Београдске новине

Strana 2.

21. oktobra 1916.

Beogradske Novlne

Subota

Broj 249

transportnt brod „Costhlir, 5002 tone, sa konjlma; 12. oktobra naoružani natovareiii engleskl transportni brod .,S e b e c‘‘- 4600 tona. w Costlilll“ 1 ,,Scbec“ nalazlll su se na putu za Solun. NaSe podmornice su 16. oktobra uspješno bombardovale tvornice i željeznička postrojenja kod Cafancaro tKalabrija). Žrtve podmornice ,iU 53“. (Naročltl brzojav „Beogradskib Novina“.) Drezda, 19. oktobra. NjeniaČka štampa donosi oduševijene izvještaje o djelima podmornice ,,U 53“, koja je potopila 126 brodova u vrijednosti 54 milijuna maraka. Zapovjednik podkapetan A r nan 11 d e I a P e r i ć r e odlikovan je redom ,,Pour Je Merite“. NjCmačka i Norveška. Kb. Berlin, 20. oktobra. „Norddcutsche Allgemeine Zeitung“ piše: Norveška je vlada objavila svoj odgovor, kojcg je dala na Spomenicu sila sporazuma, da na taj način osiabi svoju naredbu od 13. oktobra, o postupku prema podmornicama, prema kojoj je podmornicaina zabranjeno zadržavanje u norveškiin vodama, ali ujedito zaboravlja, da ovu zabranu saopšti kojoj od ratujućih vlastl. Od tuda se vidi. da je ova narcdba upravlje.ia jedino protiv Njemačke, pa prema tome ne odgovara duliu prave neutralnosti. S toga je njemački poslanik u Christianiji đobio naredjenje, da uloži protest protiv ovog postupka norvcške vlade. Torpedovanje ,,Gailie“. Č1 a n a k ,,J o u r n a 1 a“. Kb. Bern, 20. oktobra. Pariški „Journal'* objavijttje člajtak, komc bi morala da budc zadaća, da povodom torpedovanja ,,G a 11 i e“ umiri javno mnijenjc u Francuskoj. Pisac elanka najprije nabraja sve do sada u Sredozemnom moru potopijene brodove i to: „Admiral fiameiin** sa kojega se utopilo 55 mornara, „Calvados" poginulo 740 mornnra, „Provence“ poginulo 1095 mornara, „'Viilc de Rouen“ poginulo 3 mornara i ,.Gallia“ poginulo 1050 mornara, svega dakie 2943. Iz ovog članka još proizlazi. da jc neposredno poslije torpedovanja eugleskog transportnog paroivoda ..Cnledonla“ potopljen i jcdnn engleski ponioćni krstaš, kojeg se ime sada još mzna, ali kog jc pratilo jedanaest razarača. Isti ovaj list još javlja iz Londona, da je u Sredozeinnom moru potopljcn i engleski naoružani parobrod ,,Malborougb“ sa 1784 tona. RtiJiJa. Izumrli Sibir. 80 n a s t o s v i j u sibirskin v o jnika poginulo. ranjeno i zar o blj e in. (Naročitl brzolav „Beogradskih Novlna' 1 .) Maimfi, 20. oktobra. List „Krasnojarskij Vjestnik", koji izlazi u Krasnojarsku tt S i n i r u, javija, da je ovim ratom zadal smrtan udar cvropsko-rtiskom elementu u Sibiru. Očevidna je depopulacija cijele zemlje. Od hrabrih sibirskilt vojnika poginulo je. ranjeno i zarobljeno najmanje 80 na sto. Ovo je, vcli list, velika opasnost za ovu zemlju, toliko bogacu u prirodnoin blagu svake vrste. Ali još veću opasnost predstavlja preplavljivanje zemlje Azljatlnia, predstavnicima žute rase, koje vlada gleda skrštenili ruku. (Ovim

