Београдске новине

Straaa 2.

5. novembra 1916.

Beogradske Novlne

Neđjelja

Broj 264

ta sa platom od po 500 K mjesečno. Cjelokupna potreba ovog odjeleuja do kraja godine iznosi 9.666.66 kruna. Tajništvo pored tajnika sa platom od mjesečnih 400 K sačinjava potreban broj pisara sa razno odredjenim plata* ma. Na ovo je ođjelenjg odredjena do kraja poslovne god. svota od 4.200 KU p r a v n o odjelenje sačinjava načelnik sa platom od 300 kruna, njegov pomoćnik sa platom od 200 K, zatim taksator, protokolista, registrator i potreban broj pisara sa raznim platama. Za ova čctiri mjeseca odredjena jc svota od 6.200 kuna na ovo odjelenje. S u d s k o -odjelenje sačinjava sudija sa platom od 400 kruna, izvršitelj i potreban broj pisara. Odjeljenje ima na raspoloženju do kraja godine 3.040 kruna. — Privr edno odjelenje pored ekonoma sa platom od 400 K ima i pomoćnika sa platom od 200 K, potreban broj pisara i potreban broj poljskih čuvara. Odredjena je svota od 4.000 K za ove mjesece. — Računovodno odjelenje dijeli se na tri odsjeka: na blagajnu sa blagajnikom od 400 kruna mjesečno i likvidatororn; na knjigovodstvo sa glavarom knjigovodstva sa platom od 350 kruna i potrebnim brojem pisara; i na odjelenje za reviziju sa glavnim revidentom koji bere mjesečno 200 K, pomoćnikom glavnog revidenta i potrebnim brojem pisara. Na cjelokupno računovodno odjelenje •dredjena je svota od 6.300 kruna. Pristojben o-p o r e s k o odjelenje dijeli se takodje na više odsjeka i to: na glavnu upravu sa glavarom od 400 kruna, djelovodjom, kontroloroin naplate. statističarom i potrebnim brojem ostalog činovništva; na odjelenje za blagajnu i knjigovodstvo sa blagajnikom, knjigovodjom i potrebnim brojem pisara i inkasanata; na odjelenje za trošarinu sa glavnim kontrolorom od 200 kruna mjesečne plate, starješine trošarinskih stanica, trošarinskih čuvara karaula i potrebnim brojem pozornika; na odjelenje za klanicu sa veterinarom 250 kruna mjesečne plate, nađzornikom klanice i drugiin raznim potrebnim osobljem; na odjeljenje za pijace sa inspektorom pijace sa platoni •d 200 kruna, pomoćnikom inspektora i drugim potrebnim brojem pijačnih kontrolora, mjerača i pomoćnika mjerača; na odjelenje za groblje sa nadzornikom groblja i drugim potrebnim brojem činovnika i na odjelenje za kupatilo sa potrebnim brojem raznoga osoblja. Na pristojbeno-tarifno odjelenje odredjena je svota od 44.460 kruna za mjesece do kraja godine. — Q r a d j e v n o odjelenje pored načelmka odjelenja sa platom od 400 kruna dijeli se na gradjevinsko odjelenje, koje pored šefa arhitekte sa plaćom od 350 krnna, ima podarhitektu, potreban broj crtača, figur anata i drugog osoblja; na odjetenje za parkove i vrtove sa potrebnim brojem vrtljara, čuvara parkova i dnevničara; na odjelenje za smjetlište sa načeLnikom sa plaćom od 320 kruna; zatim raznim potrebnim brojem osoblja: pisarima, nadzornicima, čistačima, kočijašima, dnevničarima i t. d.; i odsjek na fekalije sa raznim potrebnim brojem osoblja. Ovo odjelenje ima na raspoloženju svotu od 90-820 krima za ove mjesece. — Z d r a v stveno odjelenje pored glavnog ljekara sa platom od 400 kruna, ima još ;g—— ———i n ■■ ■■viiii rasturen presbiro, koji u Kraljevu nije skoro ništa ni radio. Pred gostionicom .J’aris" masa komordžijskih kola, koja od nekud dolaze, pa se poslije izvjesnog zadržavanja kreću dalje za Rašlcu, ili bolj reći u tom pravcu, druga masa opet pridolazi, prava gužva od raznih kola i vojničke vrtoglavosti. Nocas se čula jaka topovska pucnjava sa čačanske strane i iz Oruže. Govori se, da se vrlo jaka borba vodi kod Knića. U koliko se neprijatelj više pribhzuje Kraljevu, u toliko je veća masa izbjeglica i iz moravske doline, koja se kratko vrijeme zadrži po raznim ulieama Kraljeva, uaroćito na glavnom trgu, pa poslije hitno produžuje svoj inučenički put prema Raškoj. Prizori su strašni, nemoguće ih je opisatL Jutros je otišla iz Kraljeva glavna državna blagajnica i blagajnice pojedhiih ministarstva. Oko 10 sati prije podne dodjoše pred gosUonicu ,,Pari“ ministri privrede Marinković i pravde Gjui'ičić. A*i se okupismo oko ajih i oni nani objašnjavahu, kako situaeija sa vojničkog gledišta nije još kritična, vlada i strani poslanici otišli su jedino iz političkih razloga u Mitrovicu, nema još povoda za očajavanje. Najzad nain rekoše, a i naročito nam preporučiše, da ostancmo u Kraljeva, Jer, i ako bi neprijatelj prodro do Kraljeva, ■aša vojska neće braniti Kraljevo, grad će s« mirno predati, jer za odbranu nijes>i položaji povoljni. Bilo jc raznih pitanja i

