Београдске новине

Strana 2.

12. novembra 1916.

Bfosrađske Novlne

Ncdjelja

Broj 271.

FraiiCasKo-cnsiesKa olenzlua. Odlivie konfcreneJJe u Boulogni. (Njročn l.r.-ojav »lieoj;radskiii Novina«; Zfiricli, 10. novembra„Zuric.her Post“ saznaje sa nar-ičiie srranc pojedinosti o mmistarskoj k„nfcrenciji u Boulog'iu. One su u glavnom slijcdcćc: Ranije u C alaisu utvrdjcn sistem, da Pnglcska za krcdite saveznika jamči, izmijer.jcn je u toliko, što i Francuska jamdi zn već izdate krediie. Amerićki uovćani trg žeii, da otvori Rusiji kredit, nejiosredno i posredovanjem savezmka. uz ustupke na industrijskom poiju. Ruska zaliha u Londonu od 375 m i I i j u n a rubalja prenjeće se izmeđju 14. i 17. n o v e m b r a u Ameriku. Pošto Italija zasad ne može u Americi da ostvari zajam nd 500 milijuna dolara, to Italija. s obzirom na svoje financijsko stanje. moli Englesku i Francusku, da joj učine nov pred'ijam od 200 milijuna lira. Fngleslca će taj predujam isplatiti. Rumunjskoj se neće za sada odobriti novi krediti, dok franeusko-engleski stožer ne podnese izvjestaj o stanju. Rumunjska se nije do sad još izjasnila, da !i pristupa odluci londonske konferencije. odnosno zaključenja zasebnog mira. Da bi se suprot s:alo mogućnosti, da rumunjska vlada dodje u položaj, da može zaključiti zaseban inir, obraćetia je na to pažnja ruskoj vladi i -savezničkim zastupnicima u Bukareštu. Konferencija je primila k znanju nedavni govor lorda Oreva. Ođlučeno je, da se u buduće govori i razgovori. prije no što se objave. podnesu vladama sporazuma. Ovim će se oostići, da uvijek vlada saglasnost izmedin javnih izjava raznib državnika.

Krlzn u Grfkol. Sta Hervć savjetuje Venizelosu. Ni najmanje dvomisiene primjedbe. x U jednom broju svoga lista ,,L a Vi ct o i r e", bivši anarhista Gustave H e r v ć đaje Venizelosu slijedeće savjete. koji se ođlikuju time, što su bar iskreni: Lukavi Venizelos, kanda neposređan potoinak mudroga Odiseja, jednako nas uvjerava, kako je njegov pokret čisto patriotske prrro.de, a nikako nije uperen protiv kralja Konstantina. Izgieda. da se on plaši da nas naljuti, ako bi otvoreno radio protlv svoga kralja. Neka se ni najmanje ne ,,2enlra“! Ml B 0 padnjac! đobro znamo. da, Ima izvjesnih momenata, kada je potrebno, da se malo pritegnu i kraljevska Veličanstra. U Engleskoj.je u XVTL vijeku viadao kraij K a r 1 o I, koji je takodje mislio. da ipomoću jodne dvorske kamnrile, pomoću ofšcira dvorske straže itd. vlada mirno narodne volje. Zna li g. Venizelos, šta su ondašnji Englezi učinili s tim kraljem? Kod nas u Francuskoi opct imali smo krajem XVIII. vijeka za kralja nekog Luja XVI, Ovaj je viadar jednoga dana došao u sukob sa svojim narodom. Sjeća li se g. Vemizeios kako je on prošaoo!... Citaoci će se iz istorije takodje sjećati kako su prošla pomenuta dva kralja, pa će fazumjeti, šta Hervć savjetuje Venizelosu.

