Београдске новине

Slrana 2.

24. oktobra 1916,

Beogradske Novtne

Utofalć

Broj 252

sa nacionalnim željama, i alro one nijesu igrale odlučujuću ulogu. Znalo se istina, da se upad u Đugarsku mcže izvesti, ali se strahovalo, da bi austro-ugarske čete mogle biti nadmoćnije na sjeveru. S druge strane bi se, kad bi napad protivu Ugarske bio odbijen, otpor protivu napada iz Bugarske mogao lako izdrfati, a on bi, sve i kad bi uspjeo, doveo samo Dobrudžu u opasnost, dokle dalje. prodiranje na linijiKonstanca — Černavoda nebi bilo nioguće, jer moćarni predjeli ne dozvoljavaju razvijanje većih vojnih masa. Da se ostalo pri prvobitnom smjeru, ofenziva bi se mogla produžiti, ali je gubitak Tutrakana i Silistri je, kao i priblilavanje neprijatelja željeznićkoj pruzi izazvalo u nevojničkim krugovima takav utisak, da je time ratni smjer bio ‘sa svim poremećen. Vojska, koja je bila potrebna za operacije u Erdeiju, morala se poslati u Dobrudžu. Požto mu je na taj način njegova boračka snaga bila smanjena. Averescu nije mogao izdržati pritisak sa sjevera niti mu { e mogao dati otpora. 1 drugi uzroci >ili su od uticaja, kao n. p. nadmoćnost neprijatelja u topništvu poslije pridolaska, voj.ske Falkenhaynove. JVlisija general.a Deljajeva. (t’-nočiti br/ojav »Beogradskih Novinai; Stockholin, 22. oktobra. Bivši pomoćnik ruskog minislra .Vojnog, general Beljajev, poslat je u Rumunjsku u svrhu, da bude naročiti savjetnik kraljev, da bi se tamošnje raspoloženje, koje je malaksalo uslijed sve veće oskudi.e u živoinim namirnicama, ponovo poliglo. Značaj rumunjske vojske. ' (Naročiti brzojav sBeograđskih Novina«; Budimpešta, 21. oktobra. Kako javlja jedna ovdašnja korespondencija, „Ruskoe Slovo“ vrlo sepesirnistički izražava o rumunjskoj vojsci, za koju veli, da su je saveznici jako pre cj e n j i v a 1 i. Za Sarrailevu vojsku veli, da će joj s obzirom na tu činjenicu biti nemoguće da ;>regazi Bugarsku, pa ma bila još edan put tolika. Ruska vojna u>rava, veli list, nije počiniia druge vojriičke griješke, nego što je samo precjenjivala vojničku vrijedn o s t R u m u n i j e.

Ausiro-Ugarska. Saziv austrljskog parlamenta.

FrancusKo-enileska ofenzlva. Konferencija u Boulogneu. Savjetovanja siveznika o vojničko-po 1 iti čkom položaju. Kb. Ri/tterdam, 22. oktobra. Zvanlčno se javlja iz Londona: U B o u1 o g n e u su se sastali opunomočenid francuske i engleske vlade da raspravljaju o vojničkom i političkom položaju. Na konferenciji su učestvovali francuski ministri Briand, Ribot, Bourgeois, Rocques, Lacaze, Thomas, vrhovni zapovjednik francuske vojske, general J o f f r e, a sa engleske strane niinistrl Asquith, Grey, Balfour i Lloyd George, načelnik štaba engleske vojske Robertson i vrhovni zapovjednik engleske vojske u Belgiji i Francuskoj general sir Douglas H a i g. Pored ministara učestvovaii su pojedini diplomatski i vojnički stručni referenti. Smjerkonferenclje—maćedonskaakclja. Kb. Ženeva, 22. oktobra. „Petit Parisien 1 ' u čianku o konferenciji u Boulogneu, veli, da su francuski i engleski ministri i generali na toj konferenciji u prvom redu govorili o složnom radu Francuske, Engleske, Rusije i ltalije na m aćedonskom bojištu. Sem toga je raspravljano i o g r č k o m pitanju, pa su donijeta riješenja o mjerama, kojima će se predočiti kralju Konstantinu odlučna riješenost sila sporazuma. Ogromni gubicl zuavskih pukova na zapadnom bojištu. Sest pukovt na Sommi potp u n o it R i š t e n I. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novlna".) Karisrune, 22. oktchra. švajcarski listovi javijaju iz Petrograda: „R u s k o j o S 1 o v o“ dobilo Je od svoga racnog đopPnika na francaskom frontu izvještaj, da su u posljednjim borbama ua Sormrii zuavski pukovi pretrpili ogromne gubitke. T r 1 zuavska puka uništena su m a š i n s k i m p a š k a m a d o p o sljednjeg čovjeka, druga tri puka izgubila su tri četvrtinc svoga cjelokupnog stanju.

