Београдске новине

Sirana 2 . v

28. oecem&ra iSia.

Cetvttalt *

' "broj 3to.

to Evropl, trehala otvoreno da stavi n a stranu sporazamnih sila. „Rječ" ističe, da su se i pajlamen'ti j ministri spoljnih poslova sporazumnih sila izjasnili u tom smislii, da je bez ikakvog cilja očekivati od Njemačke kakve tačne predloge za mir, jer se oni ne mogu nikako primjti. Saveznici ne mogu pristati na njemačku •prevlast. koje se Njemačka nije još odrekla. • „Birževija Vjedomosti - * vele: Dokle se god Njemačka ponaša pobjedoncsno, nije nikako moguće, da se bitisanje evropskili naroda ponovo vaspostavi na noi'oj osnoi'i prava i ravnopravnosti. *

Prijedlos zn mir. Kako Rus'ja sebi zaniišlja mir. (K.iroćiti brzojav „Beogradskib Novina*‘.J K6In, 27. decenibra. ()d jednog tobožnjeg poznavaoca ruskih prilika donosi „Kolnische Zeiitmg“ jcdan pažnje vrijedan članak 0 njemačko-ruskim odnosima, u kome se izmediii ostaloga veli: Za Njemačku niora hiti mjerodavno načelo, da od drfeave koja broji dvije stotinc milijuna 1 raspolaže ogromnim izvorniin sred#vima, ne st-vara scbi trajnog neprija(tclja. nego da ostavi olvoremi mogućIiosl za vaspostavljanjo ranijih prijatcljskiii odnosa, što žclc i široki rnski krugovi, S toga sc mir mora tako srociti, Ha nikada ne pobudi rusku misao za odmazdti, što bi.slučaj bio, kad bi sc Ru»iji oduzela Riga ili kojc drugo baltičko pristanište. 1 od Kurlandlje treba oduzeti samo onoliko, koliko jc stratejgijski neophodno potrebno. S njeniačke stranc trcbalo bi pristat'i na slobodan prolaz kroz D a r d a n e 1 e, ali nikad ita teritorijainl posjed Carigrada. Sa gubitkom P o 1J s k e Rusija treba đa se Ifzniiri kao sa jcdnom već . svršcnom stvari.

FroiuusKa. Socijallsti i vlada. Kb. Paris, 27. decembra. Juče prije podne debatovao je socijalistički kongres o pitanju učešća socijaiista u parlamentarnom radu. Nekoliko je govornika razložilo svoju djelatnost u komori. Poslanik Compere — Morrel govorio je načelno protiv učešća socijalista u sadašnjoj vladi, ali je ipak izjavio da sadašnji socijalistički član kabineta, — ministar za municiju Thoinas, treba i dalje da ostane u vladi, pošto bi njegovo smenjivanje učiniio rdjav utisak na zemlju. Govornik je rekao, da je važno, da zemlja ne izgubi hrabrost baš sada, kada se množe diplomatske note. Pored svega toga ne smije popustiti, a kamo li umući rika topova. Jotfre maršal. Kb. Paris, 27. decembra. Prema jednoj vijesti Havasove agen* cije odlučila je vlada, da generalu Joffreu, u znak priznanja za njegove velike zasluge, da čin francuskog maršala. tinjnovile Orzojfivne vijestl. Pofitičkf štrajk u Portugalijf. (Naročltl brzoiav „Beogradskih Novlna".) Berlin, 27. deccmbra. - -„Mbrniiig Post“ ima iz Amslerdama brzojav, da je u Portugaliji oipočco veliki štrajk, koji u toliko ima politički uzrok, što je upravljen protivu nasilja koje vlada vrši nad radeničkim staležoin. U velikim pristanišnim gradovima vlađa pravo anarhijsko stanje. Miunje ugledne porodice su se preselile u Š p a n i j u. Proizvodnja municije za saveznike ponovo je obustavljena uslijcd ovakog nesigurnog stanja.

