Београдске новине

Broj 281. nestalih časnika povećao se na 100.621. Gubitci letača povećali su se na 60. Ruski zajam u Japanu(NaroćtU brzojav .Beogradsklh Novtna*). Berlin, 21. novembra. ..Deutsche Tageszeitung" javlja iz Stockholma: Debatujući o novim mosućnostima za nabavku novih novčaih sredstava za produženje rata, ruska štampa sviju političkih pravaca aglašava. da je dužnost Japana, da Rusiji nadje zajam u svojoj zemlji, kad već na bojištima aktivno ne učcstvuje. Osim toga, Japan se isporukama ra'nog matcrijala za Rusiju ogromno nbogatio.

Blemntkn. Švajcarski glas o gradjanskoj mobiHzacijb (Naročltt brzojav .Beogradskih Novlna.). Bern, 21. novetnbra. Vojni kritičar „Bunda'* veli povodotn njemačke gradjanske mobilizacije, da je ona najvažniji ratni dogadjaj ove nedjelje. To je važniji dogadjaj nego li što su sve borbe, koje bjesne na zapadu> istoku i na Balkanu. Ovom ntodifikacijom njemačke energije ove borbe tek dobijaju svoje obilježje. One sada ne izgledaju više kao od!učne borbe, nego tek kao uvodne borbe, u kojima se još ne ogleđa vrhunac njemačke voIje za razvijanjein cjelokupne snage. To je od najveće važnosti, pa će o tome morati da povedtt računa i sile sporazuma.

Krlzu u Grekoj. Nova nasilja sila sporazuma. Kb. Atena, 21. novembra. Reuterov ured jav! : a: Saveznici zahtijevaju, da se poslanicima Njemačke, Austro-ugarske, Turske i Bugarske izdadu njihove putne isprave. Vlada smatra, da se taj zahtjev ne može primiti. Održano je ministarsko vijeće pod kraljevim predsjedništvom, radi savjetovanja o toj stvari. Kralj je za sutra u 10 sati prije podne sazvao krunski savjet. Zavladala je velika uznemirenost, jer su savezniđ zahtjevali, da poslanici u srijedu otputuju.

En$Ieskn I kolonije. Predstojeće uvodjenje gradjanske službene obveze u Engleskoj. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Kopenhagen, 20. novembra. „N a t i o n a 11 i d e n d e“ javlja iz Londona: Churchil je držao govor o kome se u cijeloj štampi govori. On je izjavio, da će vlada u toku rata biti primorana, da cjelokupno englesko brodarstvo uzme u svoje ruke. Datje je nagovijestio, da će se, k a o i u N j e m a čkoj, zavestiiu Engleskoj gradjanska radnička obveza.

itiilja. Sonnino kao provednik. (Naročiti br/.ojav »Bcogradskih Novina«; Lugano, 19. novembra. U jednom krugu talijaru.lcih poitiičara je S o n n i n o nedavuo govorio o sadanjoj fazi svjetsk^g rata i pitanju m i ra. Kako je dopisn.k ,,N. W. J.“ saznao, Sjnnino je izmedju ostaloga rekao, da on ne odobrava podstrekačk-- govore izv,e-

