Београдске новине

Str»na 2.

Držanje englesk« Stampe. (NaročHi br/O.av »Bfograriskih Novina»i Lonđon, 30. đecembra. (Repter). „Morning Post“ piše: Brzina I sadržina njemačkog odgovora dokazuju, da Njemačka smatra \Viisonovu notu kao jednu spravu, opredijeljenju tj to, da posiuži njenim interesima. Njemačka se hvata ove prilike kao jedan davljenik, keji žudno traži kotvu spasenja. Saveznici će sami izabrati trenutak, kad mir treba zaVljučitL Interesantan zaključak ruske dume. (Naročiti br/ojav »beogradskih Novma«; Kopenhagen, 30. đecembra. Ruska je duma s obzirom na to, što problem mira započinje dobivati jasniju formu, zaključila otposlati više posiariika u »avezne i neutralne zemlje, da se tako uvjere o pravom javnom mnijenju n tim državama o miru.

Kot so RDmnnfskom. Posijednil naporl Ruinonjske. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novlna - .) Ziirich, 29. decembra. Švajcarski listovi javijaju iz J a Š a: Uslijed velikih gubitaka je naredjtuo mobilisanje godišta 191'i. i 1919. Jednoni naredbom vlade je narcdjeno, da ni jedno muško lice od lb do o'J godine ne smije napustiti zemlju. Kod tehničkih radenika i zanailija ova naredba važi do 60. godine starosii. Kako se iz izvje.V.aja pojcdinih vlasti vidi, teške zarazne bolesti prijete da opustoše zemlju, zbog čega je zabranjeno otvaranje škola. Zbog velikih vojničkih transporta obustavljen je svaki privatni saobraćaj. Velike su teškoće sa evakuisanim stanovništvom. Neofcpisana Ttevolja vlada medju izbjegticania; RnJljB. Ima nešta trula . . Onaročltl brzoiav „Beogradsklh Novlna’*.) Kopenhagen, 30. decembra. Saratovski je gubernator izđao jcdan proglas na narod, u kojem upozoruje da se niko ođviše ne zabrinjuje zbog rasprava u duml. Narod treba da uzdrži svoju mirnoću i da i nadalje gaji puno povjerenje u vladu. .Velikl knez Nikolaj Niko'ajević bolestan (Naročiti br/ojav ibeogrartskih Nov.na j Stockholm. 29. decembra. Veliki knez Nikolaj Nikolajević, kako ,,Rječ“ javlja — teško je u T i f1 i s u obolio. Uslijed toga veliki knez neče moći u tako skoro da primi u M o idaviji vrliovno zapovjedništvo nad r usk o- r u m unjsk o in v ojsk om. Cuđuovat siučaj sa ruskim velikhn knezotn. '(Naročltl bTzojav »btoijr.idskIh Nov'ina«/ Ženeva, 30. decembra. ,,Temps“ potvrdjuje iz Petrograda, da Je veliki knez Nikolaj Mihajlović, koji je ieljeznicom putovao iz Tlfiisa za Rosto v, za malo mogao biti žrtva jedne nesre ;e. Njegov se voz sudario sa jednim termann vozom, uslijed čega je poginulo 20 lica. Prema privatnim vijestima sudar se dogodio uslijed toga, što je skretnica namjerno bila pogriješno stavljena i što je dat netaoan znak. Velikl knez je brat od strica velikom knezu Nikoii Nikolajeviču. Rat no motu I psd morcnt. iseorlo engleskj putnlčkl brod. fMaročiti bnojav obcogratiskih NovinaJ Milano, 29. decembra. „Secolo" iavlja iz Kaira: U pristaništu Aleksandrije izbio je požar na jednom engleskotn putničkom brodu i pored svih napora se nije mogao ugufciii. Brod ie sa cijelim skupocjenim tovarom uništen. Od posade je puginulo bO liutli a 21 su teško povrb jedieni.

