njih Srbi i Francuzi moraju, što se kaže „zapušiti rupe“. Sporazumna štampa nije krila, da 6olunska vojska strada od zaraze i boleština sviju vrsta i da oskudijeva u sanitetskoin materijalu. Bilo je čak slučajeva kolere i kuge. Pod tim nezgodnim okolnostima naravno, da mnogo trpi ubojna snaga te vojske. I strateški položaj nije povoljan, pošto iznenadna bugarska ofenziva od prije mjesec i po dana obuhvata bokove vojske. Njemačkobugarski polukrug, koji obuhvata vojsku od Strume do Dojrana do Ostrovskog i Prespanskog jezera natjeruje Sarraila, da stalno drži veće snage na bokovima svoje vojske, da ne bi doveo oba svoja krila u opasnost. Frontalni pak napad u sjevernom i sjevero-istočnom pravcu naišao bi na vrlo jake obranbene položaje protivnikove. Sarrail je očevidno u vrlo teškom položaju, koji se još otežava uslijed po6la, koje mu zadaju njegovi politički zadaci, koji se sastoje u sputavanju grčke vlade i uticanjem na grčki narod. Ako bi započeo kakvu veliku ofenzivu on bi možda stavio cijeiu svoju vojsku na kartu prema kojoj bi protivnik lako mogao dobiti igru. Njegovo je oklevanje razumljivo, ali će ga možda stati njegovog položaja. Rat sa Rumunlskom. Rumunjski izvješta], Kb. Bukarešt, 1. oktobra. Sjcvero i sjevero-zapadno traju preduzeća na cljelom irontu. Neprtjateljske /etilice izbacilc su bombe na Bukarešt usfijcd čeKa su ubijene dvije žene 1 četvoro djece. Neprijateljske letilice izbacile su bombc 1 na C e r n a V o d u, gdje je povrijedjena jedna bolnica. m Promjene u zapovjedništvu. Kb. Berim, 2. oktobra. Prema jcdnoj stockholmskoj depešl ovdašnjeg ,.L o k a 1 a n z e i g e r a“ iizvršena je promjera u zapovjeduištvu rusk''rumunjskih čcta. General IvanoviSij e c k o v s k i opozvani su i zamijenjenl ruinunjskim generaloni Averesco m. Pi> ,,U n i v e r s u 1 u‘* ovo je ućinjeno uslijed toga, što je Rusija odrekla da p išalje novih pojačanja iu runiunjsko boiišie. Rumunjski vojni krugovi nadaju sj, čaic šta višo da može doći do potpunog opozivanja sviju ruskili čcta. Runiunjska štampa i poraz kod Slblnja. Kb. Stockhohn, 2. oktobra. Vladin flK' i t o r u 1“ priprcma javnost na teške poraze u E r d e 1 j u 1 piše da je bio potreban zamašnl pokret za lzbjegavanje obnhvata, jer nijc se mogao žrtvo vati znatan dio rumunjskc vojske vadl držanja sadašnjeg nepovolinog fronta. Stanovništvo glavnoga greda neka mirno 1 bez svake bojazni primi nianjrepovoljn c v i j e s t i, koje ćc stići.

Borbc u Hatedonljl. Francuskl izvještaj. Kb. Solun, 2. oktobra. l»vještaj Istočne vojskc glasl: Na S t r u m 1 srpskc čete odbiše nekoliko bugarskih napada protivu položaja zadobijenih 30. septembra. PokoŠeni pregradnnm vatrom mašinskib pušaka bugarske se napadne kolone potpuno skrhaše. Na bojišta je ostalo mnogo iješeva. Istočno d C r n e R c k e, a u prduženju jučcr’ašnjili uspjcha Srbl nastupiše za dva kilometra sjeverno

