Београдске новине

Strana 3.

27, oktobra 1916.

Beogra'đske NovJne

PetaK

Bro} 255

% r iri *■ - . _ Ufe^g£3S!a2y?žJ,.L

DOJIŠTE OKO SINAJE. (đo BukareSta 55 km.).

prijateljevim rusko-rumunjskc tritpe uzmiču fiazad. dajttćl pri tome ogorčenl otpor. Rumtinjskl IzvještaJ. Kb. BukareSt, 25. oktobra. D o b r u d ž a tt s k o b o JI š t e 24. oktobra: Napađl •neprijateljGvl traju i dalje. Naše lljevo krilo primorano je da sc povuče prettta K ti r a m u r a t u. Konstancu Je neprijatelj zauzeo. Bjegstvo konstila slla spOrazmna iz Dobrudže. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novlna".) Basel, ,25. oktobra. ,,D a 11 y C li r o n I c ] e‘‘ javlja iz B u k a r e š t a: Konzulatl E n g I e s k e i Rtislje u Dobrudži premješteni stt u B r a i 1 u. Banke u Camoolongu i S i n a j i preselile su se prožle subote u B u k a r e š t.

šiitiskih uredjenja; proširenje i z b o r* nogpraval učežće ženskinja u i z b o r i m a.

■Ugarska.

t Oro? Stiirgkh. Zahvalnost na saučešću. Kb. Beč, 26. oktobra. Austrijski domobranski ministar genetal pl. G e o r g i uputio je ugarskoin ministru predsjedniku grofu T i s z i brzojav, kojiin on u nne svoje i svojih ministarskih diugova iskreno blagodari na toploj izjavi saučešća povodom ubijstva gtoia Stiirgkha. Odlasak Halil-bega. Kb. Beč, 26. oktobra. Turski ministar spoljnih poslova H a 1 i 1-b e g ctputovao je juče odavde u Carigrad. Fmncastto-enžlesitti ot'etuloa. Pesimizam Churchiliov. (Naročiii brzojav tBeogradsklh Novina«; Milnchen, 25. oktobra. U listu „London M a g a z i n e“ jadikuje C h u rch i 11, da sporazumne siie ne mogu na Sommi u prkos svojoj nadmoćnosti da postignu u.>p,eh protiv njemačkih mašinskih puš*ka 1 bodljikavih žica. Izdali su i engieski o k I o p n i automobili. On osudjuje svekoliku ofenzivu najodsuđnije i naziva je uzaludnim krvoprolićem. Prve portugatske čete u FrancuskoJ. (Naročiti brzolav „BeoRradskih Novlna*.) Basel, 26. oktobra. Madridski „Imparcial* javlja, da su prve portugalške Cete prispjele u Francttsluit ttrlza u GrćkaJ. Epir i Tcsalija uz Venizelosa* Pokret seljaka protivtt pos j ein i k a. Kb^Befn, 2C. oktobra. rtttgmps'' javlja: E p i r I T e s a II|a RprStftsja še uS jsjf.V 1 ?-, la pfctčinjttfu solunskoj prOvizor.loj vladi. Antivcnizelistička štampa obja.šniava ovo agfttrnim pokretoin, da na ime seljaci ti tim krajevhna žele tškoristitt ovit priliku, da se pomoču ove revojucje otrćsj veleposjednika, razgrabljnjučl tm iitianja. RutlJfi. Dentokratske retorntft u Rusljl. (Naročitt br/o.av »Beogratlskth Novina«) Pottograd, 25. oktobra. Ministar nnutrašiljih poslova Prot o p o p o v spremio je za dumu zakonf’: 1 prijedlog kojim ćie se opštinska ramouprava reformisati na slijedećoj j.movi: proširenje prava i nadležnost op-