\ p o n l J a. Povratak kralja Alfonsa. Kb. Madrid, 23. oktobra. Kralj Alfonso vratij se ovamo iz San Sebastiana.

Kb. Beč, 22. oktobra. Juče u podne posjetili su predsjednika poslaničkog doma, Dr. Sylvestra, knez F ii r s t e n b e r g a, baron C z e d i k i , s raf C1 a m - -M a r ti n i t z, da mu saopšte poznate otlluke stranaka poslanič-' kog doma.

Ktlltt U (ittKOI. Ministar-predsjednik kod francuskog adrnirala. Kb. Bern, 22. oktobra. Prema saopštenju trancuskih listova, grčki ministarpiedsjednik Lambros \raiio je posjetu admiralu Fournetu. Francusko odjelenje odalo je tom prilikom vojne poćasti. Admiral Fournet je izvijesiio grčku vladu, da prima 50 željezmckih vagona na 1 a r i š k o j pruzi, koje je vlada ustupila. Pošto je grčka vlada dala uvjerenje, da će se ona brinuti o odTžanjii reda, prisiao je admiral Fi.«rnet da više ne izašalje p^role, ako ga na lo nebi primorah novi neredi.

k uu iosoru u Ruhlehonu. Pa'ue taj oduor raea čini veiiki napor, da orgauiše i proširi lad mnogobrojuih memaokih pododh ira, kojima je cili, da olakša sudhmu vojuih zai'ohbeuika i iiUerniraniU gradiana. ći>iem, da ie kraiem juna u tu svrlm bio jodun dogovor u domu kneza LichnovvSki g, bivšee njemačkOK poslanika u Londouu, koji je u iu svrhu uaročito došao sa bu.i'šta. Na lom su dogovoru učestvovati vvio usledni Uudi i žene, a priiozi sabrani h m priiikom iznijcli su osam hrUada mavaka. Dvoiaki me razlazi rukovodc. da vam to lusem. Prvo, što čianovi berlinskog odbora uvprestauo obavještavatu njemaćku štampu o radu ensicskpg odbora, na je red. da se mi za to revanchiramo. Drugo, za to, što uiko ue rnože dovoUua biti zah^ alatu kad mogu uivrditi pojedine izraze ou rg zaiedničkos čoviećanskog osjećaja, ko.ii pieiaz* preko naroduosnih mržnji i prcdvasuda, a koit su se ispoUili u velikom diciu dr- Siegmuuda Scbultze-a » njcaoviJa drugovv*. Roznajem muose od liudi. koj» se u kUnumčkpj odaid to«»c ra t du, ta su Uudk, Vbii uživaju moje pajveče POŠipva.nje { natkl 'ttps.V <IAa bili I#jp,yi pazpj;i p, ratu, i, p VpUlj;oj Brija,njij — ip ih npzuam, \ S M u d.vpme sjučaju potPUUO, spo;ed*ui. psječam istp, toJjkp ojiijbvu, iskrcuost i uiihpve dpbre UAmjpre, ^ao gpd da su moji spnarodnjacl To sam htio još. da dodam, da bi se opravdup. što> sapr vas tjznemirio. Vaš pda.nl. E d m. i n t p u, fijUjJtam ^asOe, Surrqy. 7. sept, L9jd, g.

