Београдске новине

izlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne. Prodaje se: ■ Beogradu I u krajevlma za- _ , posjednutlmodcarskolkra* n n Ijevsklh četa oo ciionl od u 11

ijevskih četa po cijoni od ■ Hrvatskoj-SIavonlji, BosnlHorcegovini i DaimacUl po cijeni od 8 h Izvan ovog područja * . . 12 h

Oglasl po Cljeniltu.

Pretplata: za t mjesec u Beogradu i a krajeviraa zaposjednutim od carsko I kraljevsklh četa K 1*S9 u Hrvatskoj-Slavoniji, BosnlHercegovini I Dalmacjji K2'40 Izvan ovogpodručja . . .K3'—

UrednUHvo i BEOORAD, Vuka Karadžiča uh 10. Telefon broj 07. — Uprava. primanje oglasa I pretplate; Kneza Mlhajla ul. broj 38. Telefon broj 25.

Br. 245.

BEOGRAD, utorak 17. oktobra 1916.

Godina II.

Rusi odbijeni kod Dornavatre i Kirlibabe. — Strah u Rumuniji od proboja njihovos fronta.

RATNI IZV3ESTA3S. Izvještaj austro-ugarskog seneralnos stožera. Kb. Beč, 16. oktohra. Istočno bojište: Front konjičkog generala nadvojvode K a r 1 a: Na ugarsko-rum u nj s k o j grairici nema bitnijiii promjena položaja. Borba se i dalje vodi. Na tromedji, južno od Do r ti a-V a t r e potisli smo Ruse preko potoka N e g r a, pri čemu osladoše u našoj ruci jedan oficir, 217 Ijudi i 2 mašinske puške. Kod K i r 11 b a b e zarobljeuo je u posljednjim borbama 5 oficira i 1097 ljudi, a zaplijenjeno je 5 mašinskih pušaka; na Smot r e c u zarobljeno je tri oficira i 381 .vojnik. U oba odsjek’a propadoše ruski prctivnapadi. U oblasti Ludo\ve bavarski bataljoni zauzeše jedan neprijateljskl položaj. Front maršala priiica L e o p o 1 d a bavarskog: Na N a r a j o v k i, na najgornjem dijelu S e r e t a jugozapadno od B r od y-a imala je grupa vojski generalpukovnika pl. B oli m-E r m o 11 i-a, da izdrži jake napade. Neprijatelj je svuđa stizbijen uz velike gubitke. Armija gencral- pukovnika T e r s z t y a n s z k og siajaia je cio dan pod jakom ruskom artiljerijskom vatrom. S obje strane Z at u t c z y-ja pošla je neprijateljska pješadija ti napad, koji je naročito više puta ponavljan sjeverno od toga mjesta 1 vodjen s velikim rnasaina. Neprijatelj je i opet pretrpio težak neuspjeh. Talijansko bo.iište: U borbama kod S o b e r a zadobile su naše čete 2 časnika, 212 vo.inika i 3 mašinske puške. Jugo-'stočno bojište: Nema ništa da se saopšti. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. HOfer, podinaršal.

Osmn bltKa nn So£i. Završena je o s lii a b i t k a na S o č i. Poslije žestokih borbi od nekoliko dana odbijen je tahjanski nalet, upravljen na tjjesan front od ne mnogo više od 20 kilometara. U taiijanskim

