Београдске новине

Sirana 2.

14. oktobra 1916.

Beogradske Novine

d o v a traži još 1 razoružanje obalskih i pristanišnih u t v r d J e n j a. kao isavezničkl nadzor nad pojedinim pristaništima. Važna savjetovanja u Atent. Kb. London, 12. oktobra. Neposredno po predaji ultimatuma od strane saveznika, održat je ministarski savjet, koji je trajao dva sata. Odmali poslije toga kralj, koji je auiomobilom bio došao iz T a t o j a za 'A t e n u, održao je u dvoru konferenciju sa ministrom predsjednikom, koja je trajala pola sata. Na ovoj su konferenciji učestvovali i ministri unutrašnjili djela i mornarice. U devet sati u veče kralj se odvezao u palatu prrnca Nikole u Kefisiu, gdje ga je očekivao princ A n d r i j a Pozvat je engleski admiral P a 1 m e r I minisiar mornarice. Poslije toga razgovora, kralj se opet u deset sati vratio u A t en u, gdjp je održao novu ministarsku sjednicu, a u ponoči je otiŠao u T a t o j. Poslije toga održat je u ministarstvu mornarice opet ministarski savjet, kojemu je prisustvovao admiral P a I m e r. A u jedan sat u jutru do tri sata održaia je treča minJstarska sjeđnica. Grčka vlada pristala. Kb. Milano, 13. oktobra. ,,S e c o 1 o“ javlja, da je grčka vlada več prlstala na predaju flote i ustupanje pristanišne pozicije u P i r ej u, a rimski ,,G i o r n a 1 e d‘I t a II a“ javlja, da su i tražcne željezničke pruge več predate. Grčki odgovor. Kb. Lugano, 13. oktobra. Po jednoj ateuskoj vijesti „Agencije Stefani“ odgovorila je grčka vlada na ultimatum francuskog admirala Fournlcka da s pogledom na kratak definitivan rok, mora da protestuje protiv formulisanih zahtjeva, ali bez obzira na to, da se s pogledom na nužnosti, izazvane silom okolnosti, pokorava zahtjevima, Grčkl đobrovoljci već stupili u borbu. Kb. Solun, 13. oktobra. Kako javlja ,,H a v a s“-ova agencija, došao je jedan bataljun grčkih dobrovoljaca prvi out u dodir s neprijateljem izvršivši izvidnička preduzeća. Višc stotina grčkih mrnarskih vojnika stigll su ovdje iz Atene 1 dočekani su s oduševljenjem. Bugarska vijest. Kb. Sofija, 13. oktobra. „Bugarska Telegrafska Agencija" javlja, da su kavalski gradjani dostavili gradskim vlastima energičan protest protivu vijesti venizelfstičkih listova, po kojima su bugarske čete tobož izvršile pokolj nad tamošnjim stanovništvotn. U protestu, potpisatom od innogobrojnih tamošnjih nrvaka, izjavljujo se bojazan, da te klevete mogu u Grčkoj da Izazovu brižnju I pogriješno mnljenje o položaju grčkih predjela, posjednutlh bugarskim čotama. Grčko-maćedonska vlada. (Naročiti brzojav „Doosradsikih Novlna".) Lugano. 13. oktobra. General Zimbrakakis položio je zakletvu pred soluuskim trimnviiatom (Venizelosom, Konburitisom i generalom nauglisom) poslije čega ie naimenovan za ministra vojnog nove maćedonske države. Govori se da će R eg n 1 i s biti minisrar f'nancije. Mnogl kralju vjcrni činovnici otputovali su iz S o 1 ti n a. Venlzelos namjerava da sjedištc privremcne vlade preseli u M i 111 e n u. 8.000 Francuza u Pireju. (Nnročiti br/ojav »Beogradskih Noviaa«; Haag, 13. oktobra, ,Nieuwe Rott. Courant* javlja, da je n Pireju iskrcano 8 000 francuskih vojnika. Predate (orpednj :če stavljene su na raspoloženjc n.iodnoj niaćedonskoj vladi radi sprovodjenja vojnih transporata.