Spanjolskl glasovi protiv Engleske. Kb. Madrid, 23. oklobra. „Corresponđen/a Philippa" priplsuje krivicu zhog postojeće irgovinske krize u neutralnim drža'ama isk’jučivo Engleskoj, koja održava nezakonitu blokadu. ..ABC’* iše odnosno ..crnih Usta“: To je najcrnje. što je mogao da stvori despotlzam VcHke Britanije. Oradjam neutraln'b država stnatraju se kao podanict \el!ke Britanije i moraju da se pokoravaju njenint zapovjestima.

Poljskn. Prenos kostlju uscanlka Iz 1863 god. Kb. luhlin, 23. oktobra. Juče po podne izvršen ie svečan prenos kostiju učesaika iz usianka godine 1863. sa gubilišia. k> je lcži u Hlziiti grada, u počasni grob na opštein groblju. U toj svečattosti uzeh su udjela: odjeljenje poljsk'h-lcgijuiaru. razna nacijoliia’na jdniženja, potomci ustanika i mnogobrojm stanovnici. Sutra HUl PgSUSUK. Poginuo Carpov sin. Sahranjen je sa velikim poć a s t i m a. Kako javljdju neki ratni đopisnici iz Brašova, pogmuo je kao pričuvni konjički poručmk jedan od sinova Petra C a r p a, i to kod visa Mogyoros u gyer/ybskim plamnama. Ćim je tješ poginulog časnika rdentdikovan, natedjeno je, da &e sahrani sa velikim počastima. Prt sahratu su bili prisutni. svi aitstrougarski i njemački časnici i stožer jedne pješačke dtvizije. Vojna je glazba svrrala žalosni marš, a ispaljeni su počasni plotuni. Preduzeto je što treba, da se preko neutra mh dižava izvi.esti sijedi C a i p o junačkoj smrti njegovoga sina. Poginuo slovenački pjesnlk. Kako javljaju slovenački. U&tovi, poginuo je u oamoj bict na Soč» slovena.kl pjesnik FiauVaUnćič, lodoin iz Goliee. Vnienćič bip se pročuo avvjim lirskim. Pjesmama u tjuoija.uskom »Zvonu“. Dobrovoljac star 75 godina. Veteiau 1% \866. god. Iz Reichenberga u Geskoj javljaju bečkim listoviraa, da se tamo kod obiasnog pukovskog zapovjedoi^tva 42. pješ. puka, piijay«č aa dobrovoljca l da je pioaidj^n kao. sw»ob. u, za skižbu aa bojtstu, sta,-«c o<J 75 godina, tkački sadrwk Josip Sfoy rz Neuehrenberga. Sb y je b, tetora. 42. pjt-5; puku 1866, godine kao dcsećn učvsivovao tt ralu sa Ptusjnra. •r i . c I *

će se otslužit! svečan pomen za pokoj duša ustaničkih žnava.

Rusljl Nov ministar spoljnih poslova? (Naročiti brzojav sBeogradskih Novina«/ Kdln, 21. oktoora. „KSInische 2eltung“ javlja, da se prcma jednom dopisu, što ga je dobio švajcafski list „Baseler Nachrichten", potvrdjuje vijest, da će ruski poslanik u Rimu postat! ministar spoljnih poslova na mjesto S t u rm e r o v o. Polanik će prema tome izvještaju već ovih dana napustiti Rim. Zabrane uvoza. (Naročiti br/ojav »Beogradskih Novina«; Petrograd, 23. oktobra. Ministarski savjet rijcšio jc da zabrani uvoz luksuzne i delikatesne robe.

