Београдске новине

Broj 282. novijoj istoriji. Luj XIV, doduše je vladao 75 godina, ali je zapćčeo vladavlnn kao dijete od pet godina pod namjeaništvom, dok je pokojni car i kralj odmah primio vladavlnu u svoje ruke. • TeftU holestl. Kb. Beč, 23. novembra. »Korrespondenc Wilhelm“ javlja o toku bolesti Njegovog Veličanstva: Bolest je otpočela od prilike prije tri sedmice sa jednim neznačajnim katarom, p r j kome nije ni bilo kakvog izbacivanja. Od 8. novembra pojavili su se laki bolovi u desnim rebrima. 12. novembra pojavio se bol u pluću, ali lični ljekarnik, koji je dnevno pregledao monarha nije mogao utvrditi zapaijenje pluća. 15. novembra je nastupio obrt, koji je zadavao brige, jer se dnevno pojačavala odvratnost za jelo a i groznica se pojavila. Njegovo Veličanstvo osjećao se veoma izn uren, poslije prolaznog pobolj* šanja u četvrtak pogoršalo se njegovo stanje u petak i subotu povećanjern temperature i pojačanom groznicom. I pored toga je monarh radio kao obično. U ponedjeljak je svijest bila prilično pomućena. Monarh je u veče legao ranije no obično. Bronhije su bile jcš slobodne, samo je groznica sa obzirom na starost vladaočevu, izgledala sumnjiva. Juče u jutru se monarh probudio u jakoj groznici i osjećao se veoma zamoren. U naslonjači privučen je stolu. U jutru je popio šolju čaja i jeo je malo šunke, u 8 sati je popio čašu mlijeka. Pri drugom doručku i ručku Njegovo Veličanstvo niie n šta jelo, u veče nešto ćorbe i parče piletine. Oko 6 sati monarh je sam zažeiio da legne. Svijest je bila pomućena. Protesor dr. Ortner i iični ljet<ar dr. Kerzl nijesu se micali od monarha. Još uvi,ek su ljekari btli mišljenja, da će, ai \0 monarh i ne mogne ozdraviti, bolest trajati bar dva do tri dana. Njegovo Veliv.anstvo je mirno ležalo u postelji, ne dajući nikakvog znaka, da ga što boli. Nadvojvođkinja Marija Valerije i unuka kneginja Jelisaveta Windischgr2tz često su prila7 )i postelji. Oko 8 sati Jjekan su oslušnuh Njegovo Veličanstvo, koji je Iežao u dubokom snu. lzmedju 8 i 9 sati su ljekari bili mišljenja, da se sa nastupanjem katastrofe mora računati. Nadvojvodkinja Marija Valerija, koja se bješe jzvezla na žeijezničku stanicu u susret svojoj kćeri, pozvana je da se odmah vrati. Dvorski sveštenik Seidler je posljednji put inironosao cara, u prisustvu vladalačke