R#t w Rumunjskom. Leiaćkl napad na prlstanlšte u Konstanci. Kb. Berlln, 13. oktobra. W o 1J f o v ured javlja: 9. oktobra u noćl o oct 10. njetnućke pomorske letilice uspi^Sno bu gadjale mske trsnsportne brodove b prhtmiJtu u Konstanci. Prijedlog o zaplijenl Imanja. Kb. Amslerdum, 13. oktobra. Po jednom ovdaSnjem llstu javlja ,TIncs* iz BukareSta, da su vlsstl u Bnkajcitu predložile, da se zaplijeni strana imonm u prljestonlcl, kako bl se tim pljenom »udmirlle irtve, počlnjene zeppeiinskim naudima. Rot na moru I pcd moram. Odgovdr Wllsonov. (Nnrnčiti brro.av /Bcogradskih Nov:na*j Ltigano, 13, oktobra. ■ vdsnnjlm sporazuinnim krugovlma n bb govorl o olirom tonu odgovora fr isoutivog entcHll, Naroćito o tome, do je bet tkakvog uzroka izjavio, d« on ne rpi nikakvu mjcfiavinu entente i đa će, ako edna neutralna podmornica bude oStećena tiniti za to ententu odgovornom.

WHsonove konferencije. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«J Ženeva, 13. oktobra, W i! i o n je imao dug razgovor sa berlinsklm poslanikom Gerardom a za tim sa parlsklm američkim poslanikom. Španija i podmornički rat. Kb. Madrid, 13. oktobra. U senatu izjavio je ministar-predsjednik R o m a n o n e s, da ne može da odgovori na jednu interpelaciju o torpediranju španskih brodova. Ali je obećao, da će odgovoriti docnije. Mlnistar-predsjednik preporučio je levantinskim brodarskim preduzećima, da iz patriotskih obzira uspostave brodarski saobraćaj. Engiesko-iraticiiska eskadra za američku obaiu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna'*.) Rotterdam, 13 oktobra. „Dai 1 y News" javlja, da ie Jedna fraiicusko-engleska eskadra otišla za američku obalu, da otjera njemačke podmornice. Potopljen španski brod. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina“.) Zuricli, 13. oktoi^ra. ,,Tagesanzeiger" javlia, da je u gibraltarskom moreuzu jedna engleska krstarica, posl.'je sukoba izmedju obostrane posade potopila španski brod „Santa A nn a“. Pojedinosti još nema.

FrenuisKo-enžleska ofenzivfl. Francuski izvješiaj. Kb. Paris, 12. oktobra. 3 sata po podne: Južno od Somme f u Woeuvru obostrana topnlčla djelatnost. Na ostalom frontu noč je prošla srazmjerno na miru. Francuske letilice su uspješno nočas bombardovale željezničku stanicu kod Vigneullesa. 11. s a 11 n o č u: Sjevemo od S o ni m e a zapadno S a 111 y-S a i 11 i s e t nešto smo napredovali. Južno od S o m m e velika djelatnost obosiranog iopništva. Nikakve pješačke djelatnosti. U Vogezima sino sretno izveli jedan ispad, kojim smo zarobili zarobljenika. Naše topništvo gaujalo je tvornicu zagušljivog plina u blizini M (1 h 1 h a us e n a. Zapažen je tamo veiiki požar, Engleski Izvjcštaj. Kb. London, 11. oktobra. Večernji Izvještaj: Preko cijeloga dana ncprijatelj je žestoko tukao artiljerijskom vatrom naše po'ožaje. žaustavljen je neprijateljski pokušaj napada sjeverno ođ C o u rcelette. Naše je topnštvo tuklo neprijateljsku pješadiju, koja se opet pribiraia poslije povlačenja.

Austro-Usarska. Eksplozlja u Pešti. (Naročitl fcrzoiav „Beogradskib Novlna*'.) Budimpešta 13. oktobra. Danas prije podne dogodila se u jednom skladištu u bllzmi iančanog mosta jedna eksploziia. Tamo sm,ešteni sanduci sa kapsiama za dječhe pištoije ekspiodirali su i ubdl jednog bosanskog vojnika, druga dva lica teško su ranjena.