Borbe u Hoćedonlli. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Žrtvovanje Srba. Berlin, 10. novembra. U pozivu Ilije M i 1 k i ć a šetvornom sporazumu, koji je nedavno objavljen u „Journai de Oeneve“, povodom nemilosrdnog žrtvovanja nesretnog malogostatka srpske vojske, veli se: Srbija je, napadnuta sa tri strane, i znevjerena od četvrte, bila prrmerana, da se na najkrvaviji način povuče. Kolera, tifus i petogodišnji rat uništili su joj t r i č e t v r t i n 3 n j e n e vojske, četvrtinu nienog stanovništ\ a i cjelokupnu narodnu imivinu. Sad se i oni, koji su ostali u živo.u, šaliu r. p r v e b o r b e n e r e đ o v e: vrijedni i hrabri narod, koji je dao sve što mu je najmilije, uništen je. ‘ Četvorni sporazum, u čije je ruke sudbina predala ove ostatke, trebao je d a poštedi ove jposljednje Srbe 1 da ih ne šalje nemilosrdno u prve borbene redove. Nije mu nam.iera, da ispituje, na koji će način sporazum zamjeniti Srbe svojim vlastitim četama, ako doista hoće da ih poštedi; ali* u ime čovječnosti moli, dase posljednji ostatci spasu. ,,N a t i o n a 1 z e i t u n g“ primjećuje na ovo: Sporazumu je na Balkanu prije svega potrebna topovska hrana, kao što se vidi i iz postupka sa Rumunjskom. S r b i s e ž rt v u j u samos toga, što su oni j edine čete Sarrailove, koje se sa oduševljenjem bore, dokle Je od četa Francuske, Engleske i Rusije došao u Siolun samo t a I o g.

Italija. Propast devete tal'janske ofouzive. Veći gubitci no ikada (Naročitl brzojav „Beogradskih Novir.a Berlin, 9. uovembra. ,,L o k a 1 a n ž e i g e r“ javlja iz Z iricha: Švajcarski listpvi donose milanska saopštenja o najnovijlin talijanskim napadima n a S o č i, knji je prema talijauskim podatcima stao većili žrtava na momčadi i materijalu, nego li ma koja ranija ralijanska ofenziva. Ishod brižljivo pripremanili napada, od kojih se u cijeloj Italiji očekivalo osvojenje Trsta kao neposredna posIjedica, imao je upravo poražavajuči učinak. U posljednjoj ofenzivi, prem*tvrdjenju r i m s k i h i m i 1 a n s k i f I is t o v a, učestvovalj su četni dijelovi s k o r o s v i h t a 1 i j a n s k i h g a rn i z o n a. n a j v i š e o d a b r a n i z b o r o v i t a I i j a n s k e v o j s k c. Već iz toga izlazi kao nesumniivo, da | je Cadorna ovom devetom bitkom na Soči btio, da izvede po svaku cij e n u o d 1 u č n i o b r t, koji je, kako švajcarski listovi u svojim komentarima naglašuju, osujećen željeznim otporom austro-ugarskih četa. PoljsKa KralMna. Nove srednje škole. (Naročiti brzojav »BeogradsKih Novina«) • Ljubljin, 11. novembra. U Z a m. o s u otvorena je gimnazija i učiteljska škola, a u P u 1 a v i j u realka. Sva tri zavoda imadu pravo javnosti. Nojnovije Hrzojavne vijnti | Poziv pod zastavu ranijih turskih podanika. Kb. Beč, 10. novembra. Carsko otomanski glavni konzulat u Beču poziva sve otomanske pođanike onih oblasti, koje je Turska bila u$tupila, a koji su rodjeni u vremenu od 13. marta 1874. do 12. niarta 1899., da se odmah prijave. Obveznici ovih godišta, ako budu sposobni, Jiiće uvršćeni u turske vojničke zborove u Galicljl, ostali će se uputiti u Carigrad. Turska poriče važnost berlinskog ugovora. P o r t i n a n o t.a. s r e d i š n j i m v 1 as t i m a. (Naročiti brzoiav „Beogracjskih Novina“.) Carigrad, 8'. novembra. „0 s in a n i s c h e r L1 o y d“ javlja, da je Porta upravila središnjim vlastima notu, kojom poriče važnost pariškog ugovor.a od 1856. i berlinskog od 1878. godine. ,,I k d a m“ veli: Taj korak turske vlade osigurava napredak Turske. I ostali listovi izjavljuju, da su ti ugovori značili podjarmljivanje Turske od strane sila sporazuma. Jedan list izjavljuje, da se Turska za svagda oslobodila pritiska ugovora i da uživa u redu civilizovanih naroda bezuslovnu slobodu i nezavisnost, od ka.i se pridružila saveznicimaU Portugalu prijeti državni udar. 0 ugušivanju propagande za m i r. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«; Niirnberg, 9. novembra. Jz Ženeve javlja ,,F r a n k i s e b e r C o u r i e r“: Agentura „R a d i o“ javIja prave strahotne vijesti iz Lisabona. Portugalska vlada nosi se mišljti o ukidanju svih ustavniligarancija, jer je propaganda protivnika rata prcšla svaku mjeru. iz tih vijesti izlazi, da se stanje u Portugalskoj znatno pogoršalo i da se vlada može održati samo primjenom drakonskih mjera. < 3 rad I okolica. Rad opštlne $rada Beo$rada. (SvrSetak). Iz cjelokupnog pregleda rashoda i prihoda ovoga proračuna u glavnom se može vidjeti rad opštine grada Beograda. Stvaranjem novih časničkih i činovničkih mjesta načinjeno je, da se razviju poslovi same opštine i otpravljaju sa više volje 1 brige na zadovoljstvo gradjanstva. To se postizava naročito uvodjenjem sudskog odjelenja. Opštana 5e poklonila dovoljno brige i na poboljšanje sanitetskih prilika u Beogradu. Pored šefa ljekara, opština raspolaže sa još šest ljekara sa đovoljnim brojem bolničara i previjača. Ljekari su podijeljeni na kotareve i svaki ljekar ima dužnost, da u svom kotaru lječi besplatno sirote gradjane. Opštinski sanitet ima i svoj ambulatorfj, u kojem se besplatno vrše ljekarski pregledi svakodnevno kao i zavoji raznih povrjeda. Veliki broj Hca svakodnevno koristi se u raznlm slučajevima ovlm ambulatorijem. Opštinski sanitet poklanja vellku pajtnju na sprečavanje zaraze. Snabdjeven Je sa dovoljnim potrebnlm količlnama raznih seruma. Ne

