Београдске новине

I z I a z i: dnevno u jutro, ponedjeljkom posfije po<t«e.

ProdiJ« se: ■ Beogradn I n krmjevima zmposjednutim od cartko i kra- t h Ijevskih Ceta po cijeni od U A ■ Hrvatskoj-SlavoniJI, BosniHercegovini I Dalmaciji po cljeni od 8 b izvan ovog podrnCJa . 12 h - Oglasi

P r e t p I a t a: za 1 mjesec o Beogmdu i a krajevlma zaposjediiutim od carsko i kraljevsli ih f efa a Hrvatskoj-Slavoiiiji. BosniHercegovini i Dalnv.idji izvan ovog podruCja cijeniku. —-r

K 1-5# K2f# II-

UredniStvo: BEOGKAD,. Vuka KaradžlCa ul. broj 10 l'eU 'on :'rni * Uprava i primanje prepiate TopliCin Venac broj >1. l eleton j*. Primanje oglasa Kneza Mihajla ui hroj ,ki

Br. 11.

BEOGRAD, subota 13. januara 1917.

Godinn 11!.

šaji su ruski i rumunjski, da protivnapaduna dodje do oduška, ostali bez uspjeha. Medjutim su se i na najsjevemijem dijelu fronta maršala princa Leopolda bavarskog razvile nove borbe. Poslije topniičke su djelatnosti. koja je postepeno bivala sve žešćom i žešćom, predu- | zeli Rusi čitav niz žestokib napada, koji im nisu donijeli nikakvib uspjeha, naprotiv su svi redom odbifcni uz najteže njihove gubitke. Bez sun.nje mora da postoji neka uzajamna veza izmedju ovih napada i borbi u Moldavskoj. Rusi su po svoj prilici držali, da su središnje vlasti u svrhu energičnog nastavljenja ofenzive protiv Rumunjske, oslabili, ostala bojišta. pa su započeli napadima na sjeveru. Na isti se način niože da objasni i znatno pojačanje engleske topničke djelatnosti. Kao i učestale borbe s minama u zavijutku Yperna, iza kojih je slijedila, razumije se. uzaludna navala na sjeveru Ypema. Stara se dakle taktika neprijatelja sređišnjih vlasti ponavlja! Inače na svim frontovinia vlada relativni mir. Zivalina se, a kraj toga i nada sve uspješna akcija njentačkih i austrongarskih pođmornica neoslabljenom silom nastavlja. Dan za danom potapljaju te podmornice čitav niz neprijateljskih i!i sa kontrebandom natovarenih neutralnih brodova. Nije daklc čudo. ako se zbog te činjenice engleska štampa sve više uzbudjuje; ta pomai jkanje je dovoijnog broja trausportnih brodova za Velikti Britaniju postaio več upravo životnim pitanjem, što liajhulje karakteriše fakat, da su već i engleski poznati ljubitelji mesa rnoraJi da uvedu jedan bezmesni dan. Položaj na bojištima dakle i nadalje središnjim vlastima pruža najljepših izgieda u budućnost. Kađ se kraj toga uzme u obzir i ispadak pctog austrijskog ratnog zajma, koji dosada iznosi 4412 milijuna — konačm rezuhat još mje poznat — onda je fo dokaz, da je i u pozadini središnjih vlasti volja za uzdržanjem do potpune pobjede isto tako jaka. kao i kod junaka domovine na bojištu samom. Na peti je austrijski ratni zajam gotovo isto toliko upisano kao i na četvrti (sa 4420 milijuna), a tnožda će, kad se upisivanje definitivno zaključi, najnoviji zajanr visinom svote natkriliti i sam predjašnji zajam. Dok su u poznatorn odgovoru deseterostrukog sporaziuna u pomanjka-, nju stvarnih uzroka za osorno odbijanje ponude za mir i opet igraie glavnu nlogu stare fraze o njemačkoj povredi belgijske neutralnosti, o čuvanju nacijonalnog principa i pravu malih neutralnilr država, — dotle su sile sporazuma svojim zadnjim ultimatnmom Orčkoj, uzicu, koju su oko vrata bacili ovoj

