Београдске новине

Straua 2. otkaže poslušnost I prestane radotn u tvornicama municija I oružja. Prijcodom Unkolnove godišnjice održani su skupovi za mir po cijeloj Uniji. Skromne eugieske želje. (Naročiii brzojav „Beogradskih Noviua“). Berlin, 17. februara. ,,Tagliche Rundschati“ proriču, da će Engleska svu svoju snagu uložiti u to, da ishodi odlazak jednog vclikog američkog putničkog pamog broda iz Sjedinjenih Država za Englesku. Na brođu će •e naiaziti kao putnici dobro plaćenc kreature, kojc bi, razuniije se, imale predstavJjati „nevine američkc gradjane“, Saino se soboin razumije, da će ovakav parni brod biti potopljen. Jer kad bi iz buđi kojeg razloga ovakav brod srećno prošao kroz blokadntt liniju, Englezi bi odmah rastrubiii po rijelont svijetu, kako 6e Nijemci nijesu usudjivali naj>asti ga. To bi inoglo donijeti mnogo štete. Bttde li medjutim ovaj brod potopljen, to bi tiine Njemačka pokazala, da se Amerike ne boji, » ako bi u tom slučaju morala računati na fat, koji bi Engleska htjela. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novi'aa«/ Stockholm, 17. febmara. iz Londona posređnim putcm javljaju: Engleska se nada postići od Anierike *>ve pomoći: . 1. Ziajain od deset milijardi uz 5°/o kamate za podizanje kurza rubljima i francima; taj bi se zajam rnorao dati odmah. 2. Vojsku od najmanje milijun \ , ojka, koji bi se već idttće jeseni dali upotrebiti na engiesko-francuskom zapadnoin frontu. 3. Podvosirtičenje američke industrij*ke produkcije za vojsku. Auierika i podntorski rat(Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Amsterdani, 17. februara. Berlinski dopisnik ,,A s s o c i avt e d P r e s s" saopštava Iz New-Yorka Reuterovu vijest, da je neizbjcživ rat izmedju Njemačke i Atnerike. ako Amerika ostane postojana kod svojiit uslo,va. Njemačka vlada je izdala zapovjednicima podmornica zapovjest, da bez prethodne opomene ne uništavajn neutralne brodove, na prvom mjestu američke. Ali se ipak možc dogoditl, da se američki brod torpeduje ili da amcrički građjani stradaju na kakvom neufralnom brodu. Njemačka ne misli, da napusti novi podmorski rat. Stručnjaci računaju, kad bi jedan milijun tona engieske brodske zapremine bio uništen. a tri milijuna tona tieutraine brodske zapreinine bili spriječeni u plovidbi za Englesku, Njemačka bi tim naćinom mogla prinuditi Englesku da zaključenje mira uzmc u ozbiljnu i željnu ocjenu Ovaj bi se rezultat imao postići sa dvije trećine podmomica, kojih ima na raspoioženju, trećina bi se nalazila na putu za otadžbinu ili izvan nje, ili bi bile u pripravnosti. ili bi se najzad nalazile radi opravke u domaćim pristaništima.

Heošnmttenl pcdmarnltKl ret Dansko brodarstvo potpuno obustavljeno. (Naročiti brzojav eBeogradskih Novma.f Kopenliagen, 17. februara. Piegovori za sporazum, kojl su se vodili izincdju organizacije danskih mornara i daiiskog udruženia vlasnika brodova o zahtjevima snornara za podvostrnčenje dosadanjeg ratnog doplatka, za Jedan prinos u slučaju nesreće na vožnju kroz bje\erno more, kao i za prinos na .voinju u domaćim vodama, poslije pregovora od nekoliko sati, potpuno su propali. Posljedica je toga, da sve dotle, dok se taj spor ne riješi, ne će preuzeti svoju službu na brodovima ni jedan časnik i ni