porodice i dvorskih dostojnika. U 9 sati oba su ljekara uivrdila, da srce, koje je tolike bure izdržalo, osjetilo tolike ijubavi i bola, više ne kuca. Tibo jecanje je ispunilo dvoranu i u iskrenoj molitvi ostali su svjedoci smrti Njegovog Veličanstva na okupu u sobi, u kojoj je smrt nastuplla.Mrtvotijelo ostalo je u istoj dvorani do današn eg mumog jutra. Vijest o smrti Njegovog Veličanstva objavili su u Beču tek jutrošnji dnevni iistovi i ona je izazvala svuda duboku žalost i teški bol. Na svima državnirn r grodskim zgradama istaknute su crne zastave, tako isto i na privatnim zgradama. Sva pozorišta i druga zabavna nijesta zatvorena su do daljeg vremena. I u unutrašnjosti države izazvala je vijest težak bol. Priiestolonasljedn'k kod samrtn čke poste'ii. Kb. Beč. 22. novembra. Kada je stanje vlatiarevo pcčelo postajati sve teže i teže stigli su na samrtničke postelje Njegoyog Veličanstva i nadvojvoda prijestolonasijedn.k Karlo Franjo Josip i n:.dvojvodkinja Z i t a. Uskoro stiže i nadvojvodkinja M a rija Josipa. majka naJvojvcde prijestolonasijednika, a posiije nje ubrzo i ostali članovi vlađarskog doma, koji sti se nalaziii u Beču. Prenos tijela u carsk' dvor. Kb. Beč. 21. novembra. Ceremonija svečanog pogreba nije joŠ poznata. jer se do ovog časa još ne zna, koji će vladaoci nami saveznih država učestvovati u svečanosti. Tijeio će se vjerojatno đanas u veče prenijeti svečanim ophodom iz SchOnbrtmna u carski dvor i tu će biti namješteno. Potvrda smrtnog slučaja. Kb. Beč, 21. novemlra. Ministar spoljnih poslova barun B u r i a n. kojl se odmah poslije stnrti naiazio u carevoj dvorani. došao je oko 11 sati ponovo u dvorac, da tu u svome svojstvu kao minislar najv šeg doma državnim aktcm utvrdi viadaočevu smrt. Ministar i knez Montennovo proveli su čitav sat u carevoj dvoranl. Za to vrijeme je još jednom došia u dvoranu nadvojvodkinja Marija Valerija i kraj careva tijela pomolila se Bogu. , Vljest o smrt! u Beogradu. Vijest o smrti Njegov« g Veličanstva cara i kralja Franje Josipa Prvog raširila se već rano ujutru u Eeogradu medju gradjanstvom, koje je sa rijetkim poštovanjem žaliio smrt sijedog i plemenitog vladara susjedne monarhije. TeČajem prije podneva izvješene su crne zastave na svim javnim zgradama i vojnim naoleštvima, a i na neKrm privatnim domovima.