Ifojnovile brzojiivne vijesti. Odlikovanl generali. Kb. Carigrad, 30- decembra. Sultan je odlikovao maršala pl. M a ckensena t generala pješadije pl. Falkenhayna brili antima ?a red Jstikara, bugatskog generalisima Ž e k o v a redom Oimauije 1. stepena i načelnika glavnog stožera maršala Maekensena, pukovmka Hella istim redout H. stepena. Kb. Dresden, 30. decembra. Kralj je dnnas uputio maršalu pl. Hindenburgu siijedeći brzojav: Činj mi radost, da vašoj preuzvišenosti u znak blagodarnosti, koju ja, moj narod i moja vojska vašoj preuzviie osti podnosimp, podarim n« današn i dan veliki krst moga vojnog Fran e-Ha.nrihovog teda. Jednovremena odiiku em vaše preuzvišenosti vjeruoga i duhovitog pomoićnika,. »enerala p.ešadijepi. LudendotiU velikim krsiaui Aibre hiovpg reda sa žUluom zvezdom r »ačevvtua-

31. đecembra 1916

Grad I oKoIictf. Katotlčka sFuzba Boč'fa. I. 31. decembra (neđjelja): a) U Konaku: U 8 sati sv. misa za vojništvo. b) U žnpskoj crkvl (Pos’anička ulica). U 8 satl tiha sv. misa. U 10 sati srpsko-brvatska propovijed 1 pjevana sv. misa. U 5 i po po pođne njemačka propovijed i Te Deum. II. 1. j a n u a r a (poneđjđjak Nova godira). a) U Konaku: U 8 sati sv. misa za vojništvo. b) U župskoj crkvi (Poslanička ullca): U 8 sati tiha sv. misa. U 10 sati njemačka propovijed i pjevana sv. misa. U 3 sata po pođne večernja za mir. Evangeiičko bogoslužje. U evangeiičkoj će se crkvi (Vuka Karadžiča ul. br. 9) danas poslije podne u 3 sata održati bogoslužje na madjarskom, I. januara prije podne u 9 sati na magjarskom, a u 10 sati na njemačkom jeziku. Visoko Odlikovanje. Njegovo Veličanstvo pođari’o je arbanaš.om prvaku iz Vučitrna Hasanbegu Prištinskom za zasluge steČene pri pot ;omaganju, c. i k. uprave komanderski krst ordena Fran^e Josipa sa svijezdom. Dobrotvornl bazar. Dobrotvorni će bazar završiti svoje djelovanje s današnjim danom. U vremeuu će se od 1.—6. januara 1917. održavati likvidacijska prodaja preostaiih predmeta uz snižene cijene. Roba će se ustupijivati i ovdašnjinj trgovcima, koje kod kupnje u iznosu preko sto kruna imadu dalnjih 10 po sto popusta. — Sutra će, na novu gođinu, od 4—7 sati poslije pođne biti promenadni koncerat. — 6. januara će se kao na spomcn krunisanja Njeg. Veiičanstva cara i kraIja vršiti prodaja vrpca, kojom će se prilikom prodavati iste onakve vrpce, koje su se kod zadnje priredbe toliko dopale. Ovaj će put vrpce biti snabdjevene natpisorn: „Beograd, 30. decebtnra 1916“. Cijena im je: za časnike 1 K, za momčad 40 lielera. — Poslije podne istoga dana u 5 sati kao završetak ove priredbe promenadni koncerat sa tomboiom. Dar. Toša Miletić, trgovac u Beogradu, Knez Mihailova ul. 46., predao jc upravnom ođjeljenju c. i k. zapovjeđništva mosne brane i grada Beograda 300.— kruna kao svoj božićni dar pitomcima doma za siročad i iznemogle starce i zavoda za glttvoneme u Beogradu. Kretanje stranaca. Izvještaj prijavnog ureda od 29 t. mj.: prijavljeno 126, odjavljeno 37, preseljeno 51, u gostlonicama prijavljeno 128, odjavijeno 113; ostalo u gostionicama prijavljenih 268 stranaca. Traže se. Porodica Mite R1 s t i ć a. đekoratera pozorišnog, potrebno je da se javi g. Mići M i 1 i ć e v i ć u sa stanom u Pozorišnoj ulici broj 20 radi prijerna novčane uputnice. Franja E I e z o v i č profesor u r -nziji potrebno je da se javi sekretarijatu opštine grada Beograda, radi prijema novčane uputnice. Radi prijema novčanlb poslaritka, neka se slijedeća lica p'ijave, odnosno neka pošlju svoje adrese g. M i Š i N ik o 1 i ć u, sa stanom u nlici Kvalja Milutina br. 36. ako su n Srbije: Dartica J o v a n o v ić, Darinka J ak o v I j e v č, Raka M u t a v d ž 1 č, Svetozar (Svetislav?) 