18. februara 1917. jedan mornar; time je dansko brodarstvo potpnno obustavljeno, te su svi američki brodovi i svi brodovi odredjeni za Englesku, ostali bez posade. (Organizacija je danskih mornara, u kojoj sti udruženl svi inornari bez razlike počevši od kupetana do zadnjili iožača i poslužitelja, Jedna od najjačih i najsolidnijili organizacija na svijetu. Njihov je štrajkaški fond tako jak, da rnogu bez oskudijevanja fzdržati u borbi više od godinu dana. Kraj toga je duh soiidamosti medju njima jedinstven. Ko je bio u Danskoj, mogao se o tomc uvjeriti. Op. Ur.). Držanje Kitaja. (Naročiti brzojav iBeogradskili Novina«; Frankfurt, 17. febniara. „Frankf urte r Zicitung“ javljaljaju iz Berna: Kinesko je poslanstvo u Parisu izjavilo, da vijest, koja se u Parisu ragirila o prekidanju diplomatskih odnosa izmedju Kitaja i Njemačke, nije službeno potvrdjena. Kitaj je poput ostalih neutralaca protiv neogranićenog podmorskog rata tdožio svoj protcst, on je doduše izjavio, đa će u slučaju neuspjeha toga protesta biti primoran prekinuti d'rp'omatskc odnose, no do toga do sada. još nije došlo. Ogrtmičenje izvoza amerlčke ntunlcije. Kb. Rotterđam, 17. iebruara. Preina new-yoršk'un je vijcstima neograničeni podmorski rat silno utjecao na arnerički lzvoz municije. U vremenu jc ođ 2.—<3. febniara ograničen izvoz municije sa 60%. 2. i 3. februara uijc iz Amcrike isplovio uopšte ni jedan brod sa municijom. Na prešnu lnolbu Engleske i Francuske otplrA'ili su opet prvi parni brodovl sa immicijom, i to samo u vrlo tnalom broju. Kraj toga je povišena cijena munlclji l.ratnom materijalu sa 60%, što će silno utjc-cati na finansije sporazumnih država. U Americi drže, da će se ograničenjc fzvoza municije iz Amerike u brzo osjetitl na evropskim bojnim poljanama. (Medjutim treba imati na umu, da Je veliko pitanje, hoće li i onaj maii broj brodova sa municijom, koji Je isplovio 4. februara, uopštc moći stići u sporazumna pristanlšta. Op. Ur.). Bngarsk! predsieduik minisiarstva o uspjehu pcdmorničke blokade. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinat) Beč, 17. febniara. ,,P o 1 i t i Č k o j korespondenciji“ javljaju iz Sofije: Ministarski je predsjednik Radoslavov u kntgu svojih prijatelja izjavio čvrsto uvjerenje, da će pooštreni podmornički rat na svaki način i ju skoroj budućnosti dovesti do završetka rata. Fotopljenl brodovi. Kb. Kristijanija. 17. februara. Parni je brod ,,B a 1 u s t a‘* p ot opl j e n 11. o. nij. Posada je spašena. Jedan je moniar poslije od pretrpljenih napora umro. Posada se u čamcima za spasavanje nalazita na morn 73 sati, i tek tada opažena i primljena od jednog manjeg broda.

Kb. London, 17. februara. Potopljeni su dalje: engleski parni brodovi ,,Kyanite“, ,,Lonqcear“, „Pertyroa“ i „Oreeniand", kao i dva ribarska broeia. Plovidba Izmedju lioiandije i Engieske. (Naročiti brzojav „Beogradsklb Novlna*',) Haag, 17. februara. Dva su holandijska parobrodarska udruženja upitala vladu, da li ona dozvoljala njihovim pamim brodovirna put u Englesku. Vjada je to dozvoliia.

