Београдске новине

• Straua 2.

Beograđske No’

Broj 50.

21. februara 1917.

Sriieda

Žoto oposnost. Amerlćko-engleskl tajnl savez protiv Japona I Njemačke. Jedan amerićki Nijemac uputio je mOncbenskom listu .Bayerische Staatsr.eitung" interesantan dopis pod naslovom .Američko-engles* ki tajni sa vez proti v Japanai N j e m a č k e*. U tom dopisu saopštava laj američki Nijemac, koji se nedavno vratio iz New-Yorka u domovinu, da je slučajno prisustvovao jednom američkom svečanom banketu, na kojemu je bivši prcdsjednik Sjedinjenih Američkih Država R o o s e v e 11 izjavio kako se Amerikanci nadaju, da Englezi neće zaboraviti usluge koje je u ovoftne ratn učinila Amerika Engleskoj, pa kako će za protivuslugu Engieska u američko-japanskom razračunavanju, do kojega će ranije ili docnijedoći, u najmanju nrku u isloj mjeri potpomsgati Sjedinjene Države. Ova lakonska vijest nalazi svoje potvrdjenje u japanskoj štanipi, koja otvoreno izjavljuje, da su Japanci vrlo Uobro obavješteni o američko-engleskim namjerama protivu Japana i Njemačke. Šta više, neki ugledni japanski iistovi energično zahtjevaju, da se otkaže jap a n s k o-e n g 1 es k i savez i stvori novi, njemačko-japanski savez protivuEngleske. U Japanu se javno rugaju pasivnosti engleske flote i izriču uvjerenjc, da Japanu u borbi protivu Amerike može da uspješno i iskreno pomogne jedino Njetnačka. Interesi Japana — pišu listovi — nužno zahtjevaju, d a s e još za vrijeme trajanja ovoga rata raskineenglesko-japanski savez ina tajne mahinacije Amerikanaca iEnglezaodgovori sa objavom rata Sjedinjenim Državama. U ovaj ćas Engleska ne može da pomaže Ameriku, a važnu ulogu u tome igra i činjenica, što ni Amerika sama još nije spremna. Ako dakle Japan hoće, da se bez velikih žrtava i uspješno razračuna sa Amerikom, ondn ne smije da gubi vremena. Pokret za nezttuisnost finmsfte i Setsiie. Prije nekoliko sc dana sastao u H r u x e i e s u t. zv. „narodnl savjet" flarnskih Belgijanaca, u kojem sn se sastali na vijećanje predsravnici sviju aktivnili flamskih grupa. Taj je ,,narodni savjet“ poslije podužega vijcćaBja zaključio Izdati svojim sunarodnicima ovakav proglas: Zar će sve patnje. koje smo prepatili, sve žrtve, koje je ilamski narod pridonio za Bclgiju, biti uzaludne? lloće li krv naših ilamskih Junaka, koji iznose 80 na sto belgijske vojske, pro- ' Jivena za Ijubljenu domovinu. osiati bez ikakve korlsti? Zar ćc Flamci 1 p o s 1 i j e rata, kao što je to bio slučaj prije rata. blti u svojoj vlastitoj doinovini i opct smatrani samo gradjaflirna drugoga reda? iloće li flamski Interesi blti još i dalje žrtvovani za Interese Valonije? Zar če Valonija i u budućnosti ostati sisaljka, koja će islsavati najbolju snagu našc Elamske? Nel Belgija, u kojoj bl Elamcl i iipct bili podjartttljenl I neravni ostailin gradlaninm. n e s m I j e s e v i š e u spostavlti. Stara se politika iskrivIjivanja ne smije pottoviti. Ako Je istina tvrdjcnje, da se ovaj rat vodl za temeljne principe narodnostl i za opstanak malih naroda. onda je naše pravo i naša dužnost, da pred ci- i jelim svijetom isuipimo za oslobodjenie naše gotovo sto godina podjaruiljivane flamske narodnosti u Belgiji kao i za našu braću u francuskoj | Fiamskoj.

