Београдске новине

Strana 2 .

20. oktobra 1916.

\ Đeogradske Novlne

Petak

Broj 248

se onaj istl Herkulov zidatak, pred kojim stoje francusko-engleske vojske u FrancuskoJ. Iz govora engleskog poslanika izbija sumorni refrain, da se za izvojevanje pobjede Imaju izvesti džlnovski zadaci, a da za njihovo izvodjeuje na sve strane ne dostaje snaga. To su predznaci objektivnijeg podcjenjivanja položaja, ali za sada tek samo predznacl, kojima se engleskl ministri neće dati zbuniti. No možda će 1 ministri promljentti držanje, kada se budu ostvariie bojazni, koje su izrazili Carson i Dillon. Krfza q Grfkoj. Manlfestacije u Ateni. Parada. — Dem onstracije pred pozorištem. — Ovacije američkom posianiku. Kb. Milano, 18. oktobra. Llstovi javljaju iz Atene, da je po završetku parade nad iskrcanim ljudstvom predatih ratnih brodova kraij je održao jedan dirljiv govor oficirima i matrozima, u kojemu im je zahvalio, 6to su mu ostali vjerni i obećao im da će lh zaŠtititi protiv svakoga, koji bi im zaprijetio. Posiije toga došio je po tvrdjenju tih listova do demonstracija protiv sporazuma. Kada 6e ćulo, da su se iskrcali francuski vojnici u Pireju i da su već 150 francuskih matroza sa dvije mašinske puške posjeli pozorište, jedna se poveća rulja iskupila na pozorišnom trgu, gdje se nalaze još i Narodna banka, glavna poštansko-telegrafska stanica i druge velike zgrade. Iz rulje ee začuše glasovi protiv četvornog sporazuma. Na to se pojavi jedno odjeljenje grčke konjice i grćke marinske pješadije, koji s nožem na pušci rastjeraše rulju. PoŠto su se bili pronijeli giasovi, da će Sjedinjene Američke Držnve intervenisati u korist grčkoga suvereniteta, izašla je jedna gomila manifestanata sa grčkim i američkim zastavama pred poslanstvo Sjedinjenih Država, gdje je priredila ovacije. Vlada je riješila da izbjegne sve, što bi moglo jzazvati nove konflikte sa sporazumom. U tu svrhu naredjeno je meilju ostalitn učestano krstarenje vojničkih patrola kroz grad. Pređ engleskim posianstvom. — Apšenja. — amerićki poelanik nije odgovorio na o v a c i j e. I\b. Atena, 18. oktobra. Reuterovured javlja o manifestacijama u Ateni nied,u ostalim: Manifestacije su priredili pristalice Gunarisove i rezervisti. Kada su prošli pred engleskitn poslanstvom, palo je nekoliko neuijuanih pritnjedaba iz gomlle. Izviždan je irancuski admiral Cournet. Francuske i engleske vGjne policijske vlasti uapsiše nekoliko najgorih larmadžija. Prtlikom inanifestacija pred američnim posl8nstvom, gdje je protestvovano protivu iskrcavanja (rancusko-engleske vojske, američki se poslanik nije pojavio. Prema londonskim izvještajima, došlo e do sukoba izmed,u francuskih vojmka grčke policije. Ministar-preds.ednik irnao je tom prilikom razgovor sa francuskim odmiralom. Ugnjetavanje Grčke. Kb. London, 19. oktobra. .Morning Post* javlja iz Atene 17. oktobra: Ministar predsjednik Lambros imao je duži razgovor sa francuSkim poslanikom, u koine je ovaj izjavio,

