Београдске новине

Strana 2.

21. novembra 1916.

Beotradske NovIm

Utorak

Broj 280.

tivu smrtne presude, Izrečene u svoje vrijeme nad dr. Kramaržem 1 drugovima zbog špijunaže i zločina protivu oružane sile u ratno doba. Današnjom presudom odbačene su sve tačke te žalbe, dijelom kao neosnovane, dijelom kao nedopuštene. Tdme je presuda postala i z v r š n a. Po objavljivanju presude sud je sa državnim tužiocem riješavao o eventualnoni prijedlogu za pomiiovanje.

Pltonie mira. Predstoji američki korak. Američka vlada još prije Božića sprema intervenciju. Kb. Magdeburg, 20. novembra. .-Magdeburger Zeitung" javlja iz Ženeve: ,,World" potvrdjuje, da će državno odjelenje (t. j. američko ministarstvo spoljnih poslova) još prije B o ž i ć a preduzeti korake za vaspostavljanje m i r a.

Hlematka. Reakcija na njemačku gradjansku mobilizaciiu. Odgovoi sporazuma na njemačko razvijanje snage. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) London, 19. novembra. ,Daily Express“-u javlja se iz Parlsa: Saveznici ne gube vrijeme, da odgovore na razvijanje njemačke radne snage u masi. Prema obavještenjima zvaničkih krugova u Jionferenciji, koja se sad drži u Parizu, saveznici se savjetuju o mjerama kojima će odgovoriti na njemačko razvijanje snage. Ova se savjetovanja mogu podijeiiti u vojnička i privredna. Asquith i Briand savjetuju se o dipiomatskom stanju, dokle Lioyd George i Thomas pretresaju municijono pitanje a vojne starešine saveznih zemalja redovno se savjetuju o vojničkom stanju. Privredna su pitanja, kako se govori, već u glavnom okončana.

Rusljo. Bolest ministra predsjednika Štlrmera. (Naročiti brzojav sBeogradskih Novma«;

čovjeku u oči, to je fakat, da su svi nameti udareni bez ikakve organske veze i jedino iz obzira prema državnoj kasi. Tako su n. pr. opet poskočili neki porezi, koje je vlada otprije ne mnogo vremena već bila povisila. To je slučaj sa poštanskim i telegrafskim pristojbama, pak sa porezom na biljege, na automobile, na bicikle, zatim sa porezom na prihode i na ratne dobitke, i najzad sa porezom na zemljište i na najain. Uvedeni su ovi novi porezi: 1°| 0 —3% na dohotke onih lica, koja nijesu pod oružjem; zatim biljegovni porez od 10% na mirise i na toaletne artikle. U ove je posljednje artikle uvršten sapun, prah za zube i specialni medicinski artikli. Na koncu je prodaja igraćih karata proglašena državnim monupolom. A da bi prodja državnih renta dobila više maha, naredila je vlada, da akcijonarna društva ulože u državne paplre trećinu dobitka, koji nije porazdijeljen radi ograničenih dividenskih obroka.