Rat na lom i pod morsm. Norveška i Njemačka. Ozbiljno shvačanjc u štainpl Kb. Christianija, 23. oktobra. I danas, pošto se saznaia l/java koju je državni podtujn.k Z i m ni e rmann učinio berliuskom dopisniku lista ,,A f t e n p o s t e i)“. 'istovi se uzdržavaju svakog komcntara njemačke protestne note, što obiiježava ovdašnje shvačanje o ozbiijnosii stanja. Samo ,,Aftenposten“ piše: Izjave njemačkog državnog podtajn'ka. Ziinmermann a, koje je učinio saradniku ovoga lista, u stanju su da izazovu pažnjtt i razmišljanje, kao da je nesreča na pragu. Pri pregovormia, koji će se sad voditi izmedju njemaćke i norveškc vlade, biće svaki nesporazum razjašnjen. „Aftenposten’* poziva svoje nuvinarske drugove, da se uzdrže od prenagijenih žešćih ispatla protivu ma koJe strane. Nebi bilo dobro djelo, kad bi se pregovori otežali neobuzdaniin Iskazima mišljenja. Engleski napad na frlesiandska ostrva. Kb. Beč. 2.3. oktobra. Iz Berlina se javlja: Wolffov ured javlja: 22. oktobra u podne izvršiie su nepnjatcljske pomorske letilice napad na i s t o č n o-f r i e slandijska ostrva. Napad se potpuno izjalovio I nije bilo nikakve štete. 22. poslije podne jedna je naša pomorska letilica tispješno tukla boinbama željezničku stanfcu f dokove u S h e rn e s s u na ušću Thenisc. Načelnik glavnog stožera mornarice. Potopijen čitav niz skandinavskib brcdova. Kb. London, 23. oktobra. Lloydova agentura javlja iz Siockholma: Potonuo je švedski parobrod “Oorhe Lejou“ u okolini salandskih ostrva. Posada se udav.Ia lsta agentura javlja: vjerovatrro je da su potonule norveške jedrilice ,,Zett!en“ 1 “Quldals“. Dalje su potopiieni: Noneška jedrilica “Dido", norve.ški parobrod “Fert 3“ lz Christianije i jedrilica “Coek of the Woll“. Posade su spašene. Potopljen je još i parohrod “Duke“.

firad i cKoiico. Hitno otpravljanj'e štampanih splsa poštom. Radi otpravljanja štampanlh spisa u poštanskom saobračaju c. i k. zaposjednuiog područja u Srbiji, kao i u saobraćuju sa Crnom Gorom, Austro Ugarskom, BosnomHeicegovinom stupaju od 1. noverabra slijedeća opiedjeljenja na snagu: Za pošiljke štampanih splsa, izuzimajući onih, koji su u vidu valjka savijeni (Rollenverpackung), može se zaht.evati hitno otpravljanje, t. j. onom istom bizinom, kojom se otpravljaju pisma i poštanske kaite. Za hitno otpravij3n.e plaća se, osim redovne piistojbe od 3 helera, za svakrh 50 g. ill jednog dijela od toga bez raziike težinejcš » pristojba od 2 helera (hitni dodaLk), i to jednom naiočitohr za to izradjenom hitnom roarkora od 2 helera. Pošiljka, za koju povišena pristojba nije potpuno plaćena, iii pristojbeni dodatak»> ntje položen u hitnoj markt, nema prava đa.bude Uitno otpravljena. Za poš.tjke savijene u viđu valjka ne može se hitr.o otpiavijanje zahtjevaU nl onda, ako je ptistojbeoi dodatak ptačen. Osim pomenuie hitne marke od 2 helera izradjena je za hitne štampane spise đo 50 g. naročita h tna marka ođ 5 heleia, u kojoj je uračunata i redovna pristojb3. Nije dozvol.eno, da se tnarke za pisma upotrijebe za plaćan.e pristojbenog dodatka ih hitne marke za plaĆau.e drug'h pristojbi, nego samo za pristojbeni dodatak. Poštarina za pošitjke štampanth spisa mora se pri predaji potpuno pJatitt. Siatnpani spisi kojl nijesu hitni, ue mogu se prepoiueiti. Sna’o<iijeva«]e gradjanstva roborn. Da bi se mogto biagomauMro posrsdovatj kod oadtežnrb carsko t kia^evskih ministaislava radi soabdijevaaja potreboim ttpivolaua za izvoz iobo iz attstro-vgaaske »oaaibije a posjechurbm ktajsvima Srbije, koja, bi doxo>,ao pcsJažila »at tta»i/euje pokrsbo gM^aautva^ tose je ©djetjeois aa tobu g'avne vo,ns gubernija u Srbiji obratijo a»ira» tticbežnira vtesbme, da tečno pcoK,«re poitebtt gradjanak <g sbmovništva za vtijeme odl tri ttjeseca b i sv« robe^ koja. bl se iz monarliijtt ttogt% izvoziti L najdaije do, 30. I noveoibia. ovq diae dostave islom <Ld»e-

