Београдске новине

Izlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: ■ Beogrado I u krajeviir.a z posjednutim od carsko i kraIjevskih četa po cijeni od ■ Hrvatskoj-Siavoniji, BosuiHereegoviol i Dalmadji po cijeiri od . tzvan ovog podruija . . .

61

8 h 12 h

Pretplata: za 1 tnjesec u Beogradu I ■ krajevima zaposjednutim od car&ko i kraijevsklh £eta K 1*58 ■ Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovinl I Dalmacjji K2'40 Izvan ovog područja . . . K3'—

Oglasi po cijeniku.

Uredntttvoi BEOGRAD, V'uka Karadžiča ul. 10. Telolon broj 67. — Uprava, primanjo ogiasa I prctplate: Kneza Mihajla ul. broj 38. Teleion broj 25.

Godina II.

Novo rumunjsko odstupanje u Erdelju. Zestoke pješačke borbe na primorskom frontu.

RATNI IZV3ESTA3I. Izvještaj austro-ugarskog generalnog stožera. Kb. Beč, 12. oktobra. Istočno bojište: Na vulkanskoin klancu propadoše rmnunjski naleti. U oblasti Brašova natjeran Je protivnik da odstupi u pravcu graničnih klanaca; zadnjih dana privedeno jo ovdje od zarobljenika 18 časnika i 639 Ijudi, zaplijenjen ie jedan teškl top, 5 mašinskih pušaka i mnogo ratnog inaterijala. I u g6rgenyskim planinama I s obiju strana gornjega M o r i š a (Marosa) slomljen je rumunjski otpor. Na-' še čete gone protivntka. Istočno od ZI o t v i n e u istočnoj Oalicijt odbijen je jedan ruski nalet. Talljansko bojište: 1 juče, trečega dana kako traju žestoke pješačke borbe na južnom krllu primorskog bojišta, naše su se čete održaie prema bujnim provivničkim napadima. Odbijeni su svl talijanski napadi sjeverno od V i p a v e I južflo od te rijeke do Lokvice. Istočno i južno bd O p a t j e s e I a protivnik je zadobio prostora. Pala mu je šaka N o v a V a s. Dalje na jug prema morskoj obali on je u više malia prodro u pojedine koinade fronta, alt je stalno opet Izbacivan. U borbi su se opei odllkovale čete iz alpinskih kraieva. Broj zarobIjenih Talijana popeo se na 2.700. Na pojedinim mjestima k o r u Š k o g l 11r o 1 s k o g fronta, slabija neprijateljska odjeljenja vršila su bezuspješne pokušaje napada. Na P a s u b i u, gdje Je naš položaj juče sa Cosmagona povučen na greben B o i t e, dan i noć prošli su mlrnije. Jugoistočno bojlšte: Kod našlh četa nije bilo zna'ajnijih dogadjaja. Zamjenik giavara generalnog stožera pl. HOfer, pođmaršal. Izvješlai turskog glavnog stana Kb. Carigrad, 11. oktobra. Kavkasko bojište: Na desnoin krilu predstražarski sukobi i laka topnička vatra. Na lijevom krilu odbili smo pokušaje prepada i na- . pada neprijateijskih. Sa ostalih frontova nema značajnijih dogadjaja. Crveno knjisn o RumunjsKoj. Austro-ugarska vlada prikupiia Je 1 lzdala u takozvanoj crvenoj knjizi oko 100 najvažnijih dokumcnata, diplomatskih izvještaja i drugo, o dogadjajima u Rumunjskoj od početka svjetskoga rata, pa do stupanja Rumunjske u rat. Iz ove zbirke prije svega može se utvrditi dvoje: Prvo, da se držanje Rumunjske još od početka svjctskoga rata u sve većoj 1 većoj mjeri kosilo sa saveznim ugovorom, što ga je ta država imala sa Austro-Ugarskom, a drugo, da je grof C z e r n i n anstrougarski poslanik u Bukareštu, kojemu su po stupanju Rumunjske u rat sa izvjesiifc strane upućene najžešće optužbe i sumnje, potpuno opravdan i ispravan u svakom pogleđu. Iz dokumenata se vidi da je ovaj diplomata iz dana u dan najtačnije obavještavao svoga ministra i da je takoreći do na dan tačno predškazao ruinunjsku objavu rata monarhijl. I ime se obara pretpostavka, da je rumunjskoj dvoličnosti poŠIo za rukom da Austro-Ugarsku iznenadl svojom objavom rata. Ova crvena knjiga, isto kao i crvena knjiga izdata u svoje vrijeme o Italiji, predstavlja najinteresantniju političku lektiru. Orof Czernin ilustrovao je sa dva jedinstve-