Beogradske Novine Enšieške fnntazlle. Marfiai Haig o proljctiijoj ofcnzivL (Naročiti br/ojav »BeogratUkih Novtna«j, Rotterdam, 17. februara. Maršal H a i g je. u već ranije javIjenom razgovoru, izjavio francuskoin dopisniku: Dvjema stvarima, koje su ratu potrebne, poklanjaju sporazumne sile svoju pažnju iželjeznicamaitopn i š t v u. Mi sino posijednjih mjeseci sagradili iza našili linija 350 kilometara željezničke pruge. Što se municije tiče, postigli smo ono, što je najmogućnije. Mi možemo našlm saveznicima dati više no što je njima potrebno, ali i mi trebamo još više topova, a naročito teških. Nije samo stalo do toga, da smo u proizvodnji ravni s neprijateijem. nego i do toga, da svom jačinom sa\'ladamo“. Novinari su pitali Haiga, da li predstoji velika oienziva i da li Haig misii. da će se njemačka linija moći probiti. General je odgovorio: „Nijc mnogo važno. da li će poćetak učiniti Francuz, Nijemac ili Englez. Ako neprijatelj počne, ili na sjeveru ili jugti, ili na istaknutijim zavijutcima, koji mu budu izgledali kao povoljniji. ili na ranijim bojištima, mi smo gotovi da ga dočekamo i en će piatiti svoju ludost. Mi raspolažetno dobro izvježbanom vojskoin i potpuno obučenom konjicom, tako da bi se poraz neprijatelja izvrgao u bijeg. Tada neprijatelj neće blti više u stanju da se ni za jedan trenutak, šta višc ni iza njegovog fronta, ponovo zadrži : ušanči. Vi me pitate, da li čemo biti u stanju da probijemo njemački front? Sa svim. mi čemo to učiniti. i to žestoko i temeljno. Na mnogim mjestima su iza fronta radi obrane sagradili velike željezničke mreže. Prvi napadi velike oienzive će se možda ograničiti na pojedina mjesta i biti samo jedan nepouzđan dodir, aii ćemo mi i dalje udarati, dokle njemačku vojsku potpuno ne satremo**. Kad je Haig upitau, da li će se sve to dogoditi ove godine, odgovorio je: ,.Ova če godina biti odlućujuća u tom smislu, što ćemo na bojištu potražiti odluku rata, to jest, ona će privesti dogadjaj, iz kog će se viditi. da se Njemačka vojhički može tući. Može biti, daćeovaodlućnagodina blti i g o d i n a mira. Mi svi želimo mir i Činićemo sve što do nas stoji, da taj željeni ishod ostvariino. Ali se samo apsolutnoin pobjedoni mpš'e do mira doći, koji će se postići štlol.ri oružja. Sporazumne sile ne treba 1 da' se varaju. Ako Njemačka ponudi mir, ona će tada već pomišljati na pripreme za buduči rat. Ako bi se mi po nesreći tome pozivu odazvaii. žalosna igra če poslije tri godine pouovo otpočeti. Vojnici svojim pametniin razmiš'janjem i pravilnim instinktom razuniiju, da su ljudi, koji svcju krv prolijevaju da pobjedom održe inir. U tom pDgledu ja mojim Četama potpuno vjerujčrn. Njihova je volja — borba do kraja“. m ni Bcrbe ntt zaputlti. Pred borboiu za odluku. (NaročHi brzojav „Beogradskih Novina") Zfirich. 17. februara. U glasovima pariške štampe, koji posljednjih dana stižu ovamo, prevladava uvjerenje, da ne može biti sumnje o tome, kako če nastupanjein povoljnijeg vremena na francuskom frontu doći do odluke od najvećeg zamašaJa. ,.M a t i n“ i ,,P e t i t J o u r n a 1“ pišu. da velika borba sa odlukom u ovom ratu ncposredno predstoji. Francuski glasovi. Kb. Bern, 17. febrtiara. ,,La Batnille" napada primjedbu LIoyđa Oeorgea, prema kojoj je Rusija pametnom štednjoni svoga ljudskog materijaia omo-