backog biskupa; od mučcnika sv.Petra iz Verone, sv. ivana Nijemca, bl. Petra Sanz itd.; velikog naučenjaka Tomu Akvinca; sv. konverse lvana Massiju, Martina Porresa; od svetica spominje sv. Katarinu iz Sijene, Ružu iz Lime. bl. Ivanu, majku sv. Dominika, te ističc vobitnu zadaću trećcg reda i koliko je isti doprinosio posvećenju duša u svijetu. Zatim iznosi zasluge Dominikanaca oko proširenja sv. Krunice, spominje andjeoskoga slikara, bl. Andjelika iz F'iesole ] kako se ne može nijedna eubaristična pobožnost obaviti bez divne pjesme „Tantum ergo“, koju je ispjevao sv. Toma iz Akvinca. 1 on opisuje dolazak Dominikanaca rovnik i opaža, kako su ih stari Dubrovčani nazivali .,P r e d i c a t u r i , te kako ih je puk 1 plemstvo, višl 1 niži kler tražio za ispovjednike. Spominje. da su bijeli fratri Čuvali vrata od Ploča i Ribarnice, te zgodno opaža, kako su još budnije pazili na vjeru u Dubrovniku, pa se ima poglavito nj : ma zahvaliti, što je vjerski život tako bujno cvao u Dubrovniku. Koliko su ih pak cijenili. vidilo se pri pros'avi V. stoljetnice (1716.), kojoj je prisustvovao skoro cljeli senat i oba kneza. Oanutljivo se rastavlja od tih dobrih, svetih, učenth, ozbiljnih i milih dubrovačk’h fratara. koiih kostt leže u crkvi ali koji irak mogu mirno počivati, Jer u novom naraštaju živi duh njihov. Dopisnik ovaj završuje svoj dopis jednim prigodnlm latinsklm stihom u slavu dominikanaca. ,,No.“

22. novembra 1916. Boogradske Novine Srijeda Strana 3»

anih engleskih polrtičara. Trenutno nema ri u jednoj ratujućoj zemlji državnika, koji bi a neltom oj>nedjeljenoŠću mogao uzeti, da će se njegova očekivanja i zahtjevi ispuniti. Poslije ovakve opomene, koja je upravljena na adresu kako engleskih tak) i talijanskih državnika, primjetio je Sonnino, da u narodima četvornog sporazuma ne treba buditi vjeru u skorašnju pobjedu sporazutna i skorašnje zaključenje mira. Tek će isliod b o r b i u Rumunjskoj odlučiti o tome, da li će smjerovi o miru dobiti u toku zime opipljiviji oblik. Preraniin predskazivanjem mira mcgla bi se možda izazvati gorka razočaranja. U opšte, težište idućeg razvitka nalazi se na balkanskom polostrvu. Ali na žalost Sarrail još dozvoljava da napredovanje njegove vojske ometa strah od Orka. Italija za ekjpedtciju Sarraila ne može vlše učiniti no što je učinila, popunjavajući praznine sclunske vojske, koje su postale uslijed krvavih gubitaka i raznih bolesti. ltalija neće da daje svoje čete za strane frontove. (Naročlti brzojav „Beogradskih N'ovlna".) Zeneva, 20. novembra. Pariski listovi prelaze ćutke preko talijanske izjave, da sporazum ne može više računati na talijanske čete, naprotiv, Cadorna očekuje od sporazuma potpore za svoj front. Radi prođuženja teških francusko-talijanskih pregovora prispjeo je u Paris sa potrebnim punomoćijama talijanski ministar Command i n i. Lugano, 20. novembra. Pošto je u narodu rdjavo primljena misao, da se jedno veće talijansko odjeljenje vojske pošlje u Francusku, svi su pobornici te misli sa svim zaćutali. Novo pozivanje u Itallji. (Naročiti brzojav sBeogradskih Novina«; Rim, 20. novembra. Zvanični list objavljuje: Treći dio godišta 1876. i 1877. pozvan jezal.decembar pod zastavu. Svi su dopusti i oslobodjenja od vojne dužnosti za Ijekare godišta 1884. opozvani.