23. novembra Boogridske Novlna Cetvrtak Strana 3.

PROKLAMACIJA Njegovog Veličanstva cara i kralja KARLA. Kb. Budimpešta. 22. novembra. Zvanlčni Iist ugarske vlade objelg- _ danjuje slijedeće Previšnje ručno pismo: Dragi grofe Tiszal Današnjim sam danom preuzeo vladu i potvrdjujem Vas i ostale članove ugarskoga ministarstva. Ujedno Vam nalažem, da objavite priloženu proklainaciju na Moje narode. Karlo s. r. Na Moje narode! Duboko uzbucijen i potresen stojim Ja i Moji vjerni narodi na odru plemenitog vladara.kojega su ruke skoro punih sedam decenija rukovodde povijest monarhije. Milošću Svemogućega, pozvan je on u ranoj svojoj mladosti na prijesto i dana mu je snaga da izvršuje svoje dužnosti nesiomljivom snagom do svoje visoke starosti, koje mu je nalagaio njegovo vladalačko zvarje i ljubav prema njegov m narodima. Njegovom mudrosti. spoznanjem i očinskom skrbi stvoreni su trajnl temelji mirnog života i slcboJnog razvića, pa je kroz najteže zapletaje l pogibelji. kroz dobre i zle đane, doveo u dugom i blagos'ovlienom vremenu mira Austro-Ugarsku đo cne snage i moći. kojom ona danas stoji sa svojim saveznicima u borbi na sve strane Niegovo djelo treba nastaviti i đovršiti. U ozbiljnitn danima stupani na starodrevni pnjesto Moj.lt pradjedo.a, kojeg Mi je Moj uzvišeni btnc u neponiućenom sjaju ostavio. Još mje ciij postignui, još n je skršena ludost ncprijatelja. koji misle da će moći svlaaat' i uništiti Moju monarhiju i zemlje Mojih saveznika. Osjećam se jednim sa Mojim narodima u jedinoj odluei, da uzdržimo u borbi, dok ne izvojujeme mir, koji će osigura i Mojoj monathiji 1 zajamčiti njoj temefje njern.g ćvrsog razvitka. Pouzdano se nadam, da će Moja hrabra vojska, oslcnjcna na požrtvovnu ljufcav prema otadžbfni Mojih naroda i u vjernom bratsvu oruž;a sa saveznim vojskatna odbiti i u budućnosti sve napadaje neprijaielja I milostivom pomoći Božij m izvojevat: pobjedonosni kraj rata. Jcd :ako se pouzdano nadam, da će Moja monariiija, čija snaga ieži u staroj. u nuždi i pogibelji nerazdruživoj zajednici sudbine obiju njenih država izaći iz ovoga ruta osnažena i učvršćena prema unutra i vanl. Da će Moji narodi, koji su se nošeni mišiju zajednice i 1 jubavi prema otadžbini sa požmovnom odiučnosti sjedinih u obrani pren a vanjskmi neprijateijima i kod rada mirnog |,onovljenja i pomlaojci ja stajati jedni uz drugog, da priveću obe države monarhije sa prisajeđinjenim ze.i.ljanu Bosnom i Hercegovinom unutaritjem procvjetanju. napretku i snazi. Pošto moiim blagoslov neba na Mene i Moj Dom, kao i ra Moje ijubljene nar >će. zakljinem se pred Bogam Svemogu ćim, da ću braniti đobro, koje su Mi : ostavili Moji prađjec’ovi. Sve ću da i radim, c'a skuč m s\ e strah >te i ž t-e rata 1 da povratim Svojirn narod rna teško izgubijene biagoJati mira, j m to bude dozvcljavala cast našeg orvžja, životni uvjeti Mojih držac a i n enih vjernih saveznika, kao i prkos aših nepr jatelja. Hoću da Oudern pravedan i ijubezan viadar svojUn nurodima. Visoko ću štovati sve njihove ustavne slobode i ostala prava i pozorno čuvati pravnu jeunakost sv ju. Moje će biti nastoja 'je. da pođnpirem moralno i duhovno dobro Svcjih naroda. čuvasi siobodu i porejak i Mojim državama, os gi rati plodo\e puštenoga rada svim vrijedu m članovima društva. Kao najdragocjenije nasljedje Mojih predja pieuzimjm privižencst i iskreno pouzdanje, koje vežu narod i krunti. Ovo Mi neka pooaje snagu, da pravo izvršujcm d’ižnost: Svog visokog i teškog vladalaćkog zvama. Prožet vjerotn u nesinmljlvu snagu Anstro-Ugarske. odttševiien topiom Iji'bavi nrema Svjm narcdima. staviću Moj život i svu svojn snagu u slnžbn ove visoke zadaće. Karfo s. r. Tisza s. r.

RATNI IZVJESTAJI. Izv]ešta| austro-ugarskos glavnog stožera. Kb. Beč, 22. novembra. Istočno bojište: Crajova je poslije kratke borbe zauzeta. Rumunji su se s obije strane rijeke O 1 t-e pov u k I i. Sjeverno od Ca mpolunga • ostalo Je svo naprezanje neprijatelja, : da ogorčenim napadima izvojnje us- I

