Београдске новине

Broj 17.

19. januara 1916.

Beograđske Noviue

Petak

Strana 3.

HoFOilna prluređB. Privređa Busarske u godini 1916. (Svršetak). Prostranost zeinije za zasijavauje še,<J c r i! e r e p e biia je u cvoj godini jl91t. dvojinom veea nefco ii godine ,1915. Kolieina šećera cijcni sc ua 1890 ivagona (prema 800 va^oua u godini [1915). Šećcrne tvornice u Ruščuku i jKajali kod Burgasa skoro su prcsiale da :ade, a zalilic u šećeru ussiipljcnc su l'drugim ;rima tvornicama. Z a njegovanje r u ž a ova ie 'rgodina bila ratna godina. Potrošnja je :?aslala. a cijene su pale na 800 leva prema 2000 leva u prošloj godini. 0 v i n o g r a d i m a tienia nikak'vih opširnijih podataka. Fiioksera. koja je od prije nekoiiko godina iiuiVJIa veiliki dio vinograda, produiiila je i u ovoj jgodiri svojc uitištavanje. a ra'no sianjc jza sađa sprjcčava podizanjc novili vijnograJa. 1 Voće jc hogato rodilo, aii tcškoffcc prenosa itnale su za posljcdicu da je voće r.a gradske trgove s'abo donajšano i da je bilo vrlo skupo. Siočarstvu je ratao stanjc iveoina Škodilo. Ncprckidue i ek\ izicije, ratom nanijeti gubici u teglcčoj sioei jitnali su za posljedicu, da se u cijcloj •Bugarskoj osjeća veiika praznina u ‘stoki. P e r n a t a ž i v i n a je mnogo trpila zbog oskudice u lirani. S v i 1 e n e b u b e su daic žefvu fčaura oko 600.000 kgr. P Č c 1 j i n a c i su 'duH osrednjti ib’erbu nieda. ' r Ribarstvo je biio probitačno, tlcnijeto je oko 4,000.000 kgr, od lcojih j'doiazJ i;a Egcjsko morc 000.000 kgr.. Crno more 2,000.000 kgr. i na Maricu i uiciic pritoke 1.500.000 l.gr. R a d o v i z a s i j a v a i' j a za gojclinu 1017., u prkos ratiiim dogadjajima završer.i su redovnim tokom. Ministarjštvo privrede je poslalo n Maćedoniiu i tamo je razdijelilo veće kolioine sjenteIna radi zasijavanja ziraLitc zemije. 1 n d u s t r i j s k i r r o S z v o d f sti jsc u ovoj goditii nalaziii u vrlo ttskim jgrahicaina. Privredni zastoj, a tako isto ji zastoj u gradjevinarstvu, sinatijena pojtrošnja i drugi momeml ograničili su ptolzvcđuju onih indusirij.ski!t grana, koie proizvode robu za trgovinske po,trebc, incdjutim su bile \coma zaposlejne onc Industrijske grano, koie- su podjinirivale potrebe vojske. Ovima pripajdaju raiočito tekstilne tvornice. kožarskc (votnice, mlmovi i tvornice konfzervi, koje su imale velikih dobitaka. pomaća industrija je tt š:o je moguće jVećoj mjeri dobijaia radove za podmirepjc ,:ofreba vojske, ali su ipak priiičnc svote odlazile za vojne nabavke u Austro-Ugarsku i Njemačku. Mnoga industrijska pte'duzeca ttiiiesu mogla dovoljno razvi'i svoj rad, ijer riije bilo moguće dobaviti sirovine i poluizradjevine, a i s toga, što je [radna snaga uslijed pozivanja pod ?a'Siavu s\edena bila ua uajtaauju nijcru. M 11 n a r s k a i n d u s l r i j a užiIvala je bogat kredit kod narodue banke. Do polovitte oktobra povojničcno js jii7 lrJ nova, čiji se duevui rad cijenio pa 5OC0 vieća brašna. Od tada su ti projevi znatno povećani. S e ć e r n a i n d u s t r 1 1 a nijo l iia .ti stanju da zadovolji po/cćaiie. zab.jcive. pa se moralo muogo šcćera uvoziti jiz Austro-Ugarske i Njemačbc. Pa ipak je u cvoj iobi vladaia prilična oskudica. jNo ,f a proizvodnja šećera mogla je usjijcd cđocnjene nabavke uglja i nedoiVoijuih prenosnili srestava c.tpoieti tek krajent oktobra. P1 v a r e i 5 » d u s t r • ] a s p I r iJ: a oštcćene su innogo uslijed osktidice l! zabbi ječina i kukuiuza. Važna su naredjenja izclavana tt i !■ d u s 1 r i j i d u h a n a. 1/ goz dtil:ana jc bio više od pola godine zabranicn. JL' avguslu mjesecu izašla jo jcdna na'rcdba ministra finansija, prema kojoj 6e od duliana, koji jc bio za izvoz i riiavijen, moralo zadržati 15 % za don.aSiu potrošnju. Ova se injcra pokazala kao polrebua, jer se kod prcradjivača jJul'aua pokazala ležnja, da izvezu siro.vi kuplicni duhan u iiiostranstvo, mjeVo da ga u zentlji preiadiuju. _ l r T e K s t i 1 n a i k c ž a t s k a i njci u s t f i ja bila je u vojničk'm porudžjbiuama dosta zaposleua. i Drvarska indasti ija uslijed frata tiije mogla dospjeii do redovnog fstanja, tako isto i strugarska industrija. koja jc mnogo trpila zbog oskudice u rachioj citazi. 2 e 1 j c z n a i n d u s t r ij a jo Fcije prošia. K c nt i j s I; a i u d ustriju je razvijala zadovcljavajuću djelainosl. S a p u n s k e t v o r n I c c jc rekvirlrala glavna vojna uprava, ;e je tjclokupna proizvodnja sapuna bila pod nadzorom te vlasti. U oktobru je održa.ta konferencija sviti saptind/.lia u ji-.ojcj jc »jjcšeno, da sc osuujc iedan sinJdikat, kako bi se niogla sto boljc podići ‘.uroiivcdnja ti zeraljl, koja je mnogo trpiia ziv.g oskudice u sodi lojanim prcd'mlima. f 5 / a n a 11 i j s k a ijefumos: ra? vljala se na dosta zadovol a\ ajući r.ačin •Samo one zanallije, tcoji su iniali cla t podniiruju vojne potrebc ktio obućari. krojač;, saraći, užari i kMari, ! !l! su rt'-ajno vcoma zaposleni, pa sn djelirničrs, rekvizicijonim putem dobavljani na Tad u vcjulčke radionice sa dosm viso'kom dr.cvnom nagradom. Zatrgovinu privređna J916.