Početak je nčinjen. Okitpacijona je (njemačka) vlast priznaia narodna prava Flatnaca. Sve se mjere, koje su u tom pravcu od okupacijone vlasti pred'tzete. upiru na temelje belgijskoga zakona i medjunarodrtoga prava (haaška konvencija). Tražmio, da se pravednc I zakonske mjere te narodna prava Flamaca prizuaju i zagarantuju na predstojećem mlrovnom kongresu. Tražimo dalje, da se ttpravna razdioba (Bestuurlijke Scheiđing), koja je već započeta dvojnom podjelom ministarstva nastave, potpuno provede razdlobom svih ministarstava i uprava. Što sc pak tiče narotiitih prava flamskog naroda. to mi možemo i moramo jasno naznačiti našc tražbinc tim prije, što smijemo očekfvati cjihovo ispunjettje prema danim obećanjfma obiju zaraćenih strana. Sioga zahtjevatiio, da se kod medjunarodnog astanovljivanja političkih odnosa u evropskim državama u budućem ugovotu o miru zagarantnjtt sve one mjere, koje su potrebne za potpuno razvlće našeg narodnog plemena na pod- j lozi njegovog vlastitog jezika.

Amerlka l srsiiifnje vlastu Odrtos izmedju Amerike i Austro* Ugarske. (Naročitf brzojav ..Beozrađskih Novlna“.j Frankfurt, 20. tebruara. ,-Frankfurter Zeitung“ javija iz New-Yorka: Drži se, da će poiopv ljenje jednog američkog broda u Sredozemnom moru ubrzati prelom s a austro-ugarskom m o n a rh 1 j o m.

Nectnnitonl pcdmotniiKi rct Potopljenl brodov!. Kb. Christijaniia, 20. februara. Potopljen je norveški parni brod ..Stralsund'* (510 tona), koji se sa tovaront riba nalazio na putu iz Islandije za Italiju. Potopiia ga je njemačka podtnornica. Posada je spašena. Kb. Berlln, 20. februarn. NVolffov ured Javlja: U zabranjcnoj su zoni Sredozenmoga mora posljednjiit dana našc podmornice pot o p i 1 e veliki broj dragocjenih neprilateljskiii brodova, medju njima: jedan veliki t a 1 i j a n s k i transportni brođ, prepun vojskom, dalje đva naoružana broda sa 3000 odnosno 4500 tona zapremine sa dragocjenim tovarom za Solun. zatim taiijanski brod „Oceania" sa 4207 tona zapremine. teretni brod ,,Vontoux" (3233 tonc) 1 francuski jedrenjak „Aplirodite'* sa 735 tona, sa tovarom željeza za Italiju. Kb. London, 20. febrnra. Engleski je parni brod ,,Jolo“ (3900 tona) potopljen. Oaije ogranlčavanje pfovidbe. Kb. Christijanlja, 20. februara. >,Nort!iamerika-U»e“ obustavila je đalje putničke plovidbe, Jer prisiatiište H a 1 i f a x nije još prlznato kao pristanište za istraživanje.

flustro-U^nKa. AlisIJa nadvojvodo Maksa. Predaja pisma sultanu o stupanjtt na prijesto cara i ** k r a 11 a K a r 1 a. Kb. Carigrad, 20. februara. Ptilikom predaje pisma sultanu, kojlm ga car i kralj K a r 1 o izvješiava o svome stupanju na prijc ao, nagiasio