Ške. Njegova mati, grofica flandrijska, btla Je Hohenzollernovka. istoj porodici Sachsen-Koburškoj I istoj liniji pripada i bugarski kralj Ferdinand. Njeguva mati bila je princeza Klementina Grlcanska, kćerka Luja Filipa, franceskog kralja. Dakle kralj Ferdinand je rodjak orleanskog vojvoue 1 direktni potornak Luja XIII. I Henrika IV. I ruski car ima mnogo njema'ki!i rodjaka. Direktni predak cara jeste vojvoda Holstein-Gottorpski. Mati tnu je bila danska princeza. Oženio se je hessenskom princezoin, sestrom viadajućeg hessenskog vojvode. Ruska carica ima u njemačkoj vojscl svoje najbliže rodjake. i talijanska kraljevska porodica ima bližih rodjaka pod svima- zastavaina. Maii kraljeva, kraijica Margerita, kćerka Je jeiine saksonske princeze. Vojvoda Toina od Genove, kraljev ncćak, koji je na bojištu, brat je kraljice Margerite 1 prema tome sin princeze s«ksonske. Oženio se je bavarskorn nrincezom lzabelom, koja ima u njemaćkoj vojsci jednog brata, Jednog bratića 1 više rodjaka. Orčki kralj Konstantin pripada kućl Schlesvvig-Holsteinskoj, koja vlada u Danskoj. Oženio se je sestrom cara Villtna II., no sin je ruske velike knjeginje, krtfljice Olge, kćerke velikog kneza Konstantina. Princ OJorgje, kraljev brat oženio se je princezom Bonaparte. Najkritičniji je može biti položaj belgijske kraljice, koja pripada vojvodskoj liniji bavarske kuće a koja u vojscl osvajača svoje zemlje ima tri vrlo bliza rodjaka. Moglo bi se navestl još mnogo slu* čajeva izmedju zaraćenih vladajućih porodica. no spomenuti siučajevi jasno dokazuju, kako malo u ovome ratu utlće srodstvu kraljcva na tok stvari.

da su se francuski momari iskrcali zbog nemira pričuvnika, koji su se u nedjelju dogodiii, i neprijsteljskih demonstraciia u poned e!i»k. Sile sporazuma ne misle da posjednu grad, radi se samo na pojačanju redarstva. Ako se idućih dar.a ne dogode nikakvi neredi, iskrcane čete će se ponovo ukrcati. — Potpuno je izmišljena vijest, da je juče predata vladi nova nota saveznika. Grčke krstarice .Averov', .Lemnos* i ,K i 11 i s“ doveđene su danas na jedno mjeslo u blizini ukotvljer.e savezničke flote. Saveznici zahtjevaju od ministra saobraćaja, da im se stavi na raspoloženje 300 željezničkih vagona na pruzi za Larisu, a za potrebe saveznika u Maćedoniji. Ministar je pristao.

Rnt sa RumunjsKom. Rumunjska u opasnosli. {NaroČitl brzojav »Beogradslcih Novina«J Bern, 19. oktobra. General Berthant zaključuje u .PetitJournalu* svoja razlaganja s namjerama Njemačke protiv Rumun ske ovim rljećima: Ako se rumunjska vojska u Dobrudži održi protiv Mackensena, a da ništa dalje ne postigne, onda je Rumunjska u opasnosti, ako joj Rusija ne pritekne u pomoć i to ne za Dobiudžu, već za samu Rumunjsku. Stanje u Rurriunjskoj. Odnosi sa Rusijom. (Naročiti brzojav »Beogiadskih Novfna«; Stockholm, 19. oktobra. .K i j e v I j a n i n* javlja iz Braiie, da u Moldaviji vlađa veiika oskudica u namimicama. Veliki se broj stanovništva ishranjuje o državnom tro ku u narodnim kujnama. Neki listovi tvrde, da žetva kukuruza nije joS mogla biti dovršei.a. Dalje tvrde neki južno-ruski Iistovi, đa su izmedju Rusije i Rumunije izbile neke nesuglasice naročito zbog poštanskog saobraćaja iz Rumunije, koji sada ide isključlvo preko Rusije. Ova ga pak upućuje na cenzuru ođeskom geueral-gubernatoru, što grdno usporava i otežava taj saobraćaj. Engleska š ( ampa 1 francuska mi-ija. Kb. Manchester, 19. oktobra. „Manchester Guardian" pozdravlja odašiijanje francuske vujne iti'sije u Rumunjsku, pošto bi poraz Rumunjske bio v e 1 i k a n e s r e ć a za spora/um. Rusija bt u tome slučaju izgubila sve koristi, zadobivene osvajanjem B ukovine. Bilo bi potisnuto rusko Ujevo krilo InekoUko najbogatlJihruskih p r o v I n c 1 j a b i I e b i iziožene lnvaziji. Osim toga ostao bi sredlšnjim vlastima otvoren put zaBugarskulTursku, dc k bi veza južne Rusije s Balkanom bila zatvorena. To bl blla v o j n i č k a n e sreća prvog reda, a da se i ne govori o političkoj šteti. List predlaže, da se pritisak na zapadnom frontu olrži preko cijele zime, a jednovremenu, da se S a r r a 11 u pošalju tolika pojačanja, da on bude u stanju, da ]oš prije zime zauzme S k o p I j e. Najveći udar, koji bi se mogao nanijeti Njemačkoj bio bl. kada bi se ona mogla odsjeći od B a I k a n a. Neprijatan Incidenat pritikom dolaska Bertheilotovog. (Naročitl hrzojav „BeoRrađsklh Novlna"*.) Berlin, 19. oktrbra. Iz Stockholma javljaju, da je prtma izvještajima tamošnjih listova doček'francuske vojne misije sa generalom Berthellotom na čeiu bio h 1 a d a n, a đa se u kafani .Boulevard* čak dogodio jedan incidenat. Kako tvrde ti listovi, kada je genera! Berthellot ušao u tu kafanu, neki je rumunjski kapetan Mainescu počeo da grdi saveznike, tvrdeći, da su oni izdali Rumuniju, Mainescu je uapšen, pa je poslije opet pušien.