godiita liije biia povoljna. U svima trgovinskim granama vladao je zasfoj. Stroge iz\ozne zabranc, koje su se odnosile na vcći dio robe, di/avno monopolisanjc domaće trgovinc. trajna nemogućiiosl prometa robe i putnika na bugars.'hih željeznicaiita nije dozvoijavaio du se izvrše i najmanjc porttd/iiinc, koje su bile potrcbne u pojediiiint mjes'ima imutrašnjosti ze.i'.ljc. Tek jc krajem godine bila dozvoijona sicbodna frgovina sa izvjesnom robom. I i z v o z je bio spriječeu gore mtvedcnitn ckoluostima. Cio izvoz se ltalazio ti tukatna središnjih druš'ava. koja su vtćmom stojala po.l vcjtiim jtadzorom i urravoin. Austro-agarski ,,Marica-vagoni'*, koji su i; deccmbru jtočeii da saobraćaju, kao i tircdi središniili vfasti za promct robe, koji su prošlog lnjcsccc otpočcli svoj rad vjerovatuo ćs dovssti i trgovinu u rcd. Važno je još napomeuiiti da je oj'šii'.ia grada Sofije u posijeJnjoi četvrti godine prisvojila belgijskc tran.vaje i draštvo za osvjetljenje. Sfo se tiče n o v č a u i !i i k rcd itn i !t j'fiiika, razni su momenU ttitcali na novčaui trg, i to licpovoljito; uovčani jc tig naročito mnogo tTio zbog oi>šteg moratorija i, povodom toga, ograničeniii kieditnih operacija. ’i’ečaji devize i novca biii su u prvoj polovini godine vrlo nestalni. PoŠto ie najzad kurs trga dobio bio čvrstu osnovu, to se u posljednje vrijeme opaža i skakauje tećaja krunama. Proniet s vrijcdećim artijama, osim ratnog zajnta, bio je veoma ogratiičeti. Oospodarsko za'konoda vs t v o jc doiiijelo za narodnu privredu zetr.lje vrlo važne zakone. Žakon o moratoriju jc dopunjen i prciširen. Objavljen je zakon o novom izdanju novčanica. pitanje o mirovmi je tiredjeno. Naročiro se pak ističe zakcn o podizanju gospodarstva i društvcnoj opskrbi, koji će otkloniti innogo zloupotrebe •staroga „Comite đe Prcvoyancc“. Zakonom je ustanovljcn jedan sreJišnji odlor, koji je sasiavijcn iz 18 članova sobranja svili stranaka, a kome je stavIjeno u dužnost snabJijcvanje vojskc f sianovnišiva sa nužaim predmetima dncvr.e pctrebe, dalje uredienje i nadzor snabđijevanja, trgovitic i poirošnje proizvoda. Odbor dotios' oprcdjeljcnja o nvczit i izvoztt. Sv! bugarski privrcdii! činioci priiagotiili su se zahtjevima ratne privrede i zemlja je. u prkos teškili lievolja, koje je pretrpila tt balkanskim ratovima, dala dokaza o svojoj privrednoj jačini i izdržljivosti.