svakoin ,,činu“ odlikovao se hvatanjetn kakvog kockara ili lopova. Bila je to odlična ideja, baš ovako se prerušiti, jer nepovjerljivi i iskusni tariski ltipežl u svakotn odijelu mogu da ,,nanjuše“ prerušeiiog dctcktiva, sanio im nije palo na pamet da zazlru cd kakvog skromnog ,,pion-pion“ ili dostoianstvenog pukovnika ill gcnerala, punog ordenja. Je li se ovim slagao vojnčki komandant Parisa, kada je saznao za ovo. nijc nain poznato. Drugi jedan čuv eiii pariski detektiv bio Je Rosslgnol. Njega su jednom poslati da pronadjc krivea po jednom tek izvršcnom ub jstvn u pariškoj okollni. Poslijc savjesnog trag t.ija na lieu mjesta, Rossignol je došao do zakliučka, da Je djelo mogao izvršiti samo sin jednog obližnjeg mlinara. Mladie je uapšen, ali sc istragom ništa nije moglo dokazati, a on nlje uporno cdricao djelo. Rossignol, da bi mu ir.mantio prlznunje, presvuče se kao neka besposlena protuva, koga su dotjerali žandari sa druma, dade se toboz „uapsiti" i naredi, da ga strpaju u Isto odjeljenje sa okrivljenlm miinarevlm sinorn. Posliie jednoga sata, on jc već )io uspio da stekne povjerenje mladićevo, koji mu sve potanko Isprlča, kako 'e tekla cijela stvar. Na to Rossignol pozove a 'sandžiju u ćellju 1 ispriča ovonie sve 8to mu je njegov ,,drug“ bio tck saopštio. Ovaj se prestravi, preblljcdl kao krpa, počne da muca I najzad zatraži da se Izvede prcd istražnog s'tdiju gdje je priznao ubljstvo, za koje je I osudjen. J a u m e, isto kao i Vidocg ,,penzijonisani ziikovac, a poslijv toga vrijedan detektiv, bio je usvojio siijedeći ,,trik“, pomoću kojega je postigao ve-

se ciija na poznati rusko-japanski ugovor, kojim se Japanu ostavijaju slobodne ruke u privrednom prodiranju u istočni Siblr. Ur.) Borbe u Kafeđoniji. Engleski sud o s^aniu na Baikanu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) iMtincheu. 20. oktobra. Jedan engleski nedjeljni list donosi slijedeći prijegled o borbama na jugoistoku: Rutnunjska je vojska u ErdeIju pretrpiia težak poraz. Mackensen u Dobrudži privezuje rusko-runumjsku vojsku, dok je velika Sarrailova vojska sada gotovo p o t p u n o p aralisanainekorisna, itou času, kada se naglo primiče zima. Vojnc uprave siia sporazuma zaslužuju ozbiljne prijekore.

fraRcusKfl-ensiesKa ofenzluo. Njemačkl car Wfihelm na zapadnom bojlštu. Kb. Berlin, 20. oktobra. Wolffov ured javlja, da njemaeki car W i 1 h e 1 m već nekoliko dana boravi na zapadnom bojištu. Na 17. je oktobra pregledao car koci M e r c y 1 e basa u prisutnosti zapovjednika prijestolonasljednika napadne čete kod V e r d u n a, pa je sasiušao prijavku geiterala baruna L u d t w i t za. Posbje pregledavanja novačkih odjeljenja pučkoga ustanka, pošao je ear u pratnji prijestolonasljednika do ćeta gencrala M u d r e i do 18. vojske generala pl. E i n e rn a. Njemački je ear podijelio generaiima pješadije M u d r i i Z w e el u vijenac reda Pour le Merite, kao i mnogim vojnicima željezne krstove I. i II. razreda.