FrnncmKc-en?lesKa ofen/.va. Pobjeda !0. njemaćko vojske na Somrni. Kb. Berlin, 19. oktobra. Sva težina značaja borbe na S o mm !, koja se vodila 12. oktobra. a koju Je sporazum u svojim izvještajima nrećutao, može se ocijeniti po sadržini dnevnih zapovijesti vodja njemačkih četa, koje su u borbama učestvovale. Tako je bavarski prijestolonasljcdnik Rupprecht uputio glav. zapovjedniku četa, koje su se naiazile sjevemo od Somme. pismo u kome se vell: Vaša je Preuzvišenost sa svojim podčinjenim četama ponovo sjajnim načinom odbila najteže neprijateljske napade. Hvaia I najtoplije priznanje. Vrhovnl zapovjednik Četa, koje se borc sjeverno od Somme. Izdao Je 13. oktobra zanovijest, u kojoj porisj^ća na lzvanrednu žestinu neprijateljskih napada skoro na cijeiom frontu, Jer stt engieske divlzije. sastavljene iz pet redova, uvedene bile u be^b't radi pokušaja prodora. Francttske d’viziie. koie su se boriie kod S a i 11 y, popunjavane su djelomično svježim četama. O željezni z'd desete vojske razbili sn se 12 oktobra neprllateliskl nanadni talasi. MI smo sve «mše položaje čvrsto održalf. Pretrnljeni noraz od nenriiate'iskih napadača znači za našu nbranu kao p una pobjeda. Svakl će se prfpadnlk desete vojske s ponosom sjećat! 1?. oktobra.

Gotnilanje ranjenika u južnoj Franćuskoj. (Naročiti brzoiav uBeograđsklh Novln«* 1 J Zerieva, 18. oktobra. Ruski list .Zemščina* javlja iz Marseillea, da ; se u južnoj Francuskoj gomilaju grdni ranjenici, koje sa Soluna, a najviše sa Somme. Jedan viši vojni Ijekar u Marseilleu rekao je, da cijeni broj ranjenika, razmještenih po bolnicama u južn^j Francuskoj na l l | a milijon.

