Београдске новине

' Sfrana 2.

19. novembra 1916.

Beozra'dgke Novtoe

Nedjelja

Broj 278.

dvojice careva bio veliko iznenadjenje. On je plod nemara i nerada sporazumne dipiomacije. Jedini je lijek. da se r-dmah objavi protivni manifest, tc da se njime bar toliko-koliko suzbije njemački uticaj u Poljskoj i po mogućsrvu sprijeći, da se Poljaci oružjcm u ruci bore protiv Rusije. Poslanik gosudarstvene duma D em i U o v rekao je. da je veliki knjaz Nik'olaj u početku rata jasno doka;n da shvata značaj poljskoga pitania, ai ruska je vlada odbila Puljake, :c se poljsko pitanje na taj način i ztn a k I o iz ruskili ruku. Mjere protiv Poljaka u Italiji. (Naroiiti brzojav »Beogradskih Novina«;. Žcneva, 18. novembra. Švajcarski listovl javljaju iz Q enove: Vojni komandant genovski izdao je naredbu, da se r u s k i P o 1 j aci. koji tamo žive, imaju prijaviti na upis kod vojnih vlasti i da se poslije toga imaju svako veče javljati vlaslima. Ovako se na ime u Itaiiji postupa sa podanicima neprijateljskih I država.

naše cjelokupne odbranbene vojske. Nije vrijedno ni pominjati uspjehe, koje je neprijatelj postigao, pa da su i mnogo veće postigli, ili one koje će možda još postići. U tom smislu piše i „Echo de qe Bulgare", koji borbe na Crnoj reci označava kao očajne borbe srpsko-francuske vojske. Grčke revolucljoname čete na maćedonskom frontu. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Hamburg, 17. novembra. .Hamburgei Fremdenblatt" saznaje iz Ženeve: „Petit Joumal" javlja iz Soluna: 4500 ljudi četa privremene vlađe otišlo je na front pred B i t o 1 j e m da pojačaju srpske linije. Ćete su prije odlaska defilovale pred Venizelosom, generalom S a r r a i 1 o m i francuskim ministrom vojnim R o q u e s o m. HJemttfku. TROOVAĆKE PODMORNtCE. Odlazak ,.DuetschIanđ“-a. 'Naroćiti brzojav .Beogradskih Novtna"}. Amsterdam, 17, novembra.

latnost. Neprijateljske letilice pojavile su se nad TurnuMagureJom i Z i m n i c o m i predjelima oko G j u rgjeva, Tulceje, Sinaje iRomana i bacale sii bombe. štete su neznatne. One su đalje bacale hombe na prijestonicu i njenu okolinu. ubile su i ranile mirne stanovnike, naročito žene i djecu. Tom priiikom su leiilice baclle veliki broj bonibi na k r a 1 j e v s dvor, u kome sfanuju kraljic a i p r i n č e v i, ali srećom oni ne stanuju u dvoru još od smrti princa M i r č e. Ćesto a naročito su juče neprijateljski letači nadletali manje gradove i sela. Oni sn se dosta nisko spuštali i dovodili su u opasnost n-i’-no stanovništvo. koje se nalaztlo po L’licama i radilo po poijima. Velike pripreme na donjem Dimavu. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novina"). Zfirich, 18. novembra. ,,T agesanzeiger“ javlja: Mjerodavni talijanski listovi tvrde na osnovu rumunjskjh izvještaja. da se na cijeloj liniji donjeg Dunava čine velike prethodne pripreme, prema kojima se može očekivati skori prelaz neprijateljev preko Dunava. Ruska pojačanja na runiunjKkoui frontu. (Naročlti brzojav .Bcogradsklh Novina.). Ženeva, 17. novembra. ..Figaro" javja iz Petrograda, da su na rusko-rlumunjski front stig'a z n a t n a ruska p o j a č a n j a iz K a v k a z a. Stanje Runmnjske. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«; Basel, 17. novembra. Baselski Iistovi javljaju: Preina svima bukareškim brzojavima u sporaz. štampi izlazi, da nije nastupila promjena stanja u korist Rumunjske, na protiv se priznaje- da se pritisak njemačkih i austro-ugarskih borbenih snaga na sjeveru Vlaške nije smanjio, da sa uvećanom žestinom traje i prijeti Rnmtinjskoj. Pitarje mlra. Pitanje o miru u Engleskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Lort8ot], J ' 16. novembra. U donjem domu je poslanik Ma son postavio pitanje, da li se može povesti debata o okončenju rata i o prijedlozima njemačkog državnog kacelara. Ministar Bonar L a w je odgovorio: Meni nije ništa poznato, da je državni kancelar predložio kakove uSiOve za mir, koji se nebi osnivali na priznavanju njemačke pobjede. Ja sam uvjeren, da se pretežna većina doma samporp slaže, da takva debata u sadašnjost.i nebi imala nikakve korisne celji. ‘ ■ M R r

