Београдске новине

SJran* 2.

l5. febrnara 1917.

Beogradslre NoTht«

CeifvriaK

godine. Pc.od toga se mora uzimati u obzir činjenica, đa za torpedne razaraee treba 1 Islairrib časnika, a da lli je za 320 takvih bmđo'-a oo+mbno naj'manje !1500, broj, Itoji predstavlja jednu trećinu cjelokupnog.broia engleskih pomorskih čawiika. Sarno vaspitanje traje duže od dvije i po godine, Ni druga mjera lorda Cursuna č naoružanju trgovačkili brodova nije tako iako izvediva. Engleska raspolaže sa od prilike 12.000 trgovačkili brodova. Uzimajući, da će od n|ih biti naoružana samo polovina. i to svaki brod samo sa dva topa, — to je Engleskoj za naoružanje njene trgovačke flote potrebno 12.000 topova l oko 60.000 tobdžija. Sve kad bi se za izradu tih topova prizvalo u pomoć i inostranstvo, trebalo bi za to najmanje p o 1 a g o d i n e. ..Ubrzati gradjenjc novih brodova!“ I to je lakše rečeno, nego ii izvršeno. Ako bi Engiezi htjeli. da svakog tnjeseca izgrade toliko novih brodova, koliko ih je potopljeno, onda bl svakog mjeseca moraJi izgraditi noviii bro!dova od ukupno j e d a n milijun tona sadržine. Dokazano je medjutim, da u sadašnjim svojlm brodogradilištima Englezi mogu da izgrade u godini dana maksimalno samo 600.000 tona. Oradjenje bi se dakle novih brodova moralo podvadesetostručiti. Sve kad bi to i bllo moguće, ne bl se posljedice toga rada pokazale prije Jedne godinc. Kako se iz ovili raćuna vidf, Cursonove su odbranbene mjere protiv njeinačkih podmornica probleml dalje budućnosti. izuzeta Je samo posljednja od tlli njegovih ..odbranbenili mjera'': njemačke podmomice potražlti I unlŠtitl Ih. To su Englezl I dosada pckušavali, ali Im njihovo nastojanje nije donijelo nikakvog ploda. Prema ljudskom predvidjanju neče Im to ni ti buduće poći za rukom, a to najbolje dokazuje nagiašivanje potrebe podvostručenja broja razarača, naoružanja trgovačkih brodova i r. d. Imajući to u vidu, upravo Je znaičajno, kako jedan ozbiljni državnik kao lord Curson može pokušavatl 'da nmiri englesku javnost takvirn frazama. To dokazuje više nego li sve opsežne statistikc o dosadašnjim uspjesima njemačkih i austro-ugarskih podmornica, — jer dokazuje paniku, koja je ovladala vodećim engleskim drŽavnicima. A to nije nikakvo ćudo. |Već je deset dana, kako nema ni jedne jedine vijesti. da bi bilo kojem brodu moguće prodrijeti kroz zabranjenu zonu. Engieska su. Francuska i Italija dakie od pomorskog promera sasvim odvojene. A to ne može dugo da potraje. Izgleda, da smo mlru mnogo bliže, nego li se 1 nadamo.