'llađenovlć i Vukotnan M u t a v d ž i ć, Pošiljaod su redom: Branibor Dimić, Stefan Jetisavčlć, Vlada Pobovlć. Milutin BoŽ ! č i Božidar .lovanović. Da se Jave „Crvenom Krstu“ Umol avaju se da se niže inienovana lica jave Društvu Crvenoga Krsta u c. i k. Voi. Oen. Ouberniji u Beogradu, Simina ulica 21. i to: Gospodje: Darinka Save Ib'ća, Miroslava kći g. Ljubonma Medakovića, biv. kapetana. Jelena Vojislava Šumkarac, Nadežda Kosiić iz Uba za majku Žika Zavišića, Milka udova Jovana Jovanovića carinskog činovnika iz Skoplja, Ružica Petra Stankovića kapetana iz Skoplja, Draga VI. Simićka učiteijica iz Bra ine okr. podrinski, Stana Živanovi'a, majke Milivoja L. BoŠkovića, aba. maturanta. Gospoda: Risim Radović, M hailo Lovr.ć mašiiiista iahrike duvana, Jevrem Djurić, Djordie Mija lović, Ćedamir Cvelkav ć« Ašer VeUaarević i Ljubamu Javauović, Povodam popisa stoke. Posto je završen popis stoke 1 žlviue vt Beagradu, upravuo odjeiienje mosne brpne i zapovjedništva «rada Beograda uaredbom svojom najstrožije naredjuje: da do kraja mjeseea januara 1917. godine, pored toga, š(o se ima pri prodavanju odnosno pri kupovanju popisaie stoke zahilježiti na stočnom pasošu kupovina ili prodaja, kao i uvestl

Beogradskc Novine

l u stočne knjige; tako ls:o rroraju I prodavac i kupac stoke na kontrolnom kuponu koji mu s'uži kao 'erit'macija da je stoka uze a u popis izdato od strane orga a pcpisivača opštine grada Beograda, svrjim potp'som na istom i kupac i prodavac stoke overlti prodaju ili kupovbtu iste. Prikupljaale otpađafca od krzna. Naredbom nadležn h "lasti iniaju se svi ocipadcLod ćurčijsk h radova kao i krzna predavati magacinin.a za prikupljanje. Sve ove otpadke u Reogradu treba predavati magacinu za priku' Ijanje odpadaka i krpa u đonjem gradu, gdje se đonos’ocn istih odmah roba i isplaćuje po odredjcnrj cijeni. PrepcruČu'c se grcdja»'stv!i da ncpctrcbne cdpadke od krzna preda'e porremitom rra"ac ! nu i rjeor se n risti stvarima koje nisu za upotrebu i kojc bi inače beskcrisno bacilo. Nadjeno — izgubljeno. Policijskom je zapovjeđništvu pređat jedan novčanik sa sadržlnom, koji je ostavio jedan vojnik u uiici Kraija Milana. Zorka Radujevac je 29. t. mj. izgnbila u Dečanskoj ullci svoj novčanik sa 28 kruna i raznim legitimacijama. — Na putu Sabornom ulicom preko vciikih stepcnica izgubljcna su 29. t. mj. ,đva zlatna nakila, jedan u vidu pauka sa biserom, drugi u viđu pločice, oboje u veličini jedne krune. Nalazač neka obe stvari preda policijskom zapovjedništvu, gdje će biti dobro nagradjen. Poslijednie Drzoisvne vijestl. Kruuisanje u Budimpeštl. Kb. Budimpešta, 30. decembra. Zajednički se je ugarsko-hrvatski sabor danas sastao na krunidbenu sjcdn'.cn. Več je u pola 7 izjutra započeo pridolazak učesnika kod krunidbe. Učešće je doduše bilo nešto siabije nego li prekjučer kod primanja inauguraine diplome, ali je spoljni prizor bio kud i karrio svečaniji. Kao jedan od prvih je u pariamenat prispio