Vellka konlerencila u Parisu. Sastanak engleskih, francuskih 1 taiijanskih ministara. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Ženeva, 17. novembra. Engleski i talijanski niinistri, koji se sađ bave u P a r i s u, na irae A s q u i t h, Loyd-George i Carcano, ućestvovali su u jednoj konferenciji o kojoj „Matin“ veli da je vrlo važna. Osim njih su na konferenciji učestvovali svi članovi višeg vijeća narodne obrane kao i svi poslaniđ saveznih država.

Velikl značaj konferendje. (Naročitl brzoiav „Beogradsklh Novlna“.) Lugano, 17. novembra. Talijanski listovi pridaju v e 1 i k i z n a č a j ponovnom sastanku e n g 1 e skih, fra ncuskih i tali janskih ministara i vojnih lica i očekuju od njihove odluke veliki uticaj kako na ratno stanje tako i na medjusobne odnose saveznika, a naročito na finacijsko i privredno stanje Italije. Prema saopštenju pariskog đopisnika »Corriere della Sera“ savjetovanja sporazumnih ministara u P a r i s u drže se u najstrožijoj tajnosti, a!i je njihova važnost očevidna. —

Rosljn. Veliki ratni savjet. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina 1 *.) Beč, 16. novembra. ,Matiu“ potvrdjuje u jednom svom saopštenju da će se po obavještenjima ruskih listova održati veliki ratni savjet pod predsjedništvom ruskog cara. Pozive su dobili generali Aleksejev, Brusilov, Saharov, Lešickij, Evert, Ruzskij i Ivanov, kao i rumunjski generali Averescu i Coanda. Zasjedanje dume. Ponovni izbor Rodzijankov. ^ (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina'). Petrograd, 17. novembra. Za predsjednika gosudarstvene dume je ponovo izabran Rodzijanko.

Austro-Usarska. Pušten ugarski narodni poslanik iz Francuske. (Naročitl brzoiav „Beogradskih Novina“.) Budimpešta, 18. novembra. Prema vi esti a iz Z fl r i h a pušten je na osnovu riješenja ljekarske komisije, koja ga je proglasila nesposobmm za vojsku, ugarski narodni poslanik Barnabas B u z a od nezavišnjačke stranke. Buza je od pcčetka rata bio intemiran u Francuskoj, gdje ga je zateldo izbijanje rata. (Kao što je poznato pušteni su još prošle godine iz francuske ugarski poslanici grof Karoly, Stevan Zslinsky i Andrija R a t h Ur.)

Francusko-entieska olenziaa. Borbe na Sommi. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Karlsruhe, 17. novembra. Svi engleski ratni dopisnici na frontu na Sommi javljaju u londonskim listovima o neizmjenjenoj jačini i čvrstini njemaćkih četa na Sommi i poslije četiri-mjesečne borbe.

Engleska I kolonlje. LIoyd George — mjnlstar za uarodnu ishranu. Nova ograničenja u namirnic a m a. (Naiočiti brzojav .Beogradskih Novina"). London, 17. novembra. Ovdje se govori, da je Lioyd George eventualno voljan, da preda drugome svoj dosadanji portielj ministra vojnog i da umjesto toga pieduzme u svoje ruke vrhovni nadzor nad snabdjevanjem zemlje hranom. pošto smatra, da bi mu ovakva djelatnost pružala mnogo šire polje za rad.