AmerlKtt I sređišnje tiosii. N’etnačka službena Iziava o navodnol njem-čkol niolbi /.a pregovore s Amerikorn. Kb. Berli.i, 14. februara. Wo1ffov ured jav’ja: U neutralnoj štampi pronosi sc vijest Reuter-ova, po kojoj kao da je ‘vii.načka umolila bvajcarsku, da saupV! aineričkoj \!ad. da je Njerriać^-i sad kao i prije gotova. da preg”vara sa Siedinjenim Državama u pjgie.: i zabranienog tnjrSKog opsega, i kol.ko se time nc dođiruje zabranjeni op'eg za engle-Au irgovinu. Viada 'mcdinj m»u I’r^ava stavila je do znatija švajcarskom poslanlku, da ne niože d i stu;n i p eg i"ore, dok Njeinačka ie ispurit svuje o*'cCanje, dato posiije afere sa ,,Sussexom“. i dok ne povuče svoju sadašnju izjavu 0 zabrani morske plovidhe Ova vijest počiva na slijedećoj stvarnostU Njenračka vlada dobila ;e preko Švajcarske brzojav švajcarskog poslanika u \Vashingtonu. kojotn se ovaj nudi, ako se Njemačka time slaže. da prcgovara s vladom Sjedinjenih Država, jer bi se na taj način mogla otklonltl opasnost rata izmedju Sjedinjenih Država l Njemačke. Na to je umoljena švajearska vlada, đa svoga poslartika u W ashingtonu izvjestl, da je Njenračka 1 sad kao 1 prije gotova. da s Arnerikom pregovara. ako time ostane nedodirnuta zabrana trgovačke plovidbe ne samo prema Engleskoj. nego prema svima neprijateljima Njemačke. Jčazumije se samo po sebi, da bi se Njcmačka upustila u takve pregovore tek po uspostavijenju prekinutih diplomatskih odnosa. Kao predmet pregovora došli t! tada u obzir samo ustupcl, kojl M se imaii učiniti na polju amerlčkog trgovačkog sanbraćaja. Sve i kad bi se uspostavili diplomatskl odnosi s Amerikom, zahrana prekomorskog dovoza, lzrečena neograničentin ratom pomoću podmornica. ne bl ni u koilko o 1 a b a v 11 a. Ovo Je lasno izraženo kako u raznim Izjavama. tako 1 u odgovoru. upnćenom švajcarskom posianiku u Wasbingtonu. li odlučtiom sprovad’anju rata pomočn P idmr.rnlca no postoji vtšc za Nfemaćku rifeč nazad. Odgovor Grčke VVilsonu. piaročhi brzojav »Beotrradskih Novtna«! Berlln. 14. februara. „Vossischa Zeltung" javlja iz 2eneve: Direktor politlčkojt odjcljenJa grćkog mlnistarstva spoljnlh posiova predao |e u ned elju američkom poslanilcu odgovor Q r č k e na Wi!sonovu r.otu. Odgovor le vrlo kratak. Vlada izjavljuje, da Orčka prihvača stmpatičkl sve napore za