tljsmsčka. Nj'emački Relchstag. Krivični postupak protivu poslanika Liebknechta. Kb. Berl n, 13. oktobra. Pri raspravi o prijedlogu „5 o c 1 j a !demokratske radnezajednic e“ kojim se traži, da se za vrijenie ove sesije prekine istražni zatvor i krivični postitpak protivu poslantka LI e b k n e ch t a, riješeno je, da se ođ zastupnika državnog ksncelara zatrsže akta o postupku protivu Liebknechta. Drugi prijedlog socijal demokratske radne zajednice, da se odbije izdavanje Liebknechtovo na sudjenje tvrdjavskom sudu thornskom, p r i m 1 j e n j e. Vojnl položal. (Naročitl brzojav sBeogradskih Novina«; Budimpešta, 13. oktobra. „Pester Lloydu* javljaju iz Berlina, da tamošnji vojnički krugovi vrlo optiraistlčki sitde o vojnoin položaju. Sve se jasnije pakazuie Hindenburgov plan, da sc prvo skrši Rurauntska. Izmišljcnl glasovi. Kb. KOln, 13. oktobra. »K&lnische Zeltung* piSe: Glasovi kojl se rasorostiru iz neutralnih država, kako tobož piedstoji zaključenje zasebnog mira sa Rusljom, potpuno su ncosnovanl. RUJlJfl. Ruskl izvješta). Kb. Petrograd, 11, okfobra, Sa zapadnog bojišta nema značajnijih dogadjaja da se javi. Na dobruđžanskom bojištu obostrana topnička vatra 1 tzvldjačka ^djelatnost. IzgorelH tclegratska stanica. Kb. Wardd, 13. oktobra. Telogrsfika atanica u Aleksandroveku ižgorjela je I zatnljenjcna vojnlm telc-

Boibe u Haćeđonljl. Nov rusk) transport. Kb. Solun, 13. oktobra. Havasov ured javlja, da je ovamo prispjeo nov transpori rusklh trupa. Enjlesku l Rusljo. Izjava jednog njeniačkog po1 i t i Č a i a. Konzervativni, poslanik u reichstagu i Član glavnog cdbora reichslaga Hohlendopf izjavio je uaročitom dopisniku budimpeštanskog lista ,,A z Est" o stanovistu ' svoje stranke prema spoljnoj politici Njemačke izmedju ostalog slijedeće: Naš je ratni cilj jedan pošten ntir, koji će onemogučiti, da se i docnije skiapaju protivu nas savezi i da budemo napadnuti. Za to nant je potrebna čvrsta strategijska linija, kojtt mi proširenjem našib granica moramo postići. To želmo mi i našim saveznicima. Učasnici u svjetskom ratu bore se, to je naše uvjerenje, svi za E n g 1 e s k u F r a n c u z i tako isto kao i T a 1j an i, naročito Rusi. U interesima E ngleske leži njibova pobjeda, ali I njiliovo o s 1 a b 1 j e n je. To je tako nesumnjivo, da mi o konačnom rezntdtu moramo doči do ubjedjenja, da se upravo i mi borimo za interese E n g 1 c sk e. U tom se pogleđu Rusija nalazl u istom stanju u kome smo i mi. Mora li to tako biti? Zar se u zajedničkim nevoljama i zajedmčkim opasnostima ne bi mogli naći zajednički interesi? Pravi intcresi Rusije stoje u suprotnosti sa interesima Engleske. Ratni je cilj Rusije izlaz usredozemnomor e. Ma koliko se govorilo o tome, da je izmedju Rusije i Engleske postignut sporazum u pitanju Dardanela, mi ipak irnamo y.tisak, da je baš to ona tačka, od koje kad bi se pošlo, mogao bi se naći izlaz iz ineteža ovog svjetskog rata, Ovdje se ukazuju mogučnosti novih zajedničkih interesa izrnedju središnjili i 'sstočnili država Evrope, koji se iz krvavog meteža ovog rata sve više ispoljavaju. 