Rot itu moru l p9t) morem. „Croantiel". Kb. London, 25. oktobra. Lloydova agentura javlja: Potopljen je engleski parobrod ,Croantiel“ od posade još se nezna za sudbinu njih osmorice. Potopljen francuskl brod. Kb. London, 26. oktobra. Po jednoj vijesti Lloyda potonuo je francuski parobrod .Emilie*. Kiijnosijs Hrzojouns vfjestL Izborua borba tt Atnerici. .VVllsonovi izgleđl najjačl. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua“.) Arnsterdam, 26. oktobra. „Reuterov ured“ iavlja iz N c wYorka: Dok su u početku Izborne borbe u New-Yorku zaključivtne opklade, prema kojima je H u g h e s sa 2:1 imao više šansa od VVilsona, sada se ovaj odnos gotovo potpuno izravnao. Sadašnje opklade daju Hughesu prema Wiisonu izglede na uspjeh u srazmjerl od 10:9. Iz dosadanjih kandidacija izborr.ika, koje listovi objavIjuju, vidi se, da je Wilson za sađa nešto jgmakao ispred svoga protivnika; istina još nema podataka iz nekih država, gdje je ishod još neizvjestan.

Engieska I Ksisnije. Pozivanje svijti ljudl ispod 25 godinaKb. London, 26. oktobra. Parlarnentarni saradnik ,,Daily Mail‘‘-a držao je na jednom zfcoru govor o pitanju, da li da se ’sključe svi ljudi mladji od 25 godina iz ".animanja, koja uslovljavaju oslobodjenje od vojne službe. Govornik je naglašavao, da bi ta mjera intala vrio riezgodnili posIjedica za poljo-privređu i za žeijezničku službu, gdje se već sada kubiiri sa osohljcm. Što se rudnika i iahrika rttunicije tiče, to tamo ii opšte neće nioći bez kvaiifikovariih radnika, mladjhi od 25 godina. Napadi protlv Ll^vd Gcorge-a. Kh. Amsterdam, 25. oktobra. ,,Nieuwe Rotterdamsolie Courant" javlja iz Londona, da je u donjem domu bilo žestokih rapada protiv L loyd G e o r g e-a, koji je branio novu vcjničku npKtiku Engieske i pozivanjc l*udi starijiii od 41 goditte. Narouto sa žestoko napadaii nnnistra poslanici S n o \v d e n i još neki, kojt izjavtše, da se ove mjere kose sa pozitivuim obcćanjima, datitrt tt proljeće. ,,Daily News" donosl ogorčen članak o tome pitanju, u kojema se vcli, da još mnogo drugilt obečanja tijjesu bila održata. Siniptoini za novu pohtinn u IrskoJ. (Naročiti br/ojav »Bcogradsbih Nmina / Haag, 25- oktohra. Na cijelom jugu i žapadu I r $ k e vlada u angloftlskom stanovništvu strah. SVuda se pojavljuju pripreme z« nov Irski pokret. PltanJe dovoza Hbe Iz Holandije. Kb. London, 25. ok’obra. U đonjem dOmu Izjavio je lord Cecil na pitanje odnosno holatrds k i h r i b a, koje su uslijed zakašnjenja pretrosa stigle u Engiesku u neupotrebljivom stanju, da je za k tt p o v i n u izvjesne koiičine holandske ribe postignut sporazuni. Za sađa nije savjetno, da se iznose ttslovi kupovine. Zakašnjenje prenosa izvjesnii pošiljaka ribe i drugih artikala ima da se orfoiše