£ a j e nt, 'da zemlja trcba da saču\ a svoju slobodtt i pravo santoopredjeljenja. kao i da vodi računa o stalnoj sv.ojoj gotovosti na odbran u. Stocklioltnski lislovi jednodušno potvrdjuju, da je položaj ozbiljan. ,,Nyadagligt Alielianda“ naročito istiiče pitanje o A1 a n d s ki m os t r v i nt a i veli, da sc to pitanje 11101 a rijcšici ouako, kako lo zahtijevaju švedski živoini ittteresi. Švedska je vlada veli iist, u svoje vrijeme uputila i<uslj: pitanje odnostto utvrdjivanja alanđskih ostrva, aii ova posljcdnja do dan danji još nijc odgovorila po toj stvari. Prijestoni govor veli daije, pokazuje, c!a Švcdska ne misli da se potčini sioraztimnom jarnu. Riimuujski gubici. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviita"). Berlin, 18. jamiara. Sa sporazuinne jc slrane ui skoro j’avijc’.io, đa je runtunjslca vojska, od 000.000 ljudi, sa kojiit je pošia tt rat, izgubiia 100.000 11 zarobljenicima i 200.000 u mrtviin i ranjenim. Berlinski iistovi na to vele, da jc taj broj ukupno od prilike tačan. samc Š;o 11 a zarobijenike ne otpadaju lttO.O.io, već 170 do 180.000 ljndi.

Sudar vozova. (Naročiti bvzojav „Beogradskih Novina“). Žeueva, 18. januara. Javljaju iz Parisa: Jedan sanitetski voz, koji je išao za Le Havre.sudario se sa noćnim puiničkint vozom Havre—Paris. Polomljeno je 18 vagotta. Broj se mrtvih još ne objavljuje, ali se čuje, da medju njima ima ntnogo engleskilt oficira.

Jačanje ruske reakcije. J e d a u M i 1 j u lc 0 v 1 j e v g 0 v 0 r. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Lugaito, 18. januara. „Stampa" javlja, da je Miljukov u jednom svom govoru naglasio, da je ruska reakcija, koja je do skora bila pritešnjena, sada najedared opet moćnija no ikad. Položaj, veli on, ozbiljnijije no ikad do sad. Krivicotn reakcije izgubio je narod vjeru u pobjedu.

Rnzne uijesii. Reklama iii rodoljublje?