na portreta, kako ih najbolji slikar ne bl mogao bolje i zgodnije sKlciratl. Ta su dva portreta orikaz karaktera dvojice ijudi: rumunjskog kralja Ferdinanda i ministra predsjednika Jona Bratiana. čovjek u ovome slučaju prosto oklijeva da upotrijebi riječ karakter, jer kod ove dvojice nalazite toliku mješavinu niskosti, podlosti, gramzivosti i kukavičluka, sve osobine koje predstavljaju čistu suprotnost pojma o karakteru. Naročito moralna slika kraljeva pokazuje obilježia tolike moralne niskosti i propalosti, da čovjeku mogu uliti samo gadjenja i prezira. Ova je slika sve drugo, samo ne slika jednoga kraija, kakav treba da bude, a zbllja se ne može rećl da je groi čzernin namjerno od kralieve slike načinio takvu karikaturu, jer su dogadjaji pokazali da ta slika zbilja odgovara stvarnosti. što se Bratiana tiče, to nikoga ne može začuditi što barun Burian smatra da je izlišno, da od toga čovjeka u opšte očekuje kakve god biio predrasude moralne prirode. Minisiar predsjednik — naročito u RumunjskoJ, kojom se ne upravlja demokratskl nego u stvari demagoškl — može se uvljek izgovarati na moć narodtiog mnljenja i stotinu drugih razloga, koji bi ga primoravali, da svoju politiku oprcdjeli makar 1 mimo postojećih ugovora. Osim toga, on zna da mu je svakoga dana data mogućnost, da dade ostavku i da ustupi svoje mjesto driigome, koji bi poveo i drngu politiku. Prema toijie, mnogobrojne laži Bratianove ne teže Bog zna koliko. Ali za to se do sada od kraljevskih riječi mnogo više očekivalo. U naimanju ruku toliko, da su takve riječi ravne riječima čovjeka, koji zadatu riječ identifikuje sa cijeiom svojam ličnošću , koji pri zadatoj riječi ost^je, koji bl prije pao, nego Ii što bi je prekršio. Kralj Ferdinanđ rumunjskl od sviju Ijudi, koji su do sada sjedili na evropskim prijestoijima, ne samo da najmanje liči na kralja. već se može reći da ne liči nl na čovjeka. Kralj Ferdinand izjavio je docembra mjeseca 1914. godine grofu Czcrninu, da je on nesposoban za izdaju, a ako bi je počinio, on bi sam sebi izgledao kao potpuno propao čovjek, čast prije svega i preko svega, rekao je on, takvo nevjerstvo ne bi panitlla istorija, I t. d., i t. d. Maja mjeseca 1915. godine pri- i znao je, đa je talijanska objava rata izdajstvo i rekao je da će sve učiniti, što je u njegovoj vlastl, da ostane neutralan, ali da vjadari ne niogu uvijek postupati onako, kako bl oni litjell. U septembru iste godine, doveden u škripac od austro-ugarskog poslanika, on naredjuje, da se povuku trupe. koncentrisane na austro-ugarskoj granid, a ova naredba — ma da iu jo izđao jedan kralj — nikada nijc izvršcna. Još krajem jula ove gfcdine, on uvjerava austro-ugarskog poslanika, da je on apsolutno istoga inuljenia kao njegov pokojni stric, kraij Kuroi, ::li da doduše nenia onoga autoriteta, što- ga ie imao njegov prethođnik. Mnijenje kralla Karola, o kojemu ie ovdie rijeČ, ollčava se u riječima, koje Je, tada već 'eško bolesni stari kralj j 3 . tncm prLkcm izgovorio. Rekao je nainie: Ako bi italija napala Austro-Ugarsku to bi biia svinjarija (sic), za koju jedan člnn doma Hohenzollerna ne bi bio sposobnn. A na kraju kraie /a k vuendija -a krunskim savjetom! Kraij se izgovara na Bratiana, a Bratfaau. koji je još neposredno prije krunskog snvjcva blo dao časnu riječ, da če cs ntl neutral n, izgovara se na kralja! Mora se reći ća ni krali, nl njcgov ministar prcdsjedniV: kanda nijesu imali da izvojuju veiiku borbu sa svojom savješću. Jedino od čega su zazirali, biia Je bojazan, da će oni pri po-