biti. Uljepšanje Beograda bilo je predmet njegove pažnje. Kalimegdan, taj zapušteni park sa izlomljenim drvećem i dubokim lijevkovima pričinjenim od razornih granata, dao je dovesti u red u njemu klupe namjestiti, neprohodne staze popraviti, a busenje i cvijeće nježnom njegom opet oživiti. U gomjem gradu, u istorijskom kijosku sproću predjašnje zgrade glavnog stožera, odakle je u januaru njemački car Wilhelm uživao divnu panoramu, sad se postavlja jedna klupa za odmor i bista njemačkog cara. Njegovoj se inicijativi ima zahvaliti i za groblje palih junaka oko Beograda, koje svojom uzoritom jednostavnošću i svojnn spoinemkom potresa osjećaje naše. Njegova pomoč i učešće omogtićili su podizanje veličanstvenog njemačkog vojničkog groblja na Banovont Brdu. Proljetos je naročitu pažnju posvetio intenzivnoj obradi zemliišta njegovog područja, a bogata žetva i svuda obradjene oranice bijahu plod te djelatnosti. On je iniao naročitu sposobnost, da svakog čovjeka postavi na mjesto, za koje je bio najsposobniji. Time su odjelct Žarkovo, Mirjevo t Banjica ne sanio postigli svoj vojnički cilj, već su postali i ugledne gospodarstvene stanice, o kakovima se prije mje ni sanjalo. U saobraćaju sa stanovništvom pokazao se kao čov,ek toplo osjećajućeg srca. Svaku žalbu i svaku molbu sasiušao je, te je time ostavio u beogradskom stanovništvu tra nu uspomenu. Tačno godinu dana djdcvao je general Kuchinka u Beogradu. Kad pogleda sad, u tren tku svoga odlaska, na svoju ovdašnju vojničku i upravnu djelatnost, on može zadovcl^no reći: Učinio sam vise, nego što nn je bila dužnost! Katolićka služba božija. Sutia u nedjelju, 22. oktobra služiće se: 1. UKonakuu 8 sati sv. misa za vojništvo, kojoj imade pristup i gradjanstvo. 2. U župskoj crkvi (Poslanička uiica): u 8 sati služiće se sv. misa za školsku djicu, u 10 sati njemačka propovjed i pjevana sv. misa. U radne dane je prva sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 sati. U mjesecu oktobru svaki dan po podne u pola 6 oktobarska pobožnost, kod koje se krunica moii. Kupovanje životnih namirnica je d<>zvoljeno santo na pijacama. Okružno zapovjedništvo g.iada Beograda izdalo je naredbu o zabrani kupovanja životnih namirnica od seijaka usput za pijacu. U toin je smislu izdata slijedeća naredba. Opominje se svatko, da je kupovina namirnica usput ou seijeka zabranjena. Saznalo se, da građski trgovci susreću seljake van grada i od istili robu otkupljuju i upravo u svoju radnju sprovode. Obraća se naročita pažnja, da će se svaki, koji kupovinti van pijace vrši, odmah pritvoriti. Uslijed kupovine životnih namirnica van trga preiazi rooa u ruke trgovaca, koji vrše ucjenjivanje stanovnika, stoga će se u budiiće primjenjivati najstrožije kazne, koji sc uhvati da protivno radi ovoj naredbi. Prodavnice mlijeka. Uslijed toga što je u posljeunje vrijeme nastupila nešto oskudica u mlijeku, opština je graua Beograda ukinula šest prodavnica mlijeka, pa će od sada vršiti se prodaja miijeka samo u ovim osarn prodavnieama: 1. Kralj Milanovoj tilici broj 32; 2. na Velikom Trgu; 3. u Zorinoj ulici gdje je I. kotarski (reonski) ured; 4. na Cvjetnom Trgu: 5. u Birčanovoj ulici broj 8, gdje je IV. kotarski (reonski) ured: 6. na uglu Saborne i Jovanove ulice, gdje je ured VI. građskog kotara (reona); 7. na Smederevskont djerinu, gdje je ured XIII. gradskog kutara (reona); 8. u Bitoljskoj ulicl broj 20. Mlijeko se u buduće može da dobije od 6 sati u jutro, a po cljeni od 60 helera po litru. Ukinute su ovom tiaredbom slijedeće prodavnice mlijeka: ti kavani Vila Botorić, II. kotar; u Jug Bogdanovoj ulici broj 18; u Vladetinoj uiici broj 3; u kavani Plevlje, XII. kotar; u Mačvanskoj ulici broj 11 i na Starom SJenjaku. Prodaja kave. Prodavnica živcmiii uamirnicd opštine grada Beograda bile su momentaino obustavile prodaju kave. Od sutra prodavnice počinju ponovo prodaju kave, koja od sada stoje po kilogramu 16 kruna i davače se prema legitimacijama. Za prodaju ovih dana biee odredjena i količina, po kojoj će se vršid prodaja kafe na osnovu broja članova u porodici. Tećaj srpsko-brva'skog jez'ka. Tečaj srpsko-hrvatskog jezika nadporučnika prof. dra Ogrizovića - obdržava se za gg. časniko i civiine činovnike svakog utorka, četvrtka i subote od 6 i Četvrt do 7 i četvrt na veeer u zgradi poštanskog ravnateijstva (nllca MiloŠa Velikog broj 18, prizemno desno). Poduka je besplatna. Oosti dobro došJi. Advokaii na Cetinju. C. i k. vojna generalna gnbernija u Crnoi Gori obiavliuie. da ie dekretom