pređsjeđnik velikaškog doma baron J o s i k a. Kad se oglasilo zvonce kao znak započinjanja krunidbene sjeđnice, stupio je u dvoranu mjnistarski predsjednik grof T i s z a, ali se držao u pozadini. Sama je sjeđnUa kao i cijela krtmidbena svečanost, koja je iza nje slijedila, protelria pqsve prema pozrratom programu. Krunidbenom ručku pri>ustvovali su svi nadvoivode, nadvojvotkinje i t. d. Iza ručka je slijodilo poklonstvo gospodja pred caricom i kraljicom Z i t o m. Baruts Conrad Hdtzenđorf tia kruniđbennn svečanostlma. Kb. Beč, 30. decembra. Glavni stan ratne štampe javlja: Šef se je glavnog stožera maršal barun C o nrad Hotzendorf uputio 29. o. .nj. u Budimpeštu, da prisustvuje krunidbenim svečanostima. 31. se o. mj. šef glavnog stožđa vrača opet u sjeđište vrhovne komande. ,j VO Pesimističko shvaćanje u Berlinu. (NarOvlU brsojav ..Baogradskih Novina - '.) Berlin, 30. decembra. „Lokalanzeiger" piše: Iz izjava smo dobro upućettih krugova dobill utisak, da sve više i vlše i š č e z'a v a n a d a, da bi već sada uprkos svim nastojanjima i pomoći neutraiaca moglo doći do mira. Dugo zavlačenje odgovora daje doduše naslućivati, da je medju silama sporazuina došlo do nesporazuma, ali će se ti nesporazumi po svoj prllici sastojati više u formi nego li u stvarnosti otklonjenja njemačkog prijedloga.

Rozns jijesti. BORBA PROTIV ŠPEKULANATA SA ŽIVOTNIM NAMIRNICAMA. Jedna „laelja* u Beriinu, — ZapHjenienu gusaka u vrijadnosil od 180.0011 inaraka. Za jednu guskti traženo — 250 niaraka. Javljaju iz Berlitia: Ratni je ured protiv lihvarenja sa životnim namirnicama u Beriinu doznao, da nokolicina bezdušnih spekuianata sa životnim namirnicama tjera i opet svoj stari gnjušni zanat u veliko. Ovaj put su ti špekulanti tjerali svoj gadni posao za guskama. Pokupovall sn u hližnjoj i dalnjoj okolini ogronmu količinu gusaka, plaćali robu uz bilo koju cljenu, i onđa ju voziii u njemačku metropoiu, da ju ovdj® uz aelenašku dobit preprodaju. Ratni je nred odmah odredio onergičnn istragu, i zbiUn mu ttspješnom raeijom (potjerom) podje za rukom, da pronadje ucjenjivače, a na željeznici zapiiieHi ujihove guske, kojih je bilo dva vagona, u vrijednosti od 189.600 maraka, Svi su ti bezdušncl smjesta uapšeni, No nisu stradali sama „krupni"; oval put su zlo prošii u Berlinu i maii lihvarčiei, pa i seliaci, koji su na račun ijuđskih stomaka htjeli već i na jednoj jedinoj guski ili kokoši da zarade čitav kapital. Jedan je seijak čuo aa tu „dobru“ »rgovinu, pa je đotjerao u Uerlin čitav čopor živine. Kad su ga pitali za cijenu, on je za jednu g isku tražio — 25U maraka (t. j. preko 300 krunak Ogorčeai ga gradjani prijaviše odmah ratnom uredu, koji je tog drskog s«ljaka osudio aa strog zatvor, a guske mu zaplijenio i predao aprovizacijonom odboru, da iit ovaj zajedna s ono dva vagona proda uz propisaiMi od strane viasik Nedjelja