može se ne spomenuti briga i staranjc saniteta prilikom pojave velikih boginja, kada su žurno kalamijeni svi gradjani grada Beograda, te je ta opaka zraza još u početku suzbijena. Desinfekcijona- srestva stoje u dovoljnoj mjeri na raspoloženje sanitetu. Svi stanovi, u kojima su ležali bolesnici od zaraznih bolesti, odmah po ozdravijenju iU sinrti desinfikuju se najbrfžljivije. Na liječenje sirotinje poklonjena je najveća pažnja. Pored besplatne ljekarske njege, daju se i besplatni lijekovi. U slučaju smrti opština saranjuje besplatno sirotmju, dajući sve potrebe, potrcbne tom prilikom. Nesumnjiva je stvar, da' sanitet opštine grada Beograda svojim radom zauzima dostojno mjesto. Veliku brigu opštine grada Beograda zauzima pomaganje sirotinje u svakom pogledu. Opština.izdržava od svojih prihoda dom staraca i starica, koji je uredjen na veoma ugledan način. U njemu provode poslijednje dane stare umorne duše. Dom može služiti na ugled u svakom pogledu. Vrlo veiiki je broj djece, koja napuštena od svojili roditelja, ili im se čak u opšte i neznaju, prihvaćena su od opštine grada Beograda, koja se stara da odnjeguje ovu djecu i vaspita za dobre gradjane. Kod dobrih i poštenili porodica ova napuštena djeea brigom opštine dobijaju materinsku njegu i školsko vaspitanje, da budu ugled humanog rada opštine grada Beograda. Dom gluhoiiijeme djece uživa stalnu mjesečnu potporu. Materinsko udruženje većim dijelom uživa potporir opštine grada Beograda. Veliki. broj odojčadi odhranjuje se tamo i stara da ojača bez njege svoje majke. Na ime pomoći' u nevolji odredjena je svakoga mjeseca veća svota novaca, da s.e pritekne brzoj pornoći svima ouima, kojuna je velika bijeda zakucala 11 a njihova vrata. Cini se sve, da se olakšaju ratne nesreće i bijede pojedinih ostavljenili porodica. Opština grada Bograda vodi brižljivo staranje i o školama u Beogradu. Pomažu sc sve osnovne škole i djeca u njima na razne načine. Opština iina svoje zabavište za malu djecu, u kojoj se ovi sirotani pripremaju za osnovmi nastavu i daje prvo vaspitanje. Dječiji azil u Topeideru uživa stalno staranje i novčano pomaganje od strane opštine grada Beograda. Tehnički radovi u Beogradu uzeli su dovoljno maha. Opr*avljen je veliki broj oštećenih kuća i omogućen za stanovanje gradjanstva. Radovi na zatrpavanje bara u Beogradu završeni su. Sve rupe i bare, koje su sa zdravstvenog gledišta bile veoma štetne po gradjanstvo, zatrpane su. Opština ima u svojoj režiji i kupatilo. u kome po vrlo niskoj cijeni građjanstvo može održavati primjernu čistoću svoga tijela. vNeo^novana skupoća i održavanje nabavke Životnih namirnica privuklo je odmah još u početku pažnju opštine grada Beograda. Opština je odmah osnovala svoje pr'odavnice bcašna, šećera, kafe, soli, sapuna i drugih životnih namirnica i otpočela nabavku i prodaju u svojoj režiji. Ovo je urodilo i plodom i gradjanstvo je za cijelo vrijeme do sada i sada snabdjevano svima namirnjcama ipo umjerenoj cijeni. Opština je uzela u svojoj režiji i prodaju cuboka, tako da se veliki broj siromašnih gradjana svakpdnevno ishranjuje ovim jevtinim mesom, koga može i najsiromašnija porodica nabaviti, jer su cijene minimalne. Da bi se izbjegla oskudica i pretjerana skupoća u mlijeku, opština je uzela u svojoj režiji i snabdjevanje gradjanstva s mlijekom. Osnovane su naročite prodavnice mlijeka, u kojima se svakodnevno prodaje mlijeko i maslac (puter). Radi što lakšeg djelovanja opštinskih prodavnica i što bržeg snabdjevanja gradjanstva, opština je podijelila rad na 15 kotareva, koji vrše svoje poslove i olakšavaju gradjanstvu brigu o svome staranju sa snabdjevanjem namirnica. Cio dosadašnji rad opštine grada Beograda dao je dovoljno garancije za pravilno i dalje razvijanje svih poslova u opštini grada Beogra.đa. Briga i staranje opštine o gradjanstvu Beograda daje primjernog dokaza o staranju napuštenoga činovništva i ostaloga gradjanstva. Potrošnjo mcsa I mast! u Beošradu. Zanimljivi su podatci o potrošnji mesa i masti u Beogradu tečajem prošlih devet mjeseci ove godine. Podatci su ovi sabrani prema izvještaju opštine garda Beograda. Jednako sa porastom stanovništva u prvim injesecima godine, tako od prilike do mjeseca maja i juna, rasla je srazmjerno i uporedo potrošnja mesa. Ali i od ovog vremena dalje, kada poraštaj stanovništva nije bio tako velik kao prvih mjeseca godine, potrošnja još uvijek raste s mjeseca u mjesec, što dokazuje samo poboljšanje materijalnog stanja gradjanstva, koje je sebi većim dijelom sredjenjem prilika našlo i primjerene zarade. Dok je u mjesecu j a n u a r u ove godine zaklano u beogradskoj gradskoj klanici 157 volova i bivola, 42 krave, 28 teladi do 80 kg, 40 ovnova i ovaca, 30 jagnjadi, 31 prase do 20 kg, 94 svinja, a uveženo je 160 kg svježeg, 486 suvog mesa i 2026 kg masti, porastao je taj broj krajem mjeseca s e pt e m b r a na 491 vo, lll krava, 63 teladi (najviše u mjesecu aprilu 121), 14 ovnova (najviše u mjesecu avgustu

