Београдске новине

Strana 2.

28, oktobra 1916.

Đeogra'đske Novine

Subota

Broj 256

jposjele visove sjevero-tstočno od RaŠove—Jorinec—Hosujuk. Naši pomorski i kopneni letači veoma sn se odlikQYa!i u vrženju svojtt iividjačke siužbe. Jedna je borbena vazdušna eskadra u više maiia uspješno stupila u borbu izbacujudi bombe i vatru iz mašinskili pušaka na Konstancu, čete koje su tuda odstupale, kao i na željezničku stanicu černovodsltu Pna veliki dunavski most, na kojemu je u više malia ometan saobraćaj. Do 23. oktobra plijen se popeo na 75 časnika od kojili dva pukovnika j 6600 vojnika, 12 topova, 52 mašinske puške, 3 sprave za izbacivajiie mina, jednu ruskn zastavn, prciko 'dvije stotine vagona, lokomotiva i lunogo drugog materijaia. U Konstanci buknuo je u plamentt jedan petrolejski rezervoar. Posada je u gradu sastavljena iz njemačkih Četa, Ovaj je ttspjeh postignut na prvom mjestu iznenadnom nagomilavanju teškog njemačkog topništva kod Toprajzara, a posliie i energičnim iskorišćavanjem pobiede i gonjenja. Njeiračkt glavni zapovjeduik i njegov načelnik glavnog stožera stalno su bili na bojištu. Plijen u Konstanci. <N«ro£iti brzojav ;;Beogradskih Novinaaj Sofija, 25. oktobra. Kako bugarski izvještaj javlja, zauzela je C e r n a v o d u prva sofijska bugarska divizija. Plijen u Konstanci ogronian je. On iznosi: 500 vagona i poviše lokomotiva. (Željeznička stanica ostala je nepovrijedjena). Mnogobrojne rezervoare petroleja (skoro svi puni) pristanišni Iiangari i magazini takodje puni razne robe, a u samoj luci flotu od sedamdeset raznih t u r s k i h brodova, koju su Rumunji zadržaii. Šta je do sada izgubila Rumunjska. (Naro£iti brzojav rBeograđskih Novinajj Kčln, 25. oktobra. Po švajcarskim listovima posjele su čete središnjih vlasti do sad 20.000 kvadralnih kilometara rumunjskog zemljišta. -,Na Balkami će pastl od!uka“. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Beriin, 27. oktobra. ,,T & g I i c h e R ti n d s c ii a u“ javJja iz Stockhohna: Rtisui vojni kriličari sve pesimističnije sude o dogadjajima na rumunjskom bojištu. ,,R u s k i I n v a ! i d“, zvanični organ ministarstva vojnog, pripisuje najveći značaj dogadjajima na Balkanu. ,,T a m o ć e s e“, veli on, ,,v j e r o j a tn o o d 1 u č i t i s v j c t s k f r a t“. „K o seodrŽinaBalknn u“, veli “Ruski Invalid", ,,taj će ostati pobjedilac u ovoj velikoj horbi nar o d a“. Njemačkl glas pred pad Černavode. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina".) Berlin, 25. oktobra. „Tagliche Runđschau" javlja iz Haaga: „Morning Post“ piše: Još značajniji od pa v da Konstance jeste predstojeći pad Černavode, koji će biti logično sljedstvo pada Konstance. Rumunjska je vojska ovdje u opasnosti da bude opkoijena ili da pod velikim gubicima pokuša prelaz preko Dunava. Take Jonescu „nezvaničnl ministar“. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna“.) Berlin, 25. oktobra. „Lokalanzeiger“ javlja iz Malmoa: Jedan izvještaj lista „Ruskoje Slovo“ iz Bukarešta veli, da je rumunjsko miliistarstvo nezvanično već p r o š i r e n o.