„maloj neutralnoj“ državi. i opet jače pritegli. Prirodno je, da Lambrosovom kablnetu nije preostalo drugo, no da ultimatum prihvati. Kad ova cijela stvar ne bi bila i suviše tragićna, mogao bi joj se čovjek samo od srca nasmijati. ,,Drž‘te lopova!“ viču sile sporazuma, upirući prstom na Njemačku, a kraj toga ginu pod njihovim sopstvenim jarmom ne samo sve neutralne države, ne.go i mnogi inokrvni narodi. K daljnjem davljenju Grčke, koje bez sumnje stoji u vezi sa strahom za sudbinom Sarrailove vojske, dolazi sada jedno novo englesko nasilje: mučenje Norveške, čija je vlada od zloglasnog engleskog poslanika Findlava obaviještena, da britanska vlada ne če više Norveškoj ustupljavati ni tone ugljena navodno s razloga, što Norveška Njemačkoj pomaže sa kontrebandom. Ranije je engleske drakonske odredbe protiv skandinavskih zemalja nasiijedilo sada, kako vidimo, i naročito šikaniranje Norveške. Ta šra je u ovom ratu Englezima u opšte siaio do medjunarodnog prava! Austro-ugarski je ministar spoljnih poslova grof Czernin uručio poslanicima američke Unije, neutralnih vlasti Evrope kao i Svete Stobce novu jednu notu o shvaćanju položaja- kakav je stvoren odbijanjem ponuoe za mir. To je isto učinila i njemačka vlada. 1 ako se akeija za mir, koja se započela krajem prošle godine, momentano može smatrati prekinutom, to jc dobro, ako se je neutralcima još jednoć predočilo, kako nije krivnja četvornog saveza, ako će i nadalje morati da trpe od ratnih grozota. Medjutim. i ako su ubojni topovi preuzeli i opet giavnu vodeću riječ, to je ipak van svake sumnje, da se zastava mira, koju su istakle središnje vlasti, i ako je zasada prikrivena, ne če više nikad moći skinuti. To daju naslućivati i oni tajanstveni dogadjaji u Rusiji, o kojima smo jučer I nrekjučer govorili, a koji su padom Trepova i naimenovanjem jednog kneza Galičina došli u novu fazu. Isto tako doznajemo iz pisama i izjava na zapaclnom frontu zarobljenih engleskih časnika, da vojska Velike Britanije nipošto nije ushićena odbijanjem ponude za mir, koju su stavile središnje vlasti.

tiota tredišnjih vlosti nevtrelnint tfržnvBmt!. Kb. Beriin, 12. januara. Njemačka je vlada upravila neutralnim državama notu, u kojoj veli: Središnje vlasti nemaju povoda za da| lje razjašnjavanje o uzrocima svje:! skoga rata. Istorija će prosuditi, na koga pada grozna krivica za ovaj rat. Njen pravorijek neće mimoići ni er.glesku politiku zaokružavanja, ni fran-