od KajmakČalana, OsJm baterija, što ih Srbi zadobiše, oni su povratili još 1 dva rovovska topa, koji su bili pali šaka Bugarlma prilikom njihovog žestokog protivnapada 28. i 29. septembra. U ovoj oblasti Srbi su zadobili Još 50 zarobljenika. Na našem lijevom krilu topnička borba sa povremenim prekiiima. Pješačke djelatnosti nije bilo, pošto magla ometa operticije. Engleski izvještaj. Kb. Solun, 1. oktobra. Na frontu Stfume zauzeli smo ispod mosta kod 0 r i j a k a prednje bugarske položaje. U večer proširili smo nakon velike topničke vatre i krvave borbe naše uspjehe. Neprijatelj je preduzeo šest protunapada, Do sada smo zarobili sto neprijatelj'skih vojnika, a borba traje još daije. Kb. Solun, 2. oktobra. Utvrdili smo zemljište zauzeto 30. pr. fnj. Ponovljeni neprijateljski protunapadi odbijeni su. Neprijateljski su gubici veliki, a naši mali. Zadobijeno je 250 zarobljenika i tri mašinske puške.

Krizi u SrfKoj. Nova zakletva ćasnika i činovnika. Kb. London, 2. oktobra. ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p h“ javlja iz Atene, da je provizorna vlada izdala nafedbu, kojom se iz zakletve b r i š e i m e k r a 1 j e v o, pa se časnici i činovnici moraju ponovno zakleti novoj vladi. Sotiris iieće da nasiijedi Moskopuiosa. Kb. Atena, 2. oktobra. Reuterov ured javlja, da je general S o t i r i s odbio ponudu, da primi zvanje generalnog glavnog stožera. „Nea fniera" proiiv rata. Kb. Lugano, 2. oktobra. Talijanski listovi javljaju da je list ,,N e a I m e r a“ pisao još 30. septembra, da su neosnovani svi glasovi o stupanju Grčke u fat pošto, veli, ovaj rat ne bi imao nacijonalnoga cilja, a samo može nanijeti nesreće zeinlji. Zaposjednuće Aikatarine. Kb. Ženeva, 2. oktobra. „Matin" javlja iz Atone, da je narodna vojska zaposjela Aikatarinu i zarobila gfčku četu. Pozivanje pod oružje. „ Kb. London, 2. oktobra. Reutcrov ured javlja, da je proviziorna vlada pozvala sve prićuvnike na Kfet i i ostalim ostrvima pod oružje. Solun]ani i Venizelos. Kb. Paris, 2. oktobra. ,,M a t i n“ javlja iz Soluna, da je odbor narodne obrane_ zakljućio poslati izaslanstvo gradjana i vojske u Kaneju, da sc sporazume sa V e n i z c 1 o s o m. Izjava revolucijonarne vlade. Kb. London, 2. oktobra. ,JD a i 1 y T e 1 e g r a p h" javlja iz Kaneje, da je revolucijonama vlada izjavila, da vladini krugovi puštaju vijesti o tome kako je kralj tobože riješio, da napusti neutralnost isključivo zti to, da bi se tim glasovima suzbila revolucijonarna propaganda. Javnost pak ne smije se podavati nikakvim iluzijama povodom pitanja o kraijevom držanju. General Danglis u Solunu. Kb. Atena, 2. oktobra. Reuterov ured javlja, da je general Danglis otputovao sa Krete u Solun, da pieuzme organizaciju narodne vojske. Javni zbor na Mitilenl. Kb. London, 2. oktobra. „Dally Chionichle* javlja iz M itllene, da je održan javni zbor, na kojem je zaključeno, da se stanovništvo ostrva pridruži levolucijonarnom pokretu. Na javnom je zboiu zakljUČeno, da če u svemu podupirati provizornu vladu. Poslije toga krenulo je mnoštvo pred irancuski stan, a konačno i pred engleskl konsulat, gdje je engleski konsul držao govor u kojem je istakao staro prijateljstvo izmedju Engleske i Grčke. Konsul je iziazio svoie uvjerenje, da će se pobjedonosno dovršiti lat, u kojem će se ispuniti sve nade grćkoga naioda. Grad je okičen zastavama u čast dolaska Venizelosovog. Uapšcnl bjcguncl. Kb. Paris, 2. oktobra. „Journa 1“ javlja iz Atene, da su uapšena dcset pomorska pitomca, koji su pokušali da uteknu sa grčkog ustaničkog bitoda.

