Београдске новине

■ ■

Strana 2.

22. oktobra 1916.

Beogradske Novlne

Nedjelja

Broj 250

jemci su najvišom žestinom napali na rumunjsku erdeljsku vojsku. Njihovom znatnom brojnom nadmočnošću i naročito njihovom neizmjernom broju topnifitva i mašinskih pušaka, pošlo im je za rukom da potisnu Rumunje, koji su bili potpuno nemoćni prema vatri njemačkih dalekobojnih orudja, a uz to su još bili neiskusni u ratovanju. Ipak su oni pokušavali u nekoliko maha protivnapade, ali se najzad moradohu povući na svoje zeniljište i. posjesti karpatsku Hniju. * Bukarešt pod ruskiin zap°vjedništvom. Kralj napustio zemlju? (NaročItJ brzojav „Beogradskih Novlna".) Budintpešta, 20. oktofcra. Ratni dopisnik „Pester Lloyda" javlja: Po vijestima lz Petrograda, otpravljene su zadnjih dana iz Rusije ža Bukarešt vrlo velike kolićine inuni'cije. Oovori se, da su bukarcška utvrdjenja načičkana najtežim rusklm topovinta i da je posada vrlo jako izmiešana ruskim vojniđma. Zapovjedništvo grada, veli se, nalazi se sa svhn u ruskitn rukanta. Rumunjski časitici dobili su naredbu, đa slijede narcubama ruskilt Časnika. U BukareŠtu se ne zna gdjc se nalazi kralj Ferdinand. U narodtt kru'že glasovi, prema kojlma je k r a! j s a p o r o d i c o m n a p u s t i o z e m 1 j u. Preventivna cenzura i oskudica artMe u Rumunjskoj. Kb. Buđimpešta, 20. oktobra. Ratni dopisnik „Pester L!oyda‘‘ Javlja: Iz saopštenja jednog zarobljenog runnmjskog časnika vidi se, da je tt Rumunjskoj uvedena najstrožija cenzura Štampe. Svi Članovi i sve vljesti, prije no što udju u štatnpu, podleže preventivnoj cettzuri. Oskudica u artiji, s kojom se Rumunjska bori i u mirno tloba, lzazvala je već sada potrebu. 'da iistovi smanje svoj obim. U O a 1 ac u i K r a j o v i već i nema dnevnih listova. U J a š u izlazi „Opinia", organ konzervatlvnih demokrata, mjesto dnevno, samo dva put neđjcljtto. Vcliko nezadovoljstvo ne samo u krugovima štampe, nego i medju članovima vlade, izazvala je činjenica, što i porcd t'Iaska Rumunjske u rat i dalje postojj ritska zabrana, da se bukareški listovl ne puštaju preko bukovinske runninjske granice. Konzervativci traže saziv rumunjskog parlamenta. (Naročitl brzojav „Bcogradskih Nov!na“.) Zeneva, 20. oktobra. ,,P e 111 J o u r n a 1“ javlja iz Bukarešta: Ugledni prvaci konzervativne strankc podnijeli su kralju jedno pismo, kojim oni višc ne protestuju prodvu produženja rata, nego traže da se sazove parlamcnat na osnovn ustava.

Krt M moru I pod ntorcm. Norveška i NJemačka. Kb. Kristiauia, 21. oktobra. Nota Njeniačkc. .„Nor\veg“ javlja * Carsko njemačko poslanstvo objdvljuic danas u norveškim Iistovlma jcđnu zvaničnu notu na izjavu norveške vlade od 11. ov. mj. o potapanju norveškin trgovačkih brodova od strane njemač'cih ralnih brodova. Nota ističe, da tije tučno, da je njemačka ratna mornarica užela za pravilo, da potajia brodove, koji nose zabranjentt robtt. Na protiv, ti sc brodovl, gdje je god to niogttće, hvataju I sprovode u njetnačke luke. lzvjc-

