Београдске новине

Broj 309.

20. decembra 1916.

Beogradske Novkie

Srijcda

Strana

UpisuJte peti ratni zajam, koji pruža siajan priplod za uioženu glavnicu.

karata. PrhTemene hljebne karte su karte za sirotinju, koje ona dobija onda, kada opština nije u moguenosti, da lm stavi na raspoloženje namlrnice besplatno, a eube vrijednost odmali ćim opština grada Beograda otpočne izdavanje brašna i namirnica bespfatnu u dobrotvornoin cilju i pomaganje sirotinje. I ovih karata Ima dvcj-akih kao I prvih: velikih i malih, za odraslc i djecu. Rezervne karte su one karte, koje dobijaju hotelijeri, testorateri i sopstveuici javniii kuhinja radi ishrane svojih gostiju io jest, pmnika < iica koji ne mogu da se koriste svojim Iiljebnim kartama zbog kratkoće bavljenja u istom mjestu. Prema podatcima, koje iinamo još od avgusta mjeseca ove godine, iznećemo čitaoclma tačnu sllku o izdavanju filjebnili karata za mjesece avgus', septcmbar, oktobar i novemtiar 1 utrošku I>o istim hijeba l brašna. U mjesecu avgustu izdatc je ukupno 49.219 hljebnih karata ( to: redcvnih velkilh 35.441, a malih 3382, prlvremcnih velikih 5793, a malih 1987 i rezervnih 2616 komada. U septembru izdato je svega 52.263 komada hljebnih karata I :o redovnih za odrasle 38.258, a za male 3789; privremenih za odrasle 5469 i zn male 1756 hljebnih karata 1 2991 rezervnih hljebnih karata. U mjesecu oktobru izđafo je svega 52.918 hljebnih karata i to redovnih velikih 37.423 hljebnih karata a lnalih 3488; privremenih velikih 6356 I ma'lih 2067 komada i rezervnih 3581 hljebnih karata. U novembru izdato je ukupno 49.513 hljebnih karata i to velikih re'dovnih 37.085 komada, a mal'h 3306; I privremenih velikih 6310, a maJih 2004 komada J rezervnih 798. Prcma gornjim podatcbna niožeino imati tačan pregled, koliko je utrošeno liljeba ill brašna u pojedinom mjesecu na cjelokupno gradjaiistvo u Beogradu, to jest koliko Beogradjanl danas u ratu pojedu liljeba I brašna svakoga mjeseca. S obzirom da je u avgusfu izdato svega 43.S50 velikih hllebn h karata a malili svega 5369, a znajućl, da je svaki ođrasli iinao prava na 300 gralna brašna a 400 grama hljeba dnevno a svako dijete na 150 grama brašna ili 200 grama liljeba dnevno, možemo onda tačno znati, da je u ovom mjesecu gradjanstvo upoTijebilo za svoju ishranu 418.800.50 kilogtama brašna ili 558.402 ki'ograma hljeha. U mjesecu septcmbru izdato je svega velikih hljebnih karata 46.718. a nialih svega 5545 tiliebtiih karata. Kako je 1 u ovom mjesecu svaki odrasl! imao prava na 300 grama brašna ’l! 400 grama Idjeba dnevno. a svako diijate na 150 grama brašna ili 200 grama Iiljeba dnevno, onda se vidi, da je u ovom nilesecu gradjansivo uoolrijebilo za svoju ishranu 445.414.50 kilograma brašna ili 593.880 kilograma hljeba. U oktobru izdato je svega 47.360 veiikili liljebnih karata i svega 5 855 malih hljebnih karata. Kako je . u ovoin mjesecu svaki odrasli imao prava na utrošak u 240 grama brašna ili 360 gra<na hljeba dnevno, I svakn dijete na 120 grania fcrašna ill 180 grama hljeba dnevno, onda Iznosi utrošak u ovom mjesecu u hljebu i hrašnu, koic je gra•djanstvo upotrijebilo za svoju ishranu 1 to u brašnu <60.991 kilograma, a u hljebu 541.401 kilograma. U novembru mjesecu Izdato le ukupno velikih hljebnih karata 44.293, a malih svega 5.310 hljebmh karata. S obzirom da je u ovom mjesecu svako odraslo lice imalo orava na 200 grama brašna ili 300 grama hijeba dneviio, svako dijete po 100 gr. brašna ill 150 gr. bljeba dnevno, utrošeno je u ovom mjesecu 281.688 kilog. brašna ili 422.53 2 kilog. Iiljeba. Tako dakle beogradsko gradjanstvo pojelo je u mjesecu avgusiu ‘418.800.50 kilograma brašna ili 558.402 kilograma hljeba, u septembru 445.414 i po kilograma brašna ili 593.880 kilograma hljeba; u oktobru 360.990 kilograma brašna ili 541.400 kiSograma iiljeba; u novembru 281.688 kilogrania brašna ili 422.532 hljeha. Ukupno za ova četiri mjeseca utr išeno je dakle u Beogradu 1,506.892 kilograma brašna lil 2.116.215 Hlograma hljeba. Kao što se vidl Beogradjanl nijesu oskudijevall u hljebu i brašnu i s obzirom na reške ratne pril'ke imali su prllično prodovoljstava u svojoj Ishranl. Cjelokupno staranje o snabdijevanju gradjanstva sa brašnom vodl opština grada Beograda, a ove 'ijepe cifre o utrošku brašna I hljeba vldno pokazuju lijepu njenu pažnju o svome gra* djanstvu.