pjeh, opet bez rezultata. Inače nema nlčega novoga s Istočnog fronta. Talijansko i jugo-lstočno bojište: Nepromijenjeno. Zamjenik glavara generalnog ttožera pl. HOfer, podmarSal. Izvještaj njemačkog voinog vodstva. Berlin. 22. novembra. Zapađno boi'šte: Front prljestolonasljednika R u pprech ta bavarskog: Maglovlto vrijeme najvećim je dljelom sputavalo borbenu djelatnosr. Južno od La Basse-a prodrle su predstraže 93. anhaltskog pješadijskog puka i 4. magdeburškog pionirskog bataljuna u engleske rovove i po razoravanju obranbenih postrojenja privedoše u povratku preko 20 zarobljenika i 1 mašinsku pušku. 1 u oblasti Somm e topnička je djelatnost ostaia neznatna i samo je nešto porasia pređ večer ra objema obalama A n c r e-a 1 na šumi St. Pierre Vaast. U našoj se obranbenoj vatri skrhao jedan engleski napad sjevero-zapadno od S e r r e. Istočno bojlšte: Front maršala princa L c o p o 1 d a bavarskog. Jugo-zapađno od Rige napadni ' dijelovi njemačkog pučkog ustanka bez vlastitih gubitaka izvukoše iz ruskih rovova 33 zarobljenika i dvije maŠinske puške. Inače od mora. pa do zavijutka Karpata kod Brašova nije bilo većih borbenih dogadjaja. Front general-pukovnika nadvojvode K a rIa: Sjeverno ođ Campolunga ponovili su se uzaiudni rumunjskl napadi protivu njemačk h I austro-ugarskih redova. Na drumu za prevoj C r v enog Tornja i u pobočnim đolinama A 1 u t e zadobiveno Je u borbi zcmIjišta. Naglo krhajuć! napađima na nož i jurišima obranu tučenog protivnika, prije podne sa sjevera prodria j‘e zapadno i is:očno pruska pješadija, a sa zapada eskadroni kirasirskog puka -Njenog Veličanstva kraljice 1 ' kao prve njemačkečeteuCrajovu. Balkan ko bojište: Front maršaia pl. M a c k e n s e n a: UDobrudžiu biizini obale borbe ispred položaja. Na D u n a v u mjestlmično topnička borba. Maćeđonsko boflšte: Izmedju Ohriđskog i Prespanskog jezera i u bitoijsko) ravnici đošle sn prethodn’ce sporazumne vojske u opseg njemačko-bugarskih položaja. fstočno ođ P a r a1 o v a naši gardijski lovci povraiiše jedan vis i ođržašc ga protivu više jakih napađa. Prvl zapovjednilt glaviog stana pl. Ludendorff. »st rs RamuniskGm. Jedan oštar napad Kovess-ove vojske. (Naročiti brzojav ..Beograđskib Nov ma"J Zurich, 21. novembra. Niutrafni izv.-estiod sa nimunjskog boiišta utvrdjuju, da ie rutnunjska ofenziva na istoku u erde.j k n brdima ostaia bez rezultata. dok }e ru....» iij' k južni iront središnd' viasti od ov'h neprestano suzb jan Operišuće vojske K .vcss-a i A cza stoje djdimično na nununjskom z ml ištu, te je naročito Kovess-eva vojska umjela e’astično da prihVati vješto udešeni ruski bočrti napad na Bistridori i da ga jednim oštrim protunanG^om parališe. Na frontu u Dobrudži. (Naročiti br/ojav »Beogradskih Novina«; Koln, 21. novanbra. „Kolnische Zeitung 4 ' javljaju pod 18. t mj. iz bofijie: Na front u Dobrudži prtspVla su znatna ruska po\ačanja, koja su poslije ča kinja od neko! k:> dana prešla u napad, ali su svuda odbijena. Protiv napadom njemačkih i bugankih četa potisnut j e neprirateIj za nekol ko kilometara. Jaka topnlčka vatra na dunavskom frontu. Kb. Ziirich, 21. noveriibra. bvajcarski iistovi javljaju iz Bi-karešta:

Djurdjevo na Dunavn jako se obasipa vatrom iz RuŠčuka. Na cijclom Dunavu se pojačava topnička vatra do vel ke Žestine. Najtežl čas Rumunlje. _ (Naročltl brzojav „Beogradsklh Novlna“J Malmo, 21. novembra. Rumunjski dopisnk „Novosti" opisuje raspoloženje nrmunjskih vojnih krugova, ističući vrlo opasno stauje u predelu Campolunga, Svojom odličnom tehnikom je neprijatelju pošlo za n k im, da u brdovita mjesta i kroz njih iznese teško topništvo i da ga postavi pred Campiungom. Borbeutom predjelu produžuju se svom žestinom i ogorčenošću. I stanje u dolini J i u dosta zabrinjava, jer se tu neprijateii nalazi več na izlazu klanca, dakle se približio putu, koji vodi u ravninu Vlaške. Položaj u Dobrudži. TNaročiti br/ojav sBeogradskih NoVina«; Berlin, 22. novembra. Organ ruskog ministarstva vojnog ,.R u s k i j I n v a 1 i d“ u jednoj raspravi o poiožaju u Dobrudži veii. dasuruskečete u Dobrudži stalnojako zagrožene ida trpevelikegubitke. Siiuacija Ce se, veli promijeniti tek onda. kada budu potpuno osigurane dunavske obale. Ovo pak dalo bi se postići samo ofenzivom, koja bi stala grdnih žrtava, a da postignuti uspjeh rjebi bio ni u kakvoj srazmjeri sa teškim žrtvama.