264), jagnjadi (u martu 1083), prasadi ništa od mjcseca maja, jer je kianje ispod 80 kg zabranjeno, svinja poprječno injesečno 200 komada (najvise u mjesecu februaru 283), a uvezeno je 3301 kg svježeg mesa (najviše n mjesecu maju 4806 kg), suvog mesa posijednja dva mjeseca ništa (najviše u mjcsccu januaru 486 kg), masti u septembru 3684 kg (najviše u mjesecn apn'.u 10.795 kg), poprječno mjesečno 6000 kilograma. U svenui je tečajem prviii devet mjeseci zaklano i uveženo ii Bcograd tnesa i masti: Zaklano je 3150 volova i bivola, 578 krava, 649 teladi. 474 ovnova, 3273 jagnjadi, 60 prasadi do 20 kg, 569 prasadi do 10 kg, 1333 svinja, a uveženo je 21.801 kg svježeg. 2134 suvog inesa i 43.213 kg masti. Od toga je opština ubrala na k!aničnim pristoibama i na uvoznini svega 152.781.43 krune. K°l'ko su voine vlasti da!e žita za Ishrami grada Beograda? Bez obzira na količine brašna, koje je car. i kralj. vojna uprava u Srbiji u prvom početku dala iz vlastiiih svojih skladišta žita za ishranu stanovništva grada Beograda, dala je vojna uprava u mjesecima aprilu i maju opštini 613.146 kg brašna, pa je na taj način od jednom bila pokrivcna sva potreba ishrane gradjanstva do žetve 1916. Od početka ove godine, dakle od 1. januara 1916. odstupila je glavna vojna gubernija opšjtini grada Beograda za ishranu beogradskog gradjanstva za prvih devet mjcseci godine 1916. osim gore izložene količine brašna još: 503.593 kg pšeničnog brašna, 50.000'kg ječinenog brašr.a 59.116 kg kukuruznog brašna 632.819 kg pšenice i 193-281 kg kukuruzA. Sestrić Petra Karagjorgjevića iunački poginuo u našoj vojsc*. Sarajevski list ,,H r v a t s k a N a r o ,dna Z a j ed n /. ca“ javlja, da je jedan sestrić kralja Petra, koji je bio časnik u austro-ugarskoj vojsci, teško ranjen u poslijcđnjfm borbama i da je svojoj rani u vojnoj bolnici u Waltersdorfu podlegao. On je s(n sestre kraija Petra, gospodje Prešern, rodjene pnincese Poleksije Karadjordjević. Mjesna plovidba Beograd—Zeniun. Od 1. novembra t. g. otpadaju u mjesnom brodarskom saobraćaju Izmedju Beograda i Zemuna prve vožnje, i to ona od Beograda u 5 s a t i u j u t r u i vožnja iz Zemuna u 6 s a t i u j u t r u. Sve ostale vožnje prema raspoređu važe i dalje do daljeg naredjenja.