„ercmeu" nije potopljenu. Zabranjen list, koji je donio ovu vijest. Kako javija berlinska .Vosslsche Zeitung“, zapovjednik đruge vojne oblasti u Stettinu zabranio je tzlaženje tamošnjeg konzervativnog liata '.Pommersche Tagespost" i to sa slijedećom motivacijom. „PommerscheTagespost* donijela je u svome 231. broju od 12. oktobra 1916. godine napis pod naslovom „Uništenjs Bremena*. Po pojavi ovoga napisa, list je opomenut zbog prekoraćenja propisa o cenzuri. Sada se pokazalo dajevijestouništenju „Bremena* blla netaćna. Ta vljest nije doneta na osnovu kakvog teleguma, kojl bi pristigao uredništvu, već ju je ovo donijelo na osnovu izvoda Iz jednog plsma. Uslijed toga uredništvo nosi punu odgovornost za donošenje te vijesti. Sem toga Irce, od kojega je urednlštvo tu vijest dobtlo, nije bllo službena osoba. Nipis je izazvao uznemirenost kod stanovnistva. S toga se do dalje nareube zabranjuje izlaženje IIsta „Pommersche Tagespost*. Uredništvo tma bez Ikakvog dodatka u svome narednom btoju da objavt ovo saopštenje.* Ruslju. Veliki knez Nikoiaj. (Naročiti br.o av »Bcogradskili Novinn«? Stockholm, 18. oktobra. Kako javljaju iz Petrograda, veliki knez Nikolaj Nikolajević za sada neće preduzeti komandu nad vojskom u Dobrudži, vec će do dalje naredbe ostati na Kavkazu, pošto je obolio.

EnžissKa l Kcianlje. Irsko pitanje u donjetn domu. Kb. London, 19. oktobra. Reuterov ured j javlja: Redmond je u donjem domu podnio prijedlog, kojitn se današnji sistem vladavine u irskoj osudjuje. Redmond nrglašu.e opasnost, koja se naiazi u ptoduženju današnjeg sianja i traži c«1 vlade, da otklan.anjem sadanjih uztoka nezadovoljstava i neprennjenim uvodjen ern Hotiterula, stekne simpatije u cijeloj lrskoj. Na ovo su državm tajnik za Irsku t ministar predsjedmk A s q u i t h izjuviii, da se stvarno riješenje irskog pitanja rnože samo tada izvesii, kad se irske sstra> ke sporazumu o pitanje upravl :mja Irskom. 1 Lloyd George je nuglasio, da je potrebno, da sve stranke Velike Britanije i lrske ostave na stranu sporna pitanja i da svoju saradnju poklone opštem konačnom cilju. Pitanje ishrane u Engieskoj. (Naročitl Urzojav „iieogradskih Nuvina'*.) Rotterdarn, 19. oktubra. ,,Nieuwe Rotterdamsche Courant*' javlja iz Londona: Prilikotn jučerašnjeg otvaranja debate u donjem domu o eiJeni životnih namirnica rekao je član radničke stranke B a r n e t, da je v!ada u opšte s toliko usyučavanja preduzimaia svoje mjere, da su zainteresovani bili uvjek u poiožaju da preduzmu protumjcre, te tako'pubiika nije imala nikakve koristi od vladmih mjera. Govornik reče, đa ništa ne ozlojedjnje ijude tako jako, kao d/inovske dobiti. koje se stiču na račun sirotinje. On iražt odredjivanje cijene hljebu i odgovarajući dovoz mlijeka uz pametne cijenc. On izjavljuje, da je udruženje posjednika u zapadnoj Engleskoj izdalo nalog svojirn članovima, da bolje hrane svinje mlijekom, nego da ovo iznose na trg. Jedan sopstvenik u istočnoj Engleskoj prosipao je dnevno 30 galona mlijeka. Poslanik traži uvodjenje kazni za takve slučajeve i postavljanje jednog ministra za životne namirnice. Ministar trgovine Runciman dodirnuo ]e u svome odgovoru poglavito tri pitanja, koja stoje u tijcsnoj medjusobnoj vezi: kontrolu zaliha. povišavanje cljena i upotrebu trguvačke mornarice ra ratne ciljeve. Pravi uzrok povišid cije na leži u većoj potrošnji, dok su proiz-vodni Izvori manje izdašni. Engleska na žplost odista osjeća oskudicu u brodovlju. Sve je učinjeno, da se brodovi po mogućstvu brzo stave u službu. jer treba imati na umu, da je Engieska od početka rata koje od bure koje od neprijatelja pretrpila gubitak u brodovima. kojl su ukupno zahvatali više ođ dva miiijuna tona, a to je vlše nego tonaža cjelokupne francuske. španjolske ! talijanske trgovačke mornarice ukupno. U svakom slučaju Engleska mora Izbjeći, da dodje u potožaj blokirane nacije. Zato neće da čuje o hljebnitn I mesnlm kartarna lli druglm Izvjcštačenim mjerama, jer bfc time samo bil' u šteti ont, koji imaju najrnanje novava za nabavku životnih namirnica. Treha izbjeći racioniranje engleskog naroda prl nabavci životnih namirnica.