Bismarcfc kao prorolc. Godi. e 1832. dodirnuo je Bismarck prilikom rasprave piijedloga o uvodjenju duvann«og monopola i pitanje o carin.enju lirane, te je med^u ostalim rekao i siijediće: .Mi nemamo prava, da dozvolimo opadan,e proizvoiinje lirane u zemlji, jer bi bili izloženi velikim opasnostima u bnduć Osti. Kad bi odista došio do loga, da ne proizvodnno ouoiiko hrane u našoj zeiul i, koliko nam ie rolrebno za isbrcnu, onda, šta bi nastupilo u sluća,u rata, a.,o ne bi rnogli da uvoz mo l.ranu iz Rusi e i ako bi možda u isto vrijeme biii b.'okirani s mor.-ke s ra• e, dakle, kad u oj:šte ne bi imali brane? Protiv ovog raziagan t a usfao je poslanlk Bamberger, dokazujući, da se ovako šlo nije slučilo za m.nul h pcdeset godii a i da se jamačno i u budnće neće sluuti, a sem toga, da nema smula sprećavati lazv.tak induslrije, čiji se izvoz kud i kaino bolje rentira, nego proizvodnja hfi>ne. Kao što se danas viđi, Bismarck je bio dobar prorok i njegov proiivmk ni,e imao pr.vo, kad je svujom teorijoui pobijao njegove lazioge. JEDAN ENGLESKI ROMANSIEil O BUDUCEM RATU. • .„Atoinske bombe“. — „Svjetsfca vtada“. „jedun vlastoijubivi baikaasfci fcralj". Neposredno prije rata izdao je poznati engleski književnik H. G. VV e 11 s jedan roman, koji spada u carstvo utopija i u kome se opisuje rat, koji ima tek doći, kao svršen čin. lendenci,a je romana, da dokaže, da će ljudi u pronalaženju srcdstava za medjusobno utamanjivanje tako c.’aiek(» dotjerati, da će ratovanjc postaii absurdno, jer ma koliko da jedna strana razvije svoju đjelatnost u utaamnjivanju protiviiilca, ona neće biti u mogućnosti đa ovoga spreči da to isto čini. Pisac zamišija sebi taj rat u godini 1956., a ratujuće sile bi bile: s jedue strane Engleska i Francuska, a s druge N,emačka. Dondje se vodio rat dosla ,,primitivnim“ sredstvima, t. j. onako, kako sc prije ovog rata ratovaio; a!i ođ jednotn »spade nekom genijalnorn čovjcku, po imenu Holstenu, za rukom, da pronadje način, kako se i atomi ostalib elemenata po ugledu radiuma mogu privesti u raspadanje, te time osloboditi snage, koje bi upotrebljene kao radna energija pri modernim za sad još nepoznatim mašinama proizvcle čitavu revoluciju u privrednom životu naroda. Naravno, da su se ratujuće strane koristile tirn sredstvom pri utamanjivan/j neprijatelja. Skoro sve sile spremile su u najvećoj tajnosti tako zvane atomske bombe, čije ogromno uništavajuće djeis.vo ne trpi nikakvo sravnjenje s djcjstvom našeg sadašnjeg oružja. Nova materija, nazvana karolineum, ima to svojstvo, đa se pod izvjesnim okolnostima brzo raspadne u svoje atome. Kad uzmemo u obzir, da jedan nečuveno malen dio jednog grama radiuma možc neprestanim raspadanjem da proizvodi osjetno djejstvo na svoju okolinu, a da u nizu mnogo godina skoro ništa ne izgubi od svoje mase, onda možetno od prilike sebi predstaviti, koliko bi djejstvo imale nekoliko cenata slične materije, koja bi se za kratko vrijeme raspadala i time svoje sažižuće zrake širila po svojoj okolini. Dosta, da se kratko vrijeme po objavi rata pojaviše njemački letači s atomskim bombama nad Parisom i da ove počeše da bacaju na grad, koji se za kratko vrijeme pretvorio u pravi pakao. Ali u isto vrijeme bacali su francuski letači atomske bombe na Berlin, te je i ovaj prošao kao i Paris. Pisac opisuje potanko djejstvo tih bomba, pa'veli: Tri bombe, lcoje su pale u biizini dvora, pretvorile su zemlju u vulkansko ždrelo, u čijoj se okolini sve pretvaralo u ražarenu masu, čiji je oblik podsjećao na vodom zasićeni šečer. U prirodi je tih atomskih bomba, da ne eksplodiraju od jednorn, kao naše sadašnje bombe, već da se njihovi atoml jedan za drugim bez prestanka raspadaju te da neprestano proizvode bezbrojne snažne eksplozije, čija su djejstva tako ogromna, da