Carev detektiv. Williatti Hester, jedan od najsposobnijilt engleskih detektiva, povukao se ovih dana u privatan život, poštojeprije toga punilt trideset godina neumorno vršio svoj posao na zndovoljstvo svojih naredbodavaoca. Bio je specijalista za špijune i anarhiste, te je kao takav redovno pratio ruskog cara prilikom njegovih putovanja izvan Rusije. I pokojni engleski kralj Eduard često se njime služio. Od vremena, kad je uhvatio čuvenog francuskog anarhistu Ravachola 011 je postao najomrznutiji čovjek kod anarliista, koji stt ne jednom udešavali atentate protiv njegove ličnosti, ali im je uvijek znao vješto da izbjegne. Po snirti kralja Eduarda bacio se Hester isključivo na polje pronalaženja špijuna, a od početka rata 11 a pronalaženje njemačkih špijuna, u čemu je pretrpio grozno fijasko, jer je dokazano, da su mnogi nevini Nijemci stradali zbog pretjerane revnosti ovoga inače rijetko vještog detektiva, koji je u svakotn njcmačkom kelneru nazirao njemačkog špijuna. Engleska je kućka, koja ždere svoj sopstveni rep. Na jednont zboru filantropskog društva u Mile End u Engleskoj, držao je lord Burnhani govor, u kome je medju ostaiim — kako ,Times“ saopštavaju rekao i ovo: „Prosperitet, na koji jos ovdje onđje nailazimo, jektičav je i nezđrav. Mi živinio na božiju vjeresiju i nemamo prava da se prečinjamo, kao đa sve plaćamo gotovim novcem. Engleska liči danas 11 a kučku, koja ždere svoj sopsiveni rep...“ Veća uvidjavnost ne može se tražiti od jednog engleskog lorda. Jedan osobenjak. ,,Tentps“ javlja 0 smrti vikonta de Foncauida i donosi o njemu slijedeće: Vikont de Foncauld bio je časnik francuske kolonijalne vojske, pa je u svojim najboljim godinama bez ikakvog vidnog povoda napuslio vojsku i stupio u Kavkazu 11 jedan manastir Trapista kao kaludjer, gdje je odvojeno ođ ostalih živio u jednoj kolebi od blata, koju je sam sebi sagradio. Sav svoj život bijaše posvetio ispitivanju jezika i običaja plemena Tuarega. Kao misionar bijašese ograničio santo 11 a to, da Tuarege nauči razliku izmedju ,,tvoje“ i „ntoje“ i 11 a po malo čistoće, a!i je u svemu tome imao slabo uspjeha. Ćak se nazire, da su ga Tuarezi ubiii u nadi da će kod njega naći sakriveno blago. Ali on nije imao ništa, do sveto pismo i njegove rukopise, a za uzrok, zašto je sjajnu čfisničku uniformu zamijenio isposničkom rizom, nije se nikad doznalo, Požari u Engleskoj. Po zvaničnoj statistici engleskoj progutali su požari u Engleskoj 1916. godine vrijednosti od preko osamdesel ntilijuna kruna. U tu statistiku, po zvaničnotn priznattju, nijesu ušle štete u vrijeđnosti ispod 25.000 kruna i one, koje iz vojno-političkih obzira ne mogu za sad da se objelodanjuju, a koje tnoraju biti vrlo zamasne. Stručnjaci cijene, da je šteta od požara u Engleskoj bila prošle godine tako ogromna, đa upravo zaprepašćuje i ttajveće pesimiste. Originalna proba. IzdavaČ jednog ^tmeričkog časopisa učinio je tu skoro jednu originalnu probu, da vidi, koliko izntedju 100 osoba ima poštenih, a koliko nepoštenih. Uzeo je iz raznih staleža sto adresa od osoba njemu nepoznatih i to 50 ntuških i 50 ženskih, pa je svakoj uputio pismo s nekont običnom sadržinont, a u svakom pisntu ostavio je kao slučajno banknotu od 1 dolara 6 kruna). Rezultat je bio ovaj: Od 50 muških vratili su novac njih 31, a zadržali su ga njih 19; od 50 ženskih vratile su novac njih 33, a zadržali