trati predmetom za budućn kolonizttpiju. Dakle Amerika AnieričanimaU isti rnali svečano se u poruti obećavalo, da se Ainerika ne će mije.šati u evrojv ske poslove. Preći ćerno preko velikih stranačkili borba, koje su nakon viadarija Jamesa Monroe državu cijcpale, Sjeverne su se američke države ogorćeno borile s južnim državama. Oo..ine 1561. do 1865. došio je do gradjausnoga rata. Nakon Momoa inialu je Amerika još zuamenitog predsjednika u Audreuu J a c k s o n u. On bijaše vojnik. Njegov se ratnički spomenik uzdiže ispred bijcle kuće u Washing:onu. pa bi damis ondje vrlo značajno mogao vijelovati kao uspomcna. Glavno djelovanje Jacksonovo bijaše privredna polirika. On je položio temelj indns.Tijaliziranju Amcrike, no ovo je u isti mah pos.alo i vrelo strančarstva u Americi. Gospodarstvo Aincrike poraslo je u ogromnost. Iza Andrevva lacksonu tiS29. do 1937.) Amcrlka nije imala znamemTijea prcdsjed'iika sve do gotli e 1861. Zemlia so za svoje unumis ie i,cdiujenje trzalu u ogorčenoj borhi- S Ahrahamom L i n c o I n o m stupio je g, 1861, na čelo r-p'tr; jcne država opar čovjek, koji ima r u , eVu zaslagu, da je dovršio braiouL. j u boj. Borili su se poradi crnačkog r ostva. Sjcvcr je namjeravao ropstvo iskarijeniti. a jug je robovanje hranip, Od god. 1861.—1865. trajala i® borha, koja je Ameiik« stajala jedan miiijun liudi. Aniei'ka nije projzvela sanio miHi •iiašp, nego j Časnike i vodjp, Grant, Sliprman, Sheridan N.TIi ide siava pohiede. Već grdine 1862. Lincoln je progiasjo slobodnhua sve robove, što su sp nalazili u gorsk'rn prcdieHma, koji ^u se horili protiv urtvje. Gvo doista biše korak bumaniteta. što <ra Amerika

U posljednjoj ministarskoj sjednici već je učestvovao Take Jonescu i predsjednik komore Pherikyde. U opšte izgleda, kao da će Take Jonescu da se dočepa vodjstva u kabinetu. Utlsalc dobrudžanskili borbi u Rusiii. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Stockholm, 27. oktobra. Što se u Rusiji dogadjajima na rumunjskom bojištu večina pripisuje katastrofalan karakter to zvanična Rusija u većoj mjeri daje na znanje, da ne misli braniti izgubijenu rumunjsku stvar. Vojni kritičar ))Djena“ Dirnft r i j e v, dokazuje, da se Rusija ne s m i je d a t i za o i. ni t i rumunjs k i m p o r a z i m a. Vell. đa je sama Rusija u užem smislu dovoljuo zaštičena svojim klimatskim prilikama, Rumunjskoj je na proriv na južnom fromu za operacije otvorena cijela zirna, a u Karpatima vrijeme do decembra. Švajcarskl gfas. Kb. Beru, 27. oktobra. „Journal de Geneve 1 ve!i: Zauzeće Konstance je u toliko više za žaljenje, Što ono pada jednovremeuo sa osvojenjem P r e J e a 1 a. Vijesti dobijaju pored dogadjaja u D o b r u ž d i jednu neospornu vrljednost, važuost se ne može još ni izda'eku odmjeriti. Francuska prlznalo Mackensemi. Kb. Bern, 27. cktcbra. O stanju u D o b r ii d ž i piše “Le JournaI“: Manevar Mackesenov bio je pun uspjeh. On je posrigao svoj ciij time, što je oren/iva piotivti B ug a r s k e iz Dobrudže i s k 1 j u Č e n a. Od takve ofenzive mi smo se sami mogli nadati velikom uspjehu. Sarna prijetnja bila je za sredi.šnje vlasti tako ozbiljna i opasaa, da se one nijesu dugo uzdržavale Ja upotrijebe velika srčdstva niti su preza'i od savladjivanja velikili teškoća. Ono što je M ac k e n s e n postig.io za Nijemce je vrlo korisno i važno. Mi sad moramo sačekati da vidimo, kakav če biti rusin i rumunjski odgovor. „Jotirnal de Genćve'* o Sporazumu. Kb. Bern. 27. oktobra„Journal de Genevc'* zalitjeva u uvodniku jednu iedinstvenu upravu svih ententnih armiia, upozorujući na to, kakve su uspjelie postigle središnje vlasti pod jedumvcnim zapovjedništvom H i n d e n h u r g o v i m. IJ jednom se logoru z a p c v i j e d a, u drugom r a z m i š 1 j a i p r e g o v a r a. Dogadjaji na B a 1 k a n u ponovtt su pokazali nedostataK iednog jedinstvenog zapovjedništ va. Uiazak Rumunije u rat nije ri.nciiadio sile sporazuma. Središnje vlasti jeste, iii su se bar tako pravile, kao da ih je iznenaJio. Pa ipak, izgleda, da su dogadjaji iznenadili sporazuirt, on sad tttmara i traži jedan put, da hi Rusija mogla učiniti očekivane napore. „Moć Njemačke za čudienje je“. Kb. Bem, 27. oktoma ,,Temps“ piše: N.jemci, koristeći se svojim središnjim položajem, poka/ali su u Kar patima I u Do b r u dži sposobnost akcije, koju bi bilo djetinjasto poricati i koiu bi bolje bilo proučavati. te da se otud iz\uće korist. Moć, koju je razvila Njemačka, za čudjenje je. Uspjeh Nijeniaca ne csniva se na.brojnoj, več očito na topničkoj nadmoćnosti, a to nam ponovo likazuje put, kojim treba Ja podjemo.