t Jovan Petrović. Oiiomad je u 76 godini svoga života uinro zaslužni člnovnički veteran J o v a n Petrović — „čika Joca“, carinski revizor u penziji. Sahranjen je vrlo skromno uz učešće samo najbliže rodbine. Pok. čika Joca bio je u službi savjestan, pošten i ispravan činovnik, a što je glavno, uvijek je i u svakoj prilici znao samo i jedino za svoje pošteno uvjerenje, pa je zato često bio gonjen i nepravedno kažnjavan. Kod svojih pretpostavljenih uživao je dobar glas, a kod svojih potčinjeuih pravu očinsku ljubav. Kao stručni eksperta za vrijeme sklapanja trgovinskog ugovora izmeđju Srbije i Austro-Ugarske odlikovan je k rstom Franje Josipa. Bog da rnu dušu prosli! t Jovan Žlvanovic'. U Srijemskim Karlovcima uturo je uvaženi srpski filozof i glasoviti pčelar prof. Jovan Živanović. Bio je vrlo učen i spreman čovjek te je vrlo mnogo radio na književnom polju. Vječna mu pamjat! Prijava rakije. Na osnovtt naredbe o prijavi još neprijavljene rakije opštini, koju mi donosimo na drtigom mjestu u listu, beogradska opština skreće pažnju zainteresovanima, da će ona prijave priinati od sutra, 21. ov. mj. u kancelarijama sekretarijata opštine grada Beograda, gdje je i ranije obavljena prijava. Opštiua slcreće pažnju gradjanima, kojih se ovo tiće, da se u vlastitom interesu na strože pridržavaju sviju odredaba pomenute naredbe. Traže se. Slavka G o 1 u b o v i ć, Saveia C v e tković i Marija Horvat, potrebno je da se prijave sekretarijatu opštine grada Beograda radi hitnog saopštenja. Umoljavaju se da se jave Društvu Crvenog Krsta u c. i k. Voj. Gen. Guberniji u Beogradu, Simina ul. 21. G-dja Vukosava Milana Stefanovića, „ Stana Sečević (Zečević), „ Ljubica Ignjatijević, „ Ružica St. Atanackovlć, „ Katarina Anić. Gosp. Kosta Ajdačić, „ Petar Ajdačić, „ Milan Anastasijević, „ Aleksandar Gunernari, „ Damjan Grufić, „ Savko Živković, „ Jovan Janković, penz. Iz prljavnog nreda. 18. decembra 1916. prijavljeno 77, odjavljeno 20, seoba 88, u hotelima prijavljeno 119, odjavljeno 78, ostalo prijavljenih u hotelima 218.