je u svom pozdravnom govoru nadvojvoda M a k s, starešina misije. kako se taj akt izvršuje u trenutku, u kom se vojske obiju država bore rame uz rame za zajedničku pravednu stvar. a da će to bratimstvo oružja jo§ bclje učvrstiti postojeće prijateljstvo. Pomoću Božjom i požrtvovanjeni iliaroda izvojevaće hrabre zajeđnicke vojske častan mir, koji će savczciciina osiguratt srećnu budućnost. — Sultan je u svonie odgovoru izjavio svoju radost I blagodamost na počasli« koja mu se notifikacijom nkazuje, te je u glavnome iskazao iste želje, iskazane u pozdravnom govoru. U toku svečane audljenclje rredao je nadvojvoda suitanu vojni krst za zasluge I. reda u briljantima. Kratko vrijeme po audijenciji vratio Je sultan posjetu nadvojvodi, koji je u toku dana još primio posjete vojnog ministra E n v e r-paše, njemačkog posianika dr. pi. K u h! e ni a n n a I drugih uglednih ličnosti. Mnogobrojna lica npisala su sc u posjetnoj knjizi. Bcrbe ro zapadu. > Borbe u doiiui Ancre. Kb. Berlin, 2U. februara. Vv'olffov ured javlja: U borbama u dolinl A n c r e napali su Englezi u subotu poslije žestoke artiijerijske paljbe sa tri razne navalne kolone ti Širini od šest kilometnra. Cijeloga dana vodile su se borbe oko M o n 1 i n s k e ruševine sjeverno od A n c r e i oko obližnjih rovova. te smo u foku tih borba ustupiii Engiezima taj dio naših položaja. U nedjelju je j bilo mutno vrijeme i mi smo gtj mnogobrojnim preduzećima sretno lskorlstili, dok neprijateljske tzvidnice nijesu imale ni jednog uspjeha. Noću izmedju 17. i 18. februara opet snio povratili jedan dio naših napuštenih položaja. Tri neprijateljska pokušaja u Y p e r n s k o m predjelu sloniila su se u našoj vatri. Na jednom mjestu vođila se borba iz neposredne blizine sa znatnim gubitcima po neprijatelja. Idućeg juira bila je jaka paijba protiv desne strane rovovskog odjeljenja južno od željeznice Langemarck e—Y pera. Žatim je neprijatelj žestoko napao kako protiv tog odjeijenja, tako l protiv obližnjih položaja, aii je suzbijen djelimično pred rovovima, djelimično u ovima. U našim je rukania ostalo zarobijenika. 17. u veče hnaio je uspjeha jedno njemačko preduzeće .sjeverno od W i ts c h a t e ! sjeverno od kanaia C o mb I e n e s—Y p e r n, Izmediu A n c r e I S o rn m e sjeverno. od željeznice odbiJene su neprijateljske Izvidnice. PoijsHo kroljeoiiM. (Jradski izbori u PoljskoJ. (Naročiti brzojav ^Beogradskih Novina' 1 ) Lodz, 20. februara. .,Nowy Kurjer Lodzki" bavi se provincijskim gradskim izborlma, kojl su se ovih dana vršili it Poliskoj I veli, da se rezultat izbora ima posmatrati prema tome, da li su u pojedinim gradovima Poljaci 1 Jevreji glasali sporazumno ili odvojeno. Izabrano je: u Low!czu 12 Poljaka I 6 Jevreja, u Pultusku 12 Poljaka i 6 Jevreja, u Pruszkowu 10 Poljaka i 2 Jevreja. u Koinu 6 Poljaka i 3 Jevrejlna, u Ostrowu 6 Poijaka I 3 Jevrejina, u Biaii Rawkl 9 Jevreja. u Dobri 2 Jevreja i 4 Poljaka, u Unicjewu 6 Poljaka, u Makowu su izabrani sami Jevreji a ni Jedan Poljak. u Siedlcama 12 Jevreja i 12 Poijaka. U Czenstochawi moraju se vršiti novi izbori, jer se stranke još nijesu tnogie da složc. Konačni se rezuitat izbora očekuje sa veiikom napetošću.

ijiconi na koljena i poče je prcklinjati, da *e »jeti svoje kratjevske dtižnoeti i đa ne zaboravi, da bi njezino bjegstvo bilo to isto ito i propast Poijske.* Tada Jadviga spusti gtavu i dozroli, da je povrate u svoje odaje U borbi izmedjti Ijubavi i dužnosti ova je poslijednja pobijedila i kraIjica napisa otkazno pismo princu, koji, time teško pogodjen, napusti Krakovu, ne vkijevši aikad više Jadvign. Nekoliko mjeseci docnije udala se Jadviga za Jagela, koji je pod imenom Vlađislav II ponk* poljskn krunu. Zima u Poljskof. Kad je kod nas, a i u oslalim južnijim krajevima, nastupila velika z\ma, držalo se, da je ta zima što dalje na sjever. to gora i veća. Da tome nije baš tako, doznajetno iz poljskih novina. Tako je 14. februara — đakie kad je u Beogradu tetnperatura iznosila okd 18 stepeni ispod nule — u Varš a v i prije izlaza sunca temperatura iznosila sama 2.5 stepeni C. I s p o d n u I e. Prva glavna skupština poljskog školskog udruženja „Maclerz Szkolna". U prošii je petak, 16. o. mj. održana, kako javlja ..Oazeta Poranna", prva glavnu skupština novo osnovanog poljskog školskog udruženja „Maclerz Szkolna**, u kojoj se Izvijestilo o dosadašnjem radu na području prosvjetnoga rada i vijećalo o budućem radu.

Engleska l Koionlje. Odstuparrje australske vlade. Kb. Melbeurne, 2u. februara. Australska vlada je odstupila. Mlnistar-predsjedr.ik H u g h e s obrazovao Je koalicijoni kabinet. Vlada je izjavila, da će se truditi. da shodno želji narođa svom energijom vocii rat do njegov-'g kraja.