postojećim tešklm pr*Hka;na. I ako će redovni prenos Iz Holandlje za sad po svoj prlficf još im&tt potcškoća, ipak se smijemo nadatl, da. <?e a tomc u budućnostl moči da jKts f ane poboljiflnje. Grad I cKoHca. Nadjen novčanlk. U ulici Kraljice Natalije Jeđno je vojno lice našlo jedan novčanik u konie je bilo 11.93 K- Onaj, koji je novčanik izgubio može ga dobiti u redarstvenom zapovjedništvn pod E. N. 1177. fioroSiiu priureflo. Kožnrska Industrija u Bugarskoj. Štavljenje koza i ćurčiluk spadali su u tradieijonnlne bugarskc industrije Još prijc oslobodjcnja zcmije. Bogato stočat-’ sivo zcmljc dalo Jc podstrcka za tc lndustrtjske granc, kojc su t za vrijcme turskc vladavinc imale dalckc potrošačke trgove, pa i u Aiistro-Ugarskoj. I klimatskc priiike bile su značajua činjcnica za kožarsku lndustrlju. ^iezđrava carinska politika posiijc oslobodjcnja Bugarskc utlcala Jc nepovoijno na bugarsku industriju kožne robe. I moda, koja )e naročito u gradovima istisla kožulic, osobito ovčije kožtilic, oslabila je kožarsku Industtiju zemlje. Uslijed toga je država potpomagala tu lndustnjsku granu, koja se poslije mnogo podigia, i to kao tvornička velika mdustrija. Kad jo docnijc 1 zaštitna carina onemogućila uvoz izvjcsnih artikala, počela Je domača proizvodnja da sc bolje razvija. Srcdište jc kožno industrije G a b r ov o („bugarski Manchestar"). Kožne tvornice imaju i Sofija, Šumen i Varna. Svega je godlne 1911. bilo 24 tvornifike radnjc za kcžarsku tndustriju. Sadanjc su kožarskc tvornice preduzelo modernizirano izradjivanjo koža, kojilt tako ista najvije ima u G a b r o v u i S u m e n u. Od tili 24 tvornica su S u Gabrovu, 3 u V a r n i, 2 u Š u m e n u, 2 u S o f i J i 1 po jedna u Plovdtvu, Ruščuku (Ruse), P1 e v n i, S 11 v e n u, S e v 1 ij e v u, T r n o v u, S a m o k o v u, K n j aževuiMaleševcu. U godini 1S94. bilo je 3 radnjc sa kapitalom od 15.000 leva, godine 1911. bilo je 24 tvortncc sa kapitalom od 2,755.000 leva, sa 421 radnikom i 627 KS. Godišnja proizvođnja iznosila je 5,425.000 leva; « Gornji bro evi K&zuju o znatncni poletu ove Industrije. Ža posljednjih sedsm godina je proizvodnja kože skočila sa 4 i po više. Tako je isto od interesa pretvaranje ručnog rada u mehanički. JoŠ godine 1904. bilo je u fađanjih 13 Tadnji samo 93 KS, 1911. več je bilo 627 KS, što znači za sedarn godina povečanje za 574.2 °/ 0 , dokle se obrtni kapitat u tora vremenu povećao samo sa 267.2 °/ 0 . 13 radnji prestsvljale su obrtni kapital do 50.000 leva, 3 od 50—100.000, 4 od 100—200 a samo dvije prcko 200.000 leva. Te radnje, razumije se po sebi, nijesu ono što su u stranom ■amfslu velike tvomice, ali treba imati na umu da je Bugarska mala, u kapitalu siromašna mlada zemlja. Obrtni je kapital skoro isključivo domaći. Vrijednost mehaničkih postrojenja u tvcrnicama iznosi 809.250 leva, oko 44 °i 0 obrtnog kapitata. Proizvodnja je bila slijeđeća: Gjonova i tvrde kože Juhta i teleće kože Bojadisana jagnjeta koža Blanque-Saffian i Maroquiu koža Chevreaux I druga

1,751.910 leva 1,162.169 183.539 „ 423.976 „ 1,007.095 „

Svega 4,538.689 leva Sirovina dolazi većmom iz inostranstva, odakte se bez carine uvozi. I to : koža za 1,470 000 ieva, koža s vunom L. 116.000, ekstrakta za L. 379.000, drugog materijala 117.000 L. Vidirno dakle, da Bugarska, i ako je stočno bogata zemlja t sirovu kožu izvozi, mora za svoju kožarsku industriju uvoziti sirovu kožu. , To je s toga, Što su inostrane kože po veličini i kakvoč! nmogo bolje za kožarsku induslriju nego li domače. Prosječnt dohodak, koji ta industrija đaje, iznosi 43 po sto. Domača je industrija u stanju da podmiri vrlo mali dio domače potrebe. Bolja kožna roba se većinom uvozi. Za to Bugarska izvozi štavljeuu ko^u. Godlnc 1911. izvezeno je 99.299 kg. ^tavljene kože u vrljednostt leva 293.449. (Jvezenoje 14.402 kg. clpela u vrijednost! 215 829 leva 1 4837 bolje kožne tobe za 91.805 leva. Za vrljeme ratnih godina nlje bllo nlkakvog izvoza, jcr je domaća potrošnja bila vrlo velika. Poslije rata će preduzimačkl duh i kapital bugarskih saveznlka svakako dovesti 1 ovu Industtiju do visine, da će se naše tvornice moći takmlčld u sventu aa inostranlm. PrivrednO ziiačenje vojne m Dobrmlži. Njemdčko-bugflrske stoje nedaleko Traianovog nasipa. BtAfa bugarska DobrudŽa„ koja Je ktom godine 1913. bripala RHmttnjsKOj, tKilazi se u rukama osVojitclja. Ob 2 irom na tu činjenic«, zastupa se. n štanipi mišljenje, da je Dobrudža pustfnia, nep*odna zemlja, koja za nove posjednike nema baš nikakve gospodarske kor'sti. No ovo tniŠljenje nije ni s koie strane osrtovano. Doduše imade takovih gođišnjih doba, u kojima se zemlja radi suše čmi kao pustinja. Padne li obiina ktša, to zemlia urodt dobrim olodora u laznim