OB3AVA SELIĐBE.

ADSVIINSSTRACIJA „BEOGSADSKIH H0UIHA w Nalazl sb od sada Topllčin tf enac br. 21. Telefon br. 25. Sde se prima pretplata. PRIMANJE OGLflSfl: KNEZ MIIUULOVA 38.

PRIVIDJENJA. Nevjerovatnl dogadjajl, prlčanl od vjerodostojnlh llčnostl. — Kola sa mrtvačklm sandukom. — Sveštenlk sa pričešćem. „Kuvarica umlre!“ U izdavačkoj knižarl J. P a c h e r u K61nu na Rajnl ugledalo je svijeta već četvrto izdanje djela čuvenoe njemačkog naučenjaka profesora dr. Friedricha B o nsena. u kome ovaj navodl razne slttčeve, da dokaže, da inta predvidjenia, koja se docnlje tačno tako I zbudu i da ova prividjenja nijcsu proizvod mašte, već fakta, koja se zbivaju možda po Izvjesnim zakonima, natna za sad još nepoznatini. Od tnnogih primjera, koje učcni profesor navođi, iznosfmo slijedcćc: „Jedne godine putovah sa svojom sinovlcom u obližnjt grrad. Nijesmo od 11 ašega imanja bili odniakH nl 150 inetara, kad prim.ietih, ka v o pored nas u trku pr^juriše naša lovačka kola, natovarena jeđnim mrtvačkim sandukom. Osvrnuh se za njima 1 vidjeh, kako kola uletiše u naše dvorište i zaustaviše se pred našim do-

mom. Palo mi je u očl, da konji ne bijahu kao obično upregnuti, već dešnjak s Hjeve, a lijevak s desne strane. Kolinia je upravljao baš naš kočijaš. Moja slnovica nlie ničint odavaia, da je to primjctila, pa je ne htjedoh na to ni upozoravati, da je ne bih poplašio. Ali ja sam pozitivno vjerovao, da je neko iznenađno u našem doma tunro, i, kad sam se iz grada vratio, prva ntl je briga bila, da se o tome izvijcstim. Morne čudjenju nc bijaše kraja, kad nte na doimi uvjeravahu, da niko nije umro i da se kočijaš s konjima nije nikud makao, a najmanje da ’e na lovačkitn kolima donio mrtvački sanduk. Ali se sada ne dogodi, zbilo se nckoliko neđjelja docnije tačno onako, kako se meui bijaše pdvid'lo. Žena našeg sluge untrla je tiaelo prilikom porodjaja. a tiaš kočijaš je u brzini dorio mrtvački sanduk za salirami onako, kako se meni bijaše prije toga priviđilo. Na moje pitanje, zašto je protiv običaia onako uprerao konje, kočijaš nije umio dati drugo objašnjenje, do, da je to tako u hitnji došlo“. Evo drugi jcdan pritnjer, što ga je đoživio jcđan vjcrodostojan gradjanin, koji ovako priča: Stojcći u vrtu, okrenut liccirt našem domu, primjetim, Icako se naš starl svešteni kuputio stepenicama na gornji boj, držeći u rukama pričešće, koje je trebao da pruži samrtniku. Brzo se uputih za njiin, ali ođ sveštcnika nl traga ni glasa. Ipak se vjerovalo mome pričaniu I svi smo očekivali, da će se prividjenje a prlje a poslije izpuniti. Medjutim se sveštenik opasno razboli i svi smo očekivali njegovu skoru smrt. Samo sam ja više u šali uvjeravao njegove ukućane, đa će se on pridići, jer da po mom prividjcnju treba najprije jcdnoga samrtnika iz našeg doma prićestiti. I doista, moja se tvrdnja ispunlla: sveštenik ozdravio, tnoj se otac naglo razbolio i kad je osjetio da ntu je došao konac života, zaželio sveštenika i pričešće. Sveštenik ie došao i peo se na gornji boj tnome bolesnome ocu baš onako, kako se to meni prije toga bijaše prividilo". Jedna razborlta gospodia priča, kako ioj se nrividila mrtvačka pratnja pred njenlm domom. Kratko vrijeme, posliie toga prividjenja umro je, Jedan njezin kirajdžija. ali pratnja nije bila, kakva se njoj prividiia. Tek po tom umro je jeđan drugi kirajđžija i pratnja ovoga slagala se na dlaku s ouom priviđjenom. Jcđan učltetj r ; ;^a ovaj slučaj: UčitcIjevao sam na selu 1 stanovao sani na gornjem boju u đomu jednoga trgovca. Od jednom otvoriše se naglo vrata od moje sobe i sluga jurnu poplašen unutra s riječima: Gospodine učitelju, naša kuvarica umire! Zatim ga nestade. Ja pojurih đole i zalekoh kuvaricu živu i zdravu. Ispričam dogadjaj, koji je sluga osporavao. Niko inu ne vjerovašc, več mu strogo zabraniše, da to više ne čini. Poslije nekoliko ncdjelja slučaj se ponovlo, ali ovom prilikom je kuvarlca, udarena kapljom, odista nmlrala. Kad su pitali slugu, kako je smio mene da uznemirava, Itad tnu je to naročito bilo zabranjcno, on je odgovorio, da jc u ononi trcnutku zaboravio na zabranu. Ove su priče uzete iz W e s t f a I s k e, gđje se jako vjeruje u prividjencj.