su ga njih 17. Elem, po račttnu toga Amerikanca su od 50 ntuških 31 pošteni, a 19 nepošteni, a od50ženskih su 33 poštene, a 17 nepoštene. Trebao je taj gospodin da ispošlje 1000 pisama a u mjesto 1 dolara da stavi u svako pismo recimo 1000 dolara, pa bi jainačno došao do sa svint drugog rezultata. „Zakleia se zeinlja rajit . . U ttoći je od 50. na 31. maj.a 1900. — čiakle pred 16 godina —- umorena u svojoj sobi Marta Bušić 11 Župauji, a drugi dan ltadjcua mriva u bunaru. Ovih jc dana pisala ciganka Stana Nikolić iz Vrpolja opštinskom poglavarstvu, da je žcnu utnorio i bucio u bunar tijcn bivši priicžnik Ojukica Nikoiić. To da je uradio za ttovac. Ciganka veli u listu, da joj ista žena dolazi više pula u snu i pita, zašto ne kažc tko ju jo iibio. Bojeći se osvcte, ltijc ga stnjela odatf. Pošto je medjulirn tcško oboljelanc ćc da ponese taj grijch 11 a drugi svijet. Ciganka je s Ojuklcom \ anbračuo živjekt. Jcdne noči trgnuo je cigo iza Slia u krevetu, i 11 a njen upit, rekao. Ua ga je čušila ona žena, koju je ubio i u bunar bacio. Cigo se brani, da iz osvete govori, jer da ju je prije 8 godina otjerao. Istraga je u tečaju, a cigo se nalazi iza brave. — I tako se i opet j'edtiom obistinila 011 a narodna „Zaklela se zemlju raju- da se fajtte sve saznajuif PosiHednje ftrzsjovnevilesii. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 18. januara. Zapadtto bojište: Front prijestolonasljednika R u pp r c cit t a bavarskog: Poslijc jednog su so cnglcskog rasprsnuća razvili kratki bojovi, u kojima je neprijatelj, koji jo i;zna]iređo\ ao u ogorčenoj borbi prsa u prsa brzo opet bačen natrag. U ltoći smo od 12. na 13. januara iza bojeva kod Serro prema osnovi ispraznili, ncometani od neprijatelja, one dijelove našeg prednjcg poiožaja, koje stno još Iuli držali. Od toga jc vretnena neptijalelj teškim iopujštvom bontbardovao ispi’ažiijene rovove. Juče je došlo do ocl nas očekivattog ndarca u praztto, koji jc napadaćima nanio teškili gubitaka. Istočno bojištc: Na mnogim je odsjcđma fronta vidno oživjela kod jastiog vidika obostrntia topnička djeialnosi. Sjeveruo su od Grašnia prodrie raske napadne ćete desetostrukom nadmočnošću tt jedan naprcd pomakntili j>redstražarski položaj. Ovaj jc poiožaj opct u 11 ašem posjedu. Na drugim sn mjestima odbijcna lovačka i izviduićka odjeljenja. Front general-ptikovnika tiadvojvode J 0 s i p a: Dok sc je južiio o J diuma O i t 0 z jecia .11 ruski uapad, pieduzot s jakim snagama, skršio u vatri r.ašeg topništva i mašinskih ptišaka, doiic je našint četama Jeanfm iznenadnim napadcm izmedju dolina S u s i t e 1 P u i n c usrjcio privesti iz neprijateljskih rovova 230 zarobljenika i 1 mašinsku 1 tišku. Frpnt maršala pl. M a c k e n s e 11 a: U D o b r u d ž i gaJja rusko topništvo već od nekoliko daua T u 1 č e j u i I s a c c e j u. Vlše jc sianovniku, vc'ćinoin žcna i djccc, pogituilo. Maćedonsko bo.iište: Pojedinačna slabija (opnička djelainost. Prvi zopovjednlk glavnog sfana pl. Ludendorlf. SVEDSKA PRIJESTONA BESJEDA. Položaj Je ozblljau. — PiUuje alandsklh ostrva. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«J Stockliolm, 13. jauuari. Prijestona besjeda, pročitana prilij;om jučeranjeg otvaranja parlan;enta, učinila je dubokog utiska u Stocklioln 111 . Krajj je u njoj snažnim riječima obratio pažnju 11 a to. da ue valja zatvarati oči pred ozbiljninj polo-