Pred krunlsanjem. Odlazak carskog i kraijevskog para u Budimpeštu. Ispiaćaj u Beču — Pozdrav u Požunu — Budimpešta u svečaii o m r u h u. Kb. Beč, 27. decembra. Nj. V. car i kralj i Nj. V. carica r J kraljica krenuli su danas u 8'45 sati u jutru sa velikom svitom zasebnim vozom za Budimpeštu, gdje će započeti svečanosti oko krunisanja. Sa njihovim Veličanstvima otputovao je i prestolonasljednik Franjo Josip Otto. Ma da nije bio poznat čas odlaska, ipat se na istočnoj ’željezničkoj stanici iskupio grdan svijet, koji je Njihovim Veiičanstvima pri Njihovoj pojavi priredio oduševljene ovacije. U P o ž u n u, gdje je voz stajao deset minuti, podneo je predsjeđnik opštine caru i kralju dobrodošlicu na ugarskom zemljištu. Isto se tako i u Ersekujvaru Njegovo Veiičanstvo skinulo sa voza, da primi pozdrav. Budimpešta očekuje vladarski par okićena zastavama. Glavni je grad divno okićen madjarskiin i hivatskiin zastavaina. U mnogobrojnim se izlozima vide slike Njihovih Veličanstava. Zapadna J 'e zeljeznička stanica pretvorena u pravu >aštu. Duž ulica, koje vode od nje u grad, stoji nebrojeno mnoštvo naroda, koje očekuje dolazak vladarskog para.

tfid E OkSliCŠI. Rad prodavnica opštine grada Beograda. Zbog kontrolnog obračuna za ovu godinu ne će prodavnice životnih namirnica i brašna opštine grada Beograda moći určdovati 30. i 31. ovoga mjeseca. Skreće se pažnja gradjanstvu na prednju obznamt da blagovremeno upotrebi svoje kupone za brašno, da isti ne bi izgubili vrednost posie završetka ovoga injeseca. Pomoć za deceinbar. Ured za potpis činovnika, umirovljenika i umirovljenica izradio je sve priznanice za pomoć za mjesec decembar, i iste se mogu dobiti svakoga dana od 3 do 5 sahati poslije podne. Prihkom prijema priznanice potrebno je imati uza se i žutu — redarstvenu legitimaciju, radi utvrde identičnosti. Skreće se pažnja svima onima koji primaju pomoć, da podignu svoje priznanice za ovaj mjesec do kraja ovoga mjeseca. Prilog za Crveni Krst. C. i k. vojna klanica u Beogradu dala je 30.— kr. društvu „Crvenog Krsta“, za koji se prilog na ovom mjestu najljepše zahvaljuje.

T)n 9 flTr«V Nijbolje preservatlrTio srtdsrvo protlr epićeml£a r JB . rUlilJUI bolesU {čholera, tiphus I t d.) |este prJrcdno čitrti KCRONDOSŠFER

SAUERSRUMN. DJelJuJe fjekovtto, osvložavajućl I okrepfjulućf. hrvrstaa dodŠLak vlais I ftampsnjcu. Adresa: Kroodorfur. BieaUipeft, ZoltiogaM« tft. Gluvno ttovarifite za Srblju I Bcogradi Apoieka Proiić, - Beograd, Kralja Milanu ulica 82.

tmm privreuiL Dovršena min-manska željcznka? Kako iz Norveške javljaju, otvorena je 17. decembra n svečani način nova ruska murmanska željeznica. Ako ova vijest odgovara istini, onda je Rusija ovom željeznicom dobila neprocjenivo važnu vezu s jcdnom okeanskom lukom, koja je slobodna od leda. Potreba se je ove veze pokazala odmah na pOčefkn sa».Ianjega rata, te se je njome i započeio pocetkom januara 1915. god. Pruga je dugačka 1400 kilometara, a vodi kroz najdivlje močvarne lapskofinske i sjeverne l 'oblastj Rus'je. Zato je gradnja te željeznice bila skopčana sa strajiovitim neprilikaina. Na izgradnji je tc željeznice radilo oko 17.000 radnika, koje je Rusfja protivpropisno rekrutovala iz logora njemačkih i austrougarskili zarobljcnika. Kako ruski pisac Renikov u „Novoje Vremja“ opisuje, duž čitave se pruge niže grob za grobom tili sirotana. A nije ni čudo, kad sc zr.ade, da u onim oblastiina vlada strahovita stuđcn, snijeg je visok do pojasa, a kad se Ijeti taj snijeg počne da topj, onda formalno propadaš u mulj. Željeznica ova počinje u Petrogrćđti; a svršava kod ribarskog seoca S e m e n o v a, u zalivu K o 1 a, vrlo prostranu luku, u koju može da pristanc od jednoin 40 brodova. Sada su Rusi Scmcnovo prekrstili u R o m a n o v, ali je poznatiji naziv Murmanport, po čemu je i cijela željeznička pruga prczi ana ni u r m a n s k o m.