1 kad zajednica inreresa postane obostrano cpšta, koja se udaljavanjeni Engleske od voda i predjela istočne Evrope i zapadne Azije može ocrtati, onda dobrc posijed'Oe nebi mogle izostati. Dosadanja politika njemačke države blla je u suprotnosti sa našim gledištima, s tuga joj mi nismo mogli ni pokkmiti povjerenje. Ali možemo predpostavitl, da je u tom pogledu nastupila velika promjena. To za naše držanje može biti mjerodavno. Mi smo mišljenja, đa će se do početka javnog pretresa razbistriti stanje izmedju nas i državnog kanoelara. Englgska! kolonfle. Asquithov govor, Izjava britanskog premijeia povod om d ebat e {creditu od 300 ir.il i jn,a tunti, Kb. Lotiđon, 12. oktobra. Ministar predsjednik A s q u i th podnio je donjem domu prljedlog zakona o vaarednom kreditu od 300 milijuna funti. Tom je prilikorn rekao đa ovaj kredit povišava ukupno za tekuču finansijsku godinu na 1350 milijuna funti a ukupnu sumu kredita od početka rata na 3132 milijuna funti. Dnevni su troškovi' sađa oko 5 milijuna funti. Jzdaci za vojsku nešto su se smanjili ali izdaci za municiju stalno rastu. Što se tiče kredita saveznicima i koionijama budžet je prekoraćen, ali se nađa da parianienat neće žaliti baš ovaj izdatak, koji potiče iz staranja za saveznike. Odnosno ratnog poiožaja rekao je Asquith u giavnom ovo: U zapadnom Egipt u Senusi su prinudjeni na neaktivnost. Na solunskom frontu saveznici su znatno pojačani Rus nia i Talijanima i pokrcnuli su akciju u skladn sa operacijama Rumunja i Rusa u Erdelju i Dobrudži. Engiezi su prešii preko Strurae, a na lijevom su kriiu Srbi, Francuzi I Rusi tukii Bugare, zauzevši Lerin. Ovdje saveznici ne samo da su Bugarima nanijeli teškdi gubitaka, nego su ih i spriječili da prebace čete na sjever. Na kraju svoga ekspozeja rekao je Asquith, da se rat ne smije zavišiti miroro, koji bi predstavljao bezčasteći kompromis, polutanski krpež. Saveznički su ratni ciijevi poznaii, To da tražimo, dužni srao sjenima poginullh. Nas ne niKovodi žudnja za osvjeiom, već pravo na satisfakciju za prošiost a garancija bezbijednosti za budućnost. Nova odiučna Izjava LIoyđ Gedrgova. LloydGeorge ostaje pri svojoj r a n i j o j i z j a v i. Kb. London, 12. oktobra. Reuterov ured javlja: Odgovarajućl libcrainom poslanlku Holku, koji je kritikovao poznatu Lloyd Georgovu izjavu jcdnom amtričkom novinaru, rekao je Lioyđ George da je on samo ponovio ono ito je toliko puta jzjavlo A s q u i t h. Intervcnđja u korlst mira u sadaSnjem momentu značila bi triumf Njemačkc 1 propast Engleske. Onod svoje ranije izjave ne povlači nljednu jedinu riJ e č. (Odobravanje). U. toj izjavi on nije rekao svoje ilčno m i S1J e n j e, več miftljenje cjelokupne vlade, vojnlčkih krugova i sviju saveznika, (Odobravanje). Postojala je vrlo velika potreba, da se da onakva izjava. Maršal French na samrt 1 . (Naročlti brzolav „Bcofcradsklb Novina'*.) Rotterdain, 13. oktobra. Londonski brzojavi javljaju, da je uiaršal F r e n c li na izdisaju.