šest kotarskih ljekara sa platama od po 250 kruna, tainničara sa plaiom od 250 kruna i rotreban broj zdravstvenih nadzornika, pisara, desinfektatora, bolničara i iaboranata. Na ovo odjelenje odredjeno je 14.080 krutra za ove mjesece. — Sirotinjsko odjelenje ima pored staraoca sirotinje sa platom od 400 kruna mjesečno, potreban broj pisara, nadzornika, posluge, bolničarki, kuharica, pralja i švelja i staje opštinu 4.000 kruna za ove mjesece. Pored ovih rashoda opština grada Beograda odredila je na ime izdržavanja zabavišta 1.600 kruna. a na ime mirovine i posluge 9.560 kruna za ove mjesece. To su u glavnom I i č n i izdatci opštine grada Beograda, koji mjesečno iznose 42.635 kruna, a za ova četiri mjeseca 192.206.96 kruna. (Svršiće se). .

Rat sa Rumunjskom. Novi zahtjevi sporazuma od Rumunije. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina Budimpešta, 3. novembra. Prema izvještajima iz Rumunjske, u Bukarešt prenijeto je toliko ranjenika, da su i privatni stanovi, koji su pretvoreni u bolnice, prepuni. Utučenost stanovništva uvećana je još više time, što su mnogi ranjeni vojnici ostali bez skloništa. Ruski, francuski i engleski posianik neprekidno posjećuju Bratiana i dolaze tnu uvijek s novim zahtjevima. Jednoj ininistarskoj sjednici prisustvovali su i posianici sporazuma i razložili su slijedeće zahtjeve: da se Rumunjska u buduće mora bezuslovno pridržavati naredaba sporazuma, inače će sporazum, da bi izbjegao beskorisne žrtve, biti prinudjen da Rumunjsku ostavi svojoj sudbini. Podjela zapovjedništva u Rumunjskoj(Naročiti br/ojav .Beogradskih Novina«! Hatnburg, 3. novembra. „Neue Hamburger Zeit u n g“ donose: Petrogradske „V j edomosti" javljaju iz rum'tnjskog glavnog stana: Rumunjska vojska se sad koncentriše na erdeljskom frontu, da onemogući svako neprijateljevo iznenadjenje. Zaštita ostaiih rumutiiskih frontova, zajedno sa dunavskom obalom, predata je u ruke ruskom glavnom stožeru. Preuredjenje rumuniske vojske. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*’.) Magdeburg, 3. novembra. „Magdebur gische Zeitung“ javlja iz Zflricha: Po jednoj vijesti iz Lyona general B e r t h e 1 o t je u nedjelju dovršio preuredjenje rumunjske vojske. U oblasti bukareškog utvrdjenja djeluje od nedjelje pored rumunjskog i r u s k i zapovjednik. Lethice nad Sinajom. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina ) Zflrich, 3. novemhra. Prema jednom bezžičnom brzojavu ,,A g e n c e R a d i o“ iz Bukarešla, jedna je njemačka letilica bacila nekoliko bombi na Sinaju. Rumunjski gubitci u Dobrudži. (Naročiti brzoiav „Beogradskih Noviiia *'.. 1 Frankfurt, 3. novembra. ,,F r a n k f u r t e r Zeiiung* 1 javlja iz Haaga: Rumunjski gubitci u Dobrudži nadmašuju, prema engleskim izvještajima, guuitke svih drugih borbi. O prvim sedmicama rumunjskog rata veli izvještaj, da su bile grdan pritisak sve samih pogrešaka i nesporazuma, o čemu sad svjedoče bolnice.

ministn, pošto vidišc da ne mugu dovoljno i zadovoljavajući naodgovarati, odoše da ih više liikad i ne vidimo, jer sn i oni sulra dan zorom otišli za svojim drugovima. Oko podne počela su da stižu iz Kruševca pojedina odjeljenja vrhovne komande. Neka su došla vozom, a većinom automobilima. Svi časnici vrhovne komande dolazili su pred gostonicu ,,Paris“ i ja ugrabim priliku, da se malo razgovorim o situaciji sa jednim inojim poznanikom, potpukovnikom. Nije imao vremena, da mi mnogo objašnjava; rekao mi je kratko, da je stanje bczizlazno, da se naša vojska ođasvuda naglo povlači, za sad ti pravilncm poredku, da neprijatelj vješto i brzo operiše, da je u leškom topništvu neobično jak, da mu se postojaniji otpor ne .može dati, i na kraju krajeva, da je pad Kraljeva pitanje još samo od nekoliko dana. Najzad mi je i on preporučio, da se iz Kraljeva dalje rie krećem, jer će se grad predali i neće oiti nikakve borbe. ,,M i, reče, moramo dalje, kudai dokle, Bog će sveti znati!“ Utvrdjeno Je, da vrhovna komanda prenoći u Kraljevu, pa sutra zorom da produži put. Po po ine su počeli da prolaze kroz Kraljevo u svome povlačenju pojedlni pukovl, dolazlli su ođ Mrčajevice i l'rstenika, gdje su prešli Moravu. Ulicama, koje vode prema Raškoj, jedva *.e može proći od vojske, komordžijskih kola i izbjcglica. Ni noč nije umanjila ovo straiiovito bjcganje. Većina

Engleski letači u Bukareštu. (Naročiti hrzoiav ..Beogradskih NovinV* ) Budimpešta, 3. novembra. ,,B u d. K o r r.“ ima ovaj izvještaj iz Zfiricha: Kako se iz Bukarešta javlja. stigle su na tamošnje Ietilište četiri engleske Ietilice, u kojima se nalaze osam letača. Letači su došli sa ostrva I m b r o s a u Egejskom moru i preletili su za pet sati pet stotina kilometara. Oni su preletili Jedrene i prešli su Duvan u blizini Tutrakana.