Itajnovije brzoj&vne vijesti. Privredno davljenje Svajcarske od strane sporazuma. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina,; Bern, 20. novembra. ,Bund" se žali na neprijateljsko držanje sporazuina u privrednom saobraćaju pa izmedju ostalog piše: Švajcarska je kupila u Španiji 6000 svinja. Aii se njoj ne dozvoljava, da ih uveze i ako bi to svojim vlastitim prenosnim srestvima mogia učiniti. Francuska neće da odobri prenos robe, koja je nabavljena u jednoj neutralnoj zetnlji i prenosi se u drugu neutralnu zemlju i to u jednom mjesecu, u kome nam je Italija smanjila uvoz sa 100 komada mjesečno. Još gore stoji sa krupnom hranom. Mjesto redovne potrebe od 5000 vagona uvezlo se samo 300, dokle se u samoj Genovi nalaze 1000 vagona davno plaćenih pogača od ulj-a, a nije se uspjelo da se ta stočna hrana prenese i doveze vlastitim željezničkim srestvima. Ovo po medjunarodnim pravima protivno držanje oojašnjavaju nam sile sporazuma tvrdjenjem, da Švajcarska hranom sporazumnih država tovi stoku, koja se izvozi u države središnjih vlasti. Ali je posljedica te zabrane dovoza hrane izazvala baš u nas potrebu, da više stoke izvozimo, no što bi i sami htjeli i želili. 1 tako je kratkovidno držanje sporazumnih vlada u samoj stvari protivno postiglo nego li što se htjelo, a Švajcarska je bespravno i besciljno davijena. Isto tako čine nam se neprekidne te. koće u dovozu hljebnog žita. Francuska srednje-morska pristaništa prepunjena su robom za Švajcarsku, i ako je ona stavila na raspoloženje sva potrebna prenostla srestva. Roba leži i dalje u brodovima i postaje svakim danom sve skuplja.

Ipoviiičcnje niklenog novca pd dvadesct hclera. Nikkni novac od dvadeset helera povlaČi se 1. januara 1917. iz zakohskog saobraćaja, on če dakle važiti još samo do zaključno 31. decembra 1916. u privatnom »aobraćaju po njegovoj sadaŠnjoj vrijednosti 1 to u smishi odredaba člana XIX. zakona od 2. aVgusta 1892. R. O. Bl. br. 126. Iz prijavnog ureda. 19. novembra prijavljeno 54, odjavijejavljeno 24, seoba 25; u hotelima prijavljeno 36, odjavljeno 77, ostalo 186 osoba. 20. novembra prijavljeno 85, odjavljeno 25, seoha 48; u hotelima prijavljeno 130, odjavljeno 106, ostalo 210 osoba. Izgubljeno. Nik . lić Lazar, sa. stanom u Resavskoj ul. br. 71, izgubio je 14. o. m. izmedju ulica Skoopljanske, Bitoljske i Resavske svoj rovčanik sa 30 kruna i raznim legitimacijama. Ko ga budc našao, neka ga donese redarstvu.