Srpski gubici od s 4 upanja Rumunjske u rat. Odeski list ,,S Iavjattskij J u g“ organ Srba i ostalih Jugoslovena, koji žive u Rusiji, javlja u svome posljednjem nedjeljnom izdanju, da ;e sadašnja srpska operativna vojska prije posljednjih operacija * brojala ukupno 110.000 ijudi. Od ovih bilo je 30.000 odvojeno za Rusiju i pridruženo iuskoj vojsci. U M a ć e d o n i j i Ima ukupno 80.000 ljudi srpske vojske, od kojih su 70.000 u borbenoj liniji, a 10.000 u pozadini. Po podacima toga lista, srpska je vojska do 15./28. septembra izgubila 36.000 ljudi.

Rat sb RuntunjsKotn. Ruinunjsk' gubiei. (Naročiti brzojav sBeogradskih Novina«/ Berlin, 20. oktobra. Javljaju sa ruske granice: Posljednje rumunjske liste gubitaka pokazuju znatno povećanje ukupnog broja gtibitaka rumunjske vojske. Do 12. oktobra ove Iiste obultvataju ukupno 178.829 poginnlih, ranjenili i nestalili vojnika i nižih činova. Broj poginulih, ranjenih i nestalih časnika za isto vrijeine znosi 6007, od kojiii s e d a m g e n er a 1 a, 28 pukovnika i 3 podpukovnikakomandanata pukova. Take Jonescu predsjednik vlade? (Nnrnčiti hrzojav „BeoRradskih Novina“.) Zfirich, 20. oktobra. Postoje ozbiijne teškoće za rekottstrukciju Bratianovog kabineta. Cuje se, da Take Jonescu ima mnogo izgleda, da postane ministar-predsjednik. li 1 e mfl č K c. Princ Walđemar u Carigradu. Kb. Berlin, 20. oktobra. Pruski princ Waldemar otputovao j'e 18. oktobra u po naročitoj carevoj naredbi u Carigrad. Njega prati otomanski general-lajtnant Zeki paša, koji je pridodat njemačkom caru, i glavni pobočnik general Zehlius. Princ će na dan druge godišnjice, kada je Turska postala saveznik središnjih sila, predati sultanu počasnu sabiju. Povratak Jagowljev. Kb. Berlin, 20. oktobra. Državni sekretar spoljnih poslova Jagow vratio se ovamo iz vrhovnog glavnog stana.