Mna priuređa. Žltnica Rumuulje. O rumunjskoj )X)!joprivredjioj proizvcdnji donosi zanimljive brojeve „Manchester Guardian" od 24. oktobra u člattku pqd naslovom: Šta će Nijemci osvojenjem dobiti". Nfjemci i Austrijanci pri svome prodiiranju u Rumu,njsku nemaju pred očima samo vojitfčke nego i privrqdne ciljive jer i ako zemlja po evropsMm pojmovima i n'iije vrlo bogata, ona .pak ima nečega, što će središnfin vlastima lu ovom trenutku dobro doći, ttaitne u 1 j e i ž i t o. Rutnunjska je, kad je otpočeo rat, taman bjla sredtla svoju žetvu, koja iu pšenici iznosi oko 1,180.000 tona, što se ne može smatrati kao osobito dobar prinos. Kukuruz je daleko povoljnije stajao, on je dao na jednom skoro judnakom zasadjenotn prostoru — oko 500.000 hektara — blfrzu 2.700.000 tona. Dobra je žetva bila i mahunastJli biljki, zelja i voća. Pšenica i kukuruz su glavnd proizvcdi Rumunije, od kojih se prije rata izvozilo prosječno 60 od sto, samo pšenfee 70 i 80 0 (d sto. Uslijed rata je žetva qd 1914. ostala u zemljf. i tek je 1915. načeta. Kao što je poznato sklopjli su u idecembru 1915. Nijemci i Austrijand ugovor o kupovini 50.000 vagona ž)ita, a rnjesec dana docnije su pontčiles srediišnje vlasti daijih 70.000 kukuruza i 30.000 vagona psen ce i drugog žita. Sve te kupovine ticale su se žetve ctd godine 1914. koja je dotle nagontčlana čekala na otvaranje Dardane’.a. Br.fanskn kupovina nije došla do sklapanja ugovora, upravo nije bila ostvarena, dokle su središnje vlasti od žetve 1914 koja je ttkupno iznosiia 4,000.000 tona, kupili svega 1,500.000 tona. Na taj je način, zajodno sa onih 60 od sto, koje je Rumunjska osigurala za potrebu naroida i vojske, utrošena djela žetva eid godine 1914. O žetvi godine 1915. nije nam ništa tačno poznato. U marttt te gcdfne poručile su srodišnje vlasti 140.000 vagona kukuruza, pšenRoe i iđrugog žita, svega 1,400.000 tona, od kojih je samo 400.000 tona izvezeno. Po približnoj procjeni je žetva 1915. jznijela 4,500.000 tona. Od količine mora s»e još u zemlji 4,000.000 tona žita nalaziti, što će Nijentdtna dobro doći, kad pregaze Rumunjsku i njome ovlaidaju. Ovome treba dodati još i žetvu od 1916., koja, krdjavo računata, iznosi svakako daljih tona 4,000.000. To je, razumije se, približno računanje, ali koje ipak pokazuje, kakav će lijep ćar im§ti Nijemd i Austrijanci, kad sehli otvore žitnicu Rumunjske. To isto