skori svršetak rata 1 za zaštitu slobode mora, pa je već upozorila Njemačku na teške posijeđice, koje podmorskl rat može sobom donijeti. Uslijed zategnutog stanja, u kome se Grčka nalazi, ona ne možc staviti u izgled nikakvu akciju za zaštitu svoga narodnog brodarstva. Propaganda za mir u AmericL Kb. Milan, 14. februara'. „Secoio" javlja iz Londona: U An.erici traje živa propaganda za mir. Na rodjendaii Lincoina priredjeni su u ciJeloj zeiniji narodni skupovi u korist inira. Američaui u Njemačkoj. fNaročiti braSjav »Beograđskih NovinaoJl Berlin, 14. februara. Ođ američkili novinara njili je pet ostalo u Berlnu, medju njiima zastupnik „Assr-cieted Press“ i „Hearst-Presse". Američkc dobrotvorne ustanove ostaće u Berlinu i dalje otvorene. Američka trgovinska komora u Berlinu je uputila pismenu okružnicu Američanima, koji u Njemačkoj živc, kojom ih, s obzirom na ugovor o prusko-američkom prijateljstvu od god. 1799., poziva, da se ne uzrujavaju, nego da svoj posao I dalje mirno rade. Većina američkih Ijekara 1 trgovaca ostala Je u Beriinu. Brod ,.St. Lou!s“ ne će da oiputiije, JNaročtti brzojav »Beograd3kjti Novuja«/ jr. Rotterdam, 14. februara, Reuierov uređ javlja iz Nevv-Yorkas Brodarsko udruženje „Amerika Line“ saopštava, da njihovi brodovi — medju njima i poznati poštanski parnl brod ,,St. Louis", za koga je javljeno, da će poslati u ratnu zonu u prkos Nijemaca, i da će, bude Ii on potopljen, Amerika to smatrati za casus beili — ne će krenuti na put sve dotle, dok im vlada ne stavi na raspoložcnje topove i topničko osoblje. Keosrenlfsnl pođmornitki rtsf. Englesko priznanie. ■* TNaroehl brzoiav »BeogTadskih N'ovina«/ Rotterdam, 14. februara. ,,M o r n i n g P o s t“ piše o neograničenom podmorskom ratu: Pošto Njemačka raspoiaže sa izvjesnim brojem novih podmomica, to jo] je sad , moguće. da obustavl cjelokupni pomorski promet. Nije vjerovarno, da bl Beihmann-Hoilvveg izricao praznu prijetniu. Moramo dakie računati s mogućnošću uništeara vciikoga brdja (rgovaćkih brodova. Potopijeni brodovl. Kb. London. 14. februara. I Putnički je pami brod ,.Afrique“ j od With-Star-Line sa 11.99(1 tona sadržine p o t o p i j e n. Ne zna se za sudblnu 19 momara posađe. Kb. Bern, 14. tebruara, Po „Temps“-u stiglo je u Barceionu 17 ljudi od posade potopljenog talijanskog parnog broda „Vatueglia", koji je hvatao 2947 tona. Kb. London. 14. februara. Reuter javlja: Motorni čamac ,,Norwege West“ potopljen je. Pesada je spašena. Osim toga su potopljena čerirl ribarska parna broda. Strah u EngleskoJ. Kb. Rotterdam, 14. februara. Veliko strahovanje, koje je zavladalo u Englcskoj od njemaćkih podrnornica, vidi se pored ostalog i otud. što ,,Daily Nevvs" već ozbiljno predlaže, da Engleska sagradi trgovaćke podmornice, koje će po mišljenju toga lista biti srazmjerno sigurnije od ttjemačkih podmornica. Posljedlca neograničenog podntorskog rata. ehjaoni ijjjjsjjsjlio.ig«! ABfozjq Ženeva, 14. februara. Podjednako je izostajanje brodova sa tovarom žita u francuska pristaništa primorala vladu na dalja ograničenia u potrošnji brašna. Izašlo je naredjenje, da se u pšenično brašno rniješa Ječam 1 kukuruz. — Bordeaux, Marseij, Angers, Limoges i mnogi drugl gradovl ostaii su bez uglja. Vlada je hitno pozvana, da pomogne, Jer bi se inače znalo dogoditi — kako Je to već naglasio senator D u b i e rr e — da b! I municijone fabriko morale obustaviti svoj rad. Berlin, 14. februara. ,.N o v o j e V r e m j a“ javlja Iz L o nd o n a, da od tri dana ovamo nije u engieska pristaništa stigao ni jcdan jedini brod sa svježim povrćem, margarinom, maslacom (puterom), haringom 1 južnlm plodovima, Brođ „Loulslana". Kb. Bem, 14. februara.

bijanje njemačkih podmorniea. BroJ se pomorskih časnika povisio na 52 admirala, 476 kapetana I 21000 ostalih pomorskih časnika, a broj mornara na 65.000. Držanje Spanije. Kb. Bern. 14. februara.

12 mfiijardi rubaija papimog novca, koji bi sa dosadarrjom zaliiiom ziata (zakUučno sa poznatim sziatom u inostranstvu“ u ukupnom iznosu od 3.6 milijardi, a koja bi dotle ostaia ne okrnjena, bio doista dovoljno zagarantovan. Od poćetka rata je opticaj papirnog novca ovako rastao (u milijunima rubalja):

,,T e m p s“ javlja iz M a d r I d a: Ministar je unutamjih djcla pozvao štampu, da se odrekne svakog zauzimanja stanovišta protiv zaraćenih država. Svaka se vijest ima prije saopštenja dati na uvid ministru unutamjih djela. Ministar će ratne rnornarice izdavati službena saopšterfja o torpediraniin brodovima, kako bi se izbjeglo bezrazložniin uznetnirivanjima.