vjeruje, da su to oua ista lica. čas prije različna. Slike je spajaia finom igroin i uniilnim pjevanjein gdjica E u c li s u tilozi genija „Mladosti", koji siarcima dočarava san o vraćanju mladili, sretnih časova . . . Drugi dio t. zv. „šareni dio“ obuhvatao je čitavih 12 tačaka: muzičkih, pjevačkih, plesačkih i glumačkih. Ovdje se osobito istaknuo dirigent g. Egon N e u m a n n u kojemu smo još upoznali i odličnog pijanista, ouverturu ».Orfeja u podzemlju", zatim potpouri-je iz becke, u ono doba jako popularne operete „Drel maderlhaus" kao i iz Kalmanove „Kneginje čardaša** dirigirao je svježe. živahno I s mnogo vlastitog sudjelovanja u karakterističnim juomemima, te je ubrao mndgo j;!’S§!<a. Ma glašovirti jc s itmogo shvaćaijja pratio tenoristu g. Oskarii N e r u d u, clana „Johan Straus9theatro“, ko]i je u strogo koncertnom duhu predavao nekolike pjesme R. Straussa. Reinhardta, Kalmana i dr., pa i !z Verdijeva ,,Rigoletta". Ovdje nam je taj prijatnf te« nor. slobodan i nesmetan igrom i prikazivanjem, mogao da zazvučl o potpunom i oblom opsegu. s jlcindHi tl duotnl a s mtlinorn « v i s ipi ; taj glaš nena neobičr^ r S paJa t ali tdgoVarđ savjestiii švim zaHtjevirnd, koje od njeoa iraže pojedine pjevaćke štavke, ostavfjajiiči hajijeoše iiliske. (idjita H r a ii n e r pjevata je 9 (t. N e f b d o m u dvopievu neke pjesme (g „Dreimtitlerltiaiisa** sasvim opbiljno 1 diskrčino. da nemaio zatim izidie na

pravo svoje poije u komičnoj tački pjevačice bavarskih vojnićkili pjesama. Tu se morao Čovjek do suza nasrhijati tomu neobičnom talentu, koji tako originalno imitira raznolike vojničke napjeve — i mora se upravo čuditi, koliko to malo biće, koje inače nije izrazita pozorišna pojava, umije inteligencijom i osobitim daroin gotovo kinematografskog izmjenjivanja lica i tona govora upravo prosipati kao iz rukava bezbroj muških i ženskih figura. A sve to živo, elastično. neusiljono, vedro i veselo — tako da su njezine tačke bile neprekidno i nepomučeno uživanje. Nekoje stvarce morala je na neprestani pljesaJc i ponavljati. Još je nešto te večeri „upalilo**: apaški ples, gdjice F u c h s I g. \V e s8 e 1 y-a (,.Jessas nur a‘ Geld"), koji je u svojoj, da kažemo, ,,prostodušnosti“ izazvao salve smijeha. Opštinstvo je u najboljein raspoloŽenju ostavllo dvoranu žaieći, što nain gost! upravo u času, kad smo ib sasvim upoznail, kad su nam se tako već približiil — već 1 odlaze. Ona hladnoća. koja ]e bila dotiekle prvc većerl, sasvim se rasplimtla I pretvoflta u familijarni saobraćaj, baS kad smo se već morali rastali. Nadamo se, da će 1 gosti pdtiesti sa sobom hajugodnije dojtnove. Posjet je bio odličah nc samo brolno. tiego i kvalitativno Zastupani su bill šve tri večerl najodličniji predstavnici vo|ne i gradjanske uprave počevši od same Njegove Preuzvišenosti g. guvef-

nera. Odobravanja je biio svalui veče više, posljednje večeri najviše. Ovdašnje rekvizite stajale su na rašpoloženju umjetniciina, a i inače, što se gostoprimstva tiče, mislimo da se ne će potužiti bečki gosti. Veliku zaslugu iina u tom g. natporučnik I adjutant načelnik{» glavnog stožera pl. O c s k a y, koji je primio na se tešku dužnost sveukupnog aranžiranja. a za doinačinske usluge brimio se nmogo g. natporučnik B. L a c k n e r. Garnizonska glazba, koja je sve tačke pod kapelnikotn g. P l r o-o m moraia prije uvježbati, doprinijela je takodjer mnogo potpunom uspjehu. Gostovanje ,,Raimiindtheatra“ pokazalo je, da su pozorišne predstave u Beogradu pod ovim nenormalnim prilikama no samo moguće- nego da Će 1 potpuno uspjevati, podje li sc u ovom pravcu dalje.