stan broj neutralnih brodova je na taj način sproveden u niemaćke luke fstočnoga I Sjevernoga ntora. Što su njemačke pbdmornice če.šće nego cngleskl ratnl brodovi prinudjene da brodovc potopaju, to je prosro sljedstvo opšteg stanja rata na moru. U prkos tome su engleski i ruskl brodobi činiii itpotrebu u velikom obintu od prava, đa potapaju brodove, i ako je sprovodjenje tili brodova u ruske lulce manje opasno, nego sprovodjenje brodova iz norveškog mora u njemačke luke. Smrt Jednog srpskog potpukoviiika. (Naročit! brzojav ..Beogradsklh Novlna".) Ženeva, 20. oktobra. Lyonski listovi imaju iz Toulose vijest, da se na francuskoj pomoćnoj krstarici »Oallia", koju je potopila jedna njemačka podmornica, udavio srpski potpukovnik Ku z m a n o v i ć. Potapanje brodova u Sredozemttom moru. (Naročiti brzoj'av -Bcogra'asklfi N'ovin.a«; . Bern, 20. oktobra. Kako ,,T e m p s“ iz M a r s e i 11 e javlja iskrcao je brod ,,E r n s t S imons“ 34 čovjeka posađo; dočim su 3 u Sredozetnnotn moru poiopljcna parobroda ,,Q r o s lt i 11 “ (5002 tona), ,,E 1 a x“ (3980 tona) i „Hclntsfall“. Lutajuće mine. Kb. Kopenhagen, 21. oktobra, Uslijed bura, koje su bile zadnjih dana, otkinule su se mnoge mine, koje sada tumaraju po moru i zagrožavaju piovidbu na jlltlandskoj obaJi. Ođaslat je jedan danski inspckcijoni brođ, da pohvata te mine.

Krlza u OitkDj. Posjeđanje Atene. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Ziirich, 20. oktobra. Milanski ,,Socolo“ javija iz Atene: Francuski adm'ral, koji je naredio iskrcavanje četa, saopštio je grčkoj vladi, da će u Atenu prispjeti svega 20.000 ljuđi savezničkih četa. Vojničko zaposjedanje grada i glavnog pristaništa trajaće sve donđe, dokie držanje Orčke ne postane sa svim iasno. • Oorbe u Hgftdouljl Vojvoda Putnik u Rlnni. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina**.) Lugano, 20. oktobra. Po talijanslđm lisfoviina stigao je u R i m vojvoda P u t n 1 k na svomc putu za Nizzu radi oporavijanja. EBžia&if I Kalonije. Osudjen posianik. Kb. London, 21. oktobra. Clan donjeg doitia K i n g usudjen je na novčanu kaznu od 100 fuuia šterlinga zbog prekršaja državnog odbranbcnog zakona. On je informacije o ratnom materijalu saopštio Oeorgu R afaelowiču u New-Yorku. (Rafaelovič je rodjen u Francttskoj engleski podanik, koji učestvuje u ukrajinskom pokretu i koji je za vrijeme rata prešao u A rn e r i k u. „Times'* mu prcbacuje, da je odrzavao kompromitirajuće odnose sa „sinn fain“-skim pokretoni). Peslinistički članci cngieskih Hstova. ..R a t n a karta za 1916. god. zak 1 j u č e n i ‘. Kb. Rottcrdam, 21. oktobra. ,,Nicuwe Rotterdamsciie Couram" donosi u izvodu uvodtiik ,,Tittiesa“

o vojničkoi situaciji. Ta se medju ostalim veli: Sto se više približava zima, to, kao što izgleda rdjavo vrijeme inta sve većeg upliva na naše opcracije. „Dailly ČhronicIe“ veli' Pos'jcdnje operacije imaju izgied nekog krajnjeg napora, što ga Čine svi savezniei. da što bolje iskoriste ono nekoliko sedmica do nastupanja zime. Ako naši rumunjski saveznici zadrže nej-rijateija do prvoga snijega, onđa su oni u sigtirnosti. Naši ostali saveznici u glavnom mogu da nadru u Karpatirna i Oaliciji, ali i za njih je odveć kratko vrijcme do nastupanja rdjavog vremena. Ono, moguće, da će Italija na Krastt još postići ovo ili oito, aii u glavnom izgleda, da je ratna karta za 1916. g. zakljttčena. *