Ovom prilikom ujedno tačno će se nadležni faktori uvjerttl o potrebaroa gradjanstva, kako bi mogli isti potrebu i zadovoljiti. Odjelenje za robu glavne vojne gubernije davače uvjerenje za izvoz potrebne robe prema punomoćiju i mišljenju kompetentnih nadleštava. Naročita potreba u robi kao: piugova, motika, strojeva za sijanje i tome podobno iniaju se naročito uvijek blagovremeno dostaviti. Prijem cijele označene robe nije obavezan, pošto ovi podatci će upravo služiti samo kao oslona osnovica za uvoz potrebne robe iz monarhije u Sibiju, te stoga trgovci mogu slobodno dati svoje mišljenje o potrebama gradjanstva u robi. * I opština grada Bergrada dobiia je naredbu, da podnese svoju prijavu za uvoz potrebne robe u Beograd i okolinu iz austro-ugarske monarhije. U tom smislu, da bi opština grada Beograda mogla dati tačne podatke o tome, koje i koliko je potrebno robe uvesti za potrebu Beograda injcgovog okruga, pozvala je i za jućer u 9 sati prije podne veći broj trgovaca i zanatlija, koji bi bili irijeradavni da dadu svoja mišljenja o potrebama gradjanstva u Beogradu i posiije tcga dogovora daće svoje mišljenje odielenju za robu o potrebama gradjanslva u Beogradu. Odmah zatim pristupiće se daljem radu u tom pogledu, kako bi se gradjanstvo potpuno osiguralo za svoje potrebe u robi. Prodaja maslaca (putera). Prodaju maslaca vrši sarro prva prodavnica mlijeka opštine grada Beograda na Terazijama, gdje se može dobiti svaki dan prije podne. Maslac se prodaje u paklama od po 100 grania po cijeni od 1 krune. Nabavka drva. Bojazan, koja se opaža u gradjanstvu radi nabavke drva, u svakom je pogledu bespotrebna. Kao što smo ranije javiii opština grada Beograda izvršila je nabavku veće koiičine drva. Ova arva, koja su i primljena, za kratko vrijeme otpočeće i da dolaze i odmah će se staviti gradjanutvu na raspoložene po umjerenoj cijeni.