sebi na čast nije prestaia smatrati nasIjednim zakuporn. Velikom većinom izabraše ponovno Abraiiama Lincolna. Tada ga 14. aprila 1865. u kazalištu u ! Washingtonu pogodi kuglja jednog fanatičnog južnjaka ,.3 c sernirer tyrannis! jug je osvećenb bija.Še kiiknuo ubojica, kad je revoiver odapeo u predsjednika. Lincoinov nasljednik postao je Andrew Johson 1865.-1869. Njegovo i njegovih nasijeduika glavno đjelo bijnše izraditi ustav, koji će spojiti pobjednički sjever sa pobjodjenirn jugom. Naskoro su južne države uvidjele. da su u svezi sa sjeverorn procvale. Lincolnov nasljedmk Johnson dao je pače i crncima pravo glasa godine 1867. Ovo je uz prtrođjenu oliolcst američku mnogo zttačilo. Grant je strogom rukom učvršć'avao ono što bijaše stečeno, ali već se stalo pokazivati naličje prenagiik. procvata dr/.avne sveze. U strankan’a ie izbiia korupcija. Umjereni je C1 e v e I a n d neporočnošću svojega značaia doduše izvršio jak moralan up'iv, ali nije uzmogao zlo sasvint isko iidii'i. 21o, koje je postajalo sve oči'ijb i hladnokrvn'jc. Kad su se za predsitdniš.v.i Mac K i n1 e y e v a (1897 —19 't i Sjedinjene države, nakon pobjedotiosnog raia sa Španjolskom prikazale ! "to svjetska velevlast, kapitalizant izra<en u (rustnvima, već bijaše stekao prevlast u pclitičkom ž votu Proti tonte nije u/mogo urediti ništa n>ti jedan kasniji. predsjednjk, ni Roose woli. ni Y a i t. ni W i 1 s o u. Ovaj sadainj: je medsjednik sašvim u rukama kapoa’tstičkc s'ranke Predsjedttiku vVtlsonu sud'će Predsjedniku Wi!>ot'u sudtće čo povijest. Svakako smo u razvoju Atuerike vidjeli. da Sjed'.rtjenitn državauia nijc falilo znamenitiii liudi.