Ofim slchođno prisfcnihe. Stari je već smjer, da Odesa, po obrasctt Hamburga, bude slobodno pristanište. ali se u tome po ruskotn naćinu nije za posljednjih deset dogina otišlo dalje od proučavanja, razinišljanja, komisija i podkotnisija. Razmatranja o tome nistt prestaia ni za vrijeme rata; tako je o tome, prema „Odeskom Listoku". nedavno izjavio načelnik odeskog pristaništa W. W. Davidow slljedeče: .,Ne niogu poslojatl dva mnijenja, da je na Crnom ntoru Odesa najpogodnije mjesto za jedno slobodno pristanište. Mora se ozbiijno strahovati, da će se poslije rata pojaviti i drugi taktnaci, koji će htjeti da u ne ruskorn dijelu Crnog mora ustanove slobodno pristanište. Najveća opasnost taktničenja mogia bi nam doći od Konstance. Morarno se dakle potruditi- da još za vrijeme rata otpočnemo s gradjenjem siobodnog pristaništa u Odesi, ako ne želimo da nas u torne Konstanca ne pretekne. O mjestu, na konte bi se podiglo siobodno pristanište razne se mišijenja nisu još složila. Neki su mišijenja. da bi se slobodno pristanište trebalo sagraditi u predgradju ,.Peressip“; drugi htjeli na obaiskoj oblasti iztnedju Langerona i sadanjeg pristaništa".

EngiEiKB l kolcnije. Uvodjenje opšte siužbene dužnosti u brltanskoi ludiji. Kb. Rouerđatn, 14, februara. Po saopštenju ,,Nieuwe Rotterdamschen Courant" %az«h}e „Tirnes" Iz Bombaya: Prema 6Vdje' obnarođovanom pozivu moraju se prijaviti svi britanski pripadnici od 16. do 50. godine starostl. „Tinies" na to primjećuje, da je to prvi korak za uvodjenje opšte vojnlčke dužuosti u britanskoj lndiji. Sjednica engfeskog gintje« đoma. Kb. Londou. 14 februara. U gomjem dortfu izrazio se lord Berford s pouzdanusću. da če poči za rukorn, da se otklont. Bpasnost od podrnornica. To ie poktišai. da se neutralci privoiu, da ostanu u svojim lukania. Neutralci mogu da ćrne kako lm se svidi, ali ako Njemačka misli. da će I engieski momari ostati u lukama. onda se vara. On je mišljenja, da če njemačke podmornice za šest »ednt'ca biti savladane. Kao zastupnik admiraiiteta govorio je lord Lytton, cbećavši. da će iSe svom energijom izvoditi od iorda Berforda predložene mjere. Engleska će postati morska poiicija za cio svijet, a Njemačka igra ulogu razbojnika. Postoji uvjerenje, da će u buduće ne samo engleske vojske na frontu moči biti snabdjevene životnim mmirnicama I municijom I da će se odgovaratj dužnostima prema savezniJma. več da će se držati i izvjestati otvoren put za trgovinu neutraiaca. I ako proglašeni rat pomoću podtnornica JoŠ ni 14 dana ne traje. ipak su oreduzete nrjere postigle znatne uspjehe.