Ofenzlva na zapada. Francuski izvještaj. Kb. Paris, 2. oktobra. Tri sata poslije podne: Sjeverno od Somme jednim pojedinačnim napadom zauzcše Francuzi njemački rov istočno od Bouchavesnesa i zadoblše zarobljenike. Inače je noć svuda prošla na mlru. Va^dušna boi'ba: Nare>dnik B1 o c h oborio je istočno od Đapaume jedan njemački osmatrački balon. Ovo je takav balon, što ga je oborio ovaj narednik. — v Engfeskl izvještaj. Kb. London, 2. oktobra. Izvještaj od posiije podne: Utvrdiil smo svoj jront istočno od Eaucourt

1‘ A b b a y e, gdje sino rasčistiii zgrade od neprijatelja. Posjeli smo i liniju 1200 Jardi sjeverbo odCourcellette u pravcu ka tako zvanom hesenskom rovu. Napustili smo jedan dio rova nazvanog R eg i n a. Preduzeli smo uspješne prepade sjeverno od Neouville-St Vaast i Istočnb od Laventie.

Ponovnl vazdušni napad na London. Njeinačkl izvještaj. Kb. Berlin, 2. oktobra. Wolffov ured javlja, da su u noći na 2. oktobra više pomorskih vazdušnih brodova izbacili nekoliko stotina bombi na L o n d o n i industrijska postrojenja na Humbertu. Vazđušni brodovl povratili su se unatoč žestokoj vatri zapaljivim granatama nepovrijedjeni, osim jednog vazdušnog broda, koji je od obranbenih baterija zapaljen i pao na Lor.don. Zapovjednižtvo mornarice. Engleski zvanični izvještaj. Kb. London, 2. oktobra. Više neprijateljskih vazdušnih brcdova preletjelo je naše istočne obale, pa su iizbacili nekoliko bombi. Do sada nije javljena nikakva šteta, a napad još traje. Nekoliko vazdušnih brodova pojavilo se u okolici Londona; naši topovi odgovorili su vatrom, a jedan je neprijateljski vazdušni brod zapaljen i pao sjeverrio od Londona. Kb. London, 2. oktobra. Oko po noći jedan je Zeppelin naišao u djelokfug svjetlosti naših reflektora. Jedan sekutid docnije vazdušni je broJ sav u plamenu postepeno padao. Zapaljeni vazdušni brod na milje jc osvjetljavao cijelu okolinu. Masa od nekoliko hiljada Jjudi burnim je uskliciina radosti pozdravIjala padanje Zeppelina. Kb. London, 2. oktobra. Reuterov ured javlja zvanično, da su kod posl'eonjeg vazdušnog napada sudjelovalo deset Zepelina. Dva su Zepelina pukuš.da napad na sam London, ali su protjerana. Svaljeni vazdušni brod bio je najnovije konstrukcije. Štete do sada nema nikakove. Ostalih osam Zepelina piovili su bez cilja nad istočnom obalom i izbacivali su bombe bez ikakove svrhe. Prema daljntm zvapičnim vijestima ubijena je jedna žena, a jedan je čovjek ranjen. Šteta je vrlo neznatna i ako su na mnogim mjestima izbačene bombe. Razorene su četiri kuće. Do dva sata u jutro izvučene su ispod zapaljenog vazdišnog broda čeliri lješine, medju njima i Iješina zapovjednika. Nadjsne *u i mašinske puške.

fijemflf Kd.. Hindenburgov rodjenđan. Kb. Berlin, 2. oktobra. U slavu Hindenburgovog i"odjendana priredjen je kod cara ručak, na koji su pozvati vojni izaslanici savezmih država, načelnik glavnog stožera mor.narice i odjelni predstojnici vrhovnog gfavnog stožera. Car je održao govor u kojemu je rekao: „Dragi moj maršaiu! U ime cjelokupne vojske ja Vam na današnji dan podnosim najsrdačnije želje. Pozvani povjerenjem Vašeg vrhovnog zapovjcdnika na čelo velikog glavnog stožera, vi se oslanjate na povjerenje cjelokupnog njemačkog naroda, a mogu slobodno reći i sviju save^nih naroda. Neka Vam Bog da, da ovaj svjetski rat okončate potpunom pobjedom, koja će donijeti slobodu udruženim narodima našega saveza, slobodu za koju se mi borimo. Bog neka Vain pomogne pri Vašim riješenjima i neka nam sačuva Vaše zdravlje. Dižem svoju čašu i kličem Njegova Preuzvišenost maršal pl. Hinđenburg, Živiol Prilikom Hindenburgovog rodjendana car jc odlikovao nekoliko časnika vclikog glavnog stožcra. Sjednice Reiehstaga. Kb. Berlin, 2. oktobra. Slijedeča sjednica Reichstaga neće biti kao što je isprva namjeravano 5. nego tek 11. oktobra. Turskl ininistar inostranih djeia kod njemačkog cara. Kb. Berlin, 2. oktobra. ,,L o k a 1 a n z e 1 g e r“ javlja, da je turski ministar inostranih djela H a 1 i 1 bej. kojl boravi u Beriinu pozvan u glavni stan kod njcmačkog cara.