gospodarskim proizvodima. Zato je Dobrndža I dobila davno pred godinorn 1913. ime „Žitnlca Bugarske". Seljacl u njoj postali su bogatf, tako. da su sa vlastitim kapitalom mogli osnovati tvornice, te ovesti privredno-tehničke poboljšice razne vrsti. Ovdje sc prije rata nalazio najmodernijl gosrodarski promet Bugarske. U gradu Baicikj na Crnofn moru nalazl se najvećf mlin istoka, u koji se iz zemije uvažalo toliko žita, da je mogao na dan pioizvestl 10 vagona brašna. Za gospoclarski život „Bugarskc pustinje" znamenovni su godišnji prometi gospođarske banke. Ovi su iznašali zadnje godine ,>rije rata 1911. kod podružnica: Balčik 18 miiijuna leva Dobrič 15 „ „ Sihstrija 11 „ „ Tutrakan 9 „ „ Kurubunar 4 i po „ „ Sada opet osvojena bugarska Dobrudža blia je prije rata oijelom zema'jskog velikog kapita'a Bttgarske, Lao i sijelo gospodarsko-tehničkog nripretka. Ovdje je bilo u pogonu najviše gospodarskih strojeva. U Balčiku i Silistriji nema samo velikih mlinova, već je u Balčiku, kao prvom gradu Bugarske, osnovana i tvornica gospodarskih strojeva. Tome odgovaraiu l broicvi i/.vozu. Iz obilt dunavsklh luka Tutrakana i Silistrije, kao i iz crnomorske iuke Balčik, izveženo je godrne 1910.: Balčik za 10 milijuna ieva Silistrija za 5 miltjuna leva Tutrakan za 3 milijuna leva Ovl se odnošaji nije.su promijenili ni za rumunjskog gospodstva, kako ističu putnici, koji su onda zemlju prošli. U Dobrudži je vlađaia živa trgn\ina, a seijaci, koji su trgovali sa putnicima, živjeli su u udobnom blagostanju. Na svom brzont uzmaku Riimunji su nmogo toga opustošili, nu usprkos svenut tomu moni đa su Bugari I N!jemci našli još velike opskrbne zaliiie, tako da ne predleži haš nikakav temelj onim glasinama, koje su o tomc posumnjaJe. Francuskt ratni zaj’ant. . Kb. Paris, 26. oktobra. „Le Journal“ upozoruje na to, da je transportna kriza nepovoljno uticala na upis francuskog ratnog zajma. likldanje blagajne državnih dugova. Brzojavljaju iz Beča: Na osnovu carske odluke danom 21. oktobra raspušta se b!agajna državnih dugova, a njezine će agende preći na državnu središnju blagajnu. Ovo raspuštanje blagajne državnih dugova spada medju one mjere, što ih je financijska uprava s.;đa preduzela u svrhu provedenja refomie blagajništva i zsračunavanja. Ova se m,era omogućda time, što se je uveo piatcžni promet bez novčane gotovlne, a pogotovo time, što su se državne blagajnićke organizacije priključile bankovnim štedovnim zavodima. Povišenje glavr.ice zagrebačkog električnog tramvaja. Zagrebački električni tranivaj predložiće svojoj glavnoj skupštini, koja će se obdržavati 25. o. mj., da se temeljna dionička giavnica od 700.000 K povisi na 3,000.000 K. Promet 1 makslmaine cijene oljuštenog graška u Ugarskoj. Kr. ugar. ministarstvo proglasilo je nnredbu, kojom se za cijelo područje zemalja ugarske krune javljaju odredbe o stavljanju u promet oljuštenog graška. Tom naredbom ustanovljena je 106 K maksimalna cijena, koju proizvodno poduzeće smije zahtijevati za eijušteni grašak. Za mekinie, koje bi preostale kod proizvodn.e oljuštenog graška. Odredjena je maksimalna cijena 25 K. Mm uijgsli. Heinrich Heine o svjetskome ratu. Proricanje svjetskoga rata u spisfma čuvenoga pjesn'ka. Poetae prophetae siint vcli stara latinskaizreka. I zbilja, u mnogo jc prilika dokazivano, da su slavnt pjesnici raspolagaii vanredtiom dalckovidtiošću u poglcdu političkih dogadjaja bližc i dafjc budućnosti. Tako je pozuato, da je poznati lijentački pjcsnik Entanucl Geibcl u jednoj svojoj pjesml čctiri-pet godina ranijc jaSno predvidio izbijattjc i tok francuskonjcntačkog rata od 1S/0. goditte. S obztrom na to, nalazittto, da neće biti bez interesa za čitaoce da čuju, da je drugi jedan slavtti pjesnik,. vrlo poznat Srblma još iz doba Otnladiitskoga pokreta, nctmirli Heinrfch Heine, dlvnl liričal 1 i nomilostivi satiričar, pisac „Romanzcra". „Knjign pjesama", jož u četrdesetim godinama pr. vtjcka prcdvidjeo u mttogo svojih spisa ovaj.strašni rat, a što jc glavno, predvidjao je i uzroka i struje, koje će do njcga dovesti. Još onda jc on strepio od njega, znajttći, da sc u njemu tnoraju suk >biti dva naroda, kojo jc on podjednako voijp — Nijenici i Francuzi. Nijemac po rodjenju, slavni njemački književnik, koji je njemačku liriku obogatio ne manjim biserima nego li sam Goethe, on je Žarko Ijubio Franeusku, u kojoj je našao utočišla i pomoći u najgorčim časovir.ta svoga života. Njegov je ideal bio

