Београдске новине

Izlazfi dnevno u jutro t poiedjeljkom posli je podne.

Prodaje se: u Beogradu I u kr.'.jevima za> posjednutim od carsko I kra- C h Ijevskih četa po djeni od Ull u Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHerccgovini i Daimaciji po cijeni od 8 h izvan ovog područja ... 12 h ■■j Oglasi po

Preiplala: za I mjesec u Beogradu I u krajevinia zaposjednutim t od carsko i kraijevskih f cta K ! 5® u Hrvatskoj-SIavonijl, BosuiHercegovinl I Daiinacijl K2 4®, izvan ovog podrufja . . . K 3cijeniku. :

Urednišlvo: BEOGRAD, Vuka KaradžiCa ul. broj 10. Telefou broj 67. Uprava I primaiije preplate Toplifin Venac broj 21, Telelon broj 25. Primanje oglasa Kneza Mihajla ul. broj 38.

' Br. 5.

BEOGRAD, subota 6. januara 1917.

Godina III.

RATNI IZVJEŠTADI Izvješta] austro-usarskos slavnos stožera. Kb. Beč, 5. Januara. Istočuo bojtšte: U Dobrudži saveznici nadiru pretna B r a i 1 i i G a 1 c u. Južno i jugozapadno od Latinula ua B u z e j u austro-ugarske i njemačke trupe probiše neprijateljske redove. Privedeno je 1.400zarobljenika. Kod Romn i c e n i j a njemački pukovi zauzeše na juriš nekoliko tnjesta. U planinaina s;everozapadno od Odobescija izbačen je protivnik iz nekolikib visinskih pololožaja. Saveznički su napadi itnali uspjeha i istočno od Negrlesca, kod Soveje i kod H a r j e. Izmedju Dornavatre i Cokan e s t i j a Rusi pokazuju živu izvidničku djelatnost. Neprijateljski su odredi svuda odbačeni. Dalje na sjever kod austro-ugarskih trupa nenia značajnijih dogadjaja. Talijansko i jugolstočno bojište: Nepromijetijeno. Zamjenlk glavara geueralnog stožera pl. Hftfer, podmaršal. Hristos se roHU Pravoslavna Crkva slavi sutra je<fan od najuzvišenijih praznika: uspomenu rodjenja Bogočovjeka, koji je propovijedao mir i Ijubav rnedju Ijudima. te ja za tu svoju naukii podnio i mitčeničku smrt. Radi ove su uzvišene nauke Bogočovjeka razapeli, ali njegoivti r.auku nijesu mogla ni sva vremena uništiti. Ona se sve višc širila. a širit će se još i više, kada se jcdnotn svrši sadašnji strašni rat i pontircni narodi buđu upoznali pravu vreclnos: Ijubavi 1 mira. U ovim teškim vremeiiima. kad polovina svijeta tuguje lli strepi za svoje mile I drage, pozđravljamo naše čitaoce pravoslavne vjere sa željoin, da nas idući Božić zatekue izmirene, srećne i zadovoljne. Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!

Rot zo mlr. • Kad središnje sile ne bi sarne bile svjesne toga, da su one u ovom ratu doista pobjedioci, one bi to saznale iz nota i govora sporazumnih državnika. Sve izjave tih državnika kipte naime od zavisti zbog usp;eha središnjih sila na evropskim bojištima, pa ih oni nastoje oslabiti veličanjem sporazumnih uspjeha u lčolonijalnom ratu. I baš sloga, što se sporazumne sile o s j e ć a j u pobijedje-