iikih uspjeha. Presvlačio se kao kočijaš. Sa uobičajenim cilindrom, visokim čizmama i priljepljenim „bakenbartima“, bajagi zadubljen u novirte, koje je čitao na boku, očekujuči da ko zatraži njegov fijaker, izgledao je baš kao pravi pariski fijakerista, a niko nc bi ni u snu pomislio, da je kočijaš jedna od najprepredenijiii glava pariske upiave javne bezbijednosti. a fijaker svojina pariskc prefekture. Tako S) jednom saznalo za vodju jedne opasne zlikovačke družine, ali ga ne htjedoše uapsiti, dok sc predhodno ne sazna kojl su i gdje su čianovi njcgove družine. J a u m e se opet preruši u fijakeristu i stade pred zlikovčev stan. Kao što je očekivao, ovaj ga pogodi i sa njime se odveze redom kod sviju Članova svoje družine. 24 sata docnijc bili su i ,,šef“ I članovi uapšeni, a Jautne je dobio veliku nagradu.

HSll PODLISTAR. NajnOvlJa knjiga lirskih pjesama. Q. R. E. M a g j e r prlkupio je pod nasiovom ,,M o j s v i j e t“ najnoviju s\ oju Hriku, kOja će uskoro izači ispcd tiska. Naslovni list kojim simboilzira sattto pjesnikovanje, nacrtao je Ijubljanski prof. Šantel, koji je našoj javnosti dobro poznat po svojim untjetničkiin iiustracijama Nazorova „Vell Jože'* (izdanje „Matice Slovenske'* u Ljubljani) „Moj svijet“ četvrta je knjiga Magjerovllt ,,Poriva“. Poljska ginuiazija n Pragti. U Pragu doskora će se u „Sokoiskoj ulid“ otvoriti poijska gimnazija. Siudenti statiovače u konviktu, koji je osttovao posebni kuratorij.