Austro-UgarsRa. Pozivanje tursklh pcdattlka u Bosnl. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'.) Sarajevo, 20. oktobra. Na osnovu uputstava iz Carigrada, pozvao je ovdašnji turskt generalni konsul sve turske oodanikeod 18—42 godine, koji žive tt Bosni 1 Ilcrcegovini, da se jave na ispunjenje vojne dužnosti. Prevoženjc mttslintana u njihova zapovjedništva već je počelo. Cijeni se, da će ovom prilikom stupiti na vojnu dužnost preko 80.000 njili.

HnMe Sržoimnie vilesti. Amerika i sMe sporazunta. Kb. New-York, 20. oktobra. (Bezžični brzojav). Povodom juče obznanjene note saveznika o jiwštanskoj cenzuri, naglašuju Ustovi triiš'jenje zvaničnilt krugo\a, da nota tte zadovoIjava zahtjeve američke note od 24. ntaja i da se nesagiasnost izmeđju Sjedinjenih Država i savezlHka neće više tirtie raspraviti na zadovoljavajući naČin, kao prije. U jeunotn se brzojavu lz Washingtona veli, da je odgovor na američke zaiitjeve dao jrovoda nekirn zvaničnim krugovima da izjave, da su mjere kongresa jedino pornoćno sredstvo. Govoreći o noti savezn'ka ,,World“ ističe u svome uvodniku bezobrazluke i izgovorO, pa pita, šta bi se trebalo učiniti, da ‘Se irorni britanski tetnperamenat uraztm'i i uvjeri o gluposti i nezakonitosti svog načina postupania. koji je ttpravo sposoban, da u neutralnih država izazove najveću mjeru prezrenja, prvma kome se nalaze miTtim'alrii vojri us]issi Pngleske. Aii če nrožda savjetovauja čianova konI gresa naći kakav izlaz. Agitacija u Anterlei. Kb. London, 21. oktobra. ,,Times“ javlja !z Washingtona: Predsjednički kanđrdaii su pojačaii svoju djeiatnost, jer se mnogobrojne grupe birača, kojima pri\ redno ide vrlo dobro, drže potpuno apatićno. W 11 s on o v o putovanje izaziva u radničkim krugovima veliko oduševljenje. Počasna sablja Snltanu. Kb. Carigrad, 21. oktobra. Princ Waldernar pruski, koji ima nalog, da preda Sult3nu počasnu sabiju, podijeljenu mu od cara Wi!helma, stigao je jutros ovamo balkanskim vozom. Dočekali su ga .prvi odjutant Sultanov Salif-paša i mnogt časnici, k ji su mu do Cataldže Izišli ua susret.