LUKSUZ U LONDONSKIM RLSTORACIJAMA. Raskoštte večere. — Unlforme kao izgovor. — Nestašica hrane. — P'tanio o oslobad’anju poljoprivrednika. Nije prošlo ni nekolilco časova cd dvodncvtta debate u donjein dotnu c najnužnijim mjerama za š'eđnju životnih namirtuca koje su bez prigovora primljene, a hiljade eugieske gospode i gospodja jurile su, najluksuznije odjevene, u poznate lonđonske palate za ručavanje, gdje su već u naprcd bili tiaručeni strlovi, preputn svakovrsrtog jestiva i pića. Skoro na svakom stolu blo je šampanjac. i sve 'o l<ao sla'oo da je ikoga čudilo, ma da stojimo u frećoj godJni rata i rna ga je r.astala r.skudica u životnim namiruicama ne satno izvan Engleske, ttego i u o\-oj. Medju gosi>odom dobra nolovitta se pokazuje u vojničkotn odijelu i to je dobro došlo onima ostalima kao izgovor, da se samo toj gospodl (časnicitna na ođsustvu) za ljubav odaju tom lulcsusu. Ali je to samo dobro došao izgovor onima, koj! nettiaju potrebu ni želju, da i za druge štede, kad je u pitanju njiliovo uživaiije. Štampa je to uočila i ustala je protlv toga na dosta demagnšlo način, pa i samoj vladi kao da je taj luksuz poslužio kao dobrodošli argumenat za podnešenje zakona o tnjejama u cilju

štcdnje životnih ntanimica. Ali sve to kao da slabo potnaže, kad Englezi prije svega hoće da tiživajt'. I sam engicskl radnik, ltoji sad inta povećanu platu, lioće bolje da jcde i da pije, više, no što to Engleska ntože da proizvede i nabavi, jer za obdjeljavanja zemlje ttema dovoljno radttc sttage, a za nabavku sa stranc nema dovoljno nioći, da natjera argentinske liferante mesa i sjevcro-američke lifcrante lirane, da joj prodaju od svoje robc onoliko, koliko bi njoj treba! . I tako, kao da se smiješi sreća onitna, koji agituju za oslobodjavanjc poljoprivređn'ka od ratre službe radi pojačanja proizvodrije živoiniit namiinica. Ali za njlhovu ncsreću se opet ispriječih njiiiovi pri> tivnici sa svojim dokazivanjcm, da je u sadašnjosti nijesto muškarca tta bojttont poljtt. Bilo da jedito iil drugo načelo prodre. engleski tn'nistar za narodnu ishranu imačc svakako velike ntuke oko rijcšavanja ovoga problema, a još veće. da stane na put prohtjevinia svojih fcogatib zemHnka u pogledu Jela i pića.