neka dnhovna i poiiHčka veza izmedju Qv dva najkuittn-nija evTopska naroda. mf žući svaki svoje dobre osobine, Nijemoi energijn, sisternatičnost, tehnićku spreni 1 vojničku sposobnost; Francuzi duha i ukusa, umjetničko savršenstvo i ijubav k napretku, ova bi dva naroda »vojom fuzijom materijaluo i ntoraltovladali cijelint svijctom. A zato jc Heine zazirao od toga, da se Francuska na upregne u kola britanskc svjetske imp e rije, pa da za ovu prolije svoju krv. Otudj prije svega njegova ljubav prcma Nap e . leonii I., koja već prclazi u iđolopoklonstvo, jer u Napelconu on gleda moćno-j t svjcsnoga protivnika sebično-impcrijali. stičkih engleskih prolitjeva. Oit u veliko prepostavlja Rusiju Engleskoj, pa jaj prC( j. kazuje, da će imali mnogo da propati oj bezobzirne engleske politike. U svojini „Reisebilder" ima on prvi put veli, da ćč Velika Britanija jcdnoin izazvati opšij svjetski požar. ,,A što se sarnog vodjenia rata tiče“, veli on tu, „Kngleska nikaada nije vodila i neče voditi rat sa vlastitom or.iladinom, nego li samo pomoću plaće. nih najamnika, vesala i naroda, koji su na putu, da postanu potpuno engleski vasali-. U tomc je donekle inrao pravo u pogleđti prvoga dijela rala, ali su ga kao što se zna demantovali pok. lord Kitcliener i lord Derby uvodjenjein opšte vojne obaveze i stvaranjem engleske narodne voj. ske. Prilikom zaoštrenja istočnog pitanja 1840. god. on opominje Lrancusku, da se čuva podlc engleske politike, koja želi da je uvuče u katastrofu, a koja hoće na istoku da Iskljući Rusiju. „Izmedju Englcske i francuskoga gnjcva protiv nje, „veli on, „lcži more, a put za Rusiju opet voai preko Njemačke. Tako ćemo mi Nijemci jednoga dana biti prinudjeni da se bijemq i da lijemo svoju krv za stvari, koje naa se ne tiču!“ Za Carigrad i Tursku veli on! „Svaki gimnazista u stanju je da shvatfj koliko bt opasno po evropski inir bib uništenje Turske i zaposjedanje Caiigrada od strane koje veiike sile; iz toga bi so mogao izroditi evropski rat, koji bi cijeii svijet stao mnogo krvi i suza, a Englesku mnogo novaca.“ — U ,,Luteti“ veii Hcinc, „....To bi bio rat, najstrašniji razorni rat, koga svjetska lstorij'a pamti; taj bi rar na žalost i na propast jednoga i dru, goga doveo na bojište dva najplenienitija naroda — Nijemce i Francuze. Engleska, ta velika pomorska aždaja i beskrajna kusiia ni u najvećem ratu hi poslue naji strašnijih poraza nc mogu se uništiti... Budućnost mi nekako zaudara na kozu* na krv, na bezbožnost i na batine. Savjetuiein našim unucima da se rode sa što jačim ledjima." „Zbog oskudice u dttvanu“ Kako javlja „N. W. J.