italijn. Sazivanje taiijanske komore. (Niročiti briojav »Bcogradsliih Nouna«) Lugano, 20. okiobra. Milanski ,,S e c o I o“ javlja iz R Ima: Na osnovu sporazuma posdgnutog izmedju ministra-predsjednika B os e 11 i a i predsjednika komore M a rcore, sastaće se talijanski jjarlarnenat 22. ili 29. ov. mj. i održaće nekili dvadeset sjednica. Svršeno sa ofenzivom na Krasu. (Naročitl brzojav „Beosradsklh Novlna ‘) Kdln, 20. oktobra. Naročitl dopisnik Hsta „Kolnische Zeitung“ javlja sa talijanskog bujišta: Očevidan je p o r a z T a 1 i j a n a na Krasu. Zapovjednik vojske poslao je svoje brzojavno priznanje slarješinama j i vojnicima za hrabro držanje. Hriza ii Grfkoj. Grčka se obraća Amerlcl. Svojeručno pismo kralja Konstantina predsjedniku W i 1 s o n u. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) ^ Haag, 26. oktobra. „Daily N e w s“ javlja. U Ateni sc govori, da je kralj K o n s t a n t i n uputio svojeručno p i s m o predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, g. W i I s o n u, u kojerhu protestvuj e protiv sila sporažunla n Orčkoj, koje se kose sa medjnnarodnim pravom. flrod 1 OKflKtfl. Goimi diiiia znpovjcdnik mosnt iunne i šrsdii Boošrada. Povodom odlaska general-majora Kuchinke. Ko ga ne bi požnivao, onog ma’og generala s liričnitn Iicem, djetinjskim pogledom i kosom kao snijeg biielom, čije su oči i pokreti, držanje i hod izdavaia pravog vojnika, dostojnog i dostojanstvenog predslavnika c. i k. časn.čkog tipa? Rano izjutra, a i docne u veče mogli ste ga uvijek vidjeti kako u svome automobilu juri beogradskim ulicania ili odmjerenim hodom krstari po gradu, posmatraiući na sve strane, gdje bi se još što dalo učiniti, gdje bi se još trebaie da prihvate vrijedne ruke, gdje bi se savjetom i djelom moglo pripomoći, da se izglade štete burnih dana i zanemarenosti ranijih godina. Vijest o odlasku dojakošnjeg zapovjednika mosne brane i grada Beograda generalmajora Kuchinke iz naše sredine ožalostila je kako posadu tako i široke krugove stanovništva. Kao vojni starješina znao je održavanju zapta da doda toliko dobrote i čovječanske ocjene, da časnici i momčad s holom u srcu propraćaju njegov odlazak. Aii i grad Beograd ima mnogo da inu biagodari i zna da cijeni njegove zasluge. Pored odlučnog vršenja svojih vojnih zadaća, imao je generaimajor Kuchinka dovoljno i vremena i volje, da pomogne, da se isprave štete, koje je rat Beogradu nanio i da stauovnišfvu po inogućstvu izlazi na susret. Još su bru ali topovi na Avali, još su se vodile krvave borbe na Banjici, a generalinajor Kuchinka već bijaše zasjeo u Beogradu. Tada još ne b;jaše gubernije, te su sve zadaće prvih dana počivale samo na njegovim plećima. Zadatak je bio, da se što prije stvore uslovi normalnog života, hvala budi njegovoj neumornoj energiji, ovo se postiglo u nevjerovatno kratkom vrentenu. Potpomagan najrevnosnije od podčinjenih mu vlasti, mogao je već poslije dvije sednice po zauzeću Beograda, da se uspostavi rad električnog ustrojenia tramvaja i vodovodnog ustrojenja. * Zdravstvene mjere, tada tako prijeko potrebne, našle su u njemu takod e pokretača i unapreditel.a, punog inicijative i razumijevanja. Blegodareći tim mjerama, mogao se postići rezultat, da u vremenu, kada je Beogradom prolazilo 100 000 zarobljenika i interniranih, ipak nije mogao opasni pjegavac da zadobije zarazni karakter, i ako su u to doba u srpskom ropstvu nalazeći se austro-ugarski vojnici hiljadama propadali od te uništavajuće bolesti. Isušivanjem bare .Veiiecije' 1 u blizini Željesničk g mos a olklonilo je jednu drugu napast Beograda, t. j. maiariju, za koju se misliio, da se ne da istrije-

od 2. oktobra 1916. dozvoljeno izvršlvanje advokature u području okružja cetinjskog Ljubomiru GI o nt a z 1 ć u l Aleksi Matanoviću sa sjedištem na Cetinju. C. I k. dobrotvornl bazar. VeČeras od 8'/ a —12 sati vojni koncerat. U nedjelju po podne od 3V 2 —7 sati dan za momčad pored vojnog koncerta. (Časnici na estradi). U veče od 87 2 —12 sati časničko veče — vojni koncerat. Zbog priprema neće ovom prilikom biti predstave u predavačkoj dvorani. Na razna pitanja zbog zlatom izvezenog jorgana oviin se javlja, da će javno izvlačenje srećaka biti 15. novembra u bazaru. Ukupno će se izdati samo 500 srećaka po 1 krunu. Saobraćaj poštanskih i putničkih brodova na Dunavu. U redu vožnje poštanskih i putničkih brodova I. c. k. povl. Dunavskog Parobrodarskog Društva nastale su sa današnjim danom razne promjene. Za brodove, koji dodiruju Beograd i Zemun važi slijedeći red: Uz vodu: Polazak iz Beograda za Budimpeštu svakog dana u 5 sati iz jutra, a iz Zemuna u 5 sati i 45 minuta iz jutra. Niz vodu: Dolazak u Z e m u n svakog dana u 8 sati u veče, a u Beograd u 9 sati i 25 minuta u veče. Red vožnje izmedju Zemuna i Titela ostao je nepromijenjen. Pohara. U Svetosavskoj ulici 18, izvršena je ooasna kradja, pri čemu je nepoznati lopov odnio zlatni nakit. Krivac, 16-godišnja Milica Krstić, nalazi se već u rukama vlasti. Kradja. Noću u oči 18. o. m. izvršena je u Balkanskoj ulici kradja, prilLom koje je odnijeto raznih stvari u vrijednosti od preko 100 kruna. Istraga se vodi. Ižrijebanje velikih zgoditaka 37. kralj. ugar. povl. razrsđne lutrije započimlje, kako nam je to sa pouzdane strane priopšteno na 27. i 28. oktobra. 1 ovaj puta biće ižrijebano pod državnim nadzorom kroz pet mjeseci 55.000 zgoditaka u iznosu od 14 milijuna 459.000 kruna. Pobliže o tom u današnjetn listu poznate: Glavne kolekture kr. ug. povl. razredne lutrije Banka Kronfeld d. d. Zagreb.