SaroSns prlureSa. Strahovita skupoća u DanskoJ. Davno je poznato, da u neutralnitn državama nije gotovo ništa manja skupoća, nego I! u zaraćenim državama. Izvoz, teškoće u dovozu uslijed velike oskudice u prevoznim brodovima čini đa i one u tome pogledu isto toliko osjete rat. Tako javljaju iz Rotleidama, da je u Danskoj od početka rata meso poskupilo 180%, sir za 14 n /o, vunena roba za 135%, soda za 328%. puter (maslac) za 60% (pri čemu valja imati na umu, da je puter u Danskoj bio jedan od najvažnijih zentaljskih proizvoda, u kojemu je prije rata vladala gotovo prekomjerna proizvodnja). No upravo basnoslovno su se popele cijene za neke Iijekove. Kod ttjih je najnianje poskupljivanje za 977 po sto, a najviše 3230 po sto.

Razns Bllestl. čtido prirode. Dne 13. decembra ubrao je u svojoj bašć! u Malotn Gradctt ravnajući učitelj Krsta P r a ž I ć, stručak zrelih jagoda j tamno-rumcaih ruža. Uvedetije ratuog hljeba u ZagrebuPrenia odredbi zagrebačkog niagistrata, stnjetl će zagrebačkl pekari štednje radl u buduće peć! pšeničnl bljeb Jedino sa printjesom od 50 po sto kukuruznog brašna. Nevrijeine u Italiji. Prema jednom brzojavu iz Lugana haralo je u talijanskom okružju Belluno strahovito nevrijeme, koie je imalo katastrofatnih posledica. Uslijed iskvašenog tla srušilo se je oko četrdeset tvornica. Zbila se i jedna velika želieznička nesreća: jedan je vojnički vlak sišao sa tračnica, te je tom nezgođom ntnogo vojnika nastradalo. Novi izumi. Kako javljaju iz Kristijanije, pošlo ie za rukom, da se može pomoću posebnih mikrofona govorifi u dva puta većoj daljini, nego se dosad moglo. Već se osnovalo i đruštvo za eksploatisanje novoga iznaiaska

Zunnlfne objove. OBJAVA. Na osuovu naredbe c. i k. ivojne giavne gubemije u Srbiji, Ocljeljenja 5., No. 24.797 od 2. decembra 1916. odiučuje se: 1. Sve količine tehndčkih, t. j. za jelo n e u p o t r e b 1 j i v i h m a s t i, raznih stnola, kolof on i ju m a, ulj'a, kostiju i sve ostale materijalije, što sadrže mastii, imaju se prijaviti u roku od osam dana, računajući od dana izlaska ove objave, c. i k. vojnoj fabrici sapuna u Beogradu. 2. Ove količine, kaoi i one, što će sc u buduče dobiti, rekviriraju se u korist c. i k. vojne uprave. Trgovanje i saobraćaj u opšte s ovim materijalijrma zabranjuje se. 3. Sve ntanjkale životinje i sva zaklana stoka, što se marveno-Ijekarskim prijegle-