Rtislla. Sasonov odložio pui za London. Kb. Milan 14. februara. „Corriere della Sera“ Javlja Iz Lonđona: Sazonov će ostati u Rusiji do Uskrsa. Poslaničke poslove u Londonu će vršiti otpravnik poslova Nabokov. Sazonov će učestvovati u svima siednicama državnog savjeta i u odboru za riješenje poljskog pitan a (Biće, da Sazonov odr laže svoj put zbog neograničenog podmorničkog rata. Op. Ur.). Snabdjevanje Rusiie munfcljoRi. Kb. Milan, 14. februara. „Corriere della Sera“ Javlja iz Londona: Konferisanjem izmediu engleskog direktora muniđje Laytona 1 generala Bidageva je oslgurano trajno podmirenje potrebne municije za rusku vojsku. Vlastite izrade municije u Rusiji vrše se naroćto n okrugu Moskve, gdje je jedna francuska tehnlčka komisija organizovala izradt ubojnili metaka.

papir. novac zlato u drž. banci u Rusiji

16. jula 1914. 16"3 1603 1. januara 1915. 2946 1559 1. januara 1916. 5616 1614 1. decembra 1916. 8383 1473

Pod uticajem daljeg prekomjernog izdavanja papirnog novca vrijednost ziata će neprekidno opadati, a državna blagajnica neće dobiti potrebno pokriće vrijednosti iz novca, koji se u opticaju nalazi; sve veće poskttpljivanje odttzima vladi potrebni joj osionac, i svi njeni računi pokazali su se kao nepostojani. Ali ne trpi štetu samo drzava, nego i cjelokupna privreda. Bez pametnog, razumnog uredjenja narodne privređe, gdje društvo i država idu ruku pod ruku, nastupiće nezadržano padanje rublje. Bankrotira lt dr/ava, propada svc. Osiguravajte sami sebe i svoju djecu, veli Bernadzki na završetku- od daljeg padanja rublje upisom na ratni zajam.

Jlnietflffl I Jurnn. Aitierička naoružaaja uperena proliv Japaita. (Naroćiti brzojav »Beogradskih Novina«) Berlin, 14. februara. „Bcrner Tagblatb' piše: Prva žrtva militarisanja Amerike biće Japan. Amerika može sada, ne izazivajuči suinnju kod Japana, postaviti svoiu veYm vojsku, ali će time biti izgubljena sva nađa Japanaca, da će ikada moći od Amerike oduzcti posjede, koje bi ie zađovol.iili. Kad bi se Japan već sada zaratio, mogao bi Još i imati izgleda u uspjeh. Wilsonova akcija, koju sporazumne sile tako toplo pozdravljaju, ima u prvom redu ugnjetavajuće dejstvo na saveznika sporazurnnih sila, jer se rasplinjuju svi smjerovi Jaoana, da se prema istoku poveća, Sa svim bi bilo pojmljivo, kad bi Japan snratrao, da je odluka Amerike naperena više protivu njega, nego li protivu Njemačke. Austro-Usarska. j Tri austro-ugarska pomorska le ača zarobljena. Kb. Beč, 14. februara. Iz ratnog stana za štarrrpu javljajn: Sa jcdnog izvidnićkog letenja po južnom Jadranu, 10. o. mj. po podne, nisu se vratile naše tri pomorske letilice. Prema zapažanju letihca, koje su se vratile 1 biie u sranju da spasu jednog letaća nestalih letilica, vjerovatno su zarobljena ostaia tri letača, i to linijskl poručnik Schivon, pr\’i tmšmista, fždnogodišnji dobrovoljac Seeger i podčasnik Metzner. O tomt se u dopunu saopštava lz Lugano: 10. o. mj. pokušale su tri neprijateljske pomorske letilice jedan izviđnički let nad Valonom. Naše lovačke letiiice, koje su se brzo uzdigle radi protienapada, uspjele su pomoću odbranbenog topništva da obore letilice, da jh uzmu i letače zarobe. Istog su dana dvije talijanske letiiice jadranske eskadrile, pofrpomognute lovačkim letiiicama, gadiale utvrdjenja kod Cap Salvore. Svi naši aparati su se nepovrijedjeni vratili.