Ne smtje se mlmoiči, dg se u petnk ponovo izvodila vanredtio ttspjela ,,S i in f 0 n i Ć n a ouventura" gosp. kapetana L). S a f r a n c k a 1 to još skiadnije i už veću pažnju opltinstva. Ovom prilikom su mnoge skrivene ljepote te osobite kompozicije došle do izražaja i eaokružite cljelu glazbenu sliku podigavši je na njezin zasluženl ,.niveau". Skiadatelj, ko}i je ovako nešto mogao stvoriti, treba )o§ da se oku6a u večoj stvari, koja ćc f.am njegovu stvaraiaćku du8n pokazatl u potpunom svjetht. Dr. O«

Nedjelja gućila da se održi privrcndi život Engleske, čime je u stanju da potpomogne saveznike. Lfet piše: Da 11 je pravo, da Francuska do kraja rata bude ona zemlja, čija se krv najjače proliva? Ziar ne osJobadja, svaki Englez, k«ji se pojlje na front, po jednog Francuza? Katl bi tako oslobodjeni Franaizi radili, da održe život Franaiskoj, zar uebi tada Engieskoj lakše bilo da potrebe svojih saveznika u novcu podmiri? Tcorija Lk>yda Oeorgesa doslovno uzcta izašla bi na to, da Francuska sama propađa, dokle Engieska ostaje zđrava i čitava, jer se bori saino sa sttvišnim snagama. „Echo de Paris“ piše o ratu s podniornicama: Sve i da izgleda da je opasnost otklonjena, ne smijemo se uljuljkivati sigumošću, već moramo napregnuti sve naše sile. NjemaŠka računa, da ratom zamori protivnike. Prema tome treba da tidesimo naše mjere. (Ovo kao da je prvi put, da francuska govori o namjeri Njemačke, da ratom zaraori ententu. Do snd se uvijek obratno govorilo, t. j. da ententa ratom zamori Njemačku).

flnstra-USiirsKa. Ofdenbtirški veliki knez — vlasnlk c. i k. 11. pješačkog puka. Kb. Beč, 17. februara. Njegovo je Veličanstvo car i kralj Karlo imenovao oldenburškog velikog kneza vlasnikom c. i k. 11. pješačkog puka. GenC'ral-pukovnlk Dankl — pukovnik tjelesne garde. Kb. Beč, 17. februara. Njegovo je Veličanstvo car i kralj Karlo biagoizvoljelo izdati ovo Svoje Previšnje nično pismo: „Ustrajam mjesto pukovnika svih tjelesn'h garda na Mome dvoru i ovu funkciju povjeravani kapetanu Moje prve arcirške tjelesne garde, general-pukovniku V i k t o r u D a n k 1 u. Baden, u febmam 1917. Karlo m. p.“.

RBSlltt. Prilike na rusko-rumunjskom frontu. (Naroćiti brzojav „Beogradskiii Noviua'.) Berlin, 17. februara. ,,B erIinerLokalanz-eiger“ javlja iz Stockholma: Ruska je vlada zabranlla nuiiunjskim bjeguncinia povratak u domovinu. Njemačka je olenziva doduše momentano zastala, no vojni stručnjaci položaj u prkos toga ne drže još ’osta razbistremni. — Rumunjska štampa klikće od radosti, što je jaka zima spasla Rumunjsku od potpune propasti. S druge gtrane ta jaka zima čini grdnih neprilika u žeIjezničkoin prometu, koji je u južnoj Rusiji potpuno zastao. U Besarabiji je u Markovskoj gubemiji nestalo uglja i drva. Na frontu se dnevno smrzava više stotina vojnika. I veći gradovi trpe od oskudice ogrjevnog materijala, tako u Petrogradugrije svoje stanove samo jedna tret'ina bolje situiranih stanovnika. Rnske straže prekoračife švedsku granicu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Stockholm, 17. febntara. „National Tidende" javlja iz MalmO-a: U posljednje su vrijeme često ruske straže prelaziie preko švedske granice. Tako su ovih dana i opet tri naoružana ruska vojnika prešla švedsku gTanicu. švedske su ih vlasti odtnah uapsile. U svemu je do sada internirano u šveđr skoj 70 ruskili vojnika, koji su prešli švedsktt graniat. i