Grcfl I okolico. Odlazak general-majora Kuchlnke. Prillkom odlaska sa avoga sadanjeg poiožaja, tzdao Je komandant mosne brane I grada Beograda, general-major K u c hln k a zapovjest, u kojoj ae sjeća ovdašnje topnićke posade. ,Ona Je, veli se tu, poslije slavne borbe odmah pohitala, da upravo primjernim kulturnim radom ukloni tragove te borbe, pa je u tome postigla i bogat uspjeh, tako da danas 1 neprijatelj u najplemenitijem vojničkom siiiislu te rijeći hvaii .beogradskog topdžiju*. Fotosruflju u siužbl reflnnttKL Skoro svaka novinska vijest o kakvom zločiuu ili kakvoj ttesreći završuje se rijećima: „redarstvo živo traga za zločincem ili da pronadje uzroke nesreći*', a u većini slučajeva doznajento docnije, ,,da je redarstvu pošlo za rukom, da pronadje zločinca, odnosno uzroke nesreči". Svijet sit(atra ovo kao ncšto, što se šamo po sčbi razumije, a i ne pomišlja, šta su za sve to vrijeme zločinac i redarstvo činili Borba za prevlast izmedju redarstva i zloćitiaca da!a bi se još najzgounije sravniti borbom izmedju brodovskog oklopa i brodovskog topa. Oba, svaki za se, teže, da se koriste najmodernijirn tehničkim pronalasđma i da njima nadvladaju i Izigraju protivnika. 1 tako je redarstvena služba postaia tako reći nauka. Osobito poučan pogled u „radionicu“ redarstva pružio nam je 18. ov. mj. u veče u dvorani ovdašnje „Opere" g. Emil W r b a t a, asistent c. k. bečke redarstvene uprave, svojiin predavanjem pomoću svjetlosniit s!ika o ,,i otografiji u službi redarstv a“, za šta Imamo da blagodarimo dobroj volji c. k. bečke redarstvene uprave I njezinog predsjednika barona Ferdinanda Oerup a-B e s a n e z. Ovu b!agodarnost izjavio je naročito pred slušaocima časnik glavnog stožera prilikom predstave predavača. Odlične slike propraćale su za'nimIjivo predavanje o predjašnjoj I sadašnjoj primjernoj djelatnosti bećkog redarstva. o njegovom dornu i njegovim uredbama. Od raznili pomoćnih sred stava je fotografija najvažnije i najviše upotrebljavana. Skoro svaki dogadjaj, koji iziskuje djelatnost redarstva, daje posla 1 njegovom fotografskom odjeljenju. Za identifikovanje služe fotografije, Izradjene po metodi Bertillonovoj, a dragocjenu dopunu ovima daje daktiloskopija, jer ova omogućava nesurnnjivo identifikovanje osoba metodom, koji se osniva na faktu, da oblik crtica na vrhovima čovj.ečih ruku ostaje kod svake osobe nepromijenjen, počev od najranijeg djetinjstva, pa do starca. Jedna slika prikazala nam je čak mumificiranu ruku od prije 3000 gočlina, na kojoj su se te crte, tako zvane papilarne linije potpuno održale. Upotreba ove metode je najveća moć u borb! protiv zločinaca, jer svaki otlsak prsta koji ostane na mjestu djeta ili u njegovoj okolini, postaje izdajnikom njegovim, što su u ostalome potvrdile razne siike toga predavanja. I kod iznakaženja faisifikata bankovnih nota, papira od vrijednosti i dokumenata iRra fotografija važnu ulogu. To dolazi otuda, što fotografska ploča bolje ,,vidi“ nego čovječje oko. U drugom dljelu večera prlka/ao nam je predavač djeiatnost forografskog odjeljenja van uredovnih prostorija. Kod zločina Je radi iznalaska činloca-pored evenlualnih otisaka prstiju u najviše slučajeva zadatak fotografskog odjeljenja, da rekonstndsano starije djela zadrži u siici. Kao na sviin naučnim poijima, tako je i ovdje očuvanje i reprodukcija dogadjaja u svjetiostnim siikama važna potpora za poućna predavanja. Slikama, dobivenim pri demonstracljama, zborovima i gomilama, a kojima Je cilj, da se utvrdi s jedne strane držanje mase I pojcdinaca. a s druge strane rad redarstva, predavač je završio svoje vrlo zanimljive prikr.ze uz Iskreno odobravanje prepune dvorane. Junak Iz Llke u Palanci. Junak iz Like, Marijan Matijević davao je onomad u P a 1 a n c i dvije predstave, jednu za ćasnike, a drugu za gradjsnstvo; obadvije pređstave vanredno su uspjele. Ovih će dana Marijan davati predstavu I u Smederevu. Ispr&vak. Na našu jučeranju vijest, koja nam Je itlgla od redarstva, zamoljeni smo da ustanovimo, da gospoj ca Mlllca Kratić, koja itanuje u ulid Vojvode Bogdana broj 1, nije identična aa djevojkom lstog imena, koja je uapSena radi kradje. Uhvaćen papagaj. Na Siaviji je uhvaćen zelen papagaj, takozvanl azonsk! papagaj. Predat Je redarttvu, kuda njegov vlasnik može doćj po njega.