djeli monarhije, sa kojom su cni računali kao sa svršenom stvari, ostati praznih šaka, a porcd toga još i rnnogo opravdanija 'ojazan, da oni neće moći na kraju krajeva strpati svoju pljačku u džep bez vetikih žrtava u krvi. Da^nije tako, oni kao uslov za svoje stupanje u rat ne bi tražili da im se garatjtuje zaštita njihovog zaledja protiv Bugarske i uslov, da ne moraju objavitl rat I NJemačkuj. Ovi se usiovl nijesu ispunili, a rna da Rumunjska iz kukavičluka nlje obiavila ra’ Njemačkoj r njemačke batine za to ipak nijesu izostale. Požnjela je zasluženu nagradu politil/a straha, slabosti, lažljivosti I lzdajstva, kojom su inisllli da ostvare narodne ideale. Bijedna pojava kraija Ferdinanda, koji traži sve nove izgovore za opravdr/ije svoje sopstvene slabostl, moglo bi izazvatl čak i sažaljenja, kad ne bl izazivala nehotice gadjenje. Zbilja, Austro-Ugarska se ne može Bog zna kako ponositl ovim novim neprijateljem, ali se još nianje njime može ponositi četvorni sporazum, koji ga inora nazivati svojim saveznikom. Crvena knjiga diže poklopac sa jedne pomijare. Pravlla čisioće zahtjevaju da se ona zatrpa, a iirabre savezuičke čete vaijano ispunjuju taj zahtjev.