RdjsKa Kreilevlnti. PrIn«dno regrutovanje za poljsku vojsku. (Naročiti brzojav „Beograđ. Novina**.) Krakov. 17. februara. Iz Varšave javljaju: U zimnjoj je gradini održan skup na poziv poljskog državnog kluba. U donijetoj se rezolttciji izjavljuje uvjerenje, da VVilsonova akcija za mir nije prožeta nepristranim namjerama da se rat skrati. Skup zahtjeva od poljskcg državnog savjeta, da se što prije sazove poijska vojska, da stupi ti borbu protlv Rnsa. te da utvrdi djeio ponovnog vaspostavljanja poljske države, i da državni savjet kao glava poljske države riješl prinudno regrutovanjc za poljsku vojsku i pozove godišta 1913.—1917.

Iz RrenfsKe I Bome. Umro prof. MHe Petranović. U Bjeiovant je uniro um. profeeor Mlle Petranović u 62. godini života. Pokojnik jc na tamošnjoj gitnnazijt služio neprekidno od god, 1879. do svoga umlrovljenja 1913. godinc. Bavio se stručnitn llteramim radorn te izdao više rasprava kao # ,0 vczi 1. f II. pjevanja Homerove llijade**, „Neke misli o književnom preporodu Jmatskog narođa“, ,,2ena u narodnoj pjesmi", ,,2ivot i djclovanje Ferde Rusana“, „O thinduLiću“ i i d. Dugi niz godina uredjivao je b'dovarsku „Neravisnost". Zaslužno bijaše njegoVO djelovanje na pofju socijatno-gospodar-