RuznsjljKfL 70-godlšnjica „Fremdenblatta**. Cuveni je bečki Iist „Fremdenblatt“ proslavio o minulom Božiću sedamdesetogodišnjicu svoga neprekidnog iziaženja i izišao je tom prilikom na 128 strana, u kojima pored ostale odabrane sadržine nalazimo i opšinm istoriju njegovu, iz koje vadimo slijedeće za naše čitaoce: List je pokrenut 1846. godine 1 izlazio je prvih godina u skromnom formatu jedanput nedeljno. Pokrenuo ga je Gustav pl. H e.in e-G e 1 d e r n, a glavni sh mu S£*r£ 4 nici bili: Ludwig Speidel, Ludwig Heveši, Ferdinand Gross i dr. Max Eugen Buckhard. Do godine je 1857. stanovaio urednjštvo 11sta više godina u ulici ,,Woflzefle“ u kući br. 7., a list je štampan naizmjence u raznim štaniparijama. Tađa je njegov pokretae Gustav Heine nabavio za list svoju sopstvenu štampariju, koja se zajedno s uredništvom prcselila n kuću fcr. 17. rečene ulice. u kojoj se je već nalazila većina bečkili listova. Docnije je list menjao još neke kuće, dok nije nabavio sadašnju u ,,Schulerstrasse“ br. 14. U ono doba nafazili su se bečki fistovi još u svome djetinjstvu, ali im je duli vremena već stavljao veće zadatke, i tako je ,,Fremdenblatt“ počeo da izdaje i večernje izdanje, pošto jc predhodno postao dnevni list. Nekoiiko godina docnije spoiio se s papimom tvornicom i nakladnoin tvrtkom ,,Elbe j miihl“, te je pcstepeno posteo ovo, što je danas, t j. list, čijem se pisanju pridaje velika važnost, pošto se zna, da je on poluzvanični organ ministarstva spoljnih poslova. Od sviju listova, ,,Fremdenblatt“ je jedini, koji se može pohvaliti, da je uživao osobito blagovolenje pokojnog cara i kralja Franje Josipa, koji ga je redovno čitao. Bila je u otpravništvu udcšena naročita služba za dosnavljanje lista njegovom visokoin pretpiatniku, koji se o načinu njpgovog uredjivanja

prodju kroz prozor, bace se ua konje i — bez s Bogom ostajte — strugnu pra.vo u Kragujevac. Još dokle im momcl nlsu doveli ove druge konje, Amidža Je obukao svcje kalčine, pa jednu nazuo, a drugu oe može nigdje da nadje. Drugovl su nm govorili da se prodje kalčine, već kh čas pre izmiče, Jer buntovnici već pre.c da istave vrata. — Ne ću otlći s jeđnom kalčinom, ođgovorl Amidža: — da znani da će me •vcga Iseći na komade! U zlo doba momak njegov pogleda 1 vlkne: — Pa, Oospodaru, za Boga! Eto vain obe k'JčIne na fednoj nozil — PH ... reče na to Ainldžal ovo je gora bruka ncgo đa sam otišao bez nijedne! . . . Kncz Mlloš vldl s doksada ovu trojlcti da dolazc na drugim konjma; od •vlju konja, onaj pod PaŠtrmcem bio Je najgu.i. — šta je to, resrećn! Amidža! viknu on — a gde tl Je bat, od Boga ne našao? ' — Jesl ti čudan, Gospodaru, odgovort Amidža: — odovud pošll Ijudi da tidvedu 1 tvoje hatove s jasala, a tebi pada na pamet da za moga h»ta pitaš? . , ,