SpansKa žena. Jedna nova knjiga o Španijl. — Nema ,,Carinen“. — Ljepota Španiolki. Njihov djevojački I supružanski život. — Njihova inteligt-ncijaU prkos bogatoj literaturi o Španiji, duša španskog naroda još nam je uvijek malo poznata, a znanje o društvenim prilikama u zemlji Don Juana nam je vrlo skučeno. Španija je obično o-pisivana kao zemlja vina, pjesama i rotnantičnih ljubavnih pustolovina, dok nije došao Rudolf Lothar, da u svojoj knjizi pod naslovom ,,Duša Španije" tu legendu pobije. U toj knjizi vidi se da je Španjolka, a naročito današnja Španjolka jako udaljena od tipa, što su ga M e r i m ć u svojoj pripovjetci, aOounodu svojoj operi ovjekovječili kao „Carmen", pa smo sebi nehotice takvu predstavIjali Španjolku. Mcdju ostalim zanimljivostima te knjige vrijedno je ovdje u izvodu pribilježiti ono, što pisae veli o španskoj ženi. On veli: Španjolka je odista lijepa, a najljepše je u nje oko. koje se prelijeva kao somot i koje je većinom crno. Lice joj obično ima crveni sjaj zlata, ma da ima i divnih plavuša. Ali jpak je najljenša Šapnjolka, kad in|;v gfnu kosu, koja se prelijeva u plavu. Na ukras kose mnogo polaže, te zato rijetko nosi šešir. Ona umije da se savladjuje. Iz njez : nog lica ne možete ništa da saznate, jer te uvijek vedro i nepomično. Evropejka neprestano reagfra na spoljnji svijet. đok se Španjolka na protiv kao i Orijentalka od ovoga hermetički zatvara. Ona ne <eži da se dopadne, niti traži dodir s polinjim svijetom. Ona neće nikad da podlegne strasti i da izvrši 'dočin, nije ni malo rohiantična. Španjolka izbjr-gaVa pustolovine, ali ipak doživljuje za vrijeme djevojaštva po gdjekoji Ijubavni dogadjaj. Nije ni malo samostalna i ne pokazuje se izvan doma nikad bez pratnje. Ali ta pratnja ne smeta djevojčinom obožavaocu, da joj u Drolazu došapne pa i dosta glaino dov ! kne laskave riječi, kao što :u: »Nebesko cvijeće!" „Tvoja Ijepota nlijenila je moje srce!“, „Tebe viJjeti, znači: blažen bitii", ..Pregazi me, ja sam tvoj rob“ i t. d. Na sve ovo odgovara djevojka jednim „hvala", ali <ako da se jedva opaža pokret njezinih usaiia- dok izraz lica ostaje nenomičan. a pogled oka i ne dosegne do obožavaocaTaj način udvaravaoja nepoznatoj Ijepotici zove se ,.r e q u i e b r o" i dozvoljen je svakome prema svakoj. I prosjak pred crkvenim vratima može ulazeču kraljicu đa oslovi i da je uvjerava, kako ga plijeni njezina Ijepota, pa je siguran. da će mu na taj requiebro i najviša dama zemlje sa jednim ,,hvala“ odgovoriti. Mnogi mladići udvoravaju se na taj način djevojci, od kojih ona jednoga h o ć e da primjeti, jer joj se dopada, te mu daje lak znak odobravanjem glave ili pokretom ruke. Tađa mladić postaje „novlo" f fHrt počinje tradicionaino da se razvija. On joj piše, prati je na promenadi iz pristcjne daijine i doiazi joj u veče pod prozor. To tra'e tako do svadbe i za to vreme je mladi španjolac najsavršeniji ljubavnjlc, kojl se daje zamisiiti. Ali po svadbi mijenja se silka. IJdajom Španjolka se ne odvaia od svojih roditelja, već dovodi mnža ti njihov čiom, Ili roditelje u ovoga dom. Citave generacije žive zajednlčki u jednotn domu. NajjaČi i najintimn'ji Je odnos izmedju matere i kćeri.. Aii i nad sinom zađržava sebi sva prava materinjska. Ona Je autckratkinja na domu, često i tiranka. protiv Čije volie nema anela ! a. Niezin muž živi takoreči izvan doma. Žena skoro nikađ ne izlazi <?a mužem, ona živi sa svojom materom, djecom i susjetkiniama, voli đa ima diecu, te nijesu nikakva rijetkost porodica sedamnaestoro 1 dvanaestorn d<ece. Španija bi dakie bila najnaseljenlja zemija, kad bt se dieea bolje njegov a la. t" kad bi mndiu niima umiranfe redle bilo. Šn a nto|k a mazl dlecu I ni e dobra vasnitaČlca. I ako se muž slabo brine za svoju ženu. te skoro svo slo^odno vriieme provodi u društvu svojih orilatelia, ona mu je ipak ponizna, odana » vjema.

Brakolomstvo od strane ženine vrlo je rijedak dogadjaj, jer nema prilike i temperamenta za to, a poslije, tu je crkva sa svojim opomenama. prijetnjama i kaznaina, a od crkve i od materc ne može Spanjolka nikako da se emancipiše. Španjolka je dobra đomaćica, uredna. čista i savjesna u svima svojim dužnostimai aii je nevaspitana, čita malo iii ni malo. ako u opšte urnje čitati, niii ima interesa više prirode. Inače je inteligentna, možda inteligentnija od muža. i mogia bi u društvu što šta postići, jer joj liberaini zakoni dozvoljavaju pristup u sva zvanja, kad ona tome ne bi predpostavljala svoj omiljeni evropski haremski život. Pri svemu tome ona je energična, umije da brani svoju čast i ostaje svježa i zdrava do u duboku starost. To je vjerna slika prave Španjolke, veli Lothar, ona nije strastna i nevjerna, ona nije ni demon ni sfinks. Španjolska žena ne bavi se Ijubavlju. Samo djevojke imaju obožavaoce i samo se njima priredjuju serenade i posvećuju stihovi i zakletve.