nima, stavljaju one zahtjev, da se središnje sile odreknu svojih pobjeda. U tome sporazumne sile liče na neobuzdano dijete, koje — tražeći nešto, š(o ne može da dobije — nastoji umanjiti vrijednost nedobivenog predmeta. U svakoj se izjavi sporazumnih državnika opaža neka duboka zabrinutost za sopstveni prestiž i glas kod neutralaca, tako da sve te izjave u stvari nisu drugo, do li jedan liisterični krik. Pa i najnovije tumačenje njemačke note, kao da je do nje došio tobož zbog opravdanja za eventualno pooštrenje podmorničkog rata, upućuje na tu histeriju. Medjutim sporazumne sile zaboravljaju, da niko ne će moći središmim silama ztnnjeriti, ako se one u borbi za svoju egzistenciju, a primorane frivolnim odbijanjem svo : e ponuđe za mir, budu u buduće poslužile svim, pa do sada i s obzirom na čovječnost neupotrebljenim sredstvima. A kad se jednotn pokrene podmorničko pitanje; onda će sporazumnim silama biti dosta teško oko srca. Da će tome doista fako biti, dokazuju i posleđnji uspjesi njemačkih pođmomica, koje su ovom prilikom pogodile francusku flotu. Ratne su lađje „Gaulois“ i „Veritć“ torpedirane, a njihove posade, koje se na moru ne mogu tako lako kao u rovovima popunjavati Crncima i Singale•zima, većim dijelom potopljene. Za jednu se drugu pomoćnu krstaricu ne zna gdje je. Poslaše jedan brod, da je potraži. Ni jedan se od ovih brodova nije više vratio, a prema svemu ima vrlo malo izgteda, da će se oni ikad više i vratiti. Kad se je konačno i uprava njemačke pošte odlučila na to, da svoj redovni poštanski saobraćaj obavlja pomoću podmornica, onda je to dovoljan dokaz, da se taj saobraćaj smatra sigurnim. Sređišnje su siie zaposjele velike dijelove soorazumnih oblasti, više nego li im je bilo ikada u pameti. One naime i nijesu išle za osvajanjem, nego su se poslužile strateškom ofenzivom samo u tu svrhu, da lakše organizuju političku defenzivu. Tim su prije mogle, da u vremenu, kad im je dopao šaka i veiiki dio Rumunjske, izadju sa svojom ponudom za mir. Častoljublje je središnjih sila bilo zadovoljeno, a činjenica, što sporazumne sile smatraju, da njihovo čai stoljublje još nije zadovoljeno — i jeste ! jedini uzrok, zašto sporazuni hoće da produži ona divljaštva, od kojih se u svojim govorima toliko zgražaju gospoda Asquith i Lloyd George. Sporazumne sile vole, da govore o nekom „budućem preokretu vojničkog položaja" t ako za to nema dikakvog izgleda. Moralo se pređvidjeti, da će sporažutn upotrijebiti sve svoje sile, ne bi li bar od Rumunije spasao ono, što se još spasiti da. U stvari su Rusi i pokušali, da svojitn olakšavajućim napadima pruže pomoć Rumunjima. Od Dobrudže su se pa sve do Bukovine ti pokušaji iz-

jalovili. Dobrudža je od rttskih i rumunjskih četa očišćena, čete se četvornoga saveza približuju Braili i Cialcu, preko Foščanija se tako reći preletjelo. Zar tako izgleda pomoć sporazulha Rumuniji? Međ'utim „pobjed itju“ sile sporazuma sa svojcm silnotn nadmoćnošću u — slaboj Grčkoj. Besprimjerna je brzina, kojom sporazutn ortdje to svoje djelo obilježava.. Razumije se, sporazum to čini kao „spasttelj", ikao — zaštitnik protiv prijetećeg apsolutizma. A što je LloydGeorge đrugo nego li najizrazitiji diktator od Croniwella i Napoleona ovamo; demagog, kbjetnu man'kaju potrebne sposobnosti, koji se sada hoće da popne do despota i koji se od ultrapacifiste pretvorio u najljućeg zagovornika rata? Od jedne je grčke države sada sporazum stvorio dvije države. Zar je to onaj svečano objavljetii „princip“ sporazumnih sila o uzdržavanju • država malih naroda, o „nepovredivosti" njihovog posjeda? Priznanjem je venizelističke republike i odašiljanjem svojih poslanika u Soktn sporazutn najeklatantnije dokazao, koliko se itna držati do tih njegovih „principa”, Kada se dublje zaviri u raspoloženje sporazumnih sila, onda se razabire, da one sebi same ne stvaraju Bog zna kako velikih iluzija o „budttćim svojim pobjeđarna”. Sve je šta sporazum želi, samo u tome, da dobije ničim ograničeno prvo mjesto na toplom suncu pobjede. Čitii se, da i sile sporaztitna vode rat jedino još za volju mira, za uspostavljenjem neke vrste moralne ravnoteže. Tragika je kratkovidnosti, sila sporazuma, da pri tome one same to više ispadaju iz sopstvene ravnoteže. Posllie ofl'tfiTspofKiim Slabi izgledi za sporazttm na bojištima. Kb. Stockliolm, 5. januara. Generalmajor Noodensvan, ispitujući ratni položaj, dolazi do siijedećeg z'aključka: Na francuskom bojiš* u stoje obe strane u ravnoteži i vje- _ rcvatno da će Francuzi i Snglezi odusnui cd daljih napacia. Odande je jainačno odvezena silna artiljerija. kojom su vodjena dva posljednja napada kcd Verduna. N3 istočnom je bojištu nastala tišina, od kad Rusi šaljn vtćinu svoph borbenih snaga pretna jugu u Bt»ko\inu i u Moldaviju. U Italiji, Maćcdoniji i Maloj Aziji ne stoji pc ententu mnogo bolje. Izglcc’i za ententu n ! jesn dekle sjajni, kad traži kaznu za prctivnika i zadovoli mj«; za pretrrljene poraze. Sad nju samu očekujc kazna i a njenu visokoparr.ost i zasliiepljenost. Posredovanje neutraluifi sociialista za konferencijti mira. (NaroJiti brzojav »Beogradskih Novina«) Zfirich, 5. januara. Listovi javljaju o zajedničkom posredovanju socijal-demokratskili stranaka neutralnih zemalja kod stranačkih uprava u Parisu i Londonu radi preduzimanja neposreduih pregovoi^a o miru izmedju zaraćenih.