Sporazunme siie tnsfiju soDsia. Đanketska darivanja. (Naročiti brzojav »Beogradskih NovTna«; Stockholm, 14. februara. Bivši francuski ministarslđ predsjednlk Doumergue je izjavlo pri jednom banketu u Moskvi, da je ruski Carigrad jedan neophodan uslov za mir, Turska mora biti za sva vremena izgnana Iz Ovrope, Konstantinopel mora postati Carigrad.

Crtka I sporczumne sllc. Nevotja sa životnim namirnicama u Grčkoj. Kb. Paris, 14. februara. „Petit Parisien" javlja iz Atene: Cijeue životnim naminiicama su se u č et v o r o s t r u č M e, stanovništvo trpi veHku oskuđicu. Uslijed nestašice uglja prestao je rad industrlje i trgovinc. Velika količina žita je skrivena, I u prkos strogoj naredbl vlade nikako se ne iznosi radi prodaje. Dok se te količine ne prikupe u mjesta za prikupljivanje životnih namirnica, koje Ćuvaju sporazumne siie, neće se blokada ni ukinutl ni ublaiiti, Dopisnik pariskog lista Još primjećuje, da je izpouzdanog izvora saznao, da je grčka vlada o tome izviještena.

Po Jednoj vijcst! lz Almerla, brod „Loulsjana", kome je narodnost nepoznata, na putu Iz Buenos Ayresa za Gjenovu ]e propao prl ulazu u pristanište. Ruske pripretne protiv neogranićcnog podmorskoK rata. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Berlin, 14. februara. Sa ruske se granice Javlja: Ruski admiraJltet ćini velike pripreme za suz-

Poccfanje izđavanla papitnoi novco u Ruslji. sZflricher Post" prenaša lz ,.Ruskoje Slovo" članak poznatog nacijonalnog ekonoma profesora Đernatzkog, u kome on slijedeće navodi: ,,Po računu ministra financije se može očekivati, da će se od 1. avgusta 1917. god.* nalaziti u opticaju više od

Požar u grčkoj tvomicl oražja, Kb. Atena, 14. februara. (Reuterova vijest). U pirejskoj je fvornici oružja izbio požar, kojl se brzo raširio. Mornari su sa sporazumnih brodova pomagali grčkim požamicima pri gašen,u. Nastradalo je mnogo Ijudi.

Broj 44. 1 ■ Eorfie nn zopnda. Nov spisak engiesklh gubitaka. Kb. London, 14. februara. Sad obnarodovanl spisak gubitaka od 1. do 8. februara sadrži imena 295 ćasnlka, 4660 ljudi i imena 260 mornara, kojl su poginuli prilikom propasti pomoćne krstarce JLaurentic", kao l rancge gubilke na prekomorskim bojištima. Nova eksplozija u Engleskoj. Kb, London, 14. februara, Ministarstvo za municiju saopštava, da se u tvornici mumcije u Yorkshireu dogodila eksplozija. Broj žrtava još nije pozuat. Drži se, da nije niko nastradao.