njemafkl Rdchstsš. Velika debata o spoljnoj politlcl. Produženje zakOnodavuog per ! j°da. Kriv*čni poshipak protiv Liebknechia. — Bassermannov izvještaj. — GovOri vodja i predstavnika stranaka: Spahna, Scheidemanna, Bassernianua, Nauma 11 na, grofa Westarpa, Davida i dr. Kb. Berltn, 12. oktobra. Reichstag je predao odboru prijedlog o obustavljanju krivičnog postupka protivu — 'iiaHstičkog poslanika L i e b k n e c h t a za vrijeme sesij'e. Primljen je na sviina čitanjima zakonski prijedlog o produženjn zakonodavnog perijoda reichstagovog. Započeta je rasprava o spoljno-političkim pltanjima. Kao prvi gOvorio je B a s s e rm a n n kao izvjeptilac glavnoga odbora. Bassermann u svome govoru veli: Rasprava u odboru odnosno spoijne poiitike bila je povjerljive prirode. On samo može utvrditi, da je o svima pitanjima detaljno raspravljen o. NaroČito je podrobno govoreno o ratnom položaju,. za koji se može reći, da je u svakom pogiedu zadovoIjavajući i da uliva najbolje nađe. Odbor se bavio politikom B r a t i a n ovom, koja je u svakom pogledu išla ua p r e v a r u kao i politikem r u munjskoga kralja I svijii dogadjaja koji su doveli'do rata sa Rum u n j s k o m. Oovoreno je o položaju u neutralnlm državatna, naročito u Q r č k o j, pri čemu je ođato dostojuo priznanje i siinpatija mušknm i ndlučnom afžahju kraija KoiiStantina. — Odbor se podrobno bavio pitanjem ratnih sredstava, pri čeniu je naravno u prvom redu posvećen interes pitanju o p o d in o r n i c a m a i ratu pod tnorein. Savjetovanja o tome pitanju sa sviju strana su se rukovodiia patriotskim Lnteresom ali do sporazuina nije moglo doći u odboru. Što se tiče debate o tome pitanju u otvorenoj sjednici reichstaga, to je odbor riješio sa 24 protiv 4 glasa, da se Reicbstagu preporuči, da se uzdrži od raspravljanja toga pitanja u otvorenoj sjednicl, pošto nije moguće to izvršiti, a da se ne nanese štete nacijonalnim interesirna. Odbor je blo ispunjen osječajima divljenja i zahvalnosti prema vojsci i floti. Priznajući zadobijene uspjehe. on I dalje s punim povjerenjem g'eda u susret razvitku stvari. S p a h n (centar) u ime cijeloga reichstaga odobrava kanceiaru, što se tiče priznanja radu njemačkih I savezničkih vojski. (Živo odobravanje). Veli: Moralna snaga naših čefa i njihova vjera u pobjedu nepokolebijiva je. Protivnici će najzad uvidjeti besmislenost svojih neprekiđnih napada. Mi ćemo pobjediti i do kraja izdržati ne samo prema spolja, već i u privrednoj borbi doma. U odboru je detaljno iznesfeno da imamo još dovoijno rezervi u Ijudskom materijaiu i da je naša industrija u stanju, da u pogiedu oružja i municije zadovolji I najveću potrebu. Imamo dovoljno sirovina. (Odobravanje). Uspjeh zadnjeg ratnog zajma pokazuje čvrstinu našeg privrednog žlvota. Scheldemann (socijal-demokrata) vell da su njemački narod 1 nje-