KORESPOHOEHCiJA. Gosp. JOVl JOVIClCU, Zeneva- Mnogo ram blagodarim na izvjoštaju, i lijepo vas molitn, da mnogo pozdravde Cedu, Žarka i goep. J«ftu, aa leljom da ili uskoro vi. dim. Cedin kompanjon nije u Beogradu- Ja »am dobro, u radnji Bam, gdje je svo u redu. Koljevićevi su dgbro. Va3 pozdravlja i moii da i u budućo izvještavate Kaja Vukoviće. va. Knez Mihailova 31- 16529.8 MILAiNU PREDICU, Ženeva. Novac 178, 72 kruna poslat preko Wiener Bank Vereina primila sam. Zahvaljuiem srdačuo, pozdrav. ija Draga Spasićka, Regierungsstr. 25, Jago. dina. v A- 934.8 Jovi Jovlčiću, Ženeva. Mnogo vam blagodarim na izvještaju za irtoga muža Luku Todorovića, obveznika zanatlijske ćete, II. poziva, drinske divizije. Molim vas da mu dostavite slijecjće: Drag! moj Luka! Budi mi zdrav, dobi!a sam od tebe 8 karata u kojima me pitaš kako sam prošla sa djetetom, imali smo diJete muško, po imenu Mihailo, živio je 3 mjeseca I umro je. Ostaal su djeca hvala Bogu zdrava, kao i oco ! rnajka. Rade, Zora, Cana, Miodrag i Ostoja uče školu. Veljko, Ljubica i Milica mole Boga za tatino zdravlje. Javi da li si ti i kum Jova dobili od Ljube Smiljanića po 250 din., koliko smo njegovoj ženi dali. Dragog kao i kum Jovu pozdravi. Pozdrav tvoja Mica L. Todorović, Užic e. A 943-8 G. Dragiću Soidatoviću, Zeneva. Javite mome sinu Kosti Maikoviću, da sam do sada primio od njega 220 kruna i od vas 880 krnna i da mi treba što prije poslati još novaca na moju adrestt: Mihailu J. Markoviću, inspectoru Ministarstva finansija u penziji, Valievo. Hvala na trudu. Pozdrav. S poštovanjem Mihajlo J. Ma rkovJć^^^AJMj^ Kelnrlch Krcnn-Kragiijevnc. Gdji. K. Fegeli, Švaicarska. Vašu kartu sam primila, kojom m.e izvještavate o mojoj dragoj dject da su zdravi, na čemu sam vam veonta zahvama. Moja kći Dr. Darinka prije mjesec dana premještena je za Novt Pazar po potrebi sluvbe. Javlja se i dobro joj je. Ja satn ostala u Kragujevcu, zdrava satn. Za nas neka ne brinu. Pozuravite moju milu djecu a vi gospodjo, primite srdačan pozdrav od Perside J. Krstića. K 361 Gosp. Jovi Premoviću, Zeneva. Odgovor na vaše pitanje. Molint la izvjestite moga muža Zivojina 'lornića, profcsura, da sam sa djeco.n zdra\a. Bata veliki i dobar. Novac sam u tri inaha. dobila 1201 krunu. Mnogo pozdrava, Darinka sa djecom. K 371 Majka traži sina. Pokorno moilm sve prijateije, poznanike