U Engleskoj se spremaju nova ograničenja; tako su izvješ eni pivari da od sada ne mogu više da dobiju onoliko sirovina kao do sada. Isto će tako i poslastičari morati da ograničavaju svoj rad, pošto će se od sada manje izdavati šećera u te svrne. Šećer će se u buduće izdavati u većim količlna samo s time, ako kupac prcthodno izjavi. zašta ga misli upotrebiti.

Kriza u Grčkoj. Opet novi zahtjevi. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna“.) Atena, 17. novembra. (Reuter). Francuski minis'ar vojni Roques predao je grčkom ministru vojnom jednu prcdstavku sa zalitjevima sporazuma, izmedju ostalih upotreba grčkih željeznica, kao zaioga za prijateljsko držan.e Orćke, dalje. predaja jednog dijela grčkog t o p n i š t v a, protjerivanje lica, koja su s u m n j i v a kao njemački agenti i zauzimanje neutralnih oblasnih dijeluva izmedju stare 1 nove Grčke od strane saveznika. Posjedanje granice. Kb- Amsterdam, 18. novembra. Po ,-H a n d e 1 s b 1 a d e t“-u saopštio je francuski ministar vojnl R o q u e s grčkom ministru vojnom, đa će general Sarrail poslati čete, da posjednu granicu izmedju stare i nove Grčke. Orčki ministar vojni dao je na to svoj pristanak. Roques još ne odlazi. (Naročiti brzoj^v »Beogradskih Novina«) Lugano, 17. novembra. M i 1 a n s k i listovi javljaju iz Atene: Francuski ministar vojm Roq u e s odložio je svoj odlazak. On je ponovo konferisao sa atenskim ministrima. Ocijene o njegovom uspjehu su se u nekoliko izmijenile. Kako ,,N e c n A s t i" javlja, Roques je tražio osira stvaranja jedne neutralne zone izmedju kralju vjernih i venezelističkih četa, a da tu zonu posjednu francuske čete, još 1 predaju grčkih smjestišta pušaka, topova i ratnog mat e r i j a 1 a, i neograničenu poslngu g r č k i m željeznicama. Ali je njegov zahtjev naišao na j a k o t p o r. Roques je izjavio atenskoj franeuskoj koloniji, da su venizeliste posiale već jedan puk na ntaćedonski fron: i da se i drugl puk sprema za odlazak, da je stanje solunske vojske povoljno i da će pobjeda četv^-ncg .snorazunta biti riješena veličans'.v bitkom s jtroljeća. Rat na ntoru I pod morem. Sve nove žrtve. Kb. Lonđon, 18. novembra. Opef se javlja, da je potopljeno devet brodova.

Nojnovlje Hrzojnvne vijestl. Muke sa osvjetljenjem. Kb. Bem, 18. novembra. Po ,Temps“-u pozvao je ministai unutrašnjih djela prefekta (upravnika policije) i gradonačelnika Parisa, da opomenu stanovništvo, da se ograniči na najmanju upotrebu osvjetljenja svojih stanova. U izgledu su nove žrtve, koje će Parižani morati da podnesu.