Subota r

Za opštu vojnu obavezu. Kb. Rotterdam, 13. oktobra. ,Nieuwe Rotterdamsche Courant* javlja iz Londona: Irska unionistička stranka usvojila je na jučerašnjem skupu rijeftenje u korist uvodjenja vojne obveze u Irskoj.

ItdlljD. Talljanski izvješta). Kb. Rim, 11. oktobra. 10. ov. mj. poslije odgovarajuće topničke pripreme, liaša su odjeljenja napala na neprijateljske položaje na P a s u b i u. U odsjeciina C o s m a gn o n i Sette Croci naši su prodrii u neprijateljske rovove, pa su zarobili 175 tirolskih carskiii lovaca, medju kojima šest časnika; zaplijenjena je jedna mašinska puška. U t r a v Ig n o 1 s k o j dolini, a poslije demonstrativnog karaktera na C i m a B o c h e, izvršiše jake neprijateljskc snagc napad iia haše položaje na drugoin c o 1briconskom visu. Napad je odbijen uz jakc neprijateljske gubitke. Naše je topništvo tuklo odstupajućeg neprijatelja. Isto je tako potpuno odbijen neprijateljski pokušaj napada na zapadne ixidine S e i f a Duž j u I s k og a fronta pojačana Tieprijateljska topnička djelatnost. Neprijateijsko topništvo gadjalo je G o r i c u, gdje ie pričinjena šteta na zgradama. Poginula su nekoiicina gradjanskiri lica. U malim sukobima na K r a s u zadobismo 43 zarobljenika. Juče neprijateljski letači ponoviše svoje napade na donjoj S o č i i izbacili su mnogobrojne bombe na lagume u gradu i drugiin mjestima iza fronta. Biio je troiice poginulih, nekoliko ranjenih i neziiauia materijaina šteta. Jedna naša vazdušna eskadra tukla je bombama nepr.jateljske položaje na Col Santo sjeverno od Pasub i a. Poslije odbijanja žestokog vazdušnog napada oni se vratiše u vlastite položaje. Aibaasko bojište: Jedno naše odjeljenje juče je zauzeio K1 i s u r u na Vojuši, jugo-istočno od T e p e 1 e n i j a. Noću u oči 9. oktobra pojaviše se u više rnaha neprijateljski ietači' nad A v I o n o m i izbaciše boinbe koje nijesu iziskivale žrtava niti su pričinie materjalne štete. »sa& đRapaKg;r erait i okmol Katoiička siužba božija. Sutra u nedjeiiu, 15. oktobra služiče se: 1. UKonakuu 8 sati sv. mis 2 za vojuištvo, kojoj imade pristup i gradjanstvo. 2. U župskoj crkvi (Poslanička ulica): u 8 sati služiče se sv. misa za školsku djecu, u 10 sati srpsko-hrvatska propovjed i pjevana sv. misa. U radne dane je prva sv. misa u pol 7, a druga u po! 8 saii. U mjesecu oktobru svaki dan po podne u pola 6 oktobarska pobožnost, kod koje se krunica moli. Posjeta u Mitrovici. U odgovor na onomadašnju posjetu odjelnog posadnog komandanta generai-majora baruna Bothmera i okružnog komandanta potpukovnika W o 1 f f a, došli su u Mitrovicu iz Prištine 8. ov. m. bugarski potpukovnik T a š k o v, major L a m b r e v, okružni načelnik V1 a h o v i predsjednik ooštine J o v k o v. Na stanici su Ih dočekaii predstavnici vojnih i gradjanskih vlasti. U menaži okružne komande bio je svečani ručak, na kojemu su generai-major barun B o t h m e r i potpukovnik Ta š k o v izmijenjali srdačne zdravice. Po razgledanju varoši, gosti posjetiše njemačku strugaru i predsjednika opštine F e r h a d-bega. Poslije toga gosti su se vratili u Prištinu. Potrebna ćebad. Opštini grada Beograda potrebno je odmah 35 ćebadi za pokrivanje konja, Pozivaju se svi oni, koji imaju traženu ćebad na prodaju, da se svojim ponudama obrate ekonomskom odjeljenju opštine građa Beograda, gdje će đobiti i sva osiaJa potrebna obavještenja. Nova cena šećera. Od danss su počele prodavnice životnih namirnica opštine grada Beograda, da prodaju šećer po novo odredjenoj cijeni po kilogramu od 2 60 kruna. Ova povišica odredjena je uslijed poskupljivanja šećera u glsvnom stovcrištu. Šećer se i dalje izdaje prema legitimacljama srazmjerno broju čianova u porodici. Kuponi za brašno. Uslijed nedostatka kupona za brašno za miesec oktobar, kotarevi opštine grada Beograda izdaju kao kupone za brašno za mjcsec oktobar kuponc, koji su bill odredjenl za kupovanje brašna za mjesec juli ove godine. Na tim kuponima plše: važi za mjesec oktobar, sa pečatom opštine grada Beograda i potplsom pojedinih starješina kotareva odbora grada Beograda. Ovi kuponi imaju potpunu vrijednost, kao i kuponi za ovaj mjesec oktobar. Mjere protivu podizanja cijena i falslfikovania životnih naiuirn'ca. Da bi se spriječiio podizanje cijcna životnim namimicama, koje su poČeie u poslijednje vrijeme bez ikakvog osnova naglo da skaću, a pored toga da bi se suzbilo i prodavanje faizifikovanih životnih namirnica, jtreduzete su sve mjerc, kojima će se stati na put ovom nepoštenom radu nesavjesnlh prodavača životnih namirnica.

Broj 242

I do sada su postojaie naredbe protivu podizanja cijena i lafzifikovanja žlvotnih namirnica, koje su najstrožije kažnjavale sve ovakve prestupe. Sada je Glavna Vojna Gubernija preduzela ponovo najstrožije mjere, da se suzbiie svaki nesavjestan rad u ovom pogledu. Neće se ni u kom siučaju uzeti u obzir izjava prodavca da nijc znao: da su namirnice hrdjave, da bi time izbjegao zasluženu kaznu. Da bi sc prodaja falzifikovanib i podražavanih po zdravljc škodljivih namirnica „ncznanjem'* prodavaca otklonile, uzeće se u obzir i § 326. srpskog krivičnog zakona, pored toga što su policijske vlasti ovlašćene, da u slučajevima nepredvidjenim zakonom po svome nahodjenju izreku najstrožije kaznc. I policija i kotarsko zapovjedništvo i opština grada Beograda, obratiće u buduće najstrožiju pažnju na podizanje cijena i falzifikovanje namirmca. Krivci će biti najsfrožije kažnjavani svima kaznama i novčano i zatvorom, oduzimanjem koncesija za rad ili isključenjem pijačnog pohodjenja.