n ] s ri a č k o. Njemačko-norveški sukob. (Naročiti br/ojav »Bcogradskih Novina«; Kopenhagen, 3. novembra. U svim izvještajima iz Norveške veli se, da tamo postoji uvjerenje o miroijubivom riješenju njemačkonorveške krize. 1 ako se ne zna sadržina note, koju će norveška vlada sutra predati njemačkom poslaniku, ipak se smatra, da su odnosi izmedju Njemačke i Norveške sad već pomirljiviji. Takvo shvaćanje ispoljilo se na burzi opštim skakanjem tečajeva. Sve vijesti o predstojećoj mobilizaciji Norveške označuju viadini krugovi kao izmišljotine. O drugom putu „Deutschland“-a. (Naročgi brzoiav »Beogradskih Nov:na«J Stockholm, 3. novembra. „Aftonbladet" piše: Da je brod još jednom savladao Atlandski ocean i prkosi svim opasnostima, dokazuje punom ozbiljnošću, da je on jedna činjenica, s kojom se mora računati. Da je njemački narod ovim poslednjim uspjehom „Deutschland“-a dobio jak podstrjek za svoje pouzdanje i izvjesnost u pobjedu, nije potrebno ni napominjati. „Nya Daglight Allehanda“ izjavljuje: „Deutschland" je i ovaj svoj čudnovati put učinio istom srećom, kao što je i prvi. Još juče se čulo iz pouzdanih izvora sila sporazuma, da je brod propao. Samo dan docnije morao je engleski brzo avni ured zagristi u kiselu jabuku i saopštiti svetu triumf omrznutog neprijatelja.

Frantusko-ensieska oienziva. Izgorjelo francusko vojno skladište. (Naroćiti brzojav »Bcogradskih Novina«! Paris, 3. novembra. „Pejt'it Parisien“ javija izChotreisa; U jednom vojnom skladištu, u kome je bila ogromna količina svakovrsne robe, buknuo je veliki požar i nanio ogromne štete.

En$leskc i Kolonije. Jedan engleski protest. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina**.) Mtinchen, 3. novemara. „Munchener Zeitung” javlja iz Ž eneve: „Manchester Guardian" u svome pregledu o položaju veli: Mi ne vjerujemo da će se ispuniti želja Lloyd Georgea o dugogodišnjem trajanju rata. Rat je naneo neizlečime rane ne samo središnjim vlastima nego i saveznicima. Vrijeme bi bilo, da sejednom sa svim iskreno i bez zazora otpočne razgovor o miru. Engleskoj treba nova vojska. Kb. Londoii, 4. novembra. „T i m e s“ u svome u v o d n i k u ističe ponovo potrebu, da se vojska snabdije novim momčadima. List tvrdi, da su ministarstvu vojnom hitno potrebne u ve 1 i kom broju nove čete. Za sada ne postoji namjera, da se poviše vojničke godine starosti. Vlada nije još donijela nikakvu konačnu odiuku o regrutaciji u Irskoj.

kraljevačkih trgovaca zatvorila je svoje radnje, pod Lzgcvor'om što se ništa prodati ne može, jer nema sitnog novca, a u samoj stvari, oni su se bojali vojničke pljačke. 20. o k t o b a r. Kraljevo se počelo postepeno prazniti, jer su i mnogi beogradjani, činovnici i drugi, koji mogoše dobiti kola, a mncgi i pješice, otišli dalje. Otišla je danas za Rašku i cijela beogradska vojna stanica, koja je neko vrijeme bil» u Kdaljevu. Oko podne stigao je na autoinobilu iz Kruševca vojvoda Putnik. Poslije kratkog zadržavanja on' je produžio put za Rašku, sam bez ikakve pratnje. Bio je veoma pogružen, vojnički je otpozdravljao svakoga, ali m nije ni s kim upuštao u razgovor. I ako se s njime vrlo dobr*o poznajem, u ovom trenutku nijesam imao smjelosti, da mu se približim. Dan je prošao kko i dosadanji u strašuim prizorima. Topovska pucnjava sa čačanske i gružanske strane čula sc cijelog dana, ona se, čini mi se sve više približnje Kraljevu. Nlko ne zna ništa, št ■ se oko nas dogadja. 21. o k t o b r a. Danas je prošlo nekoliko pukova n svome poviačenju sa beskrajnom komorom. Dolazili su sa svih strana. Oko 10 sati prije podne došao je automobllom iz Kruševca prijestolonasljednik Aleksandar. (Nastaviče se.)