Borhe u nafedoniji. Borbe oko Bitolja. Jedna bugarska vijest. (N- čiti brzojav »Beogradsklh Novina«; Berlin, 17. novembra. ; „Lokalanzeiger" javlja iz Sofije: Srbi j su tako pouzđano računali na osvajanje Bitolja, da su oni prije posljednjih napada bili izradili već i program za svečano osvećenje grada kao nove srpske prijestonice; spreml ena bila i parada. U 10 sati prije pođne srp<ki pukovi su imali da prodefilišu pred prijestolonasljednikom Aleksandrom, a u 4 sata po podne trebao je da bude svečani banket, kome bi prisustvovali i članovi narodne skupštine. Casnici su već poodavna izučavali vojnike za ovu paradu. Njemačko-bugarski borbeni redovi pred Bitoljem osujetili su ovaj plan. Ogromnl gublci solunske vojske. Jzvještaj magjarskognovi n a ra. (Naročiti brzojav J3eogradskih Novina'.) Budimpešta, 17. novembra. Ratni dop.snik ,Az Est“-a javlja: oko Bitolja i na Crnoj reci grme topovi i daiijU i noću; nepokolebivom irdržl jivošću brani njemačko-bugarska vojska svoje položaje i zadaju svome upornom protivniku velike gubitke. Svaki metar tla plaća se životom jednog srpskog voinika. U tome smislu treba shvatiti povlačenje njemačkih i bugarskih ćeta sa položaja kod sela Tepavci i Čegela, jer ne treba previditi, da neprijatelj primjenjivanjem svoje c.elokupne snage i nesravnjivom topničkom vatrom produžuje svoje operacije južno od B itoljajurišanjem u masi. U ovdašn in se vojničkim krugovima cijeni nepr,jatel,evo preduzeće kod Bitolja sa odgovarajućom zbiljom, ali što se ishoda tiče, vlada potpuno spokojslvo. Organ ministarstva vojnog „Voeni Izvjestia" piše o tome: Naše odbranbene borbe u Maćedoniji postigle su svo| cilj. Jer u koliko srps ti, ruski, francuski i tngleski napadi postaju veći, u toliko više dobija naša sivar. Naša se maćedonska odbranbena nnija niože sravniti sa jednim mlmom, iztnedju čijeg će se kameuja smrviti neprijatelj. Nije nikakva preteranost, ako mi na o»novu zvaničnih izv eštaja tvrdiino, da je neprijatelj u mrtvima, ranjenim, bolesnim l zarobljennn toliko izgubio, koliko iznosi broj

Suprotno ranijim saopšienjirna javlja ..Reuterov ured“ iz New I.cndona (Connecticut), da je hD e v t s c hland" tek danas u 1.30 u jutru ctputovao. Nezgoda »Deutschlanđa". Kb. London, 18. novembra. Reuterov biro javija iz New-Lonđona: „Deutschland" se povratio u luku u 5 sati i 15 minnta, pošto se sudario s jednim brodom. koji ga je pratio i sa ko.g se utopilo sedmoro ljudi. O kakvoj povrijedi ,,Deutsch!and“-a ne javlja se ništa. GRADJANSKA MOBILIZACIJA. Taliianski glas. (Naročitl brzojav .BeogradsKih Novlna*). Milano, 17. novetnbra. ,,C o r r I e r e d e 11 a S e r a“ govoreći o ogromnim vojničkim i gradjanskim naporima Njemačkei Austro-Ugarske veli. da se četvorni sporazum n e s m i j e o d a v atiopasnim lluzijama o ratnoj zamorenosti neprijatelja. Izvanrednim naporima neprijatelja sporazum m u ra odinah odgovoriti ravnim m j e r am a, afro želi da nas iduća godina zlim ne iznenadi. Englesko priznanje. (NaročiU brzojav .Beogradskih Novina*). Haag, 17. noveinhra. „Mornfng Post" piše: Predstojeće stavljanje pod zastavu 1—1 i po miliiuna poljskih vojnika i stvaranje njcmačke domovlnske vojske od možda iri milijuna radnili snaga svjedoči, da Njemačka či|i ti'tanske napore, da nas nadmaši i baci o tlo. — ..Dakle svi, koliko nas ima složno!" uzvikuje list.

Rtrt sa Rumunjskom. Kraljevskl dvor u Bukareštu obaslpan bombama. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«; Beč, 17. novembra. Rumtmjski glavni stožer javlja pod 15. t. mj.: U Dobrudži smo posjeli selo B o ri a s c i c i napredov aii smo na cljelom frontu. U oba posljcdnja datia razvio je neprijatelj ponovo živahnu dje-

Ja kidnuli sa pijace ne kupiv niš a i uleteh strmoglavce u redakciju b )jcči se da ne sretnem joS koga. koj; će mi skrenuti pažnju, ca je pao — prvi sn jeg. Usjetlvši ovdje prijatnu top'otu, ja se tek sada malo raskravih, pričekav da mi se ruke „ugreju" 1 budu spcsobne za pero, i sjedoh te napisali o ovom naSetn — prvomsnijegu... —slav.