Zabrinutost u Engleskoj. Kb. London, 27. oktobra. ,,D a i I y C h r o n i c I c“ piše u jednom eufemističkom uvodnom članku o porazu R u m u n j s k e. Rdjavi glasovi s erdeljskog fronfa stt iz više razloga nepovoljniiji od onih iz D obrudže. Nastaje pitanje, da li će biti moguće zadržati neprijitelja u ravnici, ako mu fspadne za rukom, da predje preko planinskih grebena. Ne smiju se precjenjivati, udari, koji bi se mogli nanijeti Njemačkoj na ostaliin frontovim«. Njemačka je očito spremna, da mnogo reskira, prije uo šio bi napustila svoju ofenzivu na Balkanu. Asguith o Runmnjskoi. Kb. London, 27. oktobra. U donjem domu izjavlo je Asquith tia pitanje o Rumunjskoj: Nađain se, da se nećetno zauositi pretjeranirn pesimizmom, jcr svaki od nas činiće ono, što inu njegove sile dcouštaju, da Rumunjsku potpomognu u njezinoj borbi. Bugarsko-tursko prijateljstvo. (Naročiti brzojav aBpogradskih Novina«) Sofija, 27. oktobra. Zvanično „Echo de Bulgarie“ piše: Najnovije pobjede saveznika u Dobrudži odlučne su za tečaj cijelog rata, a značajne za budući razvoj odnosa izmedju Turske i Bugarske. Zajednička nastojanja i zajednički uspjesi još su uže svezali oba ova susjedna naroda. Vojnici završuju plodan rad diplomata. Jaka Bugarska na Balkanu je najjači bedem za Carigrad. Entancipovana i konsolidovana Turska na Bosporu je jamstvo sigurnosti Bugarske.

Austro-Ugarska. Koerber minlstar-predsjeđnik. Dosađanj! zajedničkl ministar finandja primio se sastava vlade. Kb. Beč, 27. oktobra. „Neues WienerTagblatf“ javija: Kako doznajemo, primio se dr. pl. Koerber da obrazuje ministarstvo i on je otpočeo na lo da radi. Danas po pođne sastaće se kabinet pok. Sttirgkha da donese odluke, odnoseće se na novu situaciju. Koerber kod cara. Kb. Beč, 27. oktobra. Kako „Neues Viener Tagblatt" javIja, primljen je danas tt 10 i po sati prije podne dr. pl. Koe r b e r u audijenciju kod Njegovog Veličanstva. Audijencija je trajala 1 sat. Sa audijenciie vratio se dr. pl. Koerber u zajedničko ministarstvo finansija, a zatim je otišao ministru umt'rašn ; h djela prfncu H o h e n 1 o h e. RliSljd. Zabrinutost u Odesl. 9Ji v Ođesa pupri , ranjenika. (Naročitl brzojav „Beograđskih Novina“.) Stockhoim, 27. oktobra. U Besarabiji a naročito u O d e s i vlada velika zabrinutost uslijed njemačIrog nadiran a. Široka javnost uslijed čitavog niza vojničkih mjera što su ih vlasti preduzele, smatra da je položaj već vrlo opasan. Prema vijestima iz Odese saveznička rusko-rumunjska vojska u vrlo je teškom položaju. Vlada zabrinutost hoće li i kako ispasti eventualno povlačenje preko besarapskegranice. Odesa je prepuna bolnica. Sva pozorišta izuzev glavnog građskog pozorišta, sve veće dvorane za zabavu, hoteii, resiauracije i Jmfane pretvorene su u bolnice. Sturmerove nezgode. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Noviua“.) Stockholm, 27. oktobra. Stflrmerovo ministarstvo nije umaklo nezgodama i ako je progTesrsta Protopopov stupio u ministarstvo. U sjednici liberala izjavio je Miljukov, da nije moguće ni pomisliti na saradnju u dumi sa ministarstvom Stflrinerovim.