Rat na motu i pođ morem. Unlštenje jednog engleskog parobroda od 10.000 tona. (Naročiti brzoja\ »Beograđskih Novina«! Berlin, 3. novembra. „Tdgliche Rundschau“ javlja iz Amsterdama : Prema jednom izvještaju engleskih listova zarobljen je kapetan engleskog parobroda „Rowantnore\ koji je hvatao zapremine od 10.000 tona i koji je potopljen. Kapetana je zarobio jedan njemački p. dmorski brod. Prema tome izgleda, da je parobrod bio naoružan. Grad i oKoilis. Prodaja kupusa. Vrijednost kupona za brašno.

djanstva prijavljivao štetu, otež*va se pravilno snabđijevanje vode u vettoa dijelu grada. Naredjuje se, da u toku od jedne sedmice, od izlaska ove objave svaki stanovnik ili vlasnik prijavi svakn štetu u svom stanu ili kući ime*ujući kakva je štcta (pa vodovodu ili Wlo„ setu) upravi vodovoda, Jugovlća ofrca broj 1. Ovako prijavljenu štetu uprava vt>dovoda izvršiće besplatno, Ako po istjeku ovog roka. »rgani uprave vodovoda pronadju kakvu §(etu, isti će se odmah opraviti na račuu vlasnika. Za neizvršenje ove naredbe dotični bići osjetno kažnjen. Naročito vlasnici su dužni prijaviti svaku štetu, kao i čuvati od iste, a za svaku neurednost biće u svakom slučaju uzet na odgovornost.