Razne uiissli. Talijanska statistikaSvijet uopšte misii, da su Talijanei u radu hrzi. Da to nije tako, već su u ovome ratu dovoljno pokazali. Ko Talijance dobro poznaje, taj je 3 prije tu činjenicu znao. Tako dok se službene objave objelodane u ltaliji, može puž prevaliti nekoliko kilometara. Eto n. pr. izvještaj o medjunarodnom umjetničko-istoriskom kongresu od godine 1912. nije još ni danas ugledao svijeta. Iz talijanskog lista ..Avanfci" od 29. oktobra o. g. dozttajemo, da je sedma sveska izvještaja o popisu stanovništva od godine 1911. tek sada na svijet Izašla. Prema tome su rezultati toga popisa, preduzetog već prije pet godina, još uvijek najnovije što se na tom polju u Italiji zna. Popis je izvršen. kako rekosmo, godine 1911., i to baš 10. juna. Od ono 34,661.377 stanovnika kraljev'ine Italije bilo je onoga dana na mjestu prebivališta 32,966307 duša. Od tih je bilo 96.016 koji su tudjim jezikom govorili. Ti su stranci bili razvrstani po 189 opština. Crkvenih župa Wlo je u Italiji 20.883, prosutih po 263 biskupije i na 10 opatija. Ubilježila su se kao katoHci 32.983664 stanovnika: 128-253 izjavila su se protestantima; grčko-katolicima 1378, jevrejima 34.324, drugih vjera 822, dok su se 874-532 stanovnika izjavila bezvjercima, a 653.404 nijesu uopšte htjela da o tome išta izjave, pa se prema tome mogu smatrati lakodjer bezvjercima. Pismenima izjavilo se 29.373-372 lica, i to 14 h 331.408 muškaraca i 17,649.687 ženskinja. tome bi popriječni razmjer analfabeta bio 9. što ne će biti tačno. Po svoj prilicl izjavili su mnogi da znaju Čitati i pisati, kojl to ne znaju. Najboije karakteriše kulturu talijanskog stanovništva ovaj fatk, da je 120357 duša izjavilo, da ne znaju koliko im je godina! U Italiji, osobito na selu, često ćete načl ljudi, koji — 3 ako nijesu untno bolesni — ipak ne znaju koliko im je godina- Razmjer medju Ijudlma i ženama bio je gotovo jednak: 17,021.690 muškaraca i 17,659-687 ženskinja. VVerner af Heidenstam. Švedska je akademija nagradila Nobelovom nagradom za književnost od 1916. godine VVernera af Heidenstama. Ovaj je uz pisca Oustava af Geyerstama i uz genijelnu Selmu Lagerlčf jedan od velikana moderne švedske pnpovijedačke umjetnosti. Heidenstamova djeia prodrla su daleko preko granica njegove sjeverne domovine i utjecala su ita umjetnost drugih naroda. Werner af Heiđenstam rodio se god. 1859. Bilo mu je 29 godina, kad je izbaafr u svijet svoje prvo književno djeio: zbirku pjesama pod naslovom; „Oodine hadžiluka i tumarenja". Kasnije je najviše pdsao romane, od kojih su osobitog glasa stekli i publici najviše poznati orijentalni roman ,,Endymion" i tantastični „Hans Alienus". Riietka sposobnost fabuliranja i duboka psihologija, to su dvijc pogiavite vrline. kojim se ističu ona djela, stilistički sjajno i dotierano napisana. U djelima povjesnog karaktera pošlo je za rukom Heidenstamu. da licima dade kolorft vremena, a da ih ipak ne stegne u slobođii kretanja. U Švedskoj, i uopšte u skandi"avskim zemljama, uživa Heidenstam veiiku populamost. Ali je — kako već rekosmo — i izvan švedske njegovo ime cijenjeno i raš ,r eno d r brim nriievodima. osohifo u Njpmačkoj, gdje je ored malo nedielja izašao niegov enos-roman .Kario XII. i njegovi ratnici". In(eres«***an alhum. U Londonu Izložen je na prodalu Hcitaciiom, a u dobrofvorne cilieve, jedan hiteresantan albnm. Na tme u tom su albumu prikupljene svojerućno