se sve u okolini odmali zažari i u brzo pretvara u paru, šireći oko sebe ncsnosne gasove. Pošto takav proces pod izvjcsnim okolnostima može godinama da traje, to bombarđovana mjesta postaju sredlšta, u kojima svaki život isčezava 1 kojima bez opasnostl ne može niko živi da so pribllži. Treći napad atomskim bombama preduzlma jedua njernačka vazdušna eskadra 1 njime rušl nastpe holanđske. Uslijed toga nađire more u holandsku nizinu i potapa veći dio tamo nalazeće se saveznlčke vojske. Besmisleno medjusobno utamanjlvanje traje i dalje I već mu je polovina svijeta podlegla, jer protiv usavršenih letilica atoinskih bomba nema lijeka. Od niih su sve zemljo tigrožene, čak i daleki Japan. Svijet počtnje da prcdvidja kraj civilizacije 1 pivratak ijudi u prvobitno stanje, s toga se nekoiicina odvažnih ljudi riješavaju i sazivaju svjetsku konferenciju kod Brissago više Lago Maggiore, a ova opet konzil, kao neku vrstu svjetske vlade, koja uvodi mir i poredak. Ovai pokušava još jednom da poremeti nekl vlastoljubivi balkanskl kralj, aii on podleže u borbi i gubi žlvot. Covjcčanstvo iJe na susret srećnijim danima, koji nam donose samo đuhovne borbe i koji isključnju tielesno utuštavanje. JE U NERON ZAPAUO R!M» Uvijek se ponovno itameće pitanje, ito le skrivio požar Rima, koji je nastao za vlade cara Nerona. Najduže se je održaio tV(dteo& da iia Nerou, i ako aue san na-

Broj 319

redio upaljenje Rlma, nekako sfmpatlčna gledao izbijanje požara, dakle bio intelcktualni začctnik požara. Sada tali.anski ućenjak C a I a t i objelodanjuje u „Kivistt d'ltalia“ neka nova interesantna razjašnjitnja o toj stvari. Caiato polazi sa stanovl* šta, da je doduše Neronu biio mnogo stalo do toga da izazove mržnju i bijcs naroda prema Jevrejima i Hrišćanima, ali di mu nikako nije moglo biti na umu, da uništi Rirn. S tih razioga Caiato potpuno zabacu.e sumnju da je nešto Ncron san sudjelovao kod izazivanja ovoga požara. Ba i najposlije i sama vatra nije nastaia u onom dijelu grada, koji bi Ncron bio rado porušio da ga onda velićanstvenim palatama nanovo sagradi, nego je požar nastao u blizini n.egovog sopstvenog doma, a plamenovi su zahvatili ćak i dom Neronova prijatelja 1 igelbina, kojega bi car bio na svaki naćin nastojao da oćuva. Cesto puta spominjano ludilo Neronovo, što mnogi smatraju za uzrok izazivanju požara, nijc po Caiatovom mni.enju nikada ni postojalo. — Caiato naprotiv zastupa mišljenje, da se krivci požara imaju tražiti medju Nerouovim mnogobrojnim protivnicima, kuji su imali većeg interesa i od samili Jevreja i Hrišćana, da se oslobode Nerona. Naipodesnijim su za to sredstvom smalrali požar, koji ih je — vanredno organizovan i podmetnut u blizini careva dvorca — iinao privesti tome cilju. Faktično se godinu dana iza požara otkrila Risova zavjera, a Caiato je prve tragovc zavjeri otkrio već tri godine ranije. Caiato se pri tome poziva na jedno mjesto iz Tacitovih spisa, iz kojih vadi uzroke toj zavjeri. Ta jc nastala zbog toga, što je Neron predao svu vlast svome prijatelj Iigebiniu, a taj je srušio Senecu i Lucanusa, koji su na »o tražili osvete u zavjeri. 