AafORna privrean Eerflfl Kukimizfl. Pošto je berba kukuruza u Srbiji u jeku, to je gl^vna vojna generalna gubernija u Srbiji odrediia maksimainu cijenu kukuruzu iz berbe za ovu godinu i to sa cijenama od 14kruna po sto kg. kukuruza u klipu i po 22 krune od sto kg. kukuruza u zrnu. Svu berbu kukuruza sabiraju nadležne viasti i staraju se o c,elokupnoj ishrani stanovništva. Svaki proizvođjač dužan je cijeiu žetvu prijaviti i može za svoju ličnu upotrebu zadržati potrebnu količinu za svoju porodicu, kojom se može ishraniti do 31. juna 1917. godine, koja je predvidjena sa po 300 grama kukuruza u zrnu dnevno ili za svaku osobu po 150 kilograma kukuruza u klipu. Osim toga dopušteno je ostaviti za sijanje u 1 17. godini po 50 kilograma kukuruza u klipu za svaki hektarzemijišia, koje proizvodjać posjeduje. Za ishranu stoke proizvodjać ne može zadržati kukuruz i ishrana stoke mora se izvršiti surogatima. 1 rdjav kukuruz uzeće se sa odgovarajućim popustom i ako nije za ishranu ljudsku. Proizvodjači, koji budu sami kvarili kukuruz, biće najstrožije kažnjeni, a kukuruz će biti oduzet i konfiskovan. Kukuruz u klipu otpočeo je da se prima u otkup od 10. oktobra ove godine, a kukuruz u zrnu otpočeće da se prima od 1. novembra i gornje cijene kukuruzu važe od toga vremena pa samo do 31. decembra ove godine; posli.e toga vremena cijene kukuruzu kako u klipu tako i u zrnu biće dosta reduorane. Kukuruz u- klipu mora biti od šaše očišćen i od drške skinut i ne smije ni jedno rdjavo zrno da ima. U zrnu kukuruz mora biti zdrav, otrijebijen, obično suh, cist i sačuvun od budje. Kukuruz postaje u prvom stadiju kvarenja budjav i zelen, zatim postepei.o crn i dobija jedan vrlo rdjav mins. U prvom slučaju za pokvaren kukuruz, koji se bude natao pn ruci kod proizvođjaća, procjeniće se, a u drugoin pošto nijc za ijuđsku ishrauu, pa ćak ni tshranu stoke l obzirom na visoke cijene kukuruzu, uzeće se sa vrlo velikim popustom, koji može biti čak i preko 50'7oInače za berbu i otkup kiikurtiza u svoja vrijeme predvi :juie oclredbe za primanje kukuruza. OU 1. novembra Hčvršćuje se za isbranu na glavu kvota od 300 grama brašna dnevuo za one. koji se sami stiabdijevaju i za proizvodjuče* a po 200 granta za one, koj? se sarni ne snabdjevaju. Fošto se kttkumz sa 100 postotaka melje u brašno, to će se u utjestiraa* gdje se stanovništvo samo stara o ntijevenju izdavati kukuruz na 200 grama brašna i 200 grunu kukuruza u zruu, ili u novembi’tt 500 sftuma kakuu a u klipuu a u deceutbrflt 400 grarna kakaruza u kltpu. ProračuuavanL? oiiuosa kukiiruza u khpu sa kakurttzota u zrtnt prettvidje; no je vrio obazrivo, da je i najuianja zk>upofcreba sasvim tskLnčena. te jc 1 preina tome vrlo tačna uspostava gcr- I njega rajerenja i ueosporuo mora biri tačna. Neproraijerttjiva je' kvcta kukuruza odtedieaai »a gtava za isfuauu. Uvodjenje moaopota » Bugarskoj. Kako iwra jawtja naš, sohjaiu dopisnik. bugauki Mt miaittiac ftaaosij* fl&ul Bttttjjj,

da poveća državne prlhode, a da se time ne povećavaju poreska podavanja naroda. Za sada će se uvesti monopol na so | spirit; dohotd od monopola soli se računaju na 30 milijuna leva godišnje, od monopola spirita na 25 milijuna leva. Foslije će se monopolizirati još duhan i petrolej. Zabrana fzvoza Iz Bugarske. Bugarska je vlada zabranila izvoz lana i konoplje, pisaće artije, svc artijske robe, karbita i šećerne robe. Berba hmelja u Njemačkoj. Jedan privatni brzojav iz B e r 11 n a javija: Uslijed ogranićenja varenja piva zasijavanje hmelja bilo je za jednu trećinu slabije. Cio zasadteni prostor i2nosio je izmedju 16—19.000 hektara, prenia 23.700 hektara u prošioj godini. Raćuua se sa slabom srednjom berbom i sa prinosom od 81.U00 do 95.000 duplih centi, prema 145.000 duplih centi u prošloj godini, i 168.000 duplih centi prosječno za posljednjih pet goslina. Pltanje fshrane u Bugarskoj. Vlasti su u Bugarskoj uzele u svoje ruke pitanje ishrane gradjanstva. U Sofiji su izdani kuponi svc do kraja godine 1917., dakle na punih 14 mjeseci. Život ie narairnice može svatko kupiti od jeu..om za cijeli mjesec.