drađ i okolito. Zabranjeno nošenje plsina putnicima. Glavna vojna generalna gubernija, da bi spriječila prenošenie i otpravljanje pisama gradjanskim i vojnim osobama prilikom putovanja izdala je slijedeću naredbu: Svim putujućim gradjanskim kao i vojničkim osobatna najstrožije je zabranjetto pisma ili druge vrsre dopisivanja nositi, otpravijati Ili posredovati. Osobama, koje bttdu kod krijumčarenja pisanta uhvaćene biće daIje putovanje zabranjeno, putne isprave oduzete, i biće te osobe sudbeno ili redarstveno kažnjene. GradjansKC usobe osim toga ne mogu onda više đa dobiju đozvolu za putovanje. Moibe za kttpovinu namiririca. Opštini grada Beograda prijavio se veči broj Irca molbom za kupovinu namirnica po uimtrašnjosti, te nije n ntogučnosti da izadje na. susret svim tim licima. U toin smisiu izdata je od strane opštine grada Beograda slijedeća naredba: da do 5. noventbra neće se više prhnati ni jedna ntolba z a k up o v i n u namimicu p o u n u t r ašnjosti za Beograd, pošto se je do sađa prijavio vrlo veiikik broj lica za tu namjeru. Konfiskacija papirnatih peipera i dinara „Cetinjske Novine“ pišu: Svojedobno objelodanjeiu naredba vrhovnog vojnog zapovjeaništva, prema kojoj je bez naročife oblasne dozvole zabranjen uvoz papimatih perpera i dinara, kanda nije naišla na općtt pažnju, jer se otkrilo više slućajeva, da su htjeli bez oblasne dozvole u Monarkiju prokriomčariti novčanice perpera i dinara, sa. namjerom, da s tim noiania prave trgovačke poslove. Carinarski su uredi posve naravno prema propisu zaplijenili te novčanice, pa su time bili vlasnici znatno oštećeni, jer se u nekim slučajevima radilo o vcčitn svotama, u jednom čak preko 100.000 ainara. Osim toga se vlasniei još kao krioirčari kazne i sitdbeno progone. Ovo neka narodu služi na opomenu, jer će oblasti svim sretstvima nastojati, da se izdane naredbe i zakoni shišaju. C. i k. dobrotvorni bazar. Večeras od 8 ! / a —12 sati vojni koncerat. U nedjeiju po podne od 37a—7 sati dan za momčad poređ vojnog koncerta. (Ćasnici na estradi). U veče od 8^2—12 sati časničko veče — vojni koncerat. Zbog priprema neće ovom prilikom biti predstave u predavačkoj dvorani. Na razna pitanja zbog zlatom izvezenog jorgana ovim se javlja, da će javno izvlačenje srećaka biti 15. novembra u bazaru. Ukupno će se izdati samo 500 srećaka po 1 krunu. Pokušaj samoubistva. 13. ov. mj. Izvršita je Stanija K r s t j a nski pokušaj samoubijstva, udarivši se kuhlnjskim nožem u stomak. Pozvati ljekar naredio je, da se jadnica prenese u bolnicu. Rane su Joj ozbiijne. Kao razloge ovome svome djelu navela je bolest i oskudicu u hrani. O b j a v a. Odiukom potpisanog zapovjedništva od 14. oktobra 1916. Exh No 690, osudjena je Mitra Stanojiovič, seljanka sa Vračara, zbog prestupa poljske kradje krompira i suvcg sjemena suncokreta u smislu člana II., §. 1. nare-tbe Vojnog vrhovnog zapovjednlšiva od 22. jula 1916. na novčanu kaznu od 200 kruna u korist sirotin e ili na 20