napisane izreke. pjesme, crteži i ntuzičke kompozicijt, od svlju uglednih Engleza, koji u ovom ratu igraju kakvu vidniju ulogu. Na svakoj strani zasiupijeno je po jedno lice- Tako ima medju ostalima priioga od slijedećih lica: glavnog komandanta engleske flote sir John Jellicoe-a. glavnokomanduJućeg engleskih trupa u Francuskoj i Belgiji sir Douglas H a i g a, njegovog prethodnika. a sada zapovjednika sviju engleskih četa maršala Frencha, giavnog komandanta engleske galipoljske vojske sir Juana Hamiltona. prvog lorda admiraliteta i vodje konzervativaca Balfoura itd. Haig je napisao nekoliko savjeta upućenih gradjanstvu kod kuće, pa medju ostalim veli- kako oni, koji ostadoše doma, „treba muška srca da dočekaju mračne dane, koji će nastupiti" što baš ne zvuči vrlo pouzdano. No što je najčuJnije. medju ove engleske lordcve, generale, niinistre, admirale itd., zapala je i glavom čuvena francuska tragetkinja Saraft Bernhardova. Dok se ovaj album ne prođa, moći će ga svako vidjeti za ulaznu cijenu od šest pence-a. Odbor očekuje veliku dobit od ovoga albuma koja će se, kao što već r ekosmo, upotrijebiti u dobrotvorne svrhe. Liebknecht I Herve prije i poslije rata. „Neues Winer Journal“ piše: „Populaire", organ socijalističke manjine, stavlja u broju od 1. novembra pod naslovom „Obećanja prije rata“ slijedeće dvije izjave jednu drugoj na suprot: Karl Liebknecht na laipziškom kongresu: „Ja sam za slučaj rata protiv svakog ustanka; ja odbijam od sebe odgovornost za teoriju Hervćjevu; ja sam šfa više njegov protivnik. Što se tiče antimilitarizma, tu stojim više na desno, nego Jaurćs ...“ Gustav Hervć u „Guerre Sociale", 1910.: „Mi u Francuskoj čvrsto smo riješeni, da na svaku zapovjest za mobilizaciju odgovorimo generalnim štrajkom, pa bio ma ko prividni napađač“' A danas Hervć uredjuje šovinističku „Victoire“ i traži rat do istrage, a Liebknecht sjedi u zatvora za protiv vojničke mahinacije. Čudno su obojica održali riječ 1 Srbln Izvršio samoubljstvo u Petrovoj crkvi! Kako javljaju talijanski listovi, ubio se onomađ iz levolvera jedan mladi Srbin — usred čuvene crkve sv. Petra, i to pred bronzanim kipom apostola Petra. Samoubica je na mjestu bio mrtav, pošto mu je tane prosviralo kroz glavu. Crkva je odmah zatvorena, da bi se poslije ovog dogadjaja ponovo posvijetila. Razvodl braka u ratu. Po statistici, koju objelodanjujti njemački listovi, razvedeno je u Praskoj 1915. godine 6942 braka, d k je godine 1914. bilo 11.005 razvoda. Daklem, u ratnoj godini smanjio se razvod brakova za preko 37«/o. Većina razvoda brakova svodi se na uzrok brak Iomstva, koji je u vedni slučajeva prije rata učinjen od muških, a za vrijeme rata od ženskihl. I u ostalini slučajevinia većinom su muški prouzrtkovali razvode braka. Kojl su narodl zastupljenl u sporaznmnoj vojscl? ,Goruk)is“ stavio je sebi u zadatak'. da prouči šarenilo vojske sporazuma, tj. oa pronadje, iz k l:ko je rasa (naroda) sastaviiena vojska sila sporazuma, pa je došao do zaključka, da ovu sastavljaju ravno 37 rasa. Te rase dijeli rečeni list u dva 0 djeljenia: u evropske i u pr^k morsko. U eVropsko uvišćuje : Francuze, Flatnance. Bretanjce, Baske. Engleze, šote, Irce, Belgijske Valone, Srbe sa cmogorcinia, Talijane, Rumune, Ruse, Poljake, ru k: Litavce, Gregorijance, Ftniadjane. Tatare, Pcrtugalce, Amaute. U prekomcr.ko (kolonijalno) odjcljenjc računa: Arape, Kabiie, Mavre, Tonkineze, Anamite. urodjen ke Dahomeja, Senegaloe. urodjenike Konga, Hinduse, urodjenike Australije, Novoselandjana, ljude iz Transvala, stanovnikc Havaijske o* stiova, niekclik? Indijanoe iz Amerike. naizad Havase 1 Sakalave sa Madagaskara i japance. „Njeno Vellčanstvo - prodavačlca. U Danzigu je ovih dana kaznem sud osudio jednu prodavačicu na 80 maraka globe, što u podne nije htjela da prodajc maslac, ma da jc na isti čekalo prck • 250 kupaca, već je pristupila poslu tek poštr ju je na isti primoralo redarstvo.