tMfl pnvredfl. ISHRANA NJEMAČKE U TREĆOJ GODINI RATA. Jedno predavanje u BerlinuU večernjoj sjednici liječnika u Berlinu držao je profesor državnih nauka đr. Tbiess iz Kotna, koji je sada upravitel* privrcdnog odjeljenia ratiiog ureda za ishratm, predavan'e o „crganizaciji narodne ishrane u trcćoj godini rata“. Koji su slušali, što navodi prof. Thiess u toin pogledu, ponijeli su sobotn utisak da pučanstvo u Njemačkoj inožc niimim, pouzdanjem gledati u nastojanje njemačkog rada na narodnoj ishrani. Prof. Thiess je naglasio, da nema sumnje, da je privredni rat joostao oštriji. ali da će se takodje mcći snositi bolje, nego što je se mislilo, naročito poslije privredne krize druge ratne godine. Ta teška kriza jc prebrodjena sretnim slučajem i usavršivanjem ratnoprivrednih mjera, a bila je izazvata lošom žetvom, j>a se danas može s utjehom priznati, da se ie s tim upravo čudo dogodilo. Samo su za krompire procjene tskve. da ih upravo dotiče kotiko je najnužnije, ali i ovaj gubicak nainiruje s velikom žetvom repe i dovoljnom žetvom ?ita. Ograničenje potiroška mesa u parodu nijc toliko, koliko se više puta govori. Svakako može se snabdjevanje u sadašnjem stilu još dugo đalje voditi. Šta više je očekivati prije poboljšicu snabdjevanja s mesom i masti. Kako se od zastupnika ureda za narodnu ishranu nije moglo drukčije ni očekivati, rckao je dr. Thiess. da se ne može misliti, da se silom provodi ishrana u masama. Ta skupna ishrarta na duže vremena već je stoga škodljiva, jer čini nenemogućcm svaku iznijenu, svaki obzir na osobne potrebe i uredbe ukusa. Ali svakcko se imade iduće ratne godine provesti što je gcd moguće pravednija pođjela i u tu svrhu djelovati na poljoprivrednike, da u pravo vrijeme Jifruje svoje proizvode. Naravno valja i duševno djelovati. Prava riječ na pravctm mjestu pontoći će, da se poinogme u mnogočem. Prof. Thiess je završio: Mi imademo baš toliko c > k.be životnim namirnicama, k 1 ko nzm može biti dosta, samo ako svoje potiebc stegnemo i štedimo. Svoj izvještaj o predavanju završava jedan njemački list riječima: Pesimisti i kojelcakvi kavanski političari. koji sebi utvaraju. da su svu inudrost svijeta pozobali, kad viđe š; k.i vjemih slušalaca kraj sebe, i koji bi po svom ćefu radi podijeliti Evropu, nalaze po novinama strahota, koje n k> ne zna, što se zbivaju tobož u ishrani u N emačkoj, pa zabrinuto i zlobno prcvrćući glavom poriču cme dane, samo sreća da se baš pametan svijet, koji zna, da ne mcže biti rata bez muka i tegoba, nik. k> ne osvrće na njihove velike brige. Zna pametan i sabran svijet da Njemačka, koja je dala tcliko sjajnih primera velike ljuđske snage u omžju, u tehnici, na kopnu i mcru, imade Ijudi spremnih i na privrcdnom p: Iju, koji nalaze i naćt će vazda sredstava i načina, da narod iza fronta. vičan na stezanje svojih svagdanjih potreba, a slcžaji i odlučan u misli da izdrži sa ishranom i ovu trećtt godinu rata.

Dividenda Schneidera & Creuzota. (Naročitl brzojav .Beogradsklh Novlna*). Ženeva, 19. novembra. Ovogodišnja dividenda tvomice Schneider & Creuzot iznijeće najviše 95 do 100 franaka prema 85 u prcšloj godinj. Očekivalo se da će ona mnogo veća biti. Oskudlca u nglju u AustralHL (Naročiti brzojav .Eeogradskih Novlna"). Rotterdam, 19. novembra. ,,T i m e s“ javlja: U Sidney-u leži vuna U vrijednosti cd 750.000 fupti sterlinga, koja se ne može prenijeti u Evropu i Japan, jer je nastupila cskudica u uglju povodom štrajka rudar kih radnika

Podpomaže probavu. tuCi sluz, oblažuje kiselinu

MATTOISII GIESSHUBLER ČISTA PRIRODNA ALKAUČNA SfSELlC^

Henritii Maltoni t. i. Bti i Karlovevari (laAML Za trupe, zavode, menaže I za pripadaoce cl kr. kao c. nlemačke vojske u vojnoj pr» 4 a*> nlcl c. I kr. vojnog-General-Gouverne»««t*, Belgrad, Garde kasarna.