dom nadjc za jclo ncupotrebljiva u područja v. i k. zapovjeđništva mosnc branie i grada Bcograda, Imaju se predavati c. i k. vojnoj fabricl sapuna u Beograđu uz novčni: naknadu od 60 helcra do jeđne krune, prcma količini masti, što sadrže. 4. Proizvođnja sapuna f trgovina sa sapunoin sa više od 30 n /o inasne kfsefineS zabranjctte su. Sapunari i prodavci sapuna dobijaju u c. i k. vcjnoj fabrid sapuna u Bcogradu za svaki kilogram istopljenc ma« sti tri kilograma ratnoga sapuna. Istot to vrijedi i za liferovani sapun i sa višai procenata masnoće. Rckvirirane inahrijalije naknadiće sa p o c i j e n a m a z a 1 o j, objavljenim u narcdbi c. i k. vojne glavne gubernije u Srbiji, 5. Odjelenja, No. 23.161. U naročitim slučajeviina i kod iienaveđenih materijalija, cijenu odredj tjo c. i k. vojna fabrika sapuna u Beogradu. I I Svako nevršenje ove unredbe n ijsfrtfže će se kar.niti. Beograd, 15. decenibra 1916. OBJAV.L Svi oni, koji iz Icakvog mu dr;igo i,/.roka nijesu jo5 pnjavili rakiju, koju in:aiu, pozivaju se, da na osnovu naredbe c. I k. žetvene centrale, No. 4454. O.A. oclmahf izvrše prijavu kod opštinske tiprave građa Bcograda. Oviin se objavljuje, da zbog ova nak-< nadne prijave neće niko ništa izgu“ biti, t J. dotačno lioe neće bifi kaž-< n j e n o po odlud u naredbl c. i k. žetveiiei centrale, No. 822 O.A. ovoga puta, n it( će inu se novopriiavljena rakijA konfiskovatk ' Novi rok za prljavtt još neprijavijen« rakije odlaže se do 31. decembra 1916. Oni, kod kojih se nadje rakija p o s 1R je ovoga roka, biće kažnjeni sa 10 do 2000 lcruna novčano, oclnosno zatvo-roin, što odgovara novčanoj kazni, ako je n« inogu položiti U ostaloin ostaje u snazi odluka c. f k. žetvene centrale No. 822 O.A. ex. 1616. Beograd, 4. deoembra 1916. Br. 4238. gra'dj. — 1916. OBJAVA. Na osttovu čl. 94. posluitka u noospomlm djelima od 13. L 23. decembra 1 872. br. 4971 1 od 30. septcmbra 1911. br. 14.944 objavljuje se od stra-. ne suda c. i k. zapovjedništva inosne brane 1 grada Beograda, da je Jeletta R a d o v I ć, učiteljica iz Beograda, dne 7. novembra 1916. ne ostavlvšl posljednje volje preminula. Budućl da nije poznato, da 11 pretnittula Jelena R ad o v i ć Imade koga nasljednika, koji bi itnao zakonsko pravo nasljeđstva, to se ovim putem pozivaju svl onl, ko.il drže. da imadu pravo narijedsh'a tia ostavštinu pokojnjce, da se u roku od Jedite godine, računajućl od dana obielodanjeuja ove objave, prijave kod sud.a c. I k. zapnvjedništva mosne brane 1 grada Beograda I da tom prilikom nodnesu dokazala o svotn pravu nasIjedstva: u protivnom će se slučaju ostavštma. kojoj je postavjjen za staraoca M. S t a n o j e v i ć, učitelj iz Beograda. rasnraviti sa onima, kojl stt se prijavlli i nnđnn'eli đnka^e n svnm pravu, i njima predati sve, što int kao naslieriuiclma ostavštinske mase bude pripalo. Beograd, 15. deccmbra 1916. Suđ c. I kr. zapovjednlštva mosne brane i grada Beograda, gradj. odjelak.^ C. i k vojna glavna gubernija u Srbljl. 8. odj. Br. 1112511916. Objava. Prodaia knjiga, brošura i u opšie s v i j tt š t a in p a tt i Ii proizvoda (§ 1. ttaredbe vrh. voj. zap. od 5. nnja tek. god. zbornik naredaba vojne gl. gubernije u S. br. IV. od 20. maia telc, god.) na f r a n c u s k o tn, e n g I eskom i talijanskom ovim se žflbran’uj^ na cijeloi srpskoj teritoriii. S:atnpatti proizvodi na tim ie/icinta nc smijti se pustiti u saobraćaj nitl se smijt. izložiti u izlozima, a preK’oračenie gornle zapovijesti kazniče se [iretna S 2. gorespomenute naredbc vrh. vojnog zapovjedništva. Sanio držanje takvili k”ilga pak u svome vlasnlštvu tt e potpada pod od* redbe ove ttaredbe. Beograd. 16. decembra 1916. g.