Rnt Rtt RtGtu i pcd RtoreuL Septembarski bilans podmorskog rata. P o t o pl j e n o 180 b r.o dova sa 254.000 tona zapremine. Kb. Beč, 25. oktobra. U mjesecu septetnbru potopljeno je, odnosno pohvatano ili nadjeno od mina satrveno 141 neprijateljski trgovački brod od ukupno 182.000 tona. 13 kapetana neprijatel skih brodovia zarobljeno je, a 3 topa zaplijenjeno. Palje je potopljeno 39 neulralmh brodova sa ukupno 72.600 tona zbog nošenja zabranjene robe. Zrtva podmornice. Kb. London, 27. oktobra. Zva iično: Britanski brod za vadjenje mina „G e n t i s t* (?) torpedovan je od jedne neprijateljske podmornice i potopljen je. Zaplijenjen norveški brod. Kb. London, 27, oktobra. Reuterov ured aaopštava: Ima uzroka pretpoctavci, da su Njemci zadržaii norveški poštanaki parobrod, koji je plovio izmedju Bergena i Newcastla, i odvukli ga u jedno njemačko pjristanište. On uije uosio uikakvu kontrabandu. Ovo nije nikako prvi put, da su ovaj brod zadržali neprijateijski ratni brodovi i pretresli ga, ali je parobrod do sad mocrao uviiek da oroduži svoi out

ERjlKkfl i kOlOfliie. Eksplozlja munidjone tvornlce. Kb. London, 27. oktobra. Reuter javlja: Prilikom eksplozije municijone tvomice u Keritu poginula su dva lica, deset je teško ranjeno. Zgrada je oštećena. Englesko njemačka zarobljenlčka pitanja. Kb. Rotterdam, 27. oktobra. Iz Londona javljaju: Lord Robert C e c i 1 saopštio je u donjem domu, da je ministarstvo spoljnih poslova zaključilo, da ne vodi nikakve pregovore s N j em a č k o m radi odlaganja težih kazni nad ratnim zarobljenicima do konca rata i povratka engleskih ratnih zarobljenika, koji sada rade u ruskoj Poljskoj,