rukama ostalo je jedno jedino selo Nova Vas — a za tu tekovinu morali su platiti tako skupim žrtvama, da je uslijed njih zastaia cijela njihova ofenziva. Da bi se već jednom postigao probcj austro-ugarskog fronta, kojemu Talijani več godinu i po dana teže, upotrebljena je cijeia druga talijanska vojska i đijelovi treće vojske, što znači od prilike 16 divizija. Na čelu ove napadne vojske, potpomognute i neobično jakim topništvom, nije više bio vojvoda od Aoste nego drugi jedan general, pa se tom promjenom u upravi kanda i objašnjavaju i neke promjene u načinu napada. Naime talijanska vojna uprava upotrijebila je ovom prilikom iste meiode kao Francuzi i Etiglezi na Sommi, a pješadija je u gustim masama bezobzirno gurana protivu položaja austro-ugarskih četa, da je čovjek mogao pomisliti da na tom frontu zapovijeđa general Brusilov. Posljedice ovoga sistema bili su strašnl gubitci i ratiije prekidanje ofenzive, nego što je to bio slučaj u ranijim bitkama na Soči. Osvojenje Oorice u prkos svim uaporima još nikako ne može donijeti TaliJanhna strateške koristi, jer austrougarski položaji drže se još jednako u prkos najintenzivnije bubnjarske vatre, a njihovi branioci pri svakom napadu vraćaju tajijansku pješadiju krvavih glaya. Talijanski pobjednički poliod, koji se već do sada toliko puta spotakao, mora se dakle opet odložiti. Talijatii se pri tome mogu tješiti činjenicom, da i Englezi. Francuzi i Rusi, stalno moraju da odlažu svoju definitivnu pobjedu, dok najnoviji saveznici, Rumunji đrhte za sudbinu vlastite zemlje. No propast ovog najnovijeg naleta na južno krilo austro-ugarskog fronta na Krasu ipak neće biti u stanju da ometa ratoborne talijanske političare u pozadini, da i dalje debatuju o potrebi aneksije sviju mogućih udaljetiih krajeva, a naročito da strasno zastupaju gledište, da sa opravdane talijanske, a neopravdane srpslte aspiracije na Dalmaciju. Uspjesi, koji bi se postigli u ovome raf.u m artiji isto će toliko malo prikriti vojničku nemoć Italije, i njenu nesposobnost da postigne makar i najbliže ratne ciijeve talljanske, kao i najnoviji talijanski pljačkaški poltod u Epiru. U strahtt. da će na kraju krajeva ostatl

baš bez ičega Italija se žuri, da bar što brže i što više opljačka obezoružanu Grčku, nesposobnu za obranu. Ovčn se politikom nadaju, da će se odižati u dobrom raspoloženju na.rod, kojemu su prije godinu i po dana obećah brzu i nekrvavu vojnu. Zeli sc-, da se skrene pažnja lali.ianske javnosti sa gUtvmli talijanskiT bojišta, gdjc je talijanska \ - ojska trebala da pokaže svoju pravu moć. Za Italiju isfo se tako kukavno svršilo drugo ljetc rata, kao god i prvo. Njene su snage izbačene iz Trentina, a izjalovili su se svi pokušaji, da se austro-ugarske čete potisnu sa položaja zauzetih prije četiri mjeseci pred Arsierom i Asiagom.Na Soči seTalijani iz dana u dan svevišekrvare, aznačaj zauzeća Gorice svakim danom sve većma gubi, što se više primjećuje da Tal jani apsolutno nijesu ti stanju da ga stiateški iskoriste. Prema tome talijanska djelimična ofenziva u potpunom je skladu sa sveopštom složnom ofenzivom si!a sporazuma, koja je na istoku, zapadu i jugu trebala da probije frontove središnjih sila. Ta zar Talijanima da podje za rtikom ono što nije pošlo za rukom Rusima, Francuzima i Englezima. Krizn u Grikol. Izjava nove vlade. (Naročitl brzojav „BeOKradskih Novina ‘.) Lugano, 16. oktobra. Atenskl đopisnik milanskog „Corriere della Sera“ javjja 13^ t. mj.: Ministar pTedsjednik L a iti b r o s izjavio ie zadovoljstvo, što je sporazum priznao vladu. L a m b r o s i njep.ov miuistar spoljnih poslova, Solokostas, uvjailiKi su poslanike sporazuma, koji su ih posjetili, da njihovo ministarstvo nije ni ukoliko poliitčko, nema nikai og spfernljenog mišljenja i da je gotovo da savezmcima ulcaže one garancije, koje su sporazumnim trupama potrebne. Ateua još nije okupiraua. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina".) Kirlsruhe, 16. oktobTa. Švajcarski! listovi dobili su preko Parisa ovu vijest iz Atene: Savezničke trupe do sada nijesu vojnički posjele Atenu. Samo su se iskrcala jača francusko-engleska odjeljenja, koja su potrebna za oštrije čuvanje poslanstva sila spora'z'uma. Rot so RumjtKoni. Akcija za spasavanje Rumunjske. (Naročiti brzojav ..Beograđskih Novina’*.) [ Ženeva, 16. oktobra. „Journal de Gćneves" saznaje da su sile sporazuma pod izvjesnim okolnostima voljne da preduzmu poveću akciju za s p a s a v a ti j e R u m u n j s k e iz nezgodnog vojničkog položaja, u kojemu se ona sada nalazi. Prvi je i glavni uslov za ovo, da operacijama ne rukovodi rumunjski generalštab, nego jedan u tu svrhu sastavljeni ruski gene-