Ifojnouije črzoifiune vilnti. Odlazak torpednjače „D, 69“. Kb. Haag, 14, februara. Zvanično javljaju: Povodom odlaska njemačke torpednjače ,,D. 69“ saopštavaju ministar spoljnih poslova 1 mornarice slijedeće: Prema članu V., odsjek II., izjave o neutralnosti mogu ratni brodovi zaraćenih ulaziti u holandsku pravnu oblast, ako bi brod zbog kakve pretrpljene štete na to bio primoran. Tn oblast brodovi moraju napustiti, čim je nestalo uzroka zbog koga su u nju ušle. Prema člann V., koji Je ravnoglasan sa čiariom XVII./J3. haaške konferenclje, brodovi se mogu saino toliko od dobijene štete popraviti, kol ko je to neophođno potrebno radi produženja njihove dalje plovidbe, ali ne smiju ni na koji način povećati svo« ju borbenu snagu. Saobrazno tlm opre« djelenjima ho'andska ie vlađa utvrdila,, koje i kakve su se opravke lmale pređu« zeti i u kom su se vremenu one morale Izvršitj. Nestašica artlje u Engleskoj. (Naročitl brzoiav „Beonradskih Nov!na“.) Kopenhagen, 14. februara. „T i m e s“ saopštava, da će usiijeđ nestašice artije i ograničenja dovoza artije listovi u buduće izlaziti ili u manjem ob» liku ili će morati prodaju ograničiti. Sam list će prodaju ograničiti te preporučuje da se brojevi rasturaju iz ruke u ruku. Jednovremeno se saopštava, da će se i cijene povisiti. Iz ffrustsKe l Oosne. Zima u hrvatskoin Primorjrt U hrvatskom Primorju duva žestcka bura. Studen je neobično ošlra, nu opet nije takva kao u Gorskom kotara, kojl jj pokriven debelim snijegom od više metara. Vlakovi dolaze na riječku stanicu s velikim zakašn eniem. Kako u Primorju gdje su zime blage nema u stanovima peći, to je sodainja studen za stanovništvo vrio neprilična. Nekoii se pomam tako, Jto u sobama postave male otvorene peći za ugljen. Nu od tih peći več su se dogodiie tri ncsreće 1 to uslijed zagušljivih plinova, — Neki je stari prosjak nadjen pod jednom strehom smrznut Zendjotres na Rijecf, 8. 0 . mj. stanovništvo se građa Rijeke ! Sušaka uznomtriio, jer se oko 2 sata I 3S časaka prije podne osjetio dosta jak udar zemljotresa. Lldarac je blo tako snažan, da su na nekojim kućama popucal! zidovi. Grad I oKollcfl. fiđmlnlstratlunl tsfi opšiine $toda Esosrsfia u prošiom miesscu. Administrabvni raJ opčJne građa Beograda predstavl'a c : o sadanji društveni život, jer kroz ustanovu op'tine graJa Beograda proiazi svaki pravni posao, svaki zakonski poredak, svaki prarmi akt medju gradjanima, u društvu, u grada. Iz ovog rada vidi se jasno, kako se slika društvenog života u varoši kreće, te je interesantno, šta je sve i u prošiom mjesecu prošlo preko ruku opštine gr 'a Beograđa. U toku prošlog mjeseca svTŠeno je samo u a iministrativnom odjelenju opštine grada Beograda svega 535 raznih predmeta, pravne, ekonomske I druge sadržinc od kojih do'.azi na: razna uvjerenja 214 uv erenia za putnJce 132 uvierenja za seobu 125 uvjerenja za konce sije 114 Svega 585 Najviše je prema tome izdato, osttn raznih uvjeren a, uvjerenia za intnioe, pa za seobu, a ua : man : e za lconcesije. 1 Od broja izdatih wv’>ren’a za koncesije za radnie, dolazi s ob/ironi na raznovrsnost radnjc na: agentursko-trgovačke 3, bakalske 4, berberske 3. babifluk 3, bravarske 2, bonbondžiske t. bozarižlske 3, vinarske 1, drvarske 1, prodavnicc životnih namirnica 2, kolonijalnc 4, krojačke 4, kaf&nske 12, kniižarske 3, kujne 1, kobasićarske 1, prođavniee dopisnih karata 2, sakadžiske 2, manufaktume 3, mesarskokobasićarske 3, molerske 1, prodavnio^ mlječnih proizvoda 1, rirnberike 1, obućarske 6, oštračke 1, starinarske 3, pekarske 1, pogrebno preduzeće 1, prodaje pića 3, predaja pro.e i kolaia 7, pletenje stolica, piljaraica 9, stoiarske l, sitničarske 5, strugarske 1, tivožničke 2, farbarske 1, bljebarske 1. iišćenje obuća 2, ćevabdži*