•dana zatvora, ako se novčana kazna ne bl mogla naplatitl. Ovo se daje na opšte znanje. C.i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Bcograda, kao okružno zapovjedništvo. tlnrodna pnuredii. Bugarskl vrijednosni pap'rl. U Bugarskoj kao u rijetko kojoj zemiji vladalo je veliko nepovjerenjo prema vrijednosnlm papiriina. Uslijed toga je bilo osnivanje tvornica i trgovačkih društava na dionice skopčano sa velikim poteškoćaina. No ne samo nepovjerenjCj zapravo nerazumijevanje ovog važnog moinenta u trgovačkom i privrednotn životu države i naroda. bilo je jedinim uzrokotn. Tu je veliku nlogu igrala i nestašica domaćeg kapitala, kao i veiiki kainatnjak, koji se nije mogao da zadovolji sa srazmjerno neznatnom dobiti na dividendarna. Prilike su ali onim časom, kada su rijetka još dionička društva počeia da bacaju bolju dividendu, znai.10 poboljšale, a od osobitog je uticaja bilo kada je narodna bugarska banka sntanjila kamatnjak na uluške i kada je narod počeo da sltvaća kulturan uticaj štedovnih udruženja. Sada je počeo i narod, počeli su širi kruguvi da vide blagodat ulaganja glavnice u vrijednosnim papirima. Sve do godine 1906. bi!a je u Bitgarskoj velika rijetkost javna supskripcija na vrijednosne papire. Dionice i obveznice kupovali su satno oni, koji su bili direktno interesovatti na kojem preduzeću, pa još ko od porodice ili iz krugova najboljih prijatelja. Kada je godine 1895. bila raspisana javna supskripcija na sofijski loterijski zajam, jedva se moglo postići, da se pokrije polovica zajma i ako je baš ova godina finansijski bila vrio dobra, novaca je i kredita bilo na pretek, a i izgiedi su za dobru dobit kod zajma bjli veliki. Od godine 1904. pa do godine 1906. promijenio se položaj, a i prilike znatno. Ovo je u prvom redu zasluga narodne banke, koja je pribavila vrijeunosnim papirima neko značenje i skrenula tta taj put i privatne ulagače. I danas nijesu samo trgovci i industrijalni krugovi upoznali važnost vrijednosnih papira, nego i srednji, pa i mali ulagaci. Godine 1892. iznosiia je ukupna nominalna vrijeđnost bugarskih diottica 20 milijuna leva, 1902. gođ. već 44.551.000 leva, a godine 1911. ravnu svotu od 100 milijuna leva. Vrijednost se dionica godine 1892. ne da sigurno ustanoviti. Sigurno se ali može da reče, da je godine 1887. nominaina vrijeditost svih bugarskih dionica iznosila 5 milijuna leva. Povrh toga valja imad na umu, da su sve do godine 1911. sve btigarske dionice stajale daleko ispod svoje nominalne vrijednosti, izuzev samo državne vrijednosne papire. Osim toga izuzev opet državne papire — svi su bugarski vrijednosni papiri bili u santoj zemlji. Onim ali Časom, kada je u Bugarsku počela ulaziti strana glavnica, počeli su i bugarski vrijednosni papiri da prodiru u Inostranstvo. Prema podatcima bugarske narodne banke bilo je godine 1911. u kraljevini Bugarskoj 157 dioničkih banaka i društava i to: B a n a k a je bilo 58 sa 335.304 dionica i glavnicom od 45.3 milijuna ieva, od koje je bilo uplaćeno đo godine 1911. — 28.9 milijuna, a tečajem godine 1911. — 9 milijuna, ttkupno đakle 37.8 milijuna Ieva. Pričuve su iznosiie 5.4 milijuna ieva. S t e d o v n i h je udruga biio 21. Ove su zajedno imale 14.710 dionica sa glavnicotn od

izabrane kitice, odttševljette i nadahnute dokaze svoje skrušene Ijuhavi. Triptihon „Annuntiata'* spada medju najbolje plodove njegove vile. Svojoj uzvišenoj ZaŠtitnici, koja je lijepa ,,ko djetinje oči biage, kad gledaju nasniiiatio sa prslju majke dragc'* (Lijepa si), upravio je naš biskup vei mnogo pjesničkih uzdaha, vilinskih molitava, zanosnih pozdrava; Nju ;oŠ danas zazlva u svojini unijetničkim ekstazama: Njoj će biti vjeran, dok mu dttša bude pjevala: „Moje pjesme zaniuknule, samo jedna nikada. Marija.“ „Missa poetica“ jest pjesnički opis pojedinih dijeiova sv. mtse od Introitusa do Deo gratias. Hoćeš li promatrati ovaj ciklus pjesama sa vjerskog, katoličkog stanovišta, hoćeš li ga prosudjivari po njegovoj Hterarnoj vrijednosti, ntoraŠ priznati, da su rjcstttc originalne, da im je izradba u skladu sa idajom, koju svaka pojedina čest ove nekrvne žrtve prikazuje, da imaiu usto uvijek \ rlo zgodne gplikacije na svijet i na društvene prilike, te da su inelodijozne 1 oput kakova oratoriama. Nebih h*:o previše dtirati, ali ne mogu a da ne prcoišcm dvije kitice !z „Offerturiuma“: • ’a r- r ' e 're dane, kao ruže u kitu jednu kirim, i Ja svoje proljevam tople $«ze n kalež jedan. Pa ti kitu mećem na oltar sveti, jer što imam, milosiiv ti mi .lade; pa ti kalež dižem za svoje grijehe: priml ga, Bože!“