OrčKa I spornznmno sile. Opasno stanje u GrčkolKb. London, 20. februara, ,,T i m e s" javija iz Syre: Stanje u Orčkoj postaje sve opasnije, naročito zbog traženja sporazuma da se pređa oružje. Rezerviste žele. da zadrže oružje za slučaj samoodbrane. Mogućnost pobune ne zadaje sporazumu s obzirom na njegovu nadmoćnost, nikakav strah.

RUSlJfl. IzmirCnje Galjičina 1 Trotopopova. Novl izbori za gosudar« stvenu dumu. (Naroelti brzoiav Jjeožradskih Novin» a J Frankfurt, 20. februara. „Frankfurter Zeitung’* javIJa iz Stokchoima: .,U t r o R o s s i j“ tvrdi, da je došlo do Izmirenja izmedju Galjičina 1 ProtopopOva. Vlada je zaključila, da raspiše nove izbore za gosudarstvenu dumu.

N1 e m n č R n. Zakon o porezi na ugalj u NjemafkojL Kb. Berlin, 20. februaia. Savezničko vijeće je odobrilo zakonski predlog o porezi na ugalj.

Cnd I cKoiičo. Nfltl osiflsi 23 Suajcarsku.

— Da vidim tog jitnaka. — Mi - - - kić! Doleti. Baš je opet bio Ijudski nakresau, jer fe jutros odmah poslije sanjene otišao kod kuhinje. navođno da donese poštu za momčad. — Poznateš 15 dobro našc položaje tai.no naprcd? — Poznam, gospodine pukovniče. — A poznaješ li onog malo? crnog gospodina kapetana? — Poznam. — On će biti gdje u sredini položaja. — Đaš u rovu, gdje je bio i naš gospodin kapetan. Vidio sam slnoć, kad se baš iio istom mjestu ugnijezđio. — E, pa ti znaš sve. Noslćeš onom gospodinu kapctanu jednu vijesr. — Iloćul — Čujetn, da voliš riMtt? — Nije slago, ijo vatti je kazao, gospodjne pukovuiče? — Moglo bi, da ti bude prevlše. — Do sađa me Još nije stigla ta nesreća. — Kad jc tako, idi do niog momka i doncsi moju čuturicu. Mikić se za čas povratio I donio ču♦»ricu. — A rašto^ti nije dao i čašu. — Tražio je, pa nijesam htio da čekatn. Na posljetku čemn ćaša. — Kako ćeš da piješ? — Iz čuturice. — To ne može da bude. — Zašto, gospodine pukovniče, ja sam ,već putem kušo, pa je išlo dobro. — Kad si već kušo, evo ti pa ispl sv®, nasmije se pukovnik od srca. Pošto ie Mikić isoio 1 prindo Plsmo za t

nialog crnog kapetana, okrene se i pravo će konjima. — Kuda ćeš? uplta ga u čudu * pukovnik. — Po svog konja, gospodine pukovniče. — Jesi li pravo lud! — To nijesam, gospodine pukovtiiče, ali sam konjanik, pa mi ne prija kad iđem pješke. — Sve, sve samo to ne, uzrujano će pukovnik. Taj čovjelc ludo srće u opasnost Pijan je, pa ne zna šta da radi. To ne rnogu, to ne smijem dozvoliti. — Ostavite ga, gospodiue pukovniČe. Takav je on već godinu dana i nikada mu se nije ništa dogodilo. — Aii ja ne mogu, da ga uzmern na svoju dušu. Ta više je nego sigumo, da će ga ubiti Rusi, jer njihovi položaji jedva su od naših udaijeni stotinu koraćaja. Medjutim je Mikić uzjahao na svog konja i ne mareći više ni za koga odjahao laganim kasom, da odnese zapovjest u položaj. Pukovuik je uzrujan gledao za njim. ML, koji snto ga poznavali od prlje, nijesmo se ni malo baš brinuli za njega, jer smo znali, da će se povratlti čitav 1 nepovriicdien. Vidili smo, kako Je doialno do poiožaja, gicdali smo kako se sagnuo I predao pismo, gledali smo ga dok Je čekao sjedeći na konju, da primi potvrdu i onda se mirno 1 korakom povratio natrag. Kusj su ga dočekaH 1 ispratili kišora taneti, ali ga ni jedno tane nije pogodilo. — Pijantcu i Bog čuva! reče pukovnik, trcsući glavorn, a osam dana docnije stigne Mikiću — velika srebrena.