Da bi se dala mogućnost gradjanstvu urednim snabdijevanjetn brašna po prodavnicama opštine grada Beograda, i izbjeglo ono veliko guranje ispred sviju prodavnica i nered, koji se proizvodi uslijed velikemase svijeta, gradjanski komesar pri opštini grada Beograda gospodin Juhn, odlučio je da se provedu najpraktičnije i najbolje mjere prilikoin kupovine brašna po prodavnicama. Počevši od 11. o. m. prodaja brašna po prodavnicama na osnovu kupona za brašno vršiće se na ovaj način: Svaki vlasnik kupona ima prava da kupi za deset dana u mjesecu unaprijed brašna u prodavnicama, ali tako, da svaki koji kupi brašno od 1. do 10. u svakom mjesecu dobija brašno za deset dana ma koga dana kupio brašno u tom vremenu. Ko kupi bra no od 10. do 20. u svakom mjesecu d.bija brašno za drugih deset dana u mjesecu ma koga dana kupio brašno, a ko kupi brašno od 21. do kraja mjeseca dobija brašno za trećih deset dana u mjesecu ma koga dana kupio brašno u tom vremenu. Vlasnik kupona koji ne kupi brašno u odredjenom vremenu gubi pravo na naknadno kupovanje brašna. Tako svakog 11. u mjesecu gube vrijednost kuponi za prvih deset dana, svakog 21. u mjesecugube vrijednost kuponi za prošiih 10 dana i svakog 30. i 31. u mjesecu zaključno gube vrijednost kuponi za prošlih deset dana. S toga se upozoruje gradjanstvo, da vodi strogo računa o vrijednosti svojih kupona, da se ne bi dogodilo, da im kuponi izgube vrijednost i tako ostanu bez brašna. Pored toga uvodi se i ovaj red kupovine brašna: Ko kupi 1. u mjesecu brašno za prvih deset dana, inof kupiti brašno drugi put samo 11. ireći put s amo 21. u mjesecu, u druge dane brašno se apsolutno ne može kupiti; ko kupi 2. u mjesecu brašno može kupiti drugi put brašna samo 12 u mjesecu, a treći put samo 22. svakog mjeseca; ko kupi 3. u mjesecu brašna može kupiti drugi put samo 13. u injesecu, a treći put s a m o 23. u rnjesecu; ko kupi 4. u mjesecu brašno, može drugi put kupiti s a m o 14., a treći put samo 24. u mjesecu; ko kupi brašno 5. u mjesecu može drugi put kupiti brašno samo 15., a treči put samo 25. u mjesecu; ko kupi 6. u mjesecu brašna može kupiti drugi put brašna s a m o 16. u mjesecu, a rreći put s a m o 26. u mjesecu; ko kupi 7. u mjesecu brašno može kupiti ćrugi put brašna samo 17. u mjesecu, a treći put s a m o 27. u mjesecu; ko kupi 8. u mjesecu brašna može kupiti drugi put samo 18. u mjesecu, a treći put samo 28. u mjesecu; ko kupi 9. u mjesecu brašno može drugi put kupiti samo 19. u mjesecu, a treći put sam o 29. u mjesecu i ko kupi 10 u ..ijesecu brašno može kupiti drugi put s am o 20. u mjesecu, a treći put s a m o 30. ili 31. u mjesecu. Prodavnice će voditi strogog računa o danima kupovine brašna i cbilježavaće na kuponima dane prava kupovine brašna te gradjanstvo ni u i.om slu'čaju neće moći nepoštovati dcu naredbu. Svako nepoštovanje ove naredbe povući će samo veliku štetu po samo gradjanstvo, jer će ostati bez najpotrebnijeg artikla za ishranu, bez brašna. S toga se upozoruje gradjanstvo, da se strogo pridržava ove naredbe i reda prilikom kupovine brašna. Opština građa Beograda nabaviia je veću količinu kupusa, radi snabdijevanja gradjanstva sa istim. Sve prodavnice brašna opštine građa Beograda dobile su kupus i juče su odpočele prodaju kupusa po cijeni od 30 helera po kilogramu. Kupus se može dobiti u svima željenim kolićinama i nijesu potrebne radi kupovine istog nikakve legitimacije niti kuponi. Kupus je dobre kakvoće, ima ga dvije vrste i gradjanstvu se daje prilika, da se snabdije ovom dobrom hranom za zimu.

Zuanltne objaue. OBJAVA. Plašeći se izdataka za opravku vodovoda, gradjanstvo ne prijavljuje pokvarene česme i klosete, te tako u mnogim stanovima sedmicama, pa i mjesecima voda neprestano otiče. Zbog toga, što je vrlo mali broj gra-

Nadstojnik gradievnog odjelenja. O b j a v a, Prema § 1. naredbe vrhovnog zapovjednika vojske od 10. oktobra 1916. Zbor. br. 10, stavljene su pod aadzor tvrtke Isak S. A I k a 1 a y sa sjedištem u Beogradu, Kralj Milanova ul. 42, Anaf N i s s i m, Saborna ulica 53 i braća A1muly i Demajo, sa sjedištem u Beogradu, Saborna ul. 20. Za nadzormka postavljen je Eduard Laufer knee Mihajlova ul. 49. Nadzor stupa na 30. oktobra 1916. C.i k. zapovjedništvo mosne brane i grada fte*grade kao okružno zapovjedništvo.