jiarodtiG prioretitL Rlbarstvo u Bugarskoj. Obzirom na obaiu mora i brojne rijeke spada Bugarska u najbogatije zernlje ribom. Dunav se uz sjevernu granicu proteže u duljini od 471 km, a obaia Crnoga rnora iznosi oko 360 km. Rijeke u unutrašnjosti iznose 2.165 km, a jezera zauzimaju prostor od 46.000 četv. kilometara, bez obzira na rijeke u novoosvojeniin krajevima. Rijeke su u Bugarskoj prepune najpiemenitijih riba isto tako i Crno m’ore, ali Bugarin ne voli vodu, pa se ribarstvo u Bugarskoj nije do sada razvilo ni obzirom na industriju, kao ni obzirom na trgovinu 1 izvoz. Oodine je 1910. bilo u Bugarskoj 5077 ribara na rijekama u 1104 ribara na moru, najviše Rttmunja i Orka. Za vrijeme ribolova na obalama Crnoga mora dolaze tamo ribari iz Male Azije. I bugarska se vlada nije dosada mnogo brinula za ribu i ribolov, pa je sav ribolov bio dan pod najam stranim ribarima. Godine 1883. izdan je do dtiše zakou o ribarstvu, koji je godine 1907. popunjen, ali sve su njegove ustanove ostale mrtvo siovo. Do godine 1897. nije bilo u državnom proračunu sadržana nijedna stavka za promicanje ribolova. Istom je god. 1907. stavljena u proračun stavka od 5000 leva ,,u svrhu čišćenja ribnjaka“. Godine je 1911. povišena ova svota na 21.600 ieva ,,za nadzomo osoblje za lov i ribolov'*. Bugarska dosada nema statistike o' stanju svog ribarstva. Prema privatnom proračunu hvata se svake godine u Dunavu 1,500.000 kg. rihc. u jezeritna 1,500.000 kg„ a u Crnom moru 2,000.000 kg., dakle ukupno 5,000.000 kg. ribe. Vrijednost ove ribe 'znosi godišnje od prilike 1—1V 2 mllijuna leva, neznatna doduše svota, ali obzirom na neracijonalni način ribolova dosia znatna. Ribolov je u Bugarskoj za vlastitu potrebu dozvoljen svakomu. Ribari, koji ribu prodavaju moraju da nlaćaju za dozvolu godišnje 2 leva. Ositn toga moraju ribari na Dunavu, Marici i na moru plaćati 20 od sto vrijednosli uiovijene ribe. U godini 1911. iznosili su doliotci države iz ribolova 249.58.3 leva. Sva se ulovijena riba potroši u sainoj Bugarskoj, pa nije pokrivetta ni sva potreba, nego se riba mora još da uvar dja. Godine je 1911. uvezeno u Bugarsku svježili riba 77 tona u vrijednostj od 26.664 leva, soljenih i suvilt riha 65 toua u vrijednosti od 34.418 leva i 1-3 kaviara u vrijednosti od 1.469 leva.