cusku politiku revanša; on neće mšmoići ni nastojanja Rustje za Carigradora. ni tutkanje Srbije, ni sarajevsko ubi>stvo, ni opštu mobllizaciju Rusije, koj* je značila rat protiv Njemačke. Njemačka i njeni saveznici. koji su se za odbranu svoje slobode i opstanka latiH oružja, smatraju, da su njihovi ratni ciljevi postignuti. Naprotiv su se ueprijateljske sile sve više udaljile od svojih osnova, koje su prema izjavama njihovih odgovornih političara išle za tim, da se od Njemačke odsvoje Alzacija i Loren kao i više pruskih pokrajina, da se ponizi i smanji austro-ugarska monarhija, razdijeli Turska, a raskomada Bugarska. Kad sc iinaju u \ idu ovi ciijevi sporazumnih sila. onlda u velikoj mjeri iznenadjuje njihov zahtjev za pokajanjem, ponovnim popravljanjem i jemstvom. Njemačka se i njenj saveznici najodlučnije ogradjuju prtitiv toga. da se njihova ponuda za mir smatra ratnim manevrom i da se uzroci, koji su ih kod toga rukovodlli. taj način predstave u lažnoj svietlostL Njihovo je uvjerenje bilo, da je mogućan jedan pravedan i za sve zaraćene države prihvatljiv mir i da bi se on jednom neposrednom izmjenorn mtsll mogao ostvariti, pa da se prema tome daljne prolijevanje krvi ne može *ičim I opravdati. Bez ograničenja je izrečena pripadnost, da će se uslovi za mir odmah u početku pregovora za 'iiir staviti do znanja. bila van svake sumnje iskrena. Protivnici, u čijim ie rukama ležalo, da ispitaju sadržaj note, nisu to učinili a nisu ni stavili svoje protivpredloge. S pravom se može reći. da u protivničkom odgovoru nema one iskrenosti, koju on odriče oašoj noti. Svijet može pravo đa prosudi nepK’^teljske tražbine, ako uoči sudbinu irskog naroda; uništenje slobode 1 samostalnosti burske republike; podčinjenje sje\ r erne Afrike od strane Francuske, Italijt i Engleske; potlaćivanje ruskih pograničnih naroda, kao i nasilje nad Grčkolo, koje je bez primjera u istoriji; najzad’.ako ima u vidu loš postupak sa njemačkim zarobljenicima i engleske ispade prPtiv neutralaca na moru. Na kraju se krajeva u odgovoru na ponudu za mir ističe Belgija i uixizoruje, da je njemačka vJada zahtjevala pravo prolaza, što je Belgija odbiia i stoga razloga prešla na strasu zapadnih sila. Ovo je vojničko pridruženje Belgije zapađnim silama hilo ' eć mnogo ranije ugovoreno izrnedju BJ gije, Engleske i Francuske. Englesiia ie vlada u godini 1887. bila odlučila, ne protiviti se zahtjevu prolaza kroz Belgiju uz uvjet, da se garantuje belgijska uezavisnost i nadoknadi sva počinjena š:eia. Nota svršava: Njemačka su i ojezini saveznici na pošteni način pokušali, da dovrše rat i uuu put sporazuma medju zaraćenim državama. Carska vlada konstatuje, da zaGsi jedino od odluke protivnika, da li će se put k mlru prekoračiti ili ne. Neprijateijske su sile to odbile i na njih same pada odgovornost za nastavak proiijevanja krvi. Države će četvornoga saveza nastaviti borbu oslanjajući se na svoje dobro pravo sve dotie, dok ne bude Izvojevan jedan mlr, koji će njlhovini uarodima osigurati opstanak. čast i pravo razvijanja. a koji će svim državuma

DATNI IZVJEŠTAJI izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 12. januara. tslećuo boiKte: E) kutu se na ušću S e r e t a razvijaju kojevi povoljno po nas. Na južnom su kc&u fronta general-pukovnika nadvojvode J o s i p a izbacili austro-ugarski i njeuMčki bataljunigeneral-majora Gol dbacba južno od druma za Oitozs u brzi* jurišima neprijatelja iz više položaja, koji leže jedan iza drugoga. U ovoj smo borbi zaplijenili 6 mašinskih pušaka i tri bacala za mine, a zarobili 80 vojnitea. Ruski su se protiv-napadi svršili i predjašnjeg dana bez ikakvog usp»efca. inače kod c. i kr. četa ništa znaćajnijega. Talijansko i jugoistočno bojište: hiema ništa da se javi. Znmjentk glavaia generalnog stožera pi. H<\fer, podmaršal. •ogadjaji na moru: Jedna je pomorska letačka eskadra u noči od 11. na 12. o. mj. bacila bombe na neprijateljsko odbranbeno letiličko polje kod B e 1 i q u e, koje je nakon razofavanja od 14. novembra i 6. decembra prošlc godine opet izgradjeno, i to s vt)o dobrim uspjehom. Novo je podignuti hangar pogodjen sa više punih pogodaka. Zapovjedništvo mornarice. izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 12. januara. lapadno bojište: From prijesiolonasljednika R u ppreeh ta bavarskog: Naši su položaji kod ArmentieresaiLensa, a isto tako i s obje strzne druma Albert-Bapaume stojafi |>od topničkom vatrom, koju smo mi žesiofco uzvraćali. Sjevernosuod Ancre pri osvitu dana Englezi dva puta uzaluđno napadali. Kod Serresa skršio se ujihov napad pred našim položajima. Sjeverno su od Beaucourta nakon početnib nspjeha snažno povedenim protivnapadom uz velike njihove gubitke odbačeni u svoje prvašnje položaje. Zarobili s»o 50 vojnika, a zaplijenili 2 mašinske puške. Kod B e a u m o n t a su još u tok« manji bojevi pješadije. Front njemačkog orijestolonasljednika: Zapadno je od Maase i u Vogezima na pojedinim mjestima oživio topnički boj i boj s minama. Navalne su se čete, koje su jutros provalile u neprijaPodlistak. Ispod moro. Pntoranje ,.Deutschlanda“ u Ameriku I natrag. U vihoru svjetskih senzacija i liiperbollčnih strahota več je i publika počela da biva apatična. Već ništa nije iznenadjivalo. Te hiljadu zarobljenika, :e deset hiljada, te sto hiljađa ... Svejedno. Oči nemamo trče preko sitnih redaka novinarskih stubaca i zaustavljaju se još jedino na krupnim naslovima i df/belim slovima. Najednom ,,Deutschland!“ NjemaČka će trgovačka podmornica ispod mora da otpuiujc u Ameriku, nakrcaće robu i vratiće se. Publika živahna. — Boga mi će stići! — Neće vala, da je ne znam šta! — Hoće. — Neće. I počeše dokazivanja, prepiranja i oklade. Jnteresovanje svijeta otskoči za nekoliko stepeni. Svi su ,,drukovali“. I oni što tvrde da će stićl I oni što tvrde da neće. Samo jedan moj prijatelj, kofi