Cire.fi i okollco. Prijave i odjave. O prispjeću ili odlasku svake osobe ima da se podnese prijava odnosno odjava. Ko to ne učini, biće u smislu obnarodovanih objava strogo kažnjen. O prispjeću svake osobe dužan je u toku od 24 sata da podnese prijavu onaj, koji tu osobu primi u svoju kuću ili stan. To isto važi i za odlazak, samo što ovaj treba da se javi još istog dana. Te prijave i odjave primaju se svakog dana izmedju 8 sati prije podne i 1 sata po podne u prijavnom uredu c. i k. ređarstvenog zapovjedništva u Kralja Aleksandra ulici br. 7 u prizemlju soba br. 56. Važnost prijavne liste. Množe se slučajevi, da osobe gube svoje prijavnice. Ove imaju u današnjim prilikama povećanu važnost, ali ipak nijesu dovoljne za legitimisanje, s toga ih stanovništvo ne mora nositi sobom, već je dovoijno, da ih na domu dobro čuva. Gubitak prijavnica se strogo kažnjava. C. f k. dobrotvorni bazar. Danas u subotu u veče biće od 8 i po do 12 sati vojni koncerat. Sutra u nedjelju po podne od 3 i po do 7 sati biće vojni koncerat za momćad. Za časnike je rezervisana estrada. U veče od 8 i po do 12 sati opet vojni koncerat. Kavana je uvijek, pa i prije podne otvorena. Obavještenje. Velimir Ž i v o j i n o v i ć, suplent, javio je, da se nalazi u Boldogaszony (Ugarska) broj 30.520, baraka 114 i moli svoju porodicu da mu se javi na gornju adresu. Za rau.ienike i invaliđe. Gospodin Nikodim Jovanovič, kafedžija kod „Centrala'* izvolio je podariti 40 Kr'. kao svoj prilog za ranjene vojnike i invalide. Prilog je predat opštini grada Beograda, koja mu izjavljujc blagodarnost na plemenitom daru. Ova lijepa pažnja ranjenim vojnicima i invalidima za svaku je pohvalu. Prodaja sanduka. Glavni magazin opštine grada Beograda u Makenzijevoj ulici broj 40. ima na prodaju veći broj praznih sanduka od šećera, makarona i dr. i iste prodaje po 1 Kr. od komada. Zainteresovairi, kojima bi isti sanduci pnti'ebovali, - mogu se obratiti glavnom magazinu opštine grada Beograda radi kupovine istih. Prodavnica na Čukarici. Da bi sc zadovoljila potreba gradjanstva na Č u k a« i c i radi nabavke životnih namirnica, kao šećera, kafe i đr. opština grada Beograda riješila je da otvori svoju prođavnicu životnih namirnica, koja će vršiti prodaju svih namirnica za gradjaiistvo na Čukarici. Pored ove prodavnice otvoriće se i jedna ispostava jednog od kotara (rejona) opštine grada Beograda, koja će vršiti sve poslove koji spadaju u djeiokrug njegovog rada za gradjanstvo na Čnkarici. Ovim umjesnim aktom, zađovoljiće se potreba gradjanstva na Ćukarici, koje će vrlo rado priiniti ovu korisnu odhiku opšhne grada Beograda. Dncvni obrok braštta. Dn bi se osiguraia islirana gradjaitstva do idućc žetve i da bi se ovogodišnja žetva mogla praviino rasporediti preduzete su sve mjere prcdostrožnosti, da gradjanstvo ne ostane bez brašna i neoskudijeva makar u posljcdnjim danima u brašnu i ishrani svojoj. U tom cilju i opština grada Beograda donijela je odlukn da odredi stalan nepromjenIjiv dnevni obrok brašna za ishranu gradjanstva u Beogradit. Opština grada Beograda odlučila je da od 1. novembra uredi stalni dnevni obrok od 200 g ra ma brašna -fcukuruznog ili 300 grama hljeba kukuruznog dnevno po jcdnom odraslom llcn ili 120 grama brašna kukuruznog ili 180 gr«ma hljeba kao dnevni obrok za djecuPovlaščene prodavnice opštine grada Beograda od 1. novembra otpočeće prodaju kukuruznog bljeba, po novo propisanoj skall, koja ćo biti nakuadno odredjcna i prodavaće nljeba po taksi," koju če propisati opšlitta grada Beograda. Rezervne hljebne kart£. Da bi putniii prilikom svoga prolaska kroz Beograd i bavljenja u njemu, vkan i niri ntra lica. knia brann on re-