Isiom u svjetskom rutv. Pobjede Arapa u Trlpolltaniji. (Naročhi brzojav aBeograđskih Novma«; Zurich. 21. novejnbra. Po jednoj vijesti Iz Carigrada imale su arapske borbene sile n Tripolitar n i j i u najnovijL« vremenu s Talijanima nekoliko uspješnih sudara, te su tom prilikom zarobife 6000 vojnika i 40 ča s> n i k a. a zapKjšnili više topova, jeđnu bezžič t -.jiiau i mnogobrojai ratni materijal.

Borbe u nafedonljl. Zauzeće Bltolja. (Naročiti brzojav aBeogradskih Novina«; Bcrl'm, 20. novembr^. „Lokahnzeiger" javlja iz Rotterdama: O osvojeeiju Bitolja francuska žtampa govori umjcreno. „Journa 1“ misli da se ne treba odavati iiuzijama. Ttškoće, koje se još moraju prebroditi, ako se hoće napredovati dalje iz bitoljske ravnine, mnogosu teže nego li one, koje su već saviađane. „Eho đe Paris“ upućuje suprot uspjesima kod Bitoija na borbe u Dobruđži i u VI aškoj. n„ koje rat u Maćedoniji nikako i ne utiče. Bugarsko odsfupanje. (Naročiti brzojav »pcogradskilr Novina«; Paris. 22. novembra. ,.P e t i t J o u r n a 1“ javlja iz Kenalia, da su Bugari odstupili u velikom redu. Napustili su svoje rovove noću. a n njima uijesu ostavili ni ranjenike a ni mrtve. Un šten jedan Venlzelosov bataljun. ( • jpočiti brzojav »Beograciskih Novina«> Ziirich. 22. novembra. ..Schweizerische Telegrapfen-lnformation“ javlja iz A t e n e, da je prvl bataljun, što ga je formirala revolucijonarna vlada i kcji je tu skoro otišao na bojište. bukvalno satrven k o d S e r e s a. ()d nekih hiljadu ijudi, osim njih 37 sve je pobijeno i ranjeno. Tvrdi se, da je ovaj batalji’n pogrješna zapao u vatru francuskih odj.lenja priIikom odstupanja ispred nadrnoćnijili bngarskfh snaga.

Hiemafko. Njeuiačko-američkl odnosi. Jedno saopštenje državnog tajnika Lansiga. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; K61n, 20. novembra. Prema jednom brzojavu „Kolnische Zeitung“-a iz Washingtona. državni tajnik Lansingjeu razgovoru sa novinarskim dopisnicima z\anično pobio tvrdjenje, da se washingt o n s k a vlada boji raskida sa N j e mačkom. Pričanja te vrste. koja su izašla u new-jorškom „Eveni g Post“-u. ,.Times“-u i nTribu : e“, označe ia su kao potpuno neosnovana, pa je L a n s i n g naročito naglasio, da su upravni kru-

grovi od takvih briga sa svhn slobodnN naročito od kad su Hindenburg F Ludendorfl odobrili politiku državnog kancelara.

Pltonje mlra. Nema miroljubive Wilsonove akclje. (Naročltl brzojav Jleocradskth Novlna‘3 Bierlin, 21. novembra. „Vossische Zeitung" javlja: Bcrlinski zastupn k Associated Pness obratio se na Ameriku s molbom o obavjestr povodom raznošenja vijesti u javnosti naročito u ue’utralnim zemljama o tobož predstojećem amerikan kom posredovanju za mir, pa je dobio slijedeći odgovor: Vjerodostojni washingtonski krugovi uvjeravaju, da predsjednik Wilson nema namjerui da preduzme ikakvi korak posredovanja za mir.