HALl POOLiSTAK. BEZ m A KONTA“ NEMA SMRTI. Muke jednog upravnika putujuće pozorišne družine. Nek’ glumac u putujućetn pozorištu zamoli svoga upravnika za ,,a konto“. Ovaj ga odbije. U veče igrala se predstava, u kojoj je morao isti glumac, koji je tražio ,,a konto", umrijeti, — naravno na pozornici — od junačkc ruke svoga upravltelja. Protivnici potegoše mačeve i upravnik sasvim propisno probode srce svom protivniku. Medjutim glumac ostade na nogama, podrugijivo i Izazivačkl gledajući upravniku u oči. ,,Ta umrite već jedanput“, šapće očajno upravnik, ali glumac stoji 1 dalje i dobaci nemilosrdno upravniku užasnu riječ: ,.A konto!" „Lopove", procijedi kroz zube upravnik, aii se brzo snadje. „Moja je sablja promašila", reče obrativši se prema publicl, ,,all za to neće moja vjerna puška", 1 izvadivši pištolj iz džepa, opaii ga u glumca, koji ostade »tojeći kao stijena i ponovno dobacl nesrećnom upravniku: ,,A konto!“ Publiku počlnje stvar zanlmatl. Cuje se žagor, dobacivanje I smijeh. Upravnik u očajanju uhvatl skoIIcu I polete na glumca. Sad nastade strašno gušanje i lom, 0!u)nac se brani kao lav 1 stisnuo je neprijatelja u ćo-

še, koji gleđa da ga obori i pritom mu šapće gledajući ga očajnički: „Umri rodjače, prijateiju, brate! Umri, moj jedini, dragi i mili. Preklinjein te Bogom, umri što prije!” ,,A konto!“ — ponovi glumac. ,,Krvniče!“ promrsi upravnik kroz zube i sabravši zadnju svoju snagu poleti očajnim bijesom na glumca. Uzbudjenje kod publike raste do vrhunca, Čuju se uzvici strave 1 užasa. Upravnik još jedanput zamahne stolicom, ali glumac vješto parira; u taj inah se polomi stolica, a u rukama upraviteijevim ostade samo noga, kojom je kao Iud mlatarao. „Umri, huljo!" dreknu upravnfk, sad već glasno I zamahne s nogom od stollce na glumca, koji mu je otme 1 baci s pozornice. Publika bijesni. Pojedinc! se dižu sa stolica I čuju se psovke I zviždanje. Upravnik stade Još jedanput molit! svirepog glumca: „Umri, tako tl Boga!“ ,,A kouto“ — ponovl jož Jedanput glumac. „Neka tl bude lopove" — pristade upravnik stisnut u kui, ,,ali samo umri". I gle, u isti čas opazl upravnik da nema više oružja, s kojim bi oborio glumca, kuda će. kamo II će, stlsne Ijutlto šaku I Inpivši ga njome u čelenku, <ako ga konačno dotuče. Ns opštu želju publlke morao se jol jedanput ponoviti ovaj prizor. * • — ^J. L.“ — Zagreb.