ROZHR UljSSil. Budućnost francusk.li djevojaka. Maurice de W a 1 s t f e rasjiruvlj.t u ,,J o u r n a I u“ vrlo trnovito i te.sko pitanje, koje se ima riješiti, naime puanje buuućnosti francuske djevojke. Vcć u nernialno vrijente radjaio se 1U4 djevojke naprarria 1UU maškaraea ta:;o :e je na 19,uuu.uu0 Francuza zajradalo preko 76U.UU0 žena i djevojaka. Uvaj golemi svjetski rat prouzročio je takove praznine u francuskuin sianovništvu, da to pitanje postaje sve zamašnijim gotovo neriješivim, rini više, š:o ni razne mjere, u torn pogledu uzete u obzir, ne će moći, da buuu ost\arene. Walstfe nastavlja: „Sigurno bi p mogle naše kolonije. Ondje živu pleinenita plenrena, koja su velikodušfio poiniješala svoju krv s našom za ajedničku stvar. Ali lakše se Je sjediniti u jednom ratnom ideaiu, nego li u zajeJničkim potrebama dnevnoga čivota. Pa kad bi ovakovi brakovi bili i rr.ogući, ne bi bili sretni. Ali đoseie nijesu još ni mogući. Dijele nas obićaji. Kakova bi to bila revolucija u magazinima mode i krojačnicama, kad bi se usudili prediožiti takovo riješenje ria''.iui pariškim krojačicama. kuje su rni neki dan pisale: „Što Vi nas misitle izaguati u Afriku? Što Vi mislite, tko smo mi? Mi smo Evropejke i u Evropi ćemo se udati. Ako se ne udamo s Francuzima, dobro Će doći i stranac". A!i to je baš ono, što mi ne ćfemo, t. j. da se Francuskinje udavaju za strance. Stari Bismarck je jednom rekao jednom svom intimnom prijatelju: „Nienračka je ugrabila Francuzima pet miiijarda: boije bi bilo, da smo im oduzeli njihove žene“. Koji su to- stranci, koji će doči u Francusku nakon rata? Knji će ro b ; ti stranci koji će nadomjestiti pomaujkanje naših radnih sila? U ove strance, naravno, ne možemo računari cne. koji će dolaziti da uživaju slasti rašeg Parisa i naše Rivijere. Ovi srt ra:;il"ici najsmjeliji. Oni zrađu. da ie od svih stvari. kojima Francuska ohiluie, najbolja naša — žena. Ernigranti rh'čno nijesu nikađa oženjent. Ako su ost.r tli kođ kuće svoju sestričnu Hi zaručn : cu. n jihova usnomena ne će hrzc izblMet’iii « usporedbi s našim domaćicama. k i su u istinu prave dnmaćice. koie sa -l frnnka mogu učiniti ono, što Amcričanka nčini s 4 doiara. a n čem Eneletkinja, Španjoika iii Taiiianka re bi nikaia uspjeia. Zar sve ove čtidesne vrsnoće naše Francuskinie. ne hi smi-’ie zavrtjeti mozgorn iednom Nizozemcu 'ir jednortr Brazilijancu? Oni će nahi ih othiiJeti. da se u Haagu fli Pernamhiikii radjajti mali Holandezi i Brar l i nci. Morarno spriiečiti ovu nesrećn. a lo ic i moguće. Ne treba drugo nego da se zakonski čfanak: jZena pappma itar dnost 1 prinadnost svoga irriža". promijeni u smislu: „Svaka francriska žena, koja se uda za jednog stra ca, koii ie nastanjen u Francuskoj. đa:e njernu froucHski karakter". NaravjKi. ne smijemo pođtjetjivati frartetts'-u rnrodnrst zatvorenim očima. i baš se sađa francuskr ministar pravđe bov: phanjem, da se natttrafizadja doavoh sarmo uz sianovite morairre nvje 5 e. Ovf sc ovicti morajn t đalje uzdriari ća sc tz fraii' cuskog đrmštva fsk r jrrće ncpcžefjm ele J menti AII ne oba^froći se na ove sfuČaje, ona.L kojr će tt »ieniff vas đražesne Frarreuskmje, ežerrfće FraneustofL Ne ćem« R gtrbiti naše gradjanke. tad ćemo cfobčti 1 vfsc fnrncuskdi gradrana. koi ; b. nam ne će b : ri »ikada dovof&m bcof- TFeba i*am lra-!cusf ce djeofc. Pttafflfe je, da če se :"ii s’r-mci aatBraffisirati? Srpska Srofa i> Češltm » Bmmovii. LT llittraov s.kom (Braaiitau) zarobijen'č* kom fogort bua> pneka 2K»r> srpsite djfi* ce, za koju je sad uredjena šfcofca.