Poljski krauevlnu. Predstojeća izjava Štirmerova o Poljskoj. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Berlin. 20. novembra. ..Lokalanzeiger" jav’ja iz K o p e nh a g e n a: Prema saopštenju ,,Djen"-a. ministar predsjednik Štirmer je poslijednjih dana primio Često u posjetu engleskog i francuskog poslanika, s kojima Je dugo razgovarao o političkim pitanjima. U jednoj od odućih sjednica dume ministar predsjednik će dati izjavu o spoijnoj politici pa će se toni prilikom dotaći njemačko-austro-ngarsko proklamaciie o P o 1 j s k o j, ali neće nlšta saopštiti o smjerovima ruske vlade ni o bndućoj sudbini Poljske.

Krizn u Grtkoj. Talijani u Ep>ru. (Naročiti brzojav »Beogradskib Novina«; Zfirich, 20. novembra. Prema atenskim brzojavima su odnosi u Epiru iskrcanih Talijana prema tamošnjem stanovništvu ne m> že biti gore. Još u polovini oktobra desio se u predjelu D e i v i n a icdan oružani napaJ r.i i'..i „u su se mogii sanio bjegstvom spasti. Selo L e sk o v i k, koje su Talijani bili posjeli 18. oktobra, morali su bezobzirce napustiti već 23. oktobra i povukoše se u M e sojefiru. odakle su se posiije kratkog bavljenja povukli dalje u pravcu P r e m e 11. Na izjave talijansk’h državnika. da Italija nema nikakve namjere o aneksiji Epira, ovdje se primjećuje, da tome sa svbn suprotno govore onJ govori, koji su držani kad je talijanska vojska posjeia biia južnu A r b a n i ] u. U Ateni se mislb da su pomenute izjave učinjene samo iz obzira prama E ngleskoj i Francuskoj, koje ngnjezdavanje Italije u Epiru priiete niješovitim osjećajima.

Francusku. Fraucuska u ratu. Zajednička akcijona osnova J o f f r e s-a. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Mfinchen. 21. novembra. Po večernjim iistovima javljaju petrogradske „'Vjedomosti“ iz diplomatskih izvora. da stoji pred izvršenjem zajednička akcijona osnova sporazumnih siia, koju je izradio general Joffres. Akcija je odstranila sve razl ke u mišIjenju izmedju Londona, Parisa i Rima. Ensiesku l koionlje. Švedska i Engieska. Jedan švedski Venizelos(NaročitJ brzojav „Beogradsklb Novlna''.) Berlin, 20. novembra. ..Beriiner 'l ageblatt" javlja iz H aaga: Berlinski dopisnik ,.Daily N e \v s"-a donosi važna saopštenja o nedavnim pregovorima izmedju Š v e dske i Engleske. Engleska traži od Svedske slijedeće: 1. Slobodan provoz municije za Rusiju; 2. Okončanje trgovinske veze sa Rusijom; 3. Da kao saveznik sporazuma učestvuje u ratu. Engieska račtina sa padom cjelokupnog kabin. Hammarskjfildov a, čime bi nastupiia mcgućnost. da se obrazuje novo ministarstvo, u kome bi se mogao nalaziti neki švedski V e n iz e I o s.

I\i »inin f Najtrolt« OtMervaUroo rftOsrro protlr eptdemlčott rUžnjllI bolcati (Ćholera. tiphui l t d.) iesta prirodno ćistf B3T KRONDORFER SAUSRBRUNN. «• Ojeljuje IJekovlto, usvle 2 av«lućl • uRrepljulućl- IzvrataR dodiilah vlnu I Aampanjcu. Adresa Krondone/* Budape^, ZullAngasse I0u Olavno sfovarlSte za Srblju I Beograd t Apoteka Protić, - Beograd, Kralja MlUna idlca 8 3.