teljske rovove na visinama Combresa i istočno od Nomonya, povratile natrag bez gubitaka sa 16 zarobljenih Francuza. Istočno bojište: Front maršala orinca L e o p o I đ a bavarskog: Na Dvini se je i u jezernim oblastima južno od Dvinska jučer znatno smanjila borbena djelatnost. Na željezničkoj su pruzi D v i n s k-V i 1 n a uz velike gubitke po njih odbijene ruske satnije, koje su ovdje napadale. Dva su nam sopstvena inanja napada u svrhu poboljšanja naših položaja jugozapadno od Rige donijela 32 neprijateljska zarobljena vojnika. Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: U proširivanju smo naših uspjeha od 10. januara juče s obje strane druma Oitozs na juriš zauzeli više neprijateljskih položaja, koji su se nalazili jedan iza drugoga. Neprijatelj je pretrpio teških krvavih gubitaka, a kraj toga je u našim rukama ostavio 3 časnika, 80 momaka, 6 mašinskih pušaka i 3 bacala za mine. Sjeverno su i južno od doline Susita ostali neprijateljski napadaji bez uspjeha. Front maršala pl. M a c k e n s e n a: U močvarnoj smo nizini izmedju Brajile i Galca potisli Ruse dalje prema Seretu. La Burtea je zauzeta. U noći su od 10. na 11. o. mj. pokušali oružani neprijateljski brodovi da prodju Dunav kod Isocee. Jedan je brod potopljen, a jedan drugi primoran, da pristane na sjevernoj obali. Maćedonsko bojište: Južno je od ohridskog jezera navalio neprijatelj na austro-ugarsko-bugarsku frontu iza Cerove. Položaji su održani. Prvi zapovjednik gtavnou stana pl. Luđendorff.

Hedieljni presied. I u toku je ove nedjelje glavni momenat na bojištima bio stalno nadiranje središnjih vlasti u Moldaviji. Pošlo im je za rukom da potpuno zauzmu Dobrudžu, da osvoje Foćšari i Brajilu i da nadru preko Seretske linije. Jednovremeno je postajao sve jači i jači pritisak, što ga vrši ofenziva južnog krila fronta generalpukovnika nadvojvode Josipa pod komandom generalpukovnika A r z pl. Strausenburga sa zapada na odstupajuću rusko-rumunjsku vojsku. Bez obzira na velike teškoće u zemljištu i na rdjavo vrijeme, borbe oko izlaza iz planina stalno teku povoljno po čete središnjih vlasti; iz dana u dan sve to više raste broj zarobljenika i količina zaplijenjenog ratnog materijala. Poku-

i inače uživa u skanalima, njemu je svejedno. On će se smijati, ako stigne, onima što su držali da će je neprijateljski torpedi i mreže uhvaiiti, a smijaće se, ako je zdrobe, onima što drže da će umaći. Njemu će i jedno i drugo biti milo. • O tome kako je ,,Deutschland“ sretno dospio u Ameriku, i kako se kući vratio napisao je njen kapetan Paul Kčnig zanimljivu knjigu, koja je u njemaćkom originalu izišla u toliko stotina hiljada primjeraka i koja je odtnah na toliko stranih jezika prevedena. Predamnom je ukusno berlinsko izdanje naklade Ullsteiij & Co., sa nekotiko iiustracija, koje uz satn tekst zgodno pristaju. U kratkom svom pređgovoru napoir.inje pisac čitaociina, da ne očekuju od uve knjige možda niz vrtoglavih doživljaja, jer je zadaća !»xlmornice 'oila da što glatkije i bez upadica odnese svoje pošiljke u Ameriku i da se promigoIji kroz englesku blokadu, pa opet natovarena robom da se vrati kući. Kako su se slatko smijali oni na brodtt, kad bi bezžičnjm brzojavom primili one basnoslcvne vijesti engleske štampe, kao da su se morali usidriti uz obalu, da su potonuli ili čak da su kao poštanski paketi poslati u Ameriku.