Broj 47. stveuom i prosvjetnom u Bjelovaru i oko. lini. Bio je duže vrijeme predsjeđmkom „Gospodarske podružnice", pjevačkog druitva ,,Dvojnice“ i ,,Citaonice“. Razne vijesti iz Zagreba. — Nagle promjene vrentena. 14. je ovoga mjes. nastupila u Zagrebu nagla promjena vremena. Temperatura je ienofcila u sjenci 6 stepeni C. izri.ad nule, a na suncu i 17 stup. iznad nule. Snijeg se po ulicama počeo naglo topiti.' No pred veče je opet pritisla studen, pa se snijeg; i voda po pločnicin.- s.arznuše. U 7 sati na veče pokazivao je toplomjer 15r st. C. i s p o d nule, u 9 sati u veče opet' sarno 4 st C. ispod nule, „ u ruoći9 st. ispod nule. i — Raniji početak pozorišnifi predstava. Pozorišna je uprava zamoljena, da bi prema dosadašnjcm običaju za zimskih mjeseci predstave zapoćinjale u 8 sati na veće. No uprava je izjavila, tki se raniji početak predstave morao odreditt radi štednje sa svjetlošću i ogrjevotn. lz istih će se razloga zakljućiti ranije i zimski semestar zagrebačke univerze, j to već krajem prve polovine marta. Croa I oKolita. Rnzvlće tršovlne I zonota u Becsradu u prošioj sadini. Vrlo je interesantna statistika, koJa narn pruža podatke o razviću trgovine i zanata u Beogradu u prošioj godini. Odtnah po ulasku carsko i kraljevskih četa u Beogradu, otpočeo je veliki broj trgovaca i zanatlija da otvaraju svoje radnje i trgovine, ali u prvi niah mnogi vlasnici raznih radnja nijesu ni bili u Beogradu. već rasejani po unutrašnjosti. Ali postepeno dolaskoiri sve većeg i većeg broja izbjeglica u Beograd i slika trgovaekog i zanatlijskog života dobijala je sve redovniji izgled. Skoro svakog dana pojavijivala se po koja nova radnja. upravostara, čiji je vlasnik došao iz Kraljeva, Kruševca ili Kragujevca i Ca'ka. Svakog dana brisala se paučina iz pojediniii radnja, koje nijesu biie otvorene još od objave rata. Svako jutro Beograd je dobijao sve življu i živiju sliku prometa rada, trgovine i saobraeaja. To se ali nije moglo postići odrnah iz mnogiii razloga, koji se pojavljuju ratom i ulaskom jedne vojske u drugu zemlju. pa ipak pored svih tih obzira u Beograđu je počeo trgovački i zanatlijski :vjerovatno brziiu tempom. Danas Beograd pi'uža sliku mirnodopskog trgovačkog i zanatiijskog živofa, ali razviće njegovo ima svoju ska/u, kojom se ovaj život postepeno razvijao. U Beogradu je prošle 1916. godine otvoreno svega 4.090 radnja trgovačkih i zanatlijskih svih vrsta, S obzirom na raznovrsnost radnje otvoreno je prošle godine: apotekarske radnje 4, agentursko-rrgovačke radnje 57, alvadžijske radnje 7. aščijske 24. antikvarske radnje 3, abadžijske radnje 6, advokatske radnje 5, amaterska radnja 1. bakalskih radnja 219, berberske radnje 62, bravarskih radr.ja 41, baštovanskih radnja 5, bankarske radnje 2, brašnarskiii radnja K buregdžijske radnje 3. babički posao 31, bioskopa 2. bozadžijskih radnja 28, bufetta 3, prodavnice bonbona 13, biljarske radnie 2, prodavnice boja 2, bazara 4. bazara turskih 2, cigljana 1. crcvarskih radnja 8, cvjećarskih radnja 19, prodavnica crkvenih stvari 1, ćevabdžijskih radnja 31, ćurčijske radnje 4. prodavnice ćumura 3, čajdžinica 18- čistača obuće 15, sajdžljskih i juvelirskih radnja 19. češljarske radnje 2. četkarske radnje 4, prodavnice čokolade 7, prodavnice čiviluka i duvaudžinica 212, delikatesnih radnja 63, dundjerska radnja 1, daščarske radnjc 2. đrogerijske radnje 8. dimničarske radnie 3, drvarskih radnia 27, drvorezačke radnje 2, elektro-tehfiičkih radnja 12, farbarskih radnja 8. gvoždjarskih radnja 23- galanterijskih radnja 8, gradjevinarskih radnja 11. gostioničarskiii Tadnja 11. graverske radnje 2, cinkografska radnja 1, hljebarske radnje 62. hotelsikli radnja 53. trgovina hentijskih predmeta 1. indutsrijsko pređuzeće 1, fabrika karuca i kola 1, fabrika bijelog rubija 1, fabrike kišobrana 2, fabrika kufera 1, fabrika kesa 1, fabrika šečcra 1, fabrike sirćcta i konjaka 3, fabrike čokolade 2, fabrike sodne vode 2. instaiaterska radnja 1, jorgandžijskih radnja 6, prodavnice jestiva po varoši 7. kovač.ko-kolarskiii radnja 19, kolonijalnih radnja 78, krojačkib radnja 79. konfekcijonih radnja /. kafanskih radnja 278, knbasičarskih radnia 9, kožarskih radnja 9, knjigovezačkih radnja 6, knjižarskih radnja 13. kujni 99, kartonaška radnja 1, kamenorezačkih radnja 5, kolačarske radnje 72. keramitske radnje 2, kazandžijska radnja 1, komlsijonarske radnje 4. kiosk 1. kaiajdžijska radnja 1. korparske radnje 2, krečarske radnje 3. kanfittc 2. kačarska radnja 1, trgovina kalajdžijskog materijala 1. prodavnica kancelariiskog materijala 1, prodavm;a dopisnih karata 9, trgovina sa preiadom koža 2. limarske radnje 32, iikerdžijskih radnja 8, lončarske radnje 4, ljekarska 1. prodavnica leda 1, prodavnice srećaka 2. marmfakturnih radnja 101, mljckarskih radnja 30, mješovitih radnja 28, mnzička škola 1, mesarskih radnja 58. mehanskih radnia 5. modiskth radnja 15,.