- u više prilika pohvaino izražavao. Ako ovako ustraje, doživlće i stogođišnjicu. koju mu mi od srca želimo! Interesaatua doplsna karta. ,,P u t e š e s t v i j e“ j e d n e d o p i sn e k a r t e. „Kolnische Zeitung" dobiia je ovih dana jedmi dopisiiu kartu iz Amerike, koja sc može pohvaliti vrlo interesantnim i originalnim ,,putešestvijem“. Na ime predata je u Chicagu 2. novembra i prenijeta je 1 e t i 1 i c o m u NewYork, gdje je istoga dana stigla. Iz New-Yorka poslata je sutradan poštom memačkoj trgovačkoj podmornici ,,Deutschland“, koja se tada spremala za povratak u domovimi i koja ju je 1 prenijela u Njentačku. Karta je stigla n Berlin 12. decembra, a sutradan je poslata u Kolii. Prema tome, ova je karta puicvala oko 1.600 knt u vazduhti 1, prema podatcima sa pođmornice, 4.S00 km pod vodom. Popis ljudstva u Rusiji. „Journal de Debats* saopštava najnovije ishode popisa ljudstva u ruskoj državi. Rusija je imala godine 1897. (dakle prije devetnaest gođina) 125,640.000, u godini 1910. (prije šest godina) 166,107.700 stanovnika. Jshod posliednjeg, sada vršenog popisa Ijudstva pokazuje 178,378.860 stanovnika, što znači prirašćaj stanovništva oko 1,67a milijuna godišnje. Pri tome je potrebno naponienuti, da svuda ženski pol izostaje iza muškog. Prosječno dolazi na 100 muških 99 ženskih. U pojedinirn krajeviina znatno opada broj ženskih, tako se pokazalo, da u srednjeazijskim provincijama Rusije dolaze samo 87 ženskih na 100 muških. Skupa cigara. Zbog cigare i zna j mi o brod! O nekom se ekscentričnom inilijonaru u Kaliformiji po imenu Pierson, pripovijedaju mnoge interesantne anegdote. Tako je jednom pošao na putovanje po nekoj engleskoj rijeci. Lijepo sesmjestio na palubu i zapaiio svoju omiljenu cigaru „Havanu“. Pristupi k njemu kapetan parabroda, pa će ga uijudno upozoriti da se po propisima ne smije na parobrođu pušiti osim u za to ođredjenom malom-prostoru. Pierson nije imao ni najmanje volje bacitii „Havanu“ uvodu, te se odreći uživanja, što ga je osjećao posmatrajući kolute dima, što se izvijali iz cigare. „Ja moram pušiti", reče na to kapetanu, „ja ću od vas kupiti parobrod“. Koliko stoji? — Nijesam ovlašćen prodati ga, odgovori kapetan. „Možete mi ga barem iznajmiti za danas; koliko tražite za to?“ Tri stotine funti šterlina (preko sedam hiljada kruna). „All right', ugovor je sklopljen i svota isplaćena, a milijonar je pobjeđonosno i dalje pušio svoju cigaru. — Vaša Preuzvišenost može sada dati sakupljati vozarinu od putnika, koja Vama pripada kao zakupniku, upozori kapetan Piersona kojega je držao za kneza iii za što slična, što putuju inkognito. „Izvolite vi i dalje upravljati brodom, a s putnicima ću ja već urediti stvar', i obrativši se k saputnicima, koji nijesu ni znali, o čem je taj razgovor s kapetanom, reče im: „Moja gospođo i gospodje, vaša je vožnja plaćena, a kako sada vrijede tnoje naredbe na brodu, to vam Je slobodno pušiti do mile volje*. Čitaoci će reći, da je Pierson bio malo lud, ali mnogi će strasni pušać baš u ovome vrijemenu ipak pokušati da opravda njegov postupak, Umrla posljednja osoba Iz okollne Napoleona 1. U jednom predgradju Londona umrla je ovih dana u 96 godini svojoj neka gospodja O w e n koja se mogla ponositi, da je bila posljednja živa osoba, koja je prisustvovala pogrebu Napoleona I. Rod,ena je bila 2o. januara 1821 na Sv. Jeieni, te je bila 9. maja, kad su saranili velikog Korzikanca, tek nekoliko mjeseci stara. Ali bila je prisutna god. 1840. kod prevoza smrtnih ostataka Napoleonovih u Francusku i na onoj iadji, koja ih je prenijela („Belle-Poule*) a na kojoj se vijala svilena zastava, koju je izvezla tada devetnaestogodišnja Owen. Ratni troškovi. O ovoj se temi svakođnevno čita u listovima, ali za to ipak niko ne može reći da — nije aktuelna. Koliko je još sad moguće izraćunati ukupne ratne troškove, izdaie su centralne vlasti sa svojim saveznicima do 1. oktobra 1916. okrugio 74 1 /« do 76 1 /« milijardi maraka za rat, a sile sporazuma 162 milijarde maraka. Po tome su sve zaraćene države skupa izdale do 1. oktobra 1916. po prilici 238 milijarda. Od te svote otpada na račun sporazuma okruglo dvijc trećine. Jedva sebi možemo predstavitl kako Je ogromno velika ta svota. Kad bl se cijela ta svota izdala u banknotama po 100 maraka pa se banke poredale jedna do druge, dobili bi 476.000 km dugu liniju, koja bi dvanaest puta obuhvatala zemljinu loptu. Putnik, koji bi svakl dan prevaho 20 km, trebao bl 65 godina, da dodje do kraja te linije. Kad bl svu tu svotu htjeli isplatiti u novcu po 1 marku, pa brojiU bez prestanka dan

t 1 noč tako, da W svake sekande izbrojili jednu marku, trebali bismo 7500 godisa da Izbroiimo čitavu tu svot«.