Nakon što strto sc ttauživali pjesničkog zattosa svećen ka na oltarti, tto nam sada u Euiiaristiji cbične svakidašjne pojavc skrušenog vjcrnika, koji hoće da primi sv. pričest. Satno što ]c priprema, odluka i sami čin kod oveg presvetog sakrame 'ta ocrtan vještačkini izrazima piesnika, koji čczne za ovom nebeskom hranotn. Mi svi katolicl, ako smo to tt istmu, shvačamo i kušamo sami slatku bojctzan, a onđa tajinstvenu nasladu 1 konačno nebesktt radost prije, za vrijeme i neposredno poslije sv. pričesti, ali tko bi od nas znao to i tt prozi dostojno opisati? Sarić, koji je pjesnik vjere, pjesnik molitve, pjesnik raja, on je eto mogao i znao sve ove momente pune strepnje i raskoŠi poredati 1 uzveiičatl nizoin krasnih pjesama — molitavu, koje bi vjernik minte duše smio kod same sv. pričesti Bogu upraviti, sreian da je našao jake izraze i pravu siiku za vlastite misli i vlastita čuvsivu. Zar nije nježna, jednostavna, ali topla i puna dražesti ova pjesntica: „Teži k svome nolu magnetska iglica; žedja rane rose n bašti ružica; uzdiše za suncem iz grma Ijubica; leti svome gnijezdu mala lastavica; traži blagu đušu jadna sirotica; moja duša teži za dušom Božtjom za svetom Hostijoin? 4 (Težnia.) ,,Eleazar“ je epska pjesan o mučeničkoj smrri ovog judejskog iunaka*

starca, koji je istom žestinom mrzio tudjinske bogove i sirsko gospodstvo. Spjevana je u desetercu, te kao da bi htjela dikcijorn, jezikont i konciznošću podražati Mart'ćevlm Osvetnicima, nu fali Joj Martičeve krepčine, što je glavni uvjet epa. Zbog lakoće stilia, zbog čista jczika, zbog nekih uspjelilt lirskih rfiomenata pjesma se ipak rado čita; ntt šarić nii valjda neće zamjeriti, ako tnu primijetim. da ep nije njegova jaka strana. : Ou je lirik, on je mistik u prvom reduani tom polju ujegova nježnost, njegova več pomeauta cleg,ancija triumfira. — To se opaža i u „Zivotu". I ako pjestne ove skuprne nebi, strogo uzevši, sve spadaie pod ovaj nasiov, jer žlvot često znači baš epsku borbu proriv svega 1 svačesa, opet ih je Sarić ovamo tmio, jer većina njilrnije mogla ući u druge skupitte. Razričit im je sadržaj, ali sve skupa po mom mnijenju nijesu trebaie imati ovaj nasiov. Irfta doduše ntedju njima rodoljubnog žara, lijepiii slika !z prirode bez tendencije, si>ciialnih problema, fiiizofskih razntatranja. aii ja — eto — volim Sarića uz njegove sitne, Ijupke, nježne, bogoljubne pjesme. U njima je on svoj, pd njima ga kririka hvali, po njima je udario temclje pjesništvu ovakove vrsti kod nas, — U ,,Pepelu“ je izvrsno prikazena nestašna djevojka: v „Do zvijezda je svak uznosi“ — a „Smrt je sriže: P.cpeo si!“ Simpatičan je „Mali pasrir'*. Ima pogled kao zračak kroz tank; oblačak, te pogieda kao zora iza ljiijart gora. Za takav bl pogled pjesnik dao sve što ima:

„Sve šno imam, sve bih dao, kad bih to imao, što taj mali pastir inta u svojim učima.“ Zbirka svršava sa njesmotn ..Sunce i oblaci“, odakle je uze; motto na čeiu knjige. U njoj je motiviran naslov. Sve skttpa uzevši, ja česritam Sariću za ove i ovakove pjesme. Njihova mila jednostavnost, njiitova ijupkost, dikcija, milozvučnost Jezika'i stiha (koje sain i kod prve zbirke n velike pohvalio), a nadasve njihova iskrenost i njihova topiina gode čitateiju, krijepe ga, popravljaju ga.

NAll P00L1STAR. 42. godišnjica hrvatskog sveučilišta. U čeivrtak, 19. o. mj., navršiia se 42. godišnjica zagrebaćkog sveučilišta. Već dugo vremcna prije toga postojala je u Zagrebu pravnička akadeinija, koju je osnovala joS carica Marija Tereiija (u zgradi današnje gornjogradske gimnazi|e) I bogoslovni zavod. Ova su dva zavoda sa novostvorenim filozofskim fakultetom spojena u novo sveučilište. Otvaranje sveućilišta znstno je olakŠao i ubrzao blaženopočivši biskup Strossmayer svojim velikodušnitn prilogom od skoro 60.000 K. Docnije je dao još daljlh 40 000 K za sveućiiište. Sveučitište je do 1882 god. bilo smješteno u zajedničku zgradu sa gomjogradskom gimnazijom, pa je u početku školske godine 1882.(83. smješteno u današnjn zgrsau u donjem gradu, koja je namijenjcna kao tvomica duvana, f koja je uz znatne troškove (preko 110.000 K) prepravljena za svoju novu svihu. Otvsranje sveućilišta 19. oklobra 1874. god. tzvršeno je vrlo svećano. Glavnu je ulogu na toj svečanosti igrao plemeniti me-

cena biskup Strossm3yer, kojega je još nekoliko dana prije pri svome doiasku na žeIjezničkoj stanici svečano dočekao tadanji ban Ivan Mažuranič (jednovremeno i glasoviti pjesnik) sa svitora. Bilo je delegata sveučiiišta i drugih naučnih korporacija iz cijele monarhije i drugih evropskih zemalja. Prvi je rektor bio Matija Mesič. Broj slušataca u prvom semestru bio je 290. Kao god 1 kod beogradskog sveućilišta radilo se na osnivanju medicinskog fakuiteta; za ovu svrhu postoji fond od preko 2 milijuna kiuna. Isto tako u Zagrebu još nema tehnlke, all i u tu svrhu postoji vrlo znatan fond i izvršene su već vr!o zamašne pripreme. Mađjioničačr Ludvig Hof. Kao što naši čitaoci iz dnevnih vijesti znaju, <lavao je u beogradskom dobrotvornoin bazaru već nekoriko predsfava simpatični madjioničar L u d \v i g H o i. Ne treba misliti, da je ovaj madjioniear čo* vjek od zanata. On je a ra a t e r, koji je svoju vještinu posvetio pleme.iitoj službi dobrotvornim ciljeviira. No za to njegova izvođjenja mogu u naimanju ruku da se takmiče sa radom svakoga madjioničara od zanata. Njegove predstave ubrzo su stekle simiiarije sviju njegovih posjetilaca, bez razlike čina i godina. On gipkušću svojih ruku i vanrednom okretnošću pri svojim izvadjanjima dokazuje publici da „brzina nije ništa nadprirodno“. On inia vaDrednu sposobnost, da za svo vrijcme pred* stave priveže na se pažnju svojili gledalaca, i nekako Hi prisiijoje đa uporno prate svaki njegov pokrct. Isto su tako simparična njegova bezaziena hu* moristička predavanja. Lud\vig Hof će posjeriodma bazara svakako još prire* diti mnogo prijatnih časova.