Ako je na putu i bilo pojedinih interesantnih dogadjaja, to iiua publika da zahvali trudu i brizi Engleza, koji istina sam put nisu mogli spriječiii, ali su ipak ucinili da je putovanje, često preko programa, bilo nešto interesantnije. Mnoge epizode u ovoj knjizi ima pisac da zahvali dvojici svojih časnika koji su mu na ovom putu pomagali i koji su bodrim očima pazili na sve. A na podmornici je glavno i u prvom redu dobro viditi. ?.est očiju pak više vide nego dva. U prvoj se glavi govori kako je Njemačka došla do ove podtnornice i kako je pisac postao njenim kapetanom. Misao za ovaku ttgovačku podmomicu dali su, naravno, Er.glezi svojoni blokadom njenjačkc i atneričke obale, da potpuno obustave redovnu irgovačku plovidbu. Ujcdinin se poduzetni duh, tehnički ingeniunt njemačkog hrodogradstva i sposobnost moreplovstva da izigraju englesku samovolju na mcru. Neda se ni zamisliti kakve će sve pnmjene nastupiti zbog ovih trgovačkih podmornica. Mogucc je, da če se pomorski ratovi sasvini preobraziti. da će sasvim novi medjunarodm pojmovi i odredjenja doći. Nastupiće sasvim drugi trgovački odnošaji, koji će možda više utjecati na žlvot naroda. nego sani ovaj svjetski rat. Ćovječanstvn stoji

pred jednom novom epohom svoje istorije. Ništa ne znači to, što su kanadski ratni brodovi već prije toga prokrstarili ćitav Atlantik. Oni su brodili u društvu, većinom nad vodom i u pratnji torpeđnih čamaca, krstarica i pomoćnih ladja. A mnogo im je lakše bilo več i zbog toga. što su sobom nosili jedino provijant i municiju i osim oružja nikakav drugi mrtvi teret nisu imali. A što je najglavnije, mogli su se u nuždi i braniti. A trgovačka podmomica ima samo jednu obranu, ta je — zagnjuiiti sc. Ćak ni to nije lako moguće na svakom mjestu sa teretom svojih dvije hiljade tona. Pisac je ponudjen da taku jednu trgovačku podmornicu ođvede u Ameriku. To bi već samo po sebi za njejjj bilo jcdna nova zadaća. čak da je on bio prije i koinandant kakve ratne ladje, a ne stari kapetan tromih trgovalčkih fcrodova. On se 1915. bavio poslom u Berlimi. Svoj je brod več davno napuslio, ali je Njemački Sjevemi Lloyd znao gdje on boravi. Jednc većeri dobije u svom hotelu poruku, da što prije posjcti gcspodina Lohmana u Adlonu. Bio je iznenadjen. Dobro je znao ko je bio taj šef poznate Bremenske kuče, a i llčno ga je poznavao iz Svd-

neva, gdje ie ista kuća imaia svoju agenturu. Sad, kad su trgovačke veze zas ale na tolikim morima, u sred rata. šta traže od jednog starog moreplovca točne Azije. Amerike i Sredozetnrog mora? Otišao je. Lohman ga prijateljski dočeka. Nije puno okolišao. Podsjetio ga je na !ijepe dane u Sydneyu i zapita ga: b> ii htio poći na jedan „đuži put?“ Sta je mogao odgovoriti na to jedan stari kapetan trgovačkog broda, čiji je brod ostao u pcluneprijateljskoi zemlji a on se potuca kao kakva olupanica po kopnu i to u vremenu. kadjnoj-em krstare engleski krstaši i četirV miije pred New-Yorkom uzimaju amerikansku poštu sa neutralnih brodova...? On klecnu koljemma. Lohmann izidje sa bojom na srijedu. Namjeran je da dade sagraditi trgovačke podmornice. koje bi plovilt- u Ameriku i bi Ii on prvi brod odveo u Ameriku? Prva bi vožnja bila u Newport-News. Šta misli, bi li znao takom jednom trgovačkom podmornicom prebroditi Atlantik? Pristao je.