stauracijama i hotelima bili dovoljno snabdjeveni sa hljebom prilikom Ishrane opština grada Beograda izdavala je mnogim restauracijania, hotelima kuhinjma i ćećvabdžinicama svakog mjcseca po jedan izvjestan broj rezervnih hljebnih karata i time davala mogućnosti vlasnicima ovih restauracija i tiotela da zadovolje svoje goste. Ali u posljednje vrijeme pokazalo se, da su mnogi vlasnici ovih radnji vršili izvjesne zloupotrehe sa rezervnim hljebnitn kartama, koje im je ooština grada Beograda staviia na raspoloženje u drugom cilju. Veliki dio ovili uzimao je veći broj rezervnih nljebnih karata, nego što im jo»stvarno potrebno, te n.iima ili snabdjevaii svoje kuće većim rezervama brašna na štetu ostalog pradjanstva, ili čak isto i prodavaii po skuplju cijemt. Ova nesavjesna radnja mnogili vlasnika r^ltiji ove vrste pobudila je opštinu grada Beograđa da odluči, da u buduće ne izdaje ovako veliki broj rezervnih hijebnih karata sopstvenicima hotela, restauracija i kub'nja, pored toga što će u veiikom broju u opšte blti oduzete, a jako potrebnim radnja-, ma svesti na broj stvarne potrebe, koji je potreban da zadovolji samo putmke i prolaznike kroz Beograd, pcšto i inače svaki civilni stanovnik grada Beograda ima svoju hljebnu kartu, koju mora upotrijebljavati prilikom svoie ishrane. Tajanstveni nestanak jedne djevojke. Ima već nekoliko sedmica, kako je nestalo dvanaestogodišnje djevojčice L. P. koja je stanovala u Novoškolskoj ulici. Pošto je moguće, da ovdje postoji kradja djevojke ili drugo kakvo kaznimo djelo, to se pozivaju sve osobe, koje misle da bi o tome mogle dati obavještenja ili saopštenja, da ista dostave c. i k. redarstvenoin zapovjedništvu u Kralja Aleksandra ulici.

ZuitRitRe oblRue. O b j a v a. Na temelju odluke suda c. i kr. mosne brane j \ s . 2259/1916. ziv. odredjuje se u stvari ostavine pokojne Savke Krunić javna dražba pokretnina nalazećih se u gostioni „Mali Vojnik' za 13. novembra 1916. i slijedeće dane u 9 sati prije podne. Na prodaju dolaze sve pokretnine, koje se sastoje iz kafanskog i ostalog kućnog namještaja, pa će se najboljem nudiocu uz gotove novce odmah predati. Dražba će se obdržavati u gostioni „Mali Vojnik". C. i kr. redarstveno zapovjeđništvo.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Beriin 27. oktobra.

Zapfdsio bojište: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskogKod jake topnićke vatre došlo je sjeverno od Somme Jo borbi izvidničkih odjeljenja. Na južnoj obali r ij e k e suzdržali smo tašom vatroni Francuze, koji su se spremali na napad u predjelu F r e s n c s—M a z a nc o tt r t—C h a u 1 n c s. Front njemačkog prijestolonasljednika: Topnička je borba tćčajern daiiii bila osobito žestoka na istočnoj obaii rijeke Maase izmcdju ,T*.fefferr u c k e n a“ i W o e v r e-a O podnc navalili su Francuzi na naše položaje istočno od utvrdjenja Douaumonf, ali su o d b i j e n i i pretrpifi su vrlo ve- 1 like gubitke. Istoćno boflšte: Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Na S c z a r I pokušali su Rusi još dva puta svoje uzahidne napade. Cete, koje stt napadale o d b i j e n e su od naših vojnika u rovovitna vatrom iz pušaka. Dalje južno zauzeli su š i e s k j domobranci jedan ruski istakunti položaj, pa su tom zgodom zarobili jednog ruskog časnika i 38 vojnika. Na frontu kod Lucka vladala je u odsjoku Kisielma jaka topnicka vatra. Oko. ponoči je neprijatelj prcduzeo napad, koji se slomio u ltašoj vatri i pred našim zaprijekama. Front konjičkog generala nadvojvode Ka rl a: U južnim dijelovima Š u m s k i h Karpata odbijeni su ponovpi n a p a d i r u s k o - r u m u n j s k i ii snaga. Odbijeni su neprijateljski ispadi na istočnoj granici Erdelja. Južno od Predeala i pravcem prema C a m p o 1 u n g u n a p r e d u j u u s J . pješno naši napađi. Balkansko bojište: F r o nt m a r š a 1 a p 1. M a c k e iise n a: Nastavljamo progon potučeue rteprijateljske dobrudžauske voiske. Saveznićke su čete doprfe do okofine Harsove. Maćeđonsko bojfšte: Nenm nikakovili osobitih đoga? djaja. Prvi zapovjednik giavnog st*n# »l Ludeadotff.