Krlza u Grfko). Novi zahtjevl sporazuma. Ostavka kabineta. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novlna",) Milano, 19. novembra NaroČiti dopisnik „Corriere della Serra“ javlja iz Atene: Zahtjevi su sporazutna, kako je on iz pouzdanog saopŠten a zvaničnih krugova saznao, slijedeći: 1. Stvaranje jedne neutralne zone od pet kilometra širine izmedju grčkih venizelističkih i kralju vjernih četa, koja bi imala ići od granice stare Grčke do Korče i južno od Grevene. Tu bi zonu isključivo posjele francuske trupe i nalazila bi se u ratnom stanju. 2. Slobodno raspolaganje saveznika sa željezničkom prugom koja od 11 e a n Korintskom zalivu vodi preko Larise do Soluna, radi prenosa vojske i ratnog materijala. Jaka francuska odjeljenja čuvaće prugu. 3. Grčka viada da preda saveznicima cjelokupni ratni materijal i municiju, osim količine koja je potrebna za mirnodopsko stanje vojske. Kako isti dopisnik javlja, govori se 0 vjerovatnosti ostavke kabineta L a mb r o s a za slučaj, da bi se zahtjevi sporazuma morali ispunitt. Prliedlog primljen u načelu. (Naročiti brzojav iBeogradskih Novina«; Lugano, 19. novembra. „Reuterov ured“ javlja, da postoji razlog vjerovati, da će se posljednji prijedlozi sporazuma odnosno odredjivanja gramce tzmedju zona kraljevske i privremene vlade u Grčkoj riješiti u svima dijelovima na zadovoljava ući način. 1 KonstantiniVenizelos žele da se nadje takvo riješenje, kojim bi se u buduće izbjegao svaki suKob izmedju gičkih podanika. Pregovori će se i dalje voditi izmedju kraljevske i nacijonalističke vlade posredovanjem saveznika. Pritedlog je u n čelu primljen. Potrebno je samo da se još izvrši geografska podjela. Sukobi u Atenl Kb- Milano. 20. novembra. OvdaŠnji listovi javljaju, da su u Ateni bile študentske dctnonštracije jedne za kralja, a druge za Venizeiosa. Došio je do sukoba. pri kojima je ispaljeno nekoliko revolverskih metaka.

strogo zabranjeno voditi inaloljetnu djecu u kafane i slične lokale". Iz ostalih nadova moje rodjake. vcK novmar, vidi se da je u Engleskoj d širim krugovima vladaio potpuno neznanje 0 svemu onont što nije bilo iz Engleske ili njenih kolonija. Nevjerojatna je neotaviješlenost 0 va'ie gles kim stvarima i kod intelige'itnijih ijudi. No može se smatrati da će ovaj rat u tom pogledu mrogo izmjeniti". „Positje, veli novinar. poćela je moja rod aka mene zapitkivati 0 novostima u pojedinim zaraćenim državma koje mi u r.eutralmm državama iakše saznaiemo. Tom sam se prilikom uvjerio, da moja rodjaka, a prema tome i širi krugovi u Lcndonu nemaju ni pojma. da su i u Rusiji uvedeni dani bez mesa. Ona je otvoreno rekla, da tako što nije smatrala za moguće. „Najzad, završila je moja rodjaka". ja se više nlčemu ne Čuđim. p a zar je mogao prije rata čovjek 1 zamisliti Fnglesku. demokratsku Englesku. u koJoJ je sada rabranjeno nisati pisma ma kojim drugim jezikom nego II e n g I e sk 1 m ili francusklm, (ii g^je je zabranjeno na ullci tlt u tramvaju govoritl o ratu. Ali ja sam uvjerena, da će ova veiika katastrofa u nekoMko biti koris11 a po Englesku. jer će nrokrčltl out Isfcina valjanim i savjesnlm elementima na suprot egoističkim 1 često nesposobniin vlšlm slojevGma.