ifsrsdaa priuredn. Razvitak i organizacija trgovine u Crnoj Gori. Pišu nam sa Cetinja: Kako je c. i k. vojna uprava kupila najvažmje prcdukte zemlje, kao vunu, kože, sredstava za štavijenje koža (tanin) i maslinovo ulje, tako su mogli trgovci prodati uz vrlo povoijne usiove vrlo znamenite količine tih artikla. Da sc pučanstvo snabdje s najva/nijim životiiim namirnicama, osnovano je za cijelu zemlju kod voine generalne gubernije odjeljenje za aprovizaciju — sada o;ijeljenje za robni promei, a za neposređni promet sa stanovništvom i trgovcima okružni nragacmi, i to na Cetinju, u Podgorici, Kolašinu, Baru, Nikšici’, Plevlju 1 Peći, koji opet imadu više iiiijala u svakom okružju. Iz ovih se inagacina prvo snabdjevaju opštine žitom, brašnom i solju za pučanstvo. Posto su detaljne cijene za ove magacine u čitavoj zemiji jednako ustanovljene. bilo je uspješno sredstvo za suzbijanje pretjerivanja cijena. Snabdjevanje 'rgovaca s robom iz aprovizacije i monopoiskim artiklima obavljaju isto tako ovi okružni magacini, koji trgovcu pružaju jedinu mogućnost, da se snabdju životnim naniirnieama. U koiiko dozvoljava otežavanja dobava životnih namirnica iz nionarhije, već se uvoze srazmjerno veiike koiičine robe, koja siuži aprovi^ioniranju. Molbe, šio sve više aolaze Ođ trgovaca za dozvoln za izvoz robe iz monarliije u Crnu Goru, šalje odjeljenje za robn promet na brzo riješenje kornpetentnim austrijskim I ugarskim centrainim vlastima. L' nmnariiiji su postavljeni organi, koji ima-( du služiti kao veza izmedju trgovačkog svijefa monarhiie i robniii prometnih centraia, odnosno trgovaca u Crnoj Gori. Tako su osnovane u Beču i Budimpešti ekspoziture robnih prometnih centrala, a njihov se rad prije svega sastnji u <ome, da upiivišu kod centralnih vlas'i, kad riješavaju izvozne, uvozne i provozne dozvoie, da daju upute i razjašnjenja interesentima i t. d. Kod ekspoziture u Beču postavijen je takodjer jedan zastupnik robnog promefnog oajeijetija vojne generaine gubernije u Crnoj Gori. Stoga se može sa zadovoljstvom konstatovaii da je uspjelo oživljavanje trgovačkog prometa i da se sve više i brže razviia.

Zflarafne sbjflfle. Objava. Važnost dobijauja zejtina iz koštica od voća zahtijeva skupljanje tih koštica. Središte za iskorišćavanje žetve osnovalo je u Travničkoj uiid br. 13, skiadišie zaskupljanje košttca, gdje če otkupljivati koštice od trešania, šljiva krupnih i sitnih, kajsija i bund e v a, koje moraju da budu o s u š e n e, od voćnih raesnatih dijelova očišćene i sortirane; i odmah pri prijemu plaćatl u gotovu i to: za košfice od trešanja, šljiva i kajsija 10 helera, za koštice od bundeva 50 helera za svaki kilogram. Koštice od breskve n e ć e se uzimat'. Pošto će se i najmanja količina otkupljivati, preporučuje se, da se naročito d j e c a upute na skupljanje košiica od voća. Koštice se imaju predavati sortirane po vrstama voča. Središte za iskorišćavanje žetve c. i k. vojne glavne gubernije.

O b j a v a. Unatoč javnom pozivu veliki dio stranaka hotimice nije dostavljenim ili platežnim naloztma za uporabn vodovoda I kanallzaciju udovoljio. Stranke, koje su ostale dužne prisiojbu za vodovod i kanaiizaciju, a plaćanje u obrodma im nije dozvoljeno, imadu istu u roku oćF8 dana na blagajni vodovodne uprave, Jugovića ulica 1. upiatiti. Po izminuću ovog roka biće u onim stanovima, čiji najamnici ove pristojbe uplatill nijesu, vodovod zatvoren i utjerivanje pristojba prlsilno Izvršeno.