Rozne uijestt. Supruga Fritza Adlera i bečki atentat. Premda su se nakon bečkog atentata požunli ntnogi novinari u Zurich, gdje živi s djecom supruga atentatora Fritza Adlera, ipak nijednome nije pošlo za rukom, da dotije do nje i da dobije potanja obaviještenja o tom činu, ili o osobi njenog supruga. Sve što je bilo moguće doznati, jeste to, da je njegova supruga bila r u s k a š t u dentkinja. Jedino što se ierirmn 1 pokazala nakon atentata u socijalisnčkom društvu „Jedinstvo" u Ztirichu prigodom predavanja ruskog socijaliste R a 11 e k a o atentatu. Dama srednje visfne i kestenjave kose, sva u crnini gorko je zaplakala, kad je slušala riječi o svome mužu. Adler se katastrofalno udaljio od povjesno-materijalističkog stanovišta, rekao je predavač, i time se bacio u propast, a svoju ženu i djecu bacioupropast inezasluženeboli. Intimni prijatelj Adlerov i njegove porodice njemački socijalist Plaa t e n> preuzeo je teški zadatak, da će Adlepovoj supruzi saopštiti nesreću, koja ju je snašla. Odmah poslije autentične vijesti o atentatu požurio sam se — pripovijeda Plaaten — automobilom Adlerovoj supruzi. Čitava porcđica bila je upravo kcd večere- Kako smo veliki prijatelji i dnevno mnogo zajedno nije moj iznenadnl dolazak pobudio nikakav nemir. Gospodja Adler primila me veselo i pltala za moju suprugu, svoju prijateljicu. Pričekao sam, dok se svršila večera I dok su djeca pošla na spavanje. Moj zadatak bio je vrlo težak, jer gospodja Adler jako Ijubi svoga supruga, a uz to je u nje nada sve protančan intelekat. Započeo sam time, da je Fritz opet navukao jednu neugodnost. — Zar je opet štogođ Izbrbljao? Zar ne? — upita ona prestravljeno. Meni su navirale suze na oči i jedva sam se savladavao. — Pomozite mi nagovoriti Fritza, da barem dok traje rat dodje ovamo. Neprestano sam u smrtnom strahu za njega. Tad sam se oslobodio na prvu tešku riječ. Gotovo bezglasno prošaptao sam: — On je uapšen. — Užasno! — zaviče ona u smrtnom strahu.

Gffld I OKOtlca. Bolest Njegovog Veličanstva. Kb. Beč, 21. novembra. Povodom bolesti Njegovog Veličanstva cara i kralja Franje Josip a P r v o g izdano je danas u večer slijedeće liječničko saopšten j e: Jučer konstatovano zapaljenje na desnoj strani pluća Njegovog Veličanstva, danas se proširilo. Temperat u r a iznosila je danas u j u t r o 38‘1, u 2 s a t a poslije podne 39‘5, a u v eč e r 39‘6 gradi. Bilo 80, slabije. Disanje je ubrzano, 30 disaja u jednoj minuti. Apetit je bolesnikov neznatan, a snaga ■se znatno smanjilaDr. K e r z e I, dr. O r t n e r. Povlačenje niklenog novca od 20 helera. U smislu sporazuma izmedju m nist u carev. vijeću zastupljenih zemalja i ministar. zemalja svete ugarske k une, a pod uslovom, da taj sporazum naknadno dobije zakonsko odobrenje* naredjuje svekoliko

Zaključenje ruskog zajma u Americl. (Naročiti brzoiav ..Beogradskih Novina“.) Haag, 19. novembra. Iz New-Yorka se javlja: Ruska vlada je zaključiia pregovore o novom 572% ruskom zajmu u svoti od 50 milijuna dolara sa jednim sindikatom, kome je na čelu Nationai City Banka. Tečaj emisije zajma nije još poznat. ' Zabrana uvoza nakita u Englesku. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Londcn, 19, novembra. Reuterov ured javljai Uvoz nakita ili srebrnih predmeta, izuz majući satove » oklope za sat' ve, zabranjen je u sjedinjenu kraljcvinu, u k I ko nebi postojaja naroeita dozvola ministra trgovine. Slab engleski upis na francuski ratni zajam. (Naročitl brzojav „Beograđskih Novloa“J Berlin, 19. novembra. ,,Lo kalanceig er“ javlja iz Haga: Iz Lcndona se javlja, da je na drugi francuski ratni zajam upisano u Engte koj samo 15 milijuna funti sterlinga, pren.a 24 miJijuna, koji su na prvi zajam upisani.