Austro-Ugarska. Vojni pozivi u Austrlji. Kb. Beč, 2. oktobra. Austrijsko ministrastvo ziemaljske obrane saopštava: Obveznici godišta 1871. do 1866., koji su bili pozvati za 2. oktobar, imaće sada da stupe na vojnu dužnost 3. novembra 1916. godine, a vojni obveznicl drugih godišta, koji su imali, da se jave na dužnost 10. oktobra imaće da stupe u službu 16. novembra. No pri ovome se izrično naglašava, da se obveznicl ove zadnje kategorije prema potrcbi mogu pozvati i ranije od 16. novembra na osnovu naročitih pojedinačnih poziva. Razumije se, da će tada za stupanje na službu biti mjerodavan dan označen na ovoine pozivr Ugarskl sabor. Kb. Budimpešta, 2. oktobra. U velikaškoj kući, a u odgovoru na interpelaciju grofa Antona S i g r a y a o spoljnoj politici, ministar predsjednlk moli dom, da odloži svoj sud o tim stvarima sve dok ne bude u položaju da poznavanjem sviju detalja može pravednije suditl. Nemoguće je neka još nezavršena pitanja raspravljati pred širokom javnosti tako da se parlamcnat obavijesti i o svima pojedinostima. Ovo se još i time povećava, da delegacije nezasjeđavaju stalno nego jedanputa godišnje. Već zato mora težište parlamcntarnog upliva, da se osniva na ugarskoin saboru što ne znači, da je ministar predsjednik u načelu protivan saaivanju đelegaciie. Ugarska vlada želi, da 1 u Austriji ponovo nastupi pravilan tok tustavruog života, te da na taj naćin bude moguće sazivanje delegacije. No dužnost je ugarske vlade, da se za vrijeme rata uzdrži svakoga koraka, koji bi otežavao ili zamrsio položaj u drugoj polovini monarhije. Ovaj je odgovor ministra predsjeđnika primljen k znanjti, pa se velikaška kuća zatirn odložila do 7. decembra. U završnoj riječi predsjednik pominje sjajnu pobjedu nad Rumunjskom.