“, ovili je dana bečkoj sjevernoj željezničkoi stanici nipoznat lopov preduzeo vrlo radika/ag mjere za svoju ličnu opskrbu duvanom. Na ime, digao je iz jednog vagona „samo 4 60.000 komada cigareta n Sport“, jednu baiu duvana, dva sanduka sa ukupno 49.000 komada cigareta „Memphis', 3000 kolnada raznili cigareta i sama 600 paklića finijeg turskog duvana, pošta njega kanda toliko ne puši. Ako se drski lopov uhvati, on će pred sudom svakako tražiti, da mu se prizna kao oiakšavajuća okolnost sadašnja relativna osktidica u duvanu, a ponekom čitaocu — strasnom pušaču — svakako da će poći voda na usta, kada bude ovo pročitao. Opet jedan učenik „koepeničkog kapetana". Cuveni slučaj obućara V o i g t a, koji je prije desetak godina prerušen u uniformu pruskoga kapetana, na taj način, prevarivši nekoliko vojnika pomoću svoga „čina“, ,evakuisao“ opštinsku blagajnu u Koepenicku, od toga je vremena našao bezbroj podražavalaca u svima krajevima svijeta. Najnoviji „koepenički kapetan“ pojavio. se na glavnoj pošti u M a d r i d u. Ovaj španski „c a b a 11 e ro* obukao je uniformu opštinskoga činovnika i na taj je način od poštanskih službenika izmamio poštansku vreću, spremijenu za Bayonne u Francuskoj, n kojoj je biio novčanih pošiljaka u vrijednosti od preko 30.000 peseta. Pariski „Temps* iz kojega ovo ispisujemo, na žalost ne javlja, kojhn se argumenbma poslužio „opštinski” činovnik, da od lakovjernih poštara izvuće pošiljku, namijenjenu za inostranstvo. Kao što bi se reklo beogradskim uličnim jezikom, „peglao je na utjiforinu'. leanične obiaue. . OBJAVA. Naredbom vrhovnog vojnog povjednika, vojne uprave br. 99.5/ 1/b, naredjeno je, da svaki onaj, koji oriizN>municijone predmete ili rasprskavajuce materije čuva ili nosi, a za to nu ovlašten u smlslu naredbe vrliovnog zapovjednika vojske od 28. februar. 1916. br. 4 Zbornika, ili koji prema s £ gornje naredbe ne učini propisanu l’ r ' javu o mjestu čuvanja iii o tuva oružja, municijonih predmeta iii raS|, j s ‘ kavajućih materija, čini zločin. z.a kav je ziočin od strane vrhovnug v0) * nog zapovjednika prema s. Jbl.VKSP naredbom V. U. br. 99.84 /lS n> redjen prijeki sud za cjdokupđo uje dovno područje c. i k. vojne giavne g bemije n Srbiji. Opotniije se svah, se kloni vršenja tog ziočina; svaki o < • koji bi poslije objave ove nareUpe jedan od gomjiit zločina bio okrrt . • biće kažnien smrću ra vješalima. Nadležni zaportednft