Haag, 19. novembra. Kako petrogradski dopisnik „Temps“-a javlja svome listu, bolest ruskog minislra predsjednika Štirmera nalazi se u opasnoj fazi, tako da ljekari koji ga liječe izjavljuju da im njegovo stanje zadaje briga.

craa i oKOilca. Godišnjica smrti Ojnre Daničića. Ovih dana 17. noveinbra, napunilo se ravno 34 godine, od kako je u Zagrebu umro slavni srpski filolog Gjura D a n 1čić. Slava njegovoj usp_,meni t Saniteiska kontrola životnih namirnicaSanitetska kontrola životnih namimica u Beogradu. koju vrši opština grada Beograda preko svojih sanitetskih kontrolora, hemičara i ostalih sanitetskih organa pokazala je vrlo dobre rezuitate. Kontrola se naročito prostire na sve životne namirnice, koje se uvoze iz unutraŠnjosti. pri čijim se uvozinta obraća stroga pažnja 11 a kakvoću istlh. Kontrola na pijacania vrši se svakodnevno sa vrlo dobrim uspjehom, vodi se strogo računa 0 svim artikiima životnih namirnica. koje donose seljaci na pijace, kako na kakvoću. tako isto i na čistoču istih namirnica. Primjetilo se vidno^ da je ovo kontrollsanje uticalo kako na uvoznike većeg obima, tako i na uvoz okolnih seljana, koji sada 11 poslijednje vrijeme i sami vode strogog računa 0 kvalitetu robe, kao i čistoti iste. Savjestan rad sanitetskih organa ttčinio je. da Beogradjani dobijaju zdravije prodnkte za svoju ishranu. što je nesumnjivo velika dobif. Kretanje stanovništva. Izvještaj pri avnog ureda : Prijavljeno je 82, odiavljeno 40 osoba, seoba 32, u hotelima prijavljeno 94, odjavljeno 99, preostalo u hoteiima 200 osoba. Požar. 18. ov. m. u 12 sati i 30 časa noću izvieriena je požarna ćeta o požaru u gornjem gradu. Odmah je odjurila tamo s jednim ručnim šmrkom, te je u brzo savladala požar. Drva za sirotlnju. U dopunu npše bilješke od nedjeije 19. ov. m. saopštavaju nam po tom predmetu, da je dobavku kola za prenos drva sirotinii predusretlivo naredilo ređarstveno zapovjedništvo. Iz dobrotvornog bazara. Prilikom vučenja srećeka sa zlatom izvezeni jorgan, koje je bilo u ned elju u dobrotvornom bazaru (Hotel Moskva), izvućena je srećka br. 174. Sopstvenik iste može uz povratak srećke podići pokrivač u dobrotvornoin bazaru ina koga dana izmed.u 5—7 sati u veče. Poslijednjih dana prispjele su bazaru lijepe stvari za moinčad, dalje srebrne doze, bolje rekvizite za pušače i divni ukrasi za jelku u bogatom izboru. Prodaja počinje ovih dana. Priloga primljeno je: od gospodje majorice Mikule K 15—, od zapovjedništva rezervne bolnice „Brčko* kaodalji pnhod od bolničke plakete K 213—, od zemal skog sudskog savjetnika dr. Stanca K 10 — i od dr. S. K 4 Nadjen novćanik. Redarstveni stražar našao je 18 0 . m. rva Cvetnom Trgu novčanik. Sopstvenik može isti pođići kod redarstva.

narodna pnvredo. Reforma talijansklh flnancija. .Frankfurter Zeitung* objelodanjuje brzojav svog privatnog dopisnika iz Lugana, u kome se mžu reforme, što talijanska vlada hoće da uvede, ili je već uvela, u svoj financijski sistem. Radi se o porezima, koji su, ili sasvim novi, ili stari, a povišeni. Ovi posljednji sadržani su u nešta ntanje no 15 grupa i iznijeće talijanskoj državi, po proračunu, 200 milijona lira prihoda. Što pri tome pada