Rozne uijesti. Japanski kesaroši. Japanski su kesaroši u sravnenju s cnima iz drugih zemalja nenadmašimi, i„ kako jedan Japanae s izvjesnim divljenjem u newyorškoni listu „Sunu“ priča, oni bacaja svojom nepostižnom u brigu kako svoje žrtve tako i redarstvo. Samo neprestano j lajtačnije čuvanje samoga sebe pruža u Nipponu izvjesnu sigurnost protiv tih zloeiflačkik vještaka, koji u svome poslu nikada «e upotrebljavaju silu i ako su po nekad stabdjeveni oštrim nožem ili ibakazama. Većinu svojih poslova svršavaju japanski kesaroši svojim prstima bez jkakvjh drugih sreidstava. Tako se na primjer desilo jednom japanskom novinaru u vozu na putu od Tokija za Jokohamu, da je osjetio primjetmi olakšicu u lijevom džepu svoga vrskaputa. Uplašen skoči, opipa još jednom džep i uvjeri se, da mu je iz njega nestao dobro napunjeni novčanik, i ako mu je kapit bio potpuno zakopčan pa i spolja sasvim «epovrijedjen. Detektiv, kome se pokradjeni žalio, uvjeravao ga je, da za izvježba«e kesaroše nije nimalo težak posao, da svoioj žrtvi otkopča kaput, da iz njegovog unutriAnjeg džepa izvadi novčanik i kaput opet zakopča, a da od svega toga pokradjeni ništa ne osjeti. Jednom prijatelju ovog* novinara ukradjen je novčanik iz džepa, koji se nalazio u rukavu njegove haljine. Pregledom je utvrdjeno, da je kesaroš vrlo pažljivo izvukao konac, kojim je rukav bio ušiven, i da je kroz tako stvoreni otvor bez muke došao do novčanika. Jedan iaveni pravnik reče u razgovoru sa svojim prijateljima na željezničkom vozu, da ne može dovoljno da se naeudi gluposti ljudi, koji se daju od kesaroša pokrasti; njemu »a primjer, veli, ne bi se nikad moglo siićno desiti. Ali već, silazeći s voza, primjetio je, da mu je nestala ručna kožna torba, a kojoi su mu bili sem zamašne novčane svote i neki važni dokumenti. Sutradan dobio je poštom paket s nestalim dokumentima i jedniin pismoni, kojim ga kesaroš izvjeitava, da ga je samo zato pokrao, što ga je ozlojedilo pravnikovo omalovatavanje kesaroške vještine. Kad japa*skog kesaroša uhvate na djelu, on se obićno ne protivi, no ako neko od gledalaca upozori onoga, koga je kesaroš izabrao za žrtvu, onda ovaj često poteže nož, i slučajevi nijesu retki, da takvi gledaoci skupo plate to svoje dobro djtlo. S toga se pažljivi ljodt klone, da ometaju kesaroše u njihovoiiie poslu i zadovoljavaju se, da saml sebe čuvaju. Tako su putnici u jednim tramvajskim kolima primjetili, kako je jedna mladj* dama turila svoju nježnu ručicu u ruć«i« toibu jednog radnika, koji je do nje sjedio. Ali su so svi tome činili nevješti. No tek što je dama turila ruku u torbu, om jo ) e i izvukla, prebledivši i ustavši, da se kod prve stanice sidje s tramvaja i da je ne stane u gunguli. Tek tada izvijestiie tadnika o tom dogadjaju, a ovaj se slatko nasmije i izvadi iz torbe jednu od onih opasnih kornjača što ujeJaju, a ova je još * ustima držala odgriženi vrh od kažiprsta o«e dame kesaroške. Japanski su lopovi orgsnizovani u esnafe, koji imaju svoje starjeiine. Ove starješine odredjuju svakome od njih svoj posao prema njegovim sposobnostima i ko se usudi, da se pača u tudj posao, podleži osjetnoj kazni.

uUpomaža protiavu. u^t^^A’TTONI: GIESSHUBLER ^ČISTA PRIRODNA ALKAUČNA^ *{3jEL.|CAintli Mattooi d.I. Brf i Rirltvenri trape, zavode, menaže i za pripadao**** kao c. njemačke vojske n vojnoj pr* 51 ' i c. I kr. vojnog-Oeneral-Oouve" Belgrad, Garde kasarna.