% Erdeljsko bojlšte.

ralštab. Ruska će vojska produžiti svoj front prema jugu u Erdelj a rumunjska će se vojska ograničiti na odbranu domovine. Pored toga Rusija će pojačati svoju vojsku i u Dobrudži. Evaktiaciia zapadue Rumuuiske i Bukarešta ? (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Ziirich, 16. oktobra. ,.Tagesanzeiger“ javlja, da će se raii održanja veze izmedju Rumunij e i R u s a veliki d i o R u m u n i j e izinedju E r d e 1 j a i doujeg D u u a v a, uračnnavajući ovamo i r u m u n j s k u prijestonicu, i s p r a z n i t i. Po vijesti lista „Ruskoje Slovo“ preneti su već izBukarešta u S e v a s t o p o lj državne arhive i m e t a 1 n a g o t o v i n a. # Francuski komanđant rumutijske vojske. General Berthelon dolazi u R u m u n j s k u. (Naročiti brzojav > Beogralfsliift Novinav Ženeva, 16. oktobra. , Petit Parisien“ saznaje, da će dolaskotrt francuskog generala B e r t li e 1 o n a nastupiti promjena zapovjedništva u Rutnuniji. Kralj će biti vrhovni zarovjednik vojske a Berthelon njegov lični savjetnik. Pesimistički ruski glas. (Naročiti brzojav sBeogradskih Novina«) MalmO, 16. oktobra. „Utro Rosiji" saopštava iz J a š a, da se borbe na e r d e 1 j s k o j granici produžuju i da se svakolika rumunjska vojska nalazi u odstupanju. Kao najopasni;e smatra se položaj druge armije. Opasnost, da neprijatelj probije, vrlo je velika poŠto ima u rukama najvažnije karpatske kiance. Ulaskom Rumunije u rat postao je borbeni front za Rusiju tnnogo duži, te joj stavlja i mnogo veće terete.

Francusko-ensiesko ofenziua. Franeuski izvjššl'ii. Kb. Paris, 15. oktobra. 3 sata po podne: Jučp su južuo od S o m m e Nijemci pokušafi nekoliko protivnapada protivu položaja, koje-su Francuzi u toku dana osvojili. Oni su topničko* vatrom rastjeTani, nijesu sc mogli ni približiti našim redovima. Održali smo i utvrdili zadobijcni prostor.

\'azdušna borba: — Porcd oblaka, koji su na 300 tnetara do zemlje dopirali, i guste magle, koja je letače primoTala da lete u najvećoj visiui od jedva 300 mctara, imali su naši lctači većeg uspjeha ne-, go što sc od lijih inoglo očekivati. Jcdna se letilica vratila izbušena 11 a 200 injesta od kuršuma. Prililvom posljednjeg bombardovanja Mauserove fabrike u O b e r nd o r f u oborio je narednik L n s t e r y ođ američke dobTotvorne letačke eskadrila svoju petu njemaćku letilicu. 11 sati ncću: — U predjclu Somino velika topnička djelatnost i rad iavidničkih odjeljenja. Broj juče zadobijenih z;irobijenika popeo se na 1100 ljudi, medju njima 19 časnika. Inače ništa važnog. Engleski Izvještaj. Kb. Loudon, 15. oktobia. Kao rezultat uspješne borbe, naši su Tedovi jutros sjeverno od G u e u d e courta pomaknuti unaprijed. Neprijateljsko topništvo bilo je u živahnom djelovanju izmedju Les Boeufsa i Co< u r c e 1 e 11 e, tako isto u susjedstvu doline Ancra. Neprijatelj je jutros sjevernio od N e u v e-C h a p e> 11 e rasprskao jedfiu minu, koja nije učinila nikakve štete. Za posljeduja 24 sata zadcbili smo 44 zaiobljenika, medju njuna 2 časnika.

NJflffiatKs. Naprasna suirt švedskog posianika. (Naročiti brzojav rBcogradskih Novinato Berlin, 16. oktobra. Priiikom naprasne smrti švedskog poslanika u Berlinu, grofa T a u b e veli „V o s sli s c h e Z ei fj u n g“: SmiNt grofa Taube, koju mnogo žalimo, ništa neće promijeniti u odnosima izmedju Šveds k e i N j e m a č k e. pošto su ti odnosi vrlo č v r s t i. Grof T a u b e je u skladu sa svojim kraljem zastupao gledište da su Njemačka i Žvedska upućene jedna na drugu. Neka da Bog da jednoga dana budemo u mogućnosti da ovo, što rekosmo za švedsko-njemačke odnose, možemo da kažemo i za odnose izmedju naše domovine i N o T v e š k e.