EnsiesKa I Koionšjs. Opšta vojna obaveza u Austraiijl. Kb. London, 3. oktobra. „Times* javlja iz Melbourna: Svl neoženjeni ljudi od 21. do 35 godipe pozvali su pod zastavu. Prepirka za i protiv vojne obaveze traje i dalje s velikom žestinom. Italija. Taiijanski raini troškovi. Kb. Lugano, 2. oktobra. Milanski ,,C o r r i e r e d e ! 1 a S e r a“ proračunava na osnovu zvaničnih podataka talijanske ratne troškove do kraja avgusta sa više od dvanaest ipomilijardi. Sadašnji prosjećni m j esečni izdaci iznose od prilike mi 1 ij a r d u. Kako se pišu talijanski izvještaji. Kb. Beč, 2. oktobra. Iz glavnog stana za ratnu štampu Javljaju: Taiijanski izvještaj već tri puta u toku zadnjih dana javlja za neke bor'oe, na padini Monte Sieba, a osim toga još „Agencia Stefani" donosi saopštenje, u kojemu se na dugačko i na široko priča o tim borbama, a završuje se time kako austro-ugarske čete uzalud pokušavaju da zadrže talijansko nastupanje prema vriiu Monte Sieia. Samo nerazumljivoj zaboravnosti talijanskog vrhovnog vodstva mora se pripisati, što ono tim izvještajima sebe samo utjeruje u laž, te time pokazuje cijelom svijetu lažljivost svojih izvještaja 9. novembra 1915. godine naitne javljao je talijanski iz'vještaj slijedeće: Noću u oči 7. novembra pokušavao je protivnik, da povrati Col dl Lana. Po odbljanju žestokoga napada naše čete predjoše u protivnapad podjoše u potjeru za ođstupajućim protivnikom, stigoše ga i zauzeše na juriš Monte Sief, koji se diže sjevemo od Col di Lane, a visok je 2426 metara. Cadorna, koji nikada nije opozvao ovo netačno tvrdjenje sada dakle sam priznaje, da on sada „nasputa p r e m a Monte Siefu", ma da je on u svojirn izvještajima tvrdio, da je taj vis osvojen još prije jedanaest mjeseci. U stvari je taj vrh od početka rata stalno u našim rukama. Dalji komentar za ovakvo izvještavanje svakako je izlišan. Talijanskl izvještaj. Kb. Rim, 1. oktobra. U dolini Travenence nsši bu Alpinci napali nekoliko manjih neprijateljskih odjeljenja utvrdjenih na jugo-istočnim padinama Lagazuoj i Pizzo Vaniel; protjerali su protivnlka, koji je pri bjegstvu ostavio mnogo ratnog mateiijala i izgubio nekoliko vojnika, koji su zarobljeni. Na julskom frontu veoma žestoko topnićko djelovanje. Neprijateljsko je topništvo upravilo svoju vatru na domove u Merni i Vertojbi, a ispalilo je i nekoliko metaka na G o r i c u,

Rat na inofu l pod morem. Potopijen engleski brod. Kb. London, 2. oktobra. Lloyđs javljaju, da je potopljena engleska jedrilica „VVilliam George P e a r 1", i norveška jedrilica ,,E rti an u e 1". Potopljen norveškl brođ. Kb. Christianija, 2. oktobra. Norveški parobrtod ,,S i n s e n" i ,,R a v o“ potopljeni su od njemačkih podmornica. Posade su iskrcane u Londonu.

Orad i okollco. Preseljeno nadieštvo. Politlčk o (VIII.) odjeljenje. vojne glavne gubernije preseliio se u zgradu Jakšlćeva uiica 8. Primanje u tome odjeljenju, — po predhodnoj prijavi u izvještajnom odjeljenju, — biće od 9—12 prije podne, a od £—6 poslije podne. Marijan Vatijević u Kragujevcu. Kao što smo javili priredio Je poznati atleta Marijan M a t i j e v i ć na 30. septembra i 1. oktobra u Kragujevcu dvije predstave u dobrotvorne svrhe. Junak je

lz Like bto ovaj puta osobtto raspoložcit, pa Je svoj poznati program prikaza^ rijetko savršeno. Prisutna gospoda časnici, a i vrlo veliko gradjanstvo pratilo je s vellkim zanimanjem vježbe i odobravalo junaku. I materijalni uspjeh predstave je bio velik, pa je Marijan Matijcvić darovao veću svotu novaca za austrijski Crveni Krst i za siromake grtada Kragujevca. Kako čujemo kani Marijan Matijević skorih dana'prirediti jednu predstavu u P a 1 a n c i. Otvaranje dobrotvornog bazara povodom imendana Nj. Velićanstva. Danas u 4 sata po podne otvortće Nj. Preuzvišenost na svečan način dobrotvorni bazar, te će se time proslaviti Imendan Njegovog Veličanstva. Za proslavu toga svečanog dana nije se mogao naći ljepši simbol, no što je otvaranje ovako humanog 1 preduzeča. U vezi s ovom svetkovinom prodavaće se na življira uglovima i uiicama grada kao zvanično znamenje toga dana crno-žute i bijelo-crveno-zelene trake. Za ovo patriotsko djelo stavile su se na raspoloženje dobrovoljne bolničarke rezervnih bolnica „Brčko* i „Brno" II. Cijena je jednoj traci: za časnike 1 kruna, za momčad 30 helera. Računa se na živo učešće. Direkcija c. i k. poštanskog i brzojavnog ureda za 1 Srbiju odredlla je fondu udovica I siročadi u ratu palih vojnika 3 000 kiuna. Na ovom plemenitom daru izriče se ovim srdačna hvala.