,.Temps“ javlja iz Perpignana. 'da je oviit dana stupio u jcdan . topnički puk kao jednostavni lopnik drugog razreda irancuski general A m 11 r i c h. Generalu je sada 65 godina, te Je do 1911. godine aktivno služio i zapo\ijedao jednoin konjičkom brlgadom. Pošavši u mirovimi zalivalio se 11 a časti. te ie stupio 11 gradjansku upravnu siužbu. Sad sc opet dragc volje javio za vojničku službu, pošto se odrekao časti, stupio je 11 vojsku kao jcdnostavni topnik. Ova vijest zvuči zbilja kao neki kuriozum. Pošto se vcć unaprijed zna, da će taj novi „prosti vojnik“ u brzo doći i opet do višeg čina. rnoglo bi se pretpostaviti, da se ovdje radi 0 rcklami, kojont se iioćc dali printjer onima mladjima, kojima ,,ue ntiriše barut“. Ako sc pak radi u istini 0 jcditont činu, koji je učinjen iz plemenitog rodoljubija. onđa taj čin zaslužuje svaku polivalu! Kurioziteti u istoriji operc. Karakteristična .ie iivcđba za isco1 iju cpere bita 1668. god. iu bečkom dvoru izvedba operc „P 01110 d' Oro‘ prigođoin svcčauosti kod vjeridbe cara Leopofda. Glavna je tačka 11 njoj bio Konjski baiet. a troškov' izvedbc mogu se zantisliti. ako se uzmo da je samo svaka perjanica na glttvi ocl 40 konja s'ajala 100 dukata. Iz smitelju.je tog čudi'.ovatog konjskog baleta podijeijen barunat i dar od 20.000 forinti, !e ujedno doznačeua godišnja penzija od 1000 foriitii. 1 u slijedećoj dobl biln ie različifiit neukusnosti kod opere, tako da je Oottsciied 11 svoje vrijeme lzjavio: „Opera je najviše nesrcdjeno djelo, što ga !c ikad eovječji duh izimiio“, Zablude ukasa isticale su sc osobito kod kosl'miranja. Tako je 11 . pr. Hanibal doiazio it jašilačkom kostimu. 11 a vcliki srn'Jclt i veseije publike. Is*o su bili za nas čudtii i naslovl: „Mudrosf obiasti kod itravljenja pive“. ..Umietnost biti TnnktaŠ“ ili „Veseia braća Vucibatine“.