Odgovor Wilsoiiu. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novlna .1 Amsterdain. 5. januara. (Reuter). Odgovor ćetvornog sporazuma će se vjerovatno objaviti tek nekoiiko dana docnije, pošto dokumenat bude predat predsiedniku. Za sada se čine još neke male izmjene u odgovoru. Dokle odgovor Njemačkoj još jednom nabraja uslove koji sc ne mogu primiti. dotle se može očekivati, da će odgovor Wilsonu dalie ići i tačnom obimu navesti jedine uslove. pod kojima će četvornl sporazurn gotov biti da stupi u pregovore. Skup ii Lausanni u korist mira. (Narofiti brzojav ..Beogradsklh NovIna“.) Lausanne, 5. jamiara. Na skupu održanom u korist mira govorili su profesor S u t e r, Dr. F or e 1 i Tolstojevac B a r t k o v o potrebi, da neutrali upotrcbe sva sredstva, da bi se ovom ubijs(venom ratu učinio kraj. Celj je skupu bila da se osnuje jedan odbor medjunarodne organizacije u korist mira. Skuo je uputio saveznom vijeću i predsieduiku Wi!sonu brzojave, u kojima ih pozdravljaiu i čestitaju na pređuzetim koracima. — Slični skupovi će se održati i u mnogim drtigim gradovima Svajcarske. Zabraua demonstracna za mlr ii Engleskoi. (Naročiti brzoiav »Beograđskih Novina«; Basel. 5. januara. Engleska vlada ie 2. jafliara zabranila svake dalje demonstracije u korist mira. Posljednjih dana je u Iondonskoj grofoviji bilo ne manje nego šest stotina i trideset javnih demonstracija u korist tnira. Poslanik Btichanan o produžeuju rata, (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Ženeva. 5. januara. Na banketu englcskog Kiuba o novoj godini, kako pariska štampa javlja, držao je engleski poslanik u P et r a g r a d u Sir Georges B u c h an a n govor u kome je rekao: Mi nenrijatelju ne možemo prijc pružiti ruKit. dokle njemačka vojska ne bude potučena. Poslanik je umirio one ruske krtigove, koji su kritikovali englesku pomoć. na taj način što je saopštio, da je Engleska svojim saveznicinu da1a do sad ratnog materijala n vrijednosti preko 13 milijardi.

Austro-Ugarska. Prnmjene u ministars'Vu spolinih poSlOV'{. Kb BeĆ. 5. jaimara. U sutrašnjem /vamenom listu biće objrv’jeno, da se sta'"..a u staine mira preJstO’nik odjel 2 »>'a minis arsi\ a spolmdi roslova, p'>sianik barun pl. M a č c h i o i da je jednovremc.no odlikovan velikim krsto.,i reda LeopolUa, a aa se njegove dužitosti za vrijcme rata povjeravaju pos'atvka I adiskivu M v 11 e r u od Sze;n-(lyoigya ’J isto ćc vr ;eme biti obiavljcno. da se poslanik grol F o r g a c h od Ghvmee i Gacsa. koj! po svojoj mjlbl napnšta ministarstvo spoljnih posn.M. a kogie se ^mamm

tim pcvodom izjavljuie najviše priznaJ nje. uvršćuje u drug: red dipltmiafskil# Čintvnika, i da je za mjestc. na kom^ se on do sad nalazfo kao drugi pred^ stojad: odjelenja, natmenovan izvanrcđ« ,ii poslanik i punomoću. ininistar dr. ba« run |,J. FIotow, pcdarenjera dnstojanstva tajnog savjeaitka,