— Da> — nastavih — počiitio je strašno djelo. Ona stade uprepašćeno vikati, a ja, umalo izgubivši prisutnost duha, dovrših: — Fritz je ubio austrijskog mfnistra-predsjednika. Jadna žena pade u nesvest. Nekoliko sekunda ležala je na licu, a tad ju spopade jaka groznica. Vidjelo se, kako jecanje i bol prolaze joj čitavim tjjelom. Kad se oporavila od prve zabune bila joj je prva riječ: — Svršeno je! Tješlo sam ju kolikogod mi je bilo moguće. ali uzalud. Ona je preda se govorila neke nerazumljive riječi ne pazeći na me. U to je prispjela i moja supruea i ja sam se oprostio. Gospodja Adler pođuzela je korake, da ne bi bila primorana kao svjedok pristupiti u raspravi protiv svog supruga. što joj je već i zajamčeno. U ostalom pripada joj kao supruzi i onako pravo, da uskrati svjedočenje.

PoslUednje Przojavne vijestl. Zaposjednuće CraioveKb. Beč, 21. novembra. Vrhovno vojno zapovjedništvo Javlja zvaničnO: Danas su savezničke austro-njemačke čete zaposjele Crajovu.

Drnsomlr Konjevlć, Užlce. RADISAVU MITROVIĆU, Krf. — Molim, izvjestite moga Milorada, da sam dobila svih 600 kruna u dve rate. Kod kuće smo zđravo i dobro. Takodje i vaši. S požtovanjem Jula MiJ. Aleksića, učilelja. Kj. 79 JOVANU PREMOVICU, 2cncva. — Molim vas doslavite momo mužu Stojadinu Jankoviću, artiljcr. kapetanu, da se nalazim sa djecom kod majke u Užicu. Novac koji mi je u tri jnaha poslao u sumi od 954 kruna primila sam. Svi 8ino zdravo. Neka nas izvjesti, šta je sa llistom, Milom i Daviđom. Svi ih mnogo pozdravljamo. Mica sa Sanom. Kj. 80 JOVANU JOVICICU, Posl-Restanle, Ženeva. — Najućtivije vas molim, dostavite mome mužu Jovanu S. Radoviću, vojniku drinsko pokret. radionice, 1. jx>ziva, slijedećc: „Dragi Jovol Zdravo sam, majka, Zora , djeca takodje, kao i Lena i njena djeca. Na tvoj oglas i sve karte u kojima se svi javljate, odgovorili smo. Javljajte se tešće i opširnije, javi jeste li svi zdravo i zajedno. Po mogućstvu slikkjte se sva ćetvorica i sliku nam pošaljite, jer je to želja majkina i sviju nas, vašoj slici radovali bi se kao kad bi i vas videli. Jovo, javi mi za Vukosavu, Djordja i djecu, jesu Ji zdravo i gdje se nalaze. Neka mi se Vukosava Jično javl istim putem, a i ti javi gdje ro naiasaš. Zika, Steva i Jjeca zdravo kao i Blojka sa njenima. Vukosavi javi, da smo našeg dobrog njaka Bondžnln izgubili 29.-VI.-1916., ujna zdravo u Požegi. Djeca vas mnogo pozdravljaju, a be vam ruke. Svi vas mnogo pozđravijaju, a najviše tebe tvoja Ljubica Radović, Užice. Kj. 81