govi saveznlcl, od posljcdnjeg kancelarovog govora na ovaino, opet dali na bojištima novih dokaza o svojoj nepokoljebivoj životnoj snazi. Na neprijateljskoj se straui raspoloženje održava pomoću izazivanja pretjeranih nada. Nadajmo se da će se i oni otrijeznlti i da će i na protivničkoj strani pcbjediti razuin. Mi ćemo po najboljem znanju i umjenju pokušati da doprinesenio tome. Zaštita otadžbine minimum je ciIjeva, koji se moraju postići. U produženju svoga govora S c b c i d e m a n n veli: Ono, što je francusko treba f r a nc u s k o da o s t a n e, što je belgljsK o da o s t a n e b e 1 g i j s k o, a što je njemačko da ostane njemačlco (socijal-demokrate odobravaju). Govornik se obraća protivu neodgovcrnog rovenja raznili larmadžija protivu državnog kancelara. To je strah od neprekidnog rašćenja demokratije, ne tiče se u stvari ni najmanje rata, nego proti nove orijentacije, koja je stavljena u izgled. Mi želiino, da vlada organizuje svu odbranbenu snaga, aii u isto vrijeme da radi neprekidno na miru. (Živo odobravanje socijal-đemokrata). Vodja narodnih liberala B a s s e r mann istlče izvanredna. djela vojske i flote. Mi idemo, rekao je, punim pouzdanjem u susret borbenom toku u trečoj godini rata sa čvrstom voljom da se rat pobjedonosno okonča. Mi odobravamo izjavu državnog kancelara, da je E n g 1 e s k a naš glavni neprijatelj i da se radi okončanja rata moraju preduzeti sva pogodnn sredstva. Govornik zahtjeva, da se ukine poliiička cenzura, koja je postala nesnošijlva; žell u mnogim stvarima novo orijentisanje. Njemački če narod poslije rata s pjavom tražiti da se otklone izvjesna dosadanja ograničenja. Rezultat posljednjeg ratnog zajma daje dokaza o pravilnostl njemačke financijske politike, a tako isto o slozi njemačkog naroda i riješenosti da izdržl do koračne pobjede (živo odobravanje). Naprednjak Naumann čestiia njemačkim i austro-ugarskim četama na pobjedi nad Rutnunjima. Ko djela naše braće i austro-ugarskih ćeta posmatra sa izvjesnim krltikovanjem, taj predvidja, da je austro-ugarska oružna sila imala u početku rata da zadrži najveće i najsiLnije nadiranje ruskiii rnasa u južnoj Poijsko], u vremenu, kada ruski kolos nije bio još sbmljen. Mi se tnožemo radovati, što je odlučnom i punom poštovanja mudrošču cara F r anje Josipa u sporazumu sa njemačkiin carem vrlio\Ti,o zapovjedništvo na istočnoj granici dobilo svoju jedinstvenost. Na taj smo način dobili živl čovječji bedem protivu ogromnog prodora, koji se tieprekiđtio sa istoka pokitšava. Govornik naglašuje, da nije nikako znak slabostl, kad se govori o tome, da u cijelom narodu, kao i svima drugim narodima koji se bore, postoji težnja za povračajem ređovuih prilika (odobravanje). Ali kad n a m se n e daje mir, onda o s t a j e m o i dalje hrabri za ljubav mira. U toj hrabrosti svl smo složnk i pored svih nesuglasica. (Zivo odobravanie). — Konzervativac prof \V e s t a r p izjavijuje, da hl Jedna Stranka ne želi produženje r a t a z b o g r a t a, all pitanje može biti samo o onom miru, — pa ma rnorali i sto godina ratovati — koji će osigurati buđućnost. Oovornik se obraća protivu S c h e 1 d etnanna, kojl hoće da Francuska 1 Belgjja ni stope zemlje ne ibgube. Ono, što smo ml krvlju osvojili, zadržačemo u svojoj ruc! dokle je potrebno, da bi se osigurala b u d u ć nost Njemačke. Ođnosno ratil s podmornicama, mi smo razvitkom dogadjaja u sviitja zemijama samo pojačani u uvjerenju, da je neograničenost rata s podmornicama neophodno potrebna, da bi protivu Englcske što prije izvojevali pobjedonosni inir. Sto se pod novim orijentisanjem razutnije, to je d e in o k r a t i s a n j e, te će odnosno toga kanzervativcl i posiije rata zastupati gledište, đa su osno/c monarhije, autoritet i disciplina, sjajno oprobane (odobravanje na desnici). — H a I e m (njemačka frakcija),' izjavljuje, da će za unutarnje reforme biti vrijeme tek poslije završenog pobjedonosnog rata. — j I a a s e, (predstavnik socijaldemokratske radničke zajednice, socijalističkiii desidenata), govori protivu bezobzirnog rata s podmornicama, apeluje na državnike, da obustave to mrcvareuie. — D a v i d (socijal-demokrata) ističe jednoduštiost u težnji za mirom. Odnosno rata s podmornicama tražl da se pošiuju o p r a vdani interesi neutralnih. Kad neprijatelji dodju do uvjerenja, da se Njemačka ne može uništitl, tada će se tnir ostvaritl (odobrav. na ljevici). — Poslije ovog govornika je debata zaključena. — Bassermann pod-

nosl izvještaj o prijediogu odbora, di se glavni odbor i u vremenu kad reichstag nije na okupu saziva radi savjetovanja o stvaTima spoljne politiko i rata. — Poslije ovoga je sjednica zaključena, a iduća je za sjutra zakazana.