vazt i za petrolej. 1913. dobijeno ie ( 0 „. 1,800.000, &J tadn je piinos s godir.e na dinu rastao, tako, da sad mora brti md-i koTčina nagomilana, što će napadačimi dobro doo. Treba se sjetiii, -Jn S c- rmnum'. ska petroiejska polja skorc konccntrično u polukmgu pružaju na crd ijskim elj-.ima i to u takoj b'.izini, ida ceprijateij tteba r-anio da piodje kkuice, i a da ii dobije i. svoje nike.

FritneasKi ratni zajgiti. Preko 11 milijardi. Kb. Paris, 10 novembra Ministar financije R i bot saopštio je u komori, da je ratni zajam dao 11 mj. lijardi 360 milijuna. Ministar je . podrio i komori jedan prijedlog o porezi za departemente, prema kome je udareao pet : franaka na svaku glavu. Prinos je odrei dien za ratne svihe. Shfni poreski aamet I učiniće i opštine.

| Jedno sravnenje s njemaćkim ramj m zajmom. (Narožiti brzojav . Beogr<idskih Nov.u . Beriin, 10. nov^rabra. O iznosu francuskog ratnog zajma upozoruje „L o k a 1 a n z e i ge r“ aa to da su njema'čki ratni zajmovi daii do sada 47.38 milijardi, francuski zaključno s posljednjim samo 24.60 milijardi franaka. Novi zajam je upisan sa 88% za nominalnu vrijednost, ako se odrnah uplati donijeće samo 877a, dakie 10°/, manje nego li posljednji nje'mački ;«|am