mdnjenvneM. Izvjestaj bugarskog glavpog stožera. Kb. Sofija, 27. decembra .Mačedonsho bojište: ' Na nekoliko odsjeka fronta slaba artiljerijska vatra, u vardarskoj đolini i u sereskoj ravnrci beziispješr.ii neprijateljska artiljerijska djckitnost. Rumunjsko bojište: U DobrudŽi su neprijateljskit moniton bombardovali gradove Izakceju, Tulceju i Mah mudi ju. IV. preslavska divizija zauzeia je poslije vanredno ogorčene fcorbc tejlerski greben i sada izbija, goneći u stopu odstupajućeg protivnika, iz šuma južno od Lunkavice. U posljednjim le borbama ova hrabra divizija zadobila preko 1250 zarobljenika, 4 mašinske puške i preko 2.500 pušaka.

Doček carskog 1 kraljevskog para u Buđimpešfi. Kb. Budimpešta, 27. decembra. Več je u 1 sat po podne počeo pridolazak uglednih Hčnosti na zapadnui stanicu. Počasna se četa 32. pješačkog puka pod zapovjedništvom kapctanai Karla K o s s u t h a, postavila na odredjenu mjesto, a malo zatim počele se= sakupljati ličnosti, odredjene za doček. U pols dva je stigao načelnik grada dr. B a r c z y sa svojont ćerkom, koja jc; nosila prekrasttu jčitu svijeća. Odmah: za njiin stigao je na stanicu grcrj T i s z a sa svi.m članovima vlađe, generalitet, pa čianovi poslaničkog i velikaškog doma. Vojne su ličnosti zaitzele mjesto na desnom krilu počasne čete. Kra f ko vrijeme iza dva sata ušao i& u stanicu dvorski voz. Car i kralj izašao iz kcla I pomogao car : ci i kraljici' da sidje. Zatim je car i kralj pozdravio grofa T i s z u kao i osfale članove v!ade. Načelnik je grada iza toga Njihova Veličanstva pozdravio govorom, u konte ic dao cduška*\’eselju, što ilt možei pozdraviti u glavnom gradu Mađjarske. Car je i kralj odgovtirio podužotn nada sve srdačnom besjedom i rekao, da on i carica-kraljica nisu stieli u Budimpeštu samo radi krunidbenih svečanostl, već su kraj toga slijedovali i glasu svoga srca. Na to je -gospodjica B a r c z y predala carici i kraljici spomenutu kitu cvijeća od samog gjurgjevka, na čcntu «e je carica i kraljica sr j dačno zahvalila. Iza toga su Njihova Veličanstva sjela u kola 1 odvezla se sa svojom pratnjom preko Terezijinog Venca i Andrassyeve uiice u kraljevski dvor. Na cijelom je putu pravio Njihovim Veličanstvima špaiir grđan svijet i priredjivao burne ovacije. U 3 su se sata povukia Njihova Veličanstva u svoje odaje, da odmah zatim prime u audijenciju razna odaslanstva.

Ruskl narodnl posianicl protivnl mirov? noj akciji. Kb. Petrograd, 27. decembra. Petrogradska brzojavna agencija javlja: Predsjednlk je dume odnosno Wilsonove akcije izjavio, da još nije doš!o vrijeme, kad bl se moglo započeti sa pregovorlma o zaključenju mira. Sanio kad bi Njetnačka bila potpuno poražena, mogla bi se nadati mogućnost, da se stvori mir, koji bi u budućnosti isključivao slično prolijevanje krvi. M 11J u k o v |e rekao, da pod sa* dašnjim uslovim« ne može da bude govora o pregovorima za mir. Prijedlozl Njemaćke Rusijt, a Isto tako ni prijeđiozi Rusije Njemačkoj no bi doveli do nikakvog zbliženja. Poslanik Je Slngarev lzjavlb, da su trgovački Interesi Amerike nad* mcćniji od njenih vojnlčkih ciijeva. Priključak Amerike kojoj od zaraćenih grupa «labo Je vjerovatan, jer bi ito dovelo do komplikacija izmedju Amc? rike 1 Japana.

UPISOJTE PETI iilBI ZfJil. KOJI PROŽI iJIJlO POIPLOO U ULOlEKO 0L1IKIE0.