f HenryK SlenKlealcz. P.sca „0 u o v a d i s“-a nuna više medju živima! Samo njekoliko nijeseci prežlvio je slavni Henryk Sienk i e w i c z svoj sedamdeseti rodjentian, a sarao nekoliko ua la ove najnov je toliko sudbonosne dogadjaje po njegovu nantučenu otadžbinu, Poljsku. k ju je toliko voleo. Nettia više velikog po.jskog književnika, jcdnog od najvećlh tltana moderne svjetske književnosti, koji je doživio da pcnesc Nobelovu na'tradu još prije Tolstoja. C a rd u c c i a i drugih velikana. Ova vijest mora bolno odjeknuti i u srcima onib. koji se nijesu podrobnlje zal avljali njegovim djelima, već su se samo Kađovoljili da pročltaju njegovo remekdjelo, pomenutl roman „0 u o v a d i s". Namjerno snto s toga započeli svoja ra-iaganja pominjanjem toga romana. Jer kogod u širim krugovima začuje ime Sicnkiewiczevo. odmah mu se pred očlma javljaju divne slike iz jediustvehog romana Neronovog Rima. On vidi pred očlina istoriju mladoga rlmskog plemića Vinicija, kojega ljubav prema

lijepoj hriščanci Lygiji skreće iz cjelckupnog njegovcg dotadanjeg umnog i materijalnog života, sa tratiicija njegovih slavnih predaka i sa vjere njegovih otaca. Danas na skoro svirna živim jezicima možete čitati divne scene i opise o tamnim rimskim katakcmbama. u kojima je požrtvovano djelovao prvi učenik Spasiteljev, apostol Petar. Snažna fatitazija pjesnikova i u jravom smlisu te rijcči slovensko bogatstvo njcgovog uzvišenog stila stekle su simpatije cijelog civilizovanog svijeta ovome čovjeku, Oduševljavali su se kulturno-istorijskim opislma ovog.t romana. koji društveni život s:aroga Rima opisuje tolikim islim sitnim pojedinostima, kao što bi neki pjnsnik savremenoga društva opisivao drušlveni život recimo inoderncg Parisa. Londona ili drugog kog svjetskog gracla. Kakav siian utisak čine opisi Neronovih orgija, krvavih predstava u cirkusu pred carevim dvorom s jedne, a moralno i etički podivlialom ruljom s druge gtrane. Mnogo docn je. kada je knjiga već odavna na juriš bila osvojlla srca cijeloga civilizovanog sveta. nadiošese, — kao što to drukče ne može biti, naravno i protivnici ove Sienkiewiczeve knjige. Ovk medju njima na žalost I slavnl danas Georg Brandes, išH su tako daleko, da za najvećeg slovenskog knjlževnika pored Tolstoja tvrde, kako je on književni ,,proizvodjač u masi" poput Aleksandra Dumasa-oca. No ima II velikana na svljetu. koji ne bl hnao protlvnika? Bilo je čak 1 njegovih sunarodnika, Poljaka, koji su nalazilt da njegovo pretje-

rivanje u isticanju nenadntašive moralne čistoće i idealnosti uma kod hrišćanstva prema strašnoj pokvarenosti i čulnoj pohori antičke kulture znači kao neki klerikalizam, kao neko pretjerano bogomoljstvo, Ma koliko da su skromne naše namjere, kad pišemo ovo nekollko redaka, možemo reći da po našem mišljenju ovaj prijekor apsoluino ne odgovara stvarncstf. Ma da je bilo mcdju Poijacima i Ijudi, koji nijesu bczuslovno htjeli priznavati Sienkiewicza kao „poeta iaureat'usa“-a poljskoga naroda i koji nijesu odobravali njegovo uporedjivanjc sa neumrlim Mickiewiczc n, Ipak se može reči, da je ogromna većina priznavala pisca ,,(Juo vadis“ a največim živim Poljakoin. To se jasno pokazalo prillkom njegove dvadesetpctogodlšnjlce književnoga rada, kada mn je dobrovoljniin prilozima poljskoga narođa kupljen 1 poklonjcn veliki zamaK sa imanjem. Ovdje je veliki Sienkiswicz mogao živjeti kao neki „šljahčić" iz najsjajnijeg doba poljske istorije, okružen siugama i okolnim seljaclma, kojl su mu patrijahalno odani kao nekom suverenu. Jer Sienkjewicz, kadgod bl uzimao za gradivo život poljskoga naroda samo je živjeo u uspomeni na dalju prošlost. Možda je i uslijed toga potekao prijekor, kako se on ne interesuje savremenim političkim i socljalnim poljskim pltanjima onako, kako bi dollkovalo jednom narodnom velikanu. U svojim istorijskirn romanima Sienkiewicz nas vrača u doba najvećeg potjskoga sjaja u XVI. vljeku, gdje se već počinju jednovremeno javljati