Novčani promet vojske na bojaom polju. Saopštava se zvanično pod 8. t. U septembru t. g. poslate su iz vojske na bojnoin polju domovima siijedeće svote : ratnim uputnicama 30,040.166 kruna, poštanskim štedionicama 13,234.222 krune, u pismima od vrijednosti 25,534,663 krunč. Vojsci na bojnom polju poslate su slijedeće svote: ratnim uputaicama 2,764.579 krutia, u pismima od vrijednosti 38,6^42.035 kruna. Proizvod zagrebačke tvornice eigara. Od početka ove godine pa do lcraja septenrbra načinjeno je u zagrebačkoj tvornici cigara ukupno 16,311.000. To je tek znatan broj, a nije ni najmanje spao prema lanjskomu 22,200.000 cigara. Od ovoga broja najviše je poslano četama na bojište. U tvornici radi sada 378 radnica i samo 9 radnika. Poskupiie rukavice. Uslijed povišenja radničkih »agrada za 25 po sto i znatno poraslih c ijena sirovina, nješila je organizacija ftečkih proizvodjača rukavica da u ' istoj stazmjeri povisi cijenu rukavicama.

Legitimacije za sir. „Berliner Tageblatt" javlja, da se u Njemačkoj radi na tome, da se i s i r, kao do sada hljeb, brašno, mast, tneso i t. d. racijonira, to jest da se izdaje samo u odredjenim količinama na omovu naročitih legitimacija. JSnabdjevanje Dalmacije krompiroai. Javljaju iz Zadra: Ovih će da»« opet doći 500 vagona krompira za Dalmaciju. Od toga će se odgovarajući deo zadržati za grad Z a d a r, a ostalo će se razdijelm p# zemlji. Za ovim će stići još i drugi transporti, tako da če se u Dalmaciju »kspiio isposlati 2000 vagona. Krompir će odm k u većim količinama biti razdijeljen gradjaastvu da ima zalihe za duže vrijeme, * pošto pojedinci bolje mogu čuvati krompk. koj* se u većim magacinima kvari.

Zadarska narodna kujna. Pišu nam iz Zadra: Ova humauitarn ustanova možese polivaliti lijepim uspjehmi. U prošlom n^esecu oktobru, izdato je 70.5 »0 obroka, koje čorbe, koje kačamaka („pure'), a sem tcga još 10.980 besplatnih 9br<

Nove žeijezničke pruge u Rusiji. Iz Petrograda se javlja : Na jednoin skupu okružnih odbora mobilisane in* dustrije proučavani su opširno vladmi prijedlozi o novim željezničkim prugama — svega sto pruga u cjelokupnoj dužini 70.000 vrsta. Većina je tih pruga primljena. Najgiavnije su od njih OrejNovvgorod (711 vrsta), U m a ■—N •’ kolajev (461 vrsta), SaratovA z o v s k o more (90 vrsta) i K e r čT u a p s o (280 vrsta). Nepovoljan izvještaj o amer , kmtsk offl pamučnOiti trgu. (Naročiti brzojav „Beosragskib Novina < Amsterdam, 9. novembraS amerikanskog pamučnot? R* a stigao je nepovoljan cenzurm izvjesiaj o prečišćenoj količini pamuka. uslije“ čega su cijene s k o č i 1 e izmedju 2/ do 30 tačaka. Do 2. novembra spremljeno je za trg prečišćenog pamuka sa* mo 8,620.000 bala na supnot 7 . 39 flbw do 18. oktobra i 7,380.000 prošle dine.

na isplata dfvldenda kod 3anqu fr francaiserivatan brzojav od 10. ov> Pj'-L lue fracaise predlaie dišnjeg prekinuća 5% divideu