Rnt sa RumunlsRom. Napuštanje Renija. (Naručiti brzojav „Beogradskih NovIna“.l Dfisseldorf, 5. januara. „Basler Tagesanzeiger" javlja J4 Kopenhagena: Petrograd. iistovl pišu, đa se rtiski granični grad Renl evalttiišc. Položaji u Moldaviji. v. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina".! Berlin, 5. januara. „Hamburger Fremdenblatt“ javlja iz Lugana: „Corriere della Sera* javlja iz Petrograda, da je rusko vojtio! vođstvo uvjereno, da će sjevernu i\lol« daviju moći održati. dokle otpor u juž* noj M o I d a v i j i, kod B r a i I e i G a1 a c a služi satno toinc, da se đobtje vremena za važne strategijske mjere it B e s a r a b i ji. Guhici rumunjske vojske. (Naročltl brzojav „Beogradskih Novina“.) Zeneva. 5. januara. Prema do sada objavljenim lista* ma iznose gubici rumunjske vojske na bojnom polju dcr početka đecemhra 208.000, u ovom je broju 7930 časnika. Naročito je veliki broj viših časnika. Kralj Ferdinanđ generalisim na rusko* nraiuniskom frontu. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«! Rotterdam, 5 januara. U posljednjoj sjednici rumunjskei komore u Jašu izjavio je ministar predsjednik Bratianu. da je ruski car naimenovao kraija Ferđinanđa za generalisima na rusko-rumunjskom frontu. Razoravanje rumunjskiii petrolejskih Rvora. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Berlin. 5. januara. Iz Ženeve se javlja: ,.Matin“ saopštava iz L o n d o n a, da je preko Rusije pobjeglo iz Rumuuije 75 američkih inžinjera u Švedsku, poš:o su izvršili svoj zadatak. ua ime djelomično razoravanje rumunjskih petrolejskih izvora.

Rrlza u Grfkol. Razdraženost u Ateni. (Naročiti brzojav »Beovndskih Novina«; ,, Zfirich, 5. januara. „Corriere deila Sera“ javlja iz Afene: Nota je četvo-nog sporazuma primljena u Grčkoj velikom gorčinom. VlaJini Iistovi su nušljcnja, da se ona tte može primiti. Vladi je nemoguče da čini još i dalje ustupke. Nota kazuje otvoreno neprijateljstvo. Uprkos lakvom grvoru listova, diplomacija ipak vjeruje da će nota biti primljcna.

PodSistak.

PoU nebom žarkos E«!»ta. (Božlćna novela.) Nedaleko od hrama sedeo je na kanienu stari žrec Izide. Seda glava pala mu na grudi, oči besmisleno ziralc u ;pesak, a ruke je nemoćtio opustio clole. iTeška tuga pritiskivala je grudi slarca ižreca. — Zašto sam služio toliko godina, o bogovi; toliko žrtava i to krvavih prt•neo vam, pa opet iiiste imali obzira prema mojoj starostl. Uzeli ste mi moga milog sina. Zašto? ... Žalosna ova pitania. istina u itiisiima. no ipak zato neprekidno, vrzla su •se u glavi žreca pri sečanju na svoga icditiog ljubljenog sina. Tek je tri dana. kako je Ijuta groznica pokosila život Menahta. toga jediuog izdanka starog žrečevskog stabla — žreca lzide — Marona, koji pcvodcćl se, poput drugih žrečeva,.pod teretom svojih predosećaja, nije hteo da sahrani svoga nmrlog sina. — Neka stoji de'inje telo. njega očekuje nešto, — tužno, no odlučno i ozbiljno, rekao je Maton. Šta je očckivalo đctirijtf telo. žrec ♦lin znao ali ie naslućivao. Zbotr tova

je ono balzantirano ležalo u ltratnu Izide, ispred podnožja ujeuoga kipa. Nastupao je suton. zvezde su se javljale na nebu kao žapaljene svećice, no žrec je još neprestano scdeo na katnenit ispred Itrama... II. Noć se spuštala i latna je obuzimala svc ... Oblaci su obvili i bledi mesečev krug. U oblacima i u njihcvu tminu utonule su i zvezde. Gusti mrak pokrio je zernlju. Maron se diže i uputt hramu da u njemu produži roj svojih tužnih misli. Koračajući, drhtavom rukotn opirao se o svoju čvornovatu štaku. Niko se u takvu noć tiebi usudio ni dva koraka napred, — užas je i neltotice Ieđio krv u žilama.’no zar on, veliki žrec Maron, da se čega plaši? Ne, on se smelo peo uza stepenice hrama. Ta kcliko se puta peo on po njima, ali sad mu je to bilo veoma toško. Da, teško mu je bilo da ide telu svoga Menahta. Ali ipak on se ispco gorc. ‘J hratnu je tih6 i niračno bilo. Pouzdanom i vcć izvežln|poni rukom zažegao je žrec svetnjak nad glavom Izide. Svetlost od njega osvctlila je i skrinju njegova sina. "TNabalsamiran i sav, scm lica, umotan u zavoje ispisane svetirn hijeroglifima, ležao je trup. njegovog sina.