i prvi simptomi opadanja. Tu je na prvom mjestu njegova slavna trilogija romana iz poljske prošlosti u XVII. vijeku: ..Ognjem i inačem", ,,Potop“ i kao treće istorija maloga plemića „Pan Wolodyjov/ski“. Pred nasim se očlma u živim slikama nižu ratovi sa Švedjanima, kozačke pobune, bratoubilačke vojne medju samim Poljacima- a kao proizvod svega toga doživljujemo tužni slom poljske države: „Finis Poloniae!)). Poslije toga dolazi roman ,,Porodica Polanieski". To vam je roman srednjega staleža vjernc supružanske Ijubavi i sreće i ozbiljnoga rađa. U -'elikom psihološkom romanu ,.Bez Dogme“ („Bez Dogmatu") Sienkiewicz u nekoliko iđc tragovima Bourgetovim u velikoj skepsi i prekomjernoj samokritici. Još jednom se Sjcnkiewicz vrača staroj poljskoj istoriji, dobu najveće poljske moći. To on činl u romanu „Vitezi njemačkoga reda“, u kojemu opisuje borbu izmedju njemačkih osvajača i Poljaka. koja se svrši'a strašnim porazom Nljemaca n Tannenberškoj bitci, čija je petsto-godišnjica 1910. godine SIenklewiczevom infcijativom svečano proslavljena u cijelom poiisk m narodu. Inače, ma da predmet toga romana to baš ne daje zaključlti. njemačkl su kritičarl baš u ovome roma iu našli nekih simpatija plščevih za N'jemce, dok su ga opet njegovi zemliaci, nemožemo znati da li s pravom ili ne nazivaii uvierenhn rusofilorn. Tačno je svakako da se Sienkiewicx, ma da je kratko vrijeme u Varšavi uređjivao jedan dnevni list („Slovo"), uvijek u glavnom držao dalje od dnevne poli-

tike. Najviše je uživao u putovanju. Još posljednjih godina putovao je u A m e r i k u, gdje je i bio u ranoj mlađosti i gdje su se sedamdesetih godina pojavili njegovi značajniji književni prvenci, kao divna pripovjetka „Janko muzikant", „Kroz stepu" i bezbroj druglh. Deveđesetih godina putovao je i u A f r 1 k u, gdje je posjetio, u prvom redu radi lova, njemačku istočnu Afriku, baš u vremenu, kada je taiao W i s s m a n n ugušivao ustanak. Njegova „Pisma iz Afrike“, gdje se opisuje taj put, puna su divnih, živo slika« nih opisa iz onih žarklh tropskih krajeva- a protkana su vrlo prijatnim humorom. — Ma da je uvijek izbjegavao da se u opšte javno izražava o savremenim pltanjima, a naročito političkhn, može se iz mnogo čega nazirati da je intao velikih simpatija za S r b e i H iv a t e. Shodno njegovoj antipatiji prema miješanju u svaku polifiku. on je za vrijeme svjetskoga rata iz V a r š a v e prešao u Svajcarsku. Ma da nije beš izrlčno demantovao glasove, kojl su ga nazivali rusofilom, on je ipak energično odbio poziv da dod.e u P a r i s da držl predavanja o Poljskoj i Poljacima, zato što bi ga to moglo prikazatl kao pristrasnog- ZadovoIjio se time što je stao na Čeio iedne velike akcije za pontoć Poljacima tradalim od rata. Slava velikom Slovenu H e n r y k n Sienkiewiczul