Roinan prve kraljice iz Jaselonske dinastije. „ 1 z poljske prošlosti. Još u djetinjshTi, u svojoj 13 gođinl kmnisana je J a d v i g a kći poljskog i ugarskog kralja Ludviga, godine 1384. u Krakovu kao kraljica Poljske. Po tadašnjem običaju, na koji se sada još samo kod azijskih naroda nailazi, vjerio ju je još kao sedmogodišnje đijete njezin otac sa Viljemom, sinom vojvode Leopolda od Au»trije i Stajerske. Oboje je vezivala duboka medjusobua naklonost, koja se je pretvorila u žarku ljubav, kad je princ, mlad čovjek plemenitog izgleda, posjetio mladjanu kraljiai u Krakovi i tamo njoj u počast priredio vclike svetkovine. U isto doba prosio je Jadvigu vojvoda Litavski Jagelo. Ta prosidba naišia je na oduševljeno potpomaganje poljskog piemstva, jer »e Jageio obvezaoj da sa svekolikim narodoiri svojini primi hrišeanstvo i da utjelovljenjem Litavske u Poijsku primi kraIjevsku krunu Poljske. Ali je ovaj sporazum učinjen bez pristanka miade kraljice, koja »e protivila da bude supruga Jagelova. I mladi princ nije pomišljao da se odrekne »voje vjerenice, pa pošto se na kraijicu paziio kao na kakvu zarobljenicu, to je pokušao, da jc nasilno oslobodi. Ali »vi pokušaji ostaše bez uspjeha, dok se najzad Jadviga sama nije riješila na bjegstvo sa svojim miljenikom. Noću napusti dvorac, da se spoji s princom, koji ju je čekao pred rgadskim vratnicama. Ali kad stižc do istih, ona bijahu zaključana. Kraljica odlučno naredi, da se donese sjekira i njome nasilno otvore vratnioe. Od udaraca sjekire probudi se rizničar, jedan stari i vjerni sluga donu Anjonjskog, pritrči, bad *e pred kra-

U posijednje vrijeme pronosi se glas, da naš iist stiže u Svajcarsku bez oglasnog dljela. Ob.ivještavamo gradjanstvo,da naš list u potpunom obimu, dakle i sa svima oglasima, redovnostiže u Svajcarsku. Primio dnžnost. Zemaljski civilni komesar Todor Kussevich deBiacko stigao je juče u Beograd i primio je dužnost. Traže se radi prljema novca. Radi prijema novčanih upuinica potrebno je da se jave g. dr. V o j i V e I jkoviću, predsiedniku opštine grada Beograda niže imenovana lica: 1. Petar Spasojević, sudija. 2. Jeiena Pešić. 3. Perka Živkovlć. 4. Jelica Mih. Zivković, troSarinskl činovnik. U slučaju da se imenovani ne nalaze u Beogradu potrebno je, da pošalju svoju tačnu adresu. Potrebno- je da se jave g. Dragutinu Oodjevcu, advokatu u uredima predsjednišlva opštine grada Beograda r«di prijema novčanih uputnica slijedeća lica : 1. Dragutin Molerović, praktikant monopolske uprave. 2. Sava Petrović, 3. Ružica Krasić, nastavnica više ženske škoie. G-djici BoailjkiDjurićevoj u zavodu za gluvo-nijemu djecu potrebno je da se javi radi prijema novca Hri»tina Rašić.