'l a kombinacija do biva još veću vjerovatnost, kad se uoči okoinost, da se vojnici nisu priključiii gašenju požara već su naprotiv ugašivanju požara praviii smetnje. Isprva se je to uzimalo za dokaz, da je Neron sam začctnik požara, ali se sada to objašniuje time, što su vojnici naredjenje za sprečavanje gašenia mogli vrlo lako dobiti i od tribuna pretorijanskog ođreda, jer se drži gotovo sigurnim, da je i pretorijanski prefe'rt renius Rufus pripađao čianovima Pisovih zavjerenika. KRALJ MONTE CARLA. G. Bfanc, zakupnik kockarnice u Monte Carlu. — »Mađame Blanc. — Kraijevs’ii žlvot. — ,,Rezidencije“ porodice Bianc. —* Trkačke štale. — jockey Stern, najlakšl čovjek na svijetu. — Konj za 1,300.(1(10 iranaka. — „Mousse" i njegovi ćefovi. Dragocjenu povlasticu za igračnicu ustupio je svojeđobno monakovski knez ocu današnjeg viasnika. Ma da nije stari Blanc bio u visokom društvenom položaju, ipak su mu se kćeri kneževski poudale. Jednu je uzeo princ Bonaparte, i to je danas majka grčkog princa Gjorgja, a drugu princ Radziwill. Tako se pokazaio, da ćovjek može biti što hoće, potrebno je samo mnogo velikodušnosii. Sadanja m idame Blanc, koja se uvijek tako jednostavno naziva, premda joj je suprugu podijeljena grfoovska tituia, druga je supruga svog ostarjelog muža. Još uvijek je lijepa, duhovita Francuskinja, oko 40 godina, sa troje djece, i premda je nekad biia dama polusvijeta, vaspitava svoju djecu vrlo savjesno i ozbiljno. Dama iz polusvijeta! Umalo moglo bl se reći: dama sa dvora. Drži dvije gospodje za društvo: jednu odličnu Norveškhiju i jednu Dankinju, s kojima se postupa kao s dvorskim gospodjama i koje ju naizmjence dnevno prate: k matenejima, u bazare, modiskinji u posjete, na dobrotvorne ajeđnice, trke — i u kinematograf. Madame Blanc naime osobito voli poći u bioskop jer. tvrdi, da je samo jromoću kinematogr3fa upoznala čitavi svijet, a da se nije maknula sa bulevara. U opšte kinematograf podaje toliko interesantnih stvari, koje aijedno pozorište ne može dati. Porodica Blanc zadržava se često f izvan Parisa, — gdje ima palatu na btilvaru de Maillot, ponajviše u svonie dvorcu u St. Cloudu, gdje imaju staje za konje od trke i trkališta. Glavna pak „prijestonica' 4 leži kod Paua u Pirinejima. Osim toga iznajmljuju vilu u morskom kupalištu Deau- ; ville svake godine na 3 nedjelje za 40.000 franaka. U svakoj od tih kuća vlada ista ljepota i isti luksus u gobelinima, zimskim vrtovima, svilenim zavjesama 1 perzijskim ćilimovima. Uredjenje kuće izvanrcdno je.. Toiiette su vazđa najbiranije, počevši ođ skromne odjeće oć tafta do večernje toilette. K dineru, koji počinje u 7 1 po pozvano je uvljek 16—20 gostiju. Upravo je veseije gledatl bogato ukrašen sto sa čij>kaam, cvijećem i srebrom. Najljepši je dvorao St. Clouđ sa svojlm sportskim životom, Gospodin Blanc držl sa svoje male težine čuvenog jokeia Sterna, koji je već i saia postao milijunar. Tako je Blanc prije nekoliko godina kupio najčuveniieg trkačkog konia u Evropi, Flying Foxa, i to za jodan miiljun i 309000 franaka. Mlado tog iz-; vanreudog eksemplara pod imenom: Mo-' usse, bilo je u svoje doba dika čitave staje. Ta iuksuzna životinja biia je na toiiko osjetljiva i nervozna, da je pobjesnila, akcr bi joj na njušku sjela muha. Kod vlažnog vremena nije htjela trčati, da ne nkvasl noge. UpTkos torae bila je vanređno lijepa, Tai čitavl raskošni iivot prekumo so aslijed rata. Palate a Parisu i St Cloudu pretvorene su u bohuce, a pcrodica Bianc povukla se aa svaje kuaaie » Pirinejii:»»» 1