Mih. II. Ristlć. ■ Čfltek. ACI DINIĆU, Žencva. — Najsrdačnjjei vas niolim, da mome nražu Mil. Terziću, javite, da s’ najvećim nestrpljenjem očekujem od njega novac, te da mi codmah pošalje poveću suniu, potrebno je sp. emiti se za zimu, a ja to još nisam. J„š bolje )e, da koga ovamo ovlasti, da mi izda (a i redovno daje) izvjesnu sumu, p_ što se otuda mora dugo čekati. Djeca su kao i ja zdravo i dobro, samo nam je brza po^ moć potrebna. šaljemo mu srdačne pozdrave, a vama g. Diniću poštovanje i velika zahvalnost. Hr. Terzićka, Vmjačka Banja No. 59. R. 448 G. JOVANU PREMOVIĆU, Ženeva. — Blago larim na iz/ješću o mome mužu Rado/anu M. Djord,eviću :z Cačka, J molim vas, da ga izvjestite, da smo kod kuće zdravo i da za nas ne brine. Novaca vamo primam 30 kruna mjesečno, zato neka mi ne šalje. Neka se češće javlja, Draga Djo.djević i Aleksija Ilić. ROSA KOVAČEVlć iz Rožaca, blagodari na z/ješću o njenom mužu Sretenu Kovačeviću, i moli, da Sneten javi o Mijajlu, jer mnogo brine zi njega. Pozdravlja ga Rosa, mala Jela, Zorka, Velika, Dragić, Todor Djunović i Bosiljka. PERKA PETROVICA iz Družetića, srez požeški, okrug užički, m. li za i v eš.aj o svome bratu Ljttbinloi Petr viću, obvezniku X. puka, I. poziva. Kod kuće su svi zdravo. MILUNKA PAJEVIĆA iz Ježevioe, sr, trnavski, okrag čačanski, moli za izvješfaj o svome mužu Mihailu Pajeviću, obvezniku III. čete, I. bataljuna, XVIII. puka, I. poziva. Mi smo kod kuće svi zdravo. R. 451 G-djicama: STANKI I STANICI LAZOVIĆ, Rue de Pre jerome No. 9, Ženeva. — Velika hvala na izvještaju za naše muževe: Mladena Radosavljevića; Vojislava Rabrenovića i Ljubomira Cubrića, trg. iz Cakač. Njih izvjestite, da smo mi sa đjecoin kao i svima našima zdravo i mnogo brinemo za njih, |>a vas molitno, da nas i u buduće o njima izvještavate, na čennt vam unaprijcd blagodarimo i p .zdravljamo. Vaši su svi zdravo. Kcsara V. Rabrenovića, Saveta M. Radosavljevića i Mileva Lj. Cubrića iz Cačka. R. 447 SVETOZARU MOJKOVICU, direkto« ra gimnazije. — Dragi Sveto! Tvoje karte od: 27.-VI. i 16.-VII. dobila sam ka i oglas u „Beograđskim Novinama“. Jako sam se obradovala, kad sam pr čitala, da si hvala Bogu zđrav; zato te m. lim, javljaj se što češće, jer to nam je jedina sreća i radost, kad nam se ti javiš, da si živ i zdrav Za nas ne brirti. Mi smo zdravo. Mali Miodrag u veiiko trči i p f in,e da govori, svaki je dan sve miliji, Majka je sa zdravljem dobro. Moli te g. Javorac, da mu pošalješ jednu mjesečnu piatii. šaljemo ti mnogc pozdrava ja i majka, a u nli Miodrag Ijubi ruku svome tati. Tv ja Lena. — Dragi Svetol Na tvoju kartu, k ja me je jako obradjvala, odgovorila sam ti, a i ovim putem ti blagodarim na izvješću o Milanu i molim, da me i u buduće o njerru izv cštavaš. Hvala ti, što mu novac šalješ. Milanu javi, da sam sa djeeom zdravo t y š sam kod Lene u stanu. Dobila sam ne' o ik ’ njegov'h karata, pdgov' rila sam. Veonta me je obradovao, što me je za Mihaila i Velisava izvj'estio. a ja sam tati odmah u seh iavila. Pera nam se često javlja i za nas pita, te tako sad hva'a Bogu za sve znam^, da ste živi; samo se češće javliajte. Tebe i Milana svi mnogo pozdravljamo, a sva dieca sa malom Leposavctm, ljube ruke tati i teči. Persida. R. 449