Mrtvac koji pjeva na svom grobu. U Dubiinu je tu skoro uinro solobasista saborne katoličke crkve glavnog grada Irske naredivši u svojoj zađnjoj opoineni, da se prije spuštanja u grob stavi na njegov odar grantofon i da se u njega umetne izvjesna ploča. te da se gratnofon pusti da ,,radi“. Kad je to izvršeno, od jednom se začu iz gramofona solobas umrloga, otpjevavši nadgrobnu pjesntu, koju je u njega upjevao pokojnik još za vremenc. kad je bio zdrav i pri najboljem glasu, što je naravno sve prisutne jako tronulo. Izvršioci njegove oporuke bili su upravo ushićeni, što nijesu uzgubili iz vida, da izvrše i tu po izgieđu vrlo sporednu odredbu njezinu.

Zonnične objnve. Intendanciji vojnog glavnog guvernementa br. 1094. Ponova se obraća pažnja, da se bakreni kollovi (kazatti) za kuvanje i pranje imaju predati kod uprave za predavanje metala (Metallsainmelstelie) u Beogradu (kod željezničke stanice), gdje se u zanijenu dobija gvozdeno posudje. Kotlovi (lcazani), koji nisu do 15. februara predati, neće se više izmjenjivati, nego će biti bez ikakve Štete odu* zeti. 3 OBJAVA. Poziv za podignuće koncesija. Dolje se oznaCena lica pozivaju, da svoje koncesijepodignu najkasnije do 31. j a n u a r a 1917. kod obrtnog odjelje« nja c. i k. zapovjedništva mosne brane t grada Beograda, upravno odjeljenje, Knez Miliajlova 19 (Grand Passage — glavni prolaz). Poslije navedenoga roka biće koncesije stavljene izvan snage. Andrašević Franja, Novo Pazarska ul, br. 34. Banjac Djura, Požarevačka ul. br. 29. Badjukić Milka, Mlloševac. Benaroja Djoja, Saborna ul.br. 100. Bugarćić Mileva, Sindjellćeva ul. br. IO. Bešević Sofija, Pop I.ukina ul. br. 24. Biševac liija, Smederevskl Drum. Cvetković Draga, Kosmajska ul. br. 35. Ćosić Veronika, Staro Crkvena ulica br. 12. Cvetković Angelina, Skender Begova ul. br. 43. Cirić Magdalena, Bistrička ul, br. 12. Čekrdjić Danica, Studenička ul. br. 35. Čkonjović Savatije, Mlloševska ul. br. 11. Duškić Mihajlo, Cvetna ul. br. 3. Dimić Ljubica, Sindjelićeva ul. br. 10, Djurkić Jelena, Makenzijeva ul. br. 20. Djuričić Milan, Katanićeva ulica. Djordjević Katarina, Saborna ul. br. 12. Djordjevlć - Mirković Milan, Njeguševa ul. br. 59. Djorovič Borislav, Kralj Aleksandrovl ul. br. 86. Endler Hermann, Knez Mitetina ulici br. 10. Elias Isak, Car Uroševa ul. br. 53. Essers Vili, Radeuička ul. br. 24. Jovanović Milica, Hadži Djerina ulica br. 16. Djurić Borivoj, Kraij Aleksaudrova ul br. 44. Jontov Jakov, Princ Evgcnija ul. br. 16. Joksimovič Mileva, Kralj Aleksandrova ul. br. 73. ignjatović Isailo, Veliko Selo. Krstić Živko, Major Iliča ul. br. 9. Kostović D. Ladislav, Toplićln Venac br. 17. Kalderon Blanka, Car Uroša ul. br. 15. Kalef Rosa, Jevrejska ul. br. 7. Koen Moša, Jevrejska ul. br. 22. Kovsčević Radisav, Sarajevska ul. br. 50. Kupin Pavle, Stička ul. br. 9. Kačanski Petar, Hajduk Veljkov Venac br. 15. Lapčevič Jelena, Višegradska ul. br. 7. Lukič Andja, Takovska ul. br. 78. Maksimović Ruža, Kosančićev Venae br, 16. Mihajlović Janaćko, iz Rcsnika. Milutinović Leposava, Ćuburska ul. br. 6. Marković Draga, Sveto-Savska ul br. 6. Milutinović Danica, Makenzijeva ullca br. 31. Milivojević Luka, Dubijanska ul. br. 118. Mihajlović Nikola, Kralja Milana ul, br. 48. Mihajlović Ljubica, Takovska ul. br. 40. Milenković Sofija, Lovćenska ul. br, 7, Mandilovič Ješa, Dušanova ul. br. 32 Mijatovič Mllica, Pop-Lukina ul. br. 10. Mihajlovič Natalija, Pocerska ul. br. 6, Nemeš Šandor, Kolarčeva ul. br. 2. Novaković Vukosava, Cara Uroša 11 L br. 43. Novakovič Miiica, Cara Uroša ul. br. 16. Nikolić A. Djuro, Popl.ukina ul. br. 26, Nastić Djurđjija, Čuburska ul. br. 15. Najdanović Milica, Vila „BurbuldeU. Nikoiić Ivan, Visočka ul. br. 14. Obrenovič Borka, Bistrička ul. br. 19. Obradovič Rakila, Bosanska ul. br. 1. Popović Milovan, Nemanjina ul. br, 34. Petrović Djordje, Karaburma. Pantović Jelena, Topčlder br. 31. Pazarac Zlata, Kralja Milana 17. - Pejić Ana, Velikl Trg br. 7 Petrović Rade, Ginmazijska ul. br. 75. Petrović Živka, Kosmajska ul. br. 22, Ružič Filip, Dellgradska ul. br. 2. Rakidžič Marija, Makenzijeva ul. br. 36. Rubin Jakov, Dušanova ul.br. 1. Stojanovič Kasija, Kursulina ul. br. 33 Stankovič Miloš, Šljivarska ut. br. 3. Simonović Savka, Prištinska ul. br. 2. Stanišič Katarina, Ratarska ul. br. 49, Špigel Sabtne. Makedonska ul. br. 27, Šterić Jelena, Šuntadijska ul. br. 21. Stojilovič Anka, Terazije br. 5. Stokić Lazar, Hadži Ruvimova ul. br. 8. t " K Sloboda Radivoja, Kotorska ul. br. lt. Stanlšič Vukosava, Stiška ul. br. 22. K ' Stojakovič Ružica, Takovska ul. br. 9. Stojađinović Marija, Skenderbegova 43. Savič Anka, Moskovska ul. br. 48. Stamenkovič Ljublca, Ružinaul. br. 61. ~ Stanišič Draginja, Laudanova ul. br. 25. Stojadinovič Luka, Resavska ul. br. 42, Švabić Mileta, Vidinska ul. br. 17. Stamenkovtć Todor, Dušanova ul. 92, .7 Stanišić Branko, Stiška ul. br. 22. Stojadinovič Sofija, Zeleni Venac 18, Stojadinović Aleksandra, Pop Taskov« ul. br. 155. Stajić Kosta, Društvena ul. br. 268. Tešić Vasilija, Vojvode Gligorija 34. Veselinovlć Jovan, Saborn« ul. br. 9. Vedjelek Malilda, Radenička ul. br. 22. Wais Samuilo, Makedonska ul. br. 29. Žtvkovtć Marija Miloš Veliki 11 l.br, 67.