Grad l oKGiico. Samoubistvo. 14. ov. tnj. izvršio je samoubistvo vješanjem u vrbaku biizu poiicijske ribarske stanice pješak Eduard S v o -

Podlistak. Brusllovllevo vojsKo. Ellta ruskih Ivojnlka. Jedan njemački ratni dopisnik daje svome listu interesantan opis o tome, kako je pripremljena, sastavljena i uvedena u borbu vojska, kojom je general B r u s 11 o v u junu ove godine poveo svoju veliku ofenzivu. U ovome svjetskom ratu ni jedna od zaraćenih država nije fevršila tako džinovske vojničke pripreme kao Rusija, kada je organizovala podlogu za svoju veliku ljetnu ofenzivu ove godine. Grozničavi rad u ruskoj pozadini počinje već u vremenu kada su austronjemačke čete stajale pred B r e s1L i t o \ s k o m. Valjalo je prije svega 'izravnati strahovite gubitke u Ijudstvu. Ta borbe, počevši od proboja kod G o r l i c a i kod čuvene kote 419 blizu il’ a r n o v a, pa do B r e s t-L i t o v s k a, progutale su blizu 700.000 ruskih vojnika, koje u mrtvim, koje u ranjeniin i zarobljenicima. Još avgusta mjeseca prošle godine pozvata je cijela regrutska klasa od 1917. godine. To je bio ruski vojnički pođmladak, koji bi i onako sada imao da stupi u vojsku. Pczivanje te klase dalo je ne man]e od jednog, i po milijuna vojnika; ona je sačinjavala jezgro nove vojske, pa su ti vojnici za to i vrlo ozbiijno cbučavani. Njihova je obuka trajala do neposredno pred sam početak junske

ofenzive. Ta je obuka prema tomu trajala čitavih devet mjeseci. Ali to nijesu bili regruti. Pozvati su pretekli obaveznici iz klase 1915. godine, a pored njiii još šest godišta pučkog ustanka drugog poziva. No i to nije bilo sve. Dotle su bili oslobodjeni od vojne službe svi jedinci i oni, kojima su sva ostala brača bila na bojištu. Ta je privilegija sada ukinuta i ti su Ijudi pozvati, te je Fme opet dobiven ođlični vojnički materijal, sve mLad^dravi ljudi od 20 do 26 godina, za koje je predvidjena obuka od šest do osam mjeseci. Ma da je »a taj način dobijen grdan vojnički materijal, i ma da pozvati obaveznici pučkoga ustanka ni u kome slučaju nijesn biii stariji od 38 godina pozvati su još i ljudi, koji su imali takozvanu ,,bijelu kartu“. Ti su Ijudi isprva bili potpuno oslobodjeni od siužbe na frontu kao i cd svake vojne službe u opšte. Ti su Ijudi odredjen^za službu u pozadini, u garnizonama i etapniin komandama, tako da su tamo zamijenjivali druge obveznike, koji su na taj način postali slobodni za upotrebu na bojištu. Sve je to ukupno sačinjavalo džinovske brojeve, kako ih je mogla izbaciti samo Rusija. To je bila nepregledna masa, koju je valjalo iyediti, raspodijeliti, odjenuti i obučavati. Ruska je vojna uprava prije svega izvršila detaljan ,,inventar“ o tome, šta joj je još preostalo poslije strašnih borbl u Ijeto i u jesen 1915. godine. Vojnici po-