Traži ib opština. Potrebno jc da se jave jgospodlnu po<predsjednikn opštine grada Beograda, radl izvjesnog hitnog i važnog saopsicitj.’t deća lica: 1. D. Nikolić; 2. Andja Jcvić; 3. Karia Majo; svi troje su u mjesecu junu ili juiu predali izvjcsnu robu na rch zidbu željeznicom iz Valjeva preko Mlade-* novca za Đeograd. Tako isto jfotrebno Je da ae Javi u istom uredu raJi hitnog saopštenja porodica Rafajla Rozena advokata iz Bcča, koji je preminuo ovdje u Beogradu u bolnici za duševne bolestu Sva s« gonija lica mogu Javiti »va-, koga dana/ od 9 do 12 sati prije podne i cd 3 do 5 sati poslije podne, Traže se: Untoljavaju se đa se jave: I. Društvu Crvenog Krsta u c. I k voj. glav. guberniji u Beogradu Simina ulica br. 21, ako su u Beogradu lično, inače da pošlju taćnu adresu: Oospodja Mileva S t a n ko v i jć, telefon. Arandjelovac, Gospodja Mileva R a d o v i ć. telefon. Arandjelovac, Gospodja Jetena 2 1 v k o v ! ć, telefon. Smederev. Lalir.ka. Gospodja Darinka B o b I ć, telef. \a!jrvo. i boja M e s a r o v i ć, CaCak FranzJ« sitova ulica 44. (Diagonnr Mesarov!ć. kondukt.). ‘lospodin Kosti Pavlović, Ći-, novnik policije tt pen., Kosovska Mitrovica, Milovan Karapandžlć, poreznik, Smederevo. Koćarska Ma!a, Gligorije I v a n o v 1 ć, računoispitač glavne kontrole, ćačak i Mihajlo Ž l v k o v i ć, poslužitelj suda, Palanka, , Porodice: Filipa Popoviča, čt-, novnika pošte, Kosovska Mitrovica, Marka S i m i ć a, ekonoma, Smederevo i Božidara N e d i ć a, direktora šu-* marske škole. li. Da se jave ili pošiju tačnu adresu g. Tatomiru Petronijeviću, Beograd, Knez Mihajlova ul. 18. Gospodja Danica V i d o j k o v i ć. činov. uprave monopola. Učiteljice: Ana Sekullć, iz Prištine, Danica M i Ii a j i o v i č, iz Prištine, Katarina P e t r o v i ć. iz Sa< toraca, Magdalena N i k š i č, iz FerU zovića, Spaseniju M 1 a d e n o v i ć, iz Ferizovića, Danica J a n k o v I ć, iz Prištirie, Ružica Jovanović, iz Prištine i Zorka T. G a p i č iz Prištiner Gospoda: Jovan P o p o v 1 ć. učitelj iz Prištine. Stevan Jovanović, penzioner, Stevan M. Zdravkovlć, Požarevac-Batovac. Miiosav P. A r ■* s i ć. v ei. Plana l Milan V u č k o v i ti činovnik uprave monopola. Kažnjene zbog pretjeranih cijena. Ljubica G j u r i ć, Ružtna uL 10, kažnjena je zbog prekoraćaja cjenov« nika sa 50 K novčane kazne. odnosno sa 5 dana zatvora, ako kaznu ne bi mogla piatiti. Ona je prodavala kukttruzni hljeb po K 3.80 od kg u mjeslo najskuplje po 0.80 K. Danica P e t r o v i ć. bakalka, Dečanska ul. 41. kažnjena je zbog prekoračenja propisnog cjenovnika sa K 100,—, odnosno, za slućaj da ne bi mogla platiti, sa 10 dana zatvora; ona je prodavala hijeb skupije no što ta propisano po cjenovniku. Povišena cijena žižicama. Usiijed poskupljavanja sirovina povišava se cijena žižicama za potrošače od 6 na 8 (osain) helera od kutije. Ova 1 povišena cijena važi za Beograd i beogradski okrug odmah, a za ostsle okruge u unutrašnjosti od časa kada tamošn;oj veiikoprodavnici bude stigla lduća partija žižica od giavnog stovaiišta raonopola žižica. Nadjen hrt. Zastavniku Juliju L i p o v a n u od c. i k. rezervne bolnice »Brčko“ đobje^ gao je jedan ruski hrL Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog ureda od 19. fe» bruara: Prijavljeno 65, odjavijeno *25, preseljenja 39; u hotelima prijavljeno 11/, odjavljeno 104, ostalo u hotelima prijav Ijenih stranaca 201.

Hsroflno privrcflo. Poljsks poUoprioretifl. ,,K u r i e r P o 1 s k 1“ donosi nfz saopstenja bivšeg predsjednika središnog poljoprivrednog društva Antonlja' Winiawskog, iskusnug poijopri-' vrednika, o stanju poljske poljoprivrede u oblm zaposjednutlnV oblastimfl. O ponovnom obdjelavanj« aemlie plše list izmedju ostalog slijedeće: Ponovno obdjelavanje napreduie sporo I privremenog je karaktera. Na razrušenim imanjima se hitno podižt* stanovi za privredne radnike. imanja I zgrade za poljoprivredne sprave. SeIjaci podižu staje i kuševe, u kojima sebi odvajaju manje prostore za stanovanje. Oradjenje pravih Jtuća za življenje ostavljeno je za pogodnije vrijeme. Uzrok ie tome oskudica u