Idući broj našega lista izići će u četvrtak o podne.

narođiia prtvretfa. Popis Ijudstva i stoke od 10. jula 1916. oT zaposjednutorn podrućju Srbije. Jednoj uredjenoj upravi potrebno je bezuslovno, da ima pou.iJane statističke podatke o pojavama gomiJa javnog i pri•vatnog života, da bi za svoj upravni rad mogla imati preglednu i pravilnu osnovu. Nedostatak takve statistiđke osnove I morala je austro-ugarska vojna uprava, kad je primila u ruke upravu osvojenog podrućja Srbije, u toliko više osjetiti, što su se u tim predjelima uslijed dugih ratniii meteža i dogadjaja, koji s tinre stoje u vezi, prilike od vremena posljednjeg popisa Ijudstva i stoke u godini 1910. znatno izmijenile. Reziultati tih popisa nijesu mogli biti upotrijebljeni za svrhe sadanje uprave; oni su s jeđne strane bili već zastarjeli i nijesu obuhvatali cijelo upravno podr'učjel a s druge strane je u medjuvremenu stanovništvo i po broju, društvenom sloju I starosti pretrpilo bitne promjcne, tako isto i za brojno-stanje stoke podaci od godine 1916. nijesu davali nikakvu osnovu. Iz tih razioga je vojna glavna gubertiija bila prinudjena, da u vremenu od 10. do 15. jula 1916. naredi popis stanovništva. a time u vezi i prebrojavanie stoke u zaposjednutom području Srbije; ovoi je imao da izvrši statistički ured vojne' glavne gubernije. Za organizaciju popisa Ijndstva i stoke bila je mjerodavna sadanja administrativna podjeia zaposjednutog područja Srbije. Austr'o-ugarsko zaposjednuto područje, koje je podijeljeno u 13 okruga, iznosi u cjelokupnom svom prostoru okruglo 3,083.000 ha, od kojilr 2,388.000 dolaze na; stare okruge Srbije, a od prilike 695.000 ha na ar'banaške okruge. Kako je cjelokupni prostor Srbije prije bukareškog mira iznosio 4,830.260 ha, to se pod austrougarskom upravom ne nalazi puna polovina tadanje Srbije, dokle se njen ostali veći dio nalazi u bugarskom upravnom području. Cjelokupno područje Srbije, koje je Austro-Ugarsku zaposjela, ravno je od prilike dvadesetom djelu austro-ugarske monarhije bez Bosne i Hercegovine i iznosi približno polovinn prostor'a, koje irna gornja i donja Austrija (3,180.739 ha) ili Tirola i Voralberga, odnosno odgovara prostoru tri županije peštanske. P. S. K. Krasso-Szoreny i Hunyad (3.094.900 ha), ili približno polovini prostora Erdelja (5,724.200 ha); arbanaški okruzi sami nešto su manji nego li Salzburg (715.330 ha) ili županija Hunyad (778.300 ha). Od 13 okruga, kojl sastavljaju zajrosjednuto područje, nalatri se grad Beograd, sa okrugom koji obuhvata njegovu najbližu okolinu, i drugih 9 okruga u starom srpskom području, druga tri okruga, Mitrovica n/K., Novi Pazar i Prijepolje pripadaju arbanaškom zemljištu, koje je bukareškim mirom pridobito. Okruzi su podijeljeni u 54 kotara, koji osim grada Beograđa obulrvataju još 853 opštine. Opština je najmanja administrativna jcdinica i dijeli se jfo pravihr u mjesta. Pri uredjenju vojne uprave zadržata je po mogućstvu predjašnja administrativna podjela; sadanjih 10 okrnga zaposjednutog područja, bez arbanaških okruga, odgovaraju dakie, izuzimajući okrug Beograd 1 Kriiševac, potpuno istim okruzima srpske uprave; iz predjašnjeg beogradskog okruga spojen je predjeo najbllže okoline samog grada n jedan okrug, a ostatak saćinjava okrug Beograd-okolica, dokle je pređjašnjl kruševački ckrug, prlsajedinjenjem 3 kotara Bačine, Jagodine i Rekovca, starog moravskog okruga, koji pripada inače bugarskoj upravnoj oblasti, i isključenjem kotara RažanJ. iamijenjen u svom domašaju (Svršiće se).