ćeli su se vraćati iz bolnica i sa bolovanja. Ovo su sve bili iskusni vojnici, koji su niogli nadoknaditi oskudicu u nižim činovima. Na brzu ruku otvoren je veći broj škola za rezervne oficirskc pripravnike. Kurs u ovim škoiama trajao je tri mjeseca, a u njih su se osim ijudi sa akademskom ili svršenitn stručnim obrazovanjem primali još i inteligentniji podoficiri, zatim obvezr.ici, koj su bili svršili šesti razred gimnazije, a koji su već prije toga bili vojnički obučavani. Pored ovili škola, iz kojih su učesnici izlazili kao oficirski pripravnici („praporščici". zastavnici), otvoreno je još i škola iz kojih su kandidati izlazili neposredno kao rezerVni oficiri. U ove su posljednje škole primljeni samo svršeni maturanti i studenti, koji su već prije toga bili vojnički obučavanl. Prosti vojnici, koji su se u borbama bil' odlikovali. proizvodjeni su za desetare (,,efrajtore“) i kao takvi upućeni su u podoficirske škole. Na taj je način popunjen podoficirski kadar. Tako je dgromna masa postepeno dotjerivana i istesavana u jednu organizovanu veliku vojsku. Kada je došao Jan, kada je imala početi velika ruska ljetna ofenziva, bio je izvršen slijedeći l ad na reorganizaciji: Prvo su popunjavani razbacani korpusi od 1915. godine. Od ovih ni jedan jedini nije bio ostao poštedjen od velikih gubitaka. Osim toga formiran je neobično veliki hroj novih pukova, većinom na osnovu ranijih „opolčenjskih" batalju-

na. Svi fi pukovi bili su nosili brojeve od 400 pa na više. Za svaki od njih naiazilo se kod njihovih kadrova u pozađini po 4000 do 5000 potpuno obučenili vojnika, koji str sve do odlaska na bojište stalno prođužavali obuku. Ti su ijudi, čim bi nastala potreba, odiazili na bojište bez pušaka, koje biim se izdale tek na licu mjesta. Kao što se zna, pri tim velikiin pripremama, Rusija nije bila upućena samo na viastitu snagu, več su tonie pripomogli i svi saveznici. Oni su prije svega davali municiju u izobilju. Iz J ap a n a poslata je grdtia artiljerija, a jednovremeno i veliki broj artiljeriskih cficira. Francuska je poslala veliki broj pioniera, a osiin toga i mnogo letilica poved onih francuskih letiiica, koje su se još od prije nalaziie na ruskorn bojištu. B e 1 g i i a n c i posiaše okiopne automoblie. Slve je to bio prvoklasni i odiično opremljeni tnaterijal. Brusilov ie mogao početi. Na pojedinim tačkama namjestio je naročito probane korpuse. To su bili takozvani „oklopni 14 ili ,.gvozdeni“ korovi, iii najtačnije ,,probojni“ korovi, jer im je zadatak bio da konačtio probiju austro-njemački front. U titn korovittia biio je samo takviii vojnika, koji su bar jedared bili odlikovanl. To su bili ljudi, na koje su se rjlhove starješine mogle svagda i u svakoj prilici pouzdati. Ljudstvo za ove korove bilo je većinom iz kazanskog, moskovskpg, tvjerskog i vladimirskog vojnog okruga, koje su obla-

sti bile čuvene sa dobrili disciplinovanih vojnika, koji su davali ruskoj voji sci. Njima je dodata još i preostala'elita od sibhskih streljačkih pukova. Njinia su stavljeni na raspoloženje najboIji oficiri i oficirski pripravnici. Kod njih su prikomaudovani najpouzdaniji podoficiri. Mora se reći, da je u tim korovima viadao vanredan vojnički duh znatno bolji no u mnogiin drugim ruskim vojnirn jedinicama. Takva je bila nova i velika ruska vojska sa kojom je prvih dana juna glavnokomandujući ruskog jugo-zapadnog frdnta general Brusilov otpočeo svoju veliku otenzivu. Uz nove vojnike upotrjebio je i nove borbene telinike, nove bar za rusko bojište, gdje dotle nije u tolikoj mjeri bila uobičajena dobošna vatra po francuskom sistemu. Taj je sistein Brusilov usavršio još I jednim svojim vlastitim, čisto Brusilovskim sistemom, time što, radi veće eiikasnosti, nije davao da se prekine dobošna vatra još ni onda, kada su već njegovi viastiti ljudi pretrčavali preko brisanog prostora. On je Često u mjesto streljačkih strojeva siao na juriš guste i duboke kolone u smaknutom poietku. Ovaj je sistcm doduše izazivao užasnc gubitke, ali u slučaju, kad bi Rusi prodrli u protivnički rov. uspjeh je naravno bio obilniji nego u slučaju, da su do rova dostigli samo obični, rijetki streljački strojevi. Primio je jo> ostale Joffreove metode kao na primjer takozvanu pregradnu vatru,