i rodbinu tko bi šta znao za moga sina Miieuka Atanackovića, narednika djačl.e čete, 7. pukovske komande, da mi iav: prcko ovog lista. Ostajem blagođarna Jelena Atanacković, Topličina ul. Kragujevac. K 372 Gosp. Jeftimijadesu, Zeneva. Primila sam poslatih 253 Kr. preko V.uener Rank-Vereina. Srdačno biagodarim na dobroti i pažnji. Ruža udova pok. Tase Ivkovića, blv. kontrolora želj. direkcije, Palilula br. 22. Kragujevac. K 373 Srpskom konzu!u, Zeneva. Poslati novac 147 kruna 75 filira prtmili stno, preko Peštanske Komercial banke. Blagodari Tana Stanković Djamdjić sa djecom. Palilula br. 22. K 374 Gospodjl Zorki V!a ( ćkl, Zeneva. Oba vaša Izvještaja pročiral; smo, kartu od Vlaića dobili smo, a!i nismo hili u mogućnosti da vatn se ni ovim ni ma kojim drugim putem javtmo. Hvala vam. Milo nam je što su Ceda, Dragiša I Mijajlo zajedno. Izvjestite ih da snto svi živi i zdravi a naroćito Slavka sa djecom, Mica je sa zdravljem odlično. Milan je došao kući odmalt sa Lepom i Radom ide u školu. Izvjestite Božu za nas I neka nam se češče ‘avi, jer za djecu mnogo brinemo. l/viestite takodjer Djoku, da je Spasa sa Zagom ovdje neka ne brine. Ceda Mihajla Jovičiča Javio se iz Ceške kao zaroMjenik. Neka se Dragiša razbere za Cedinng mladjeg brata Miloša, koj! je otišao sa regrutima. Vas i sve naš© srdačno pozdravljamo, Stevan Gužvić, Topola. K 375 Srpskom Crvenom Krstu, Zerteva. Za gospodju Eleonoru Dimitriiević, Solun. Molim da primite moje prijateljsko saučešće u vašoj prevel'koj tuzf za gubltkom dobrog druga. Bcltt Kasidolac. K 376 Oospodinu Jovanu Premovku, 2eneva. Za pukovnika Masalovića. Mill tata. Molim te Izvijesti se, pa mi što skorije Javi za Cedomlra 2. Andrejevića poručnika brdske artiljerije. III. bat.. H. poziva. U poslilednje vrijeme bio le sa službom u Debru, i on ako zna za njegovog starijeg brata Mihaila. gdje )e. Mati njihova naša prija očajna »e, od njih nijedared vljesti nije dobila, nezna jesu li živi. Kako si ti i Miša? Zašto nam se kartom ne javite, ali vaš rukopis. bili bi najsretniji. Posiah ti dva pisma. preko gdje šnajder iz Be'a, odgovori ini kao i na oglas u 212. B. II preko dotične gdje. G. Premoviću, nadoknadi trt’šak. Odgovorl preko njega. a ja mu mnogo blagodarim. Tebe i Mišu IJubi i želi vam svako dobro vaša Miiioa V. CekorovaC, Glavna ul. 53, Kragujevac. K 380