Gledao ga je žrec. Bore mu izbrazđale čelo, obrve natmurene, a oči plamte gnjevom. Gnjevno baca stari Maron pogied sa Menahta na Izidu. kao da pita boginju o tajni detinje snirti. — Proklestvo na vas bogov: I na tebe Izido, — gluho prostenja žrec, podigavši ruku, u kojoj je bio onaj žrtveni nož, koji je ugasio stotine života radi žrtve boginji. U očajanju Marou je njitne hteo da probode svoje izmučeno srce... Ali i nehotice on se uzđržao. III. • Od ulaska hrama sijala je blis’ava svetiost i otuda se razlivao čudan miris. Ceo ulazak bio je iskićen cvećem tieiskazane lepote. U sred te svetlosti stajala jc vanredno divna žena sa Detetom tta rukanta, lcoje takodje beše neobično lepo,. Ona mu reče: — Nemoj oduzimati sebi život Marone! Pogledaj ovamo — ovđe je živ o t. I žena lakim pokrctora glave pokaza na svoje Detence. Ali kao čudom u tom času idoli u hramu popadaše i razbiše se na komadiće. Ostadoše saino podnožja na koa« ma su bili. Žrec je bio u neopisatiom strahu. On je zbunjeno i sa strahom gledao u

tu divnu ženu sa Detencem u naručju joj. Njegove ruke gotiiene nekim unutarfljim osećajem srca, pružiše se napred. Beli hiton i purpurni ogrtač žrečev i ne pokrenuše se, baš kao da behu od kamena. Nešto nepotnljivo dogadjalo se u duši Marotta. Ono, što je on tražio celog svog života, ono što mu nisu mogli dati nemoćni bogovi: radost isnagudapodnese tugu, sad je dobio on. On je osetio da se nckakva nadzemaljska snaga razliva po njemu i da raste sve više i više, iače,.. — Tvotne je sinu oprošteno zbog mladosti i neznanja njegova: i tebi. koji si žudeo i tražio Istinu, oprošteno je; docnije, posle smrti moga Sina na krsiu i vaskresenja Njegovog, ti ćeš dobiti utehu. Hristos prašta nehotične pogreške, — kao muzika ueba prozvučao je glas’ žene. Žrec je stajao. O n j e v i d e o D c v u M a r i j u 1 maloga Hrista... A polomljeni okolo njega idoli 1 bez reči govorili su o svojoj nemoči... Istlna ie pobedlla tamu. X.

HALI PDDLISTAK. Spav3o dvadeset 3 setlatn utiescci. . Na medicinskotn je fakultetu u Borđeauxu prikazao nriie par dana profesor B e r g e r nekog 31-godišnjeg openirg pjevača, koji je zadnjih 27 mjeseci potpuno prospavao. Stupivšf u vojsku početkom rata, zanao ie pjevač za vrijetne bitke na Marni u san, koji se činio poipuno norma!nim, ol; nije ga bilo moguće probuditi. To stanje potraialo je 27 tnjcseci, te su ga morali umjetno hra* niH. Prije par dana nenadano se probudic te se osjeća — potpuno zdrav, F pa alal mu vjera! . Trideset 1 — drugl decenibar. Ovaj dan nije možda kakva šala*i!i dosjetka, već doista egzistira. Njemačka ,,Unischau“ veli, da 32. decembra zbilja egzistira za sve one ljudc, koji koncem godine putuju morcm od istočne Azije preina novom svijetu. Buduči đa se parni brodovi postojano drže u svojoj plovidbi viŠe istočno, zaštede na svom dugom putu jedan dan, pa ako dakle vožnja pada baš ^koncem mjeseca. mora se u bilješkama brodarskim računati posljednji ili prvi dan sa 36 satl, ili se unosi da buJe Još tačnije, 32. decembra kao posljednji Uan Duta u te brodarske bilješke.