Rot no msru I pod morem. Podmornice na američkoj obali. Kretanje brodova u zagroženoj oblastl. Kb. London, 12. oktobra. ,T i m e s“ doznaje iz N e w-Y o r k a da se u zagroženoj zoni na američkoj obali nalaze oko 20 parobroda. U veliko su zabrinutl za sudbinu dvaju brodova, koja su danas trebala da stignu ovamo. U prkos opasnosti od triju njemačkih podmornica da* nas je iz Ne\v^Yorka krenuo t a 1 i j a n s k i putnički parobrod „Dante Allighier.i' sa 400 putnika. Brod je naoružan sa t r i brzometna topa. Zvanična njemačka izjava. Kb. Berlln, 11. oktobra. Nasuprot tvrdnji i nazorima neprijateljske štampe o njemačkim podmornicatna u amerikanskim vodama, doznaje W o 1 f f-ov ured sa nadležne strane, da se trgovački rat u amerikansklm vodania vodl po njemačkim odredbama. Po tim odredbama zaustavlja se i pregleda trgovački brod, posada u putnicf se sklone u sigumost, pa se tek tada pod izvjesnim pretpostavkama, na primjer, ako se na njemu nadje zabranjena roba i ako vojni položaj isključuje mogućnost dovodjenja toga broda u kakvu luku, istl potopl. Nije dakle istina, da se trgovačkt brodovt potapa|u bez prethodne opomene. Na vijest ,Reuter“-ovu, kao da se amerikanske vlasti plaše koinplikovanih pitanja o neutralnosti zbog operacija njemačkih podmornica u blizini amerikanskog kopna, ima se primjetiti, da njemački ratni brodovi imaju pravo, da svuda na otvorenom moru krstare i vode rat, a da če se pri tom najsavesnije poštovati granična prava neutralnih država. A da se na amerikanskoj oball mogu krišom udesiti stanlce za snabdjevanje njemačkih podmornica, u to neće vjerovatl ni jedan uvidjavan Amerikanac. Imaju 11 njemačke podinornice tajnu stanlcu u Amerlcl? Kb. New-York, 12. oktohra. Prema Reuterovoj vijesti, u američkim krugovima istaknuto je pitanje, da II Njemačka na američkoj obali ima bazu za svoje podmornice. Ministarstvo pravde izjavilo je da o tome nema nikakve dokaze. Ministarstvo mornarice uputilo je bezžičnim stanicama opomenu, da će biti zatvorene, ako se ne potčine cenzurl. Bezžične stanice dobile su naredbu, da sve nepovotjne izvještaje zađrže. Admiral Cleaves, zapovjednik torpedske flotlle Izjavio je, da se njegovi časnici u tome slažu, da je u nedjelju samo jedna podmornica, vjerovatno ,U 53*, bila na poslu. Posada parobroda ,Kingston“ nalazf se vjerovatno na jednom brodu, kojf plovi prema zapađu, a kome je svakako branjeno, da pošalje bezžične vijesti o spa* Šenju. Sve se više množe vijesti, da negdje na obali postoji baza za podmornice. JuČe se rasprostrla vijest, da se u Q e o r g e sb a n k u, Južno rta C o d o, nalazi baza za podmornice. Torpednjačl ,Samson* naredjeno je da otplovi u zaliv B u z z a r d, jer se čulo da se tamo nalazi jedna podmornica. Izjava uorveške viade. Kb. Christianija, 12. oktobra. Ministar spoljnih poslova uputio je štampl saopštenje, prema kojem je norveška vlada već stuplia u pregovorc sa njemačkotn vladom povodom slučajeva, u kojitna su u posijcdnje vrijeme potopljeni norveški brodovi, a niie iasno, da li su poštovatie sve postojeće mcdjnnarodne odreJbe za spasavanje posade. Jednovremeno je njemačkoj vladi skrenufa pažnja na raspoloženje norveškog naroda, izazvano već i raznim vijestima, da su posade u malenim brodovima ostavljene same sebi u iedenom moru. Norveška vlada je stekia uvjerenje, da njemačke pomorske borbene snage postupaju sa norveškiin brodovima sasvim onako, kao I sa drugim neutralnim brodovima, koji nose ratnu kontrabandu, i da njetnačke podmornice, ploveći Iedenim morem, ne uzimaju svoj put kroz norveške vode niti se dotiču norveške morske obiast’. Norveške vlasrl nisu do sada ništa saznale, što bi ovom uvjerenju protivno bilo. Ukupni norveški gubicl od podmornica. Kb. Christianija, 12. oktobra. Ukupni gublci Norveške u brodovima do danas iznose 171 brod sa ukupno 235.000 tona. Opet jedan norveškl brod. Kb. Chrlstlanlja, 12, oktobra. Norveški parobrod ,B I rk* torpedovan je u Sredizemnom moru na putu za M a r s e 111 e.