Београдске новине

I z I a z i;

dnevno u jutro, pcnedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojavl: U Brojrtdu i u kra|»»lma 7«poiJ«ln'rfm od o. 1 kr. (eta po cljonl id . . . . • haiera U HnratekoJ-Slmonlji, Bosnl - Itorcngovinl

Mjesefina pretpiata: U SoojfiKlu 1 u krnjcvlma laposJadauUm od o. i kr. 6ota n fcjnu | «la-nu pottu. , K r U Baoiradu »a daatavara « kndu . . , . « 2-SC U Hrratoko | -tlavanlji, Barnl-Horcopovlnl 1 Dalmaelll ««aa

n»n ovog padrućja po cljoni od. . . .12 hslara |

U oi tsll m k rnjovtma Avstro-ugarck« morarhlie K rU Inoftrenstfu k 4*50

Oglasl po cijeniko.

UrednlkUo: BtOORAO, Vuka KaradSlća ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I primanjs pretplate Topllfiln venac broj 21. Telefon bro) 25. Prlmanje oglasa Kneza Mihajla ul. broj 38.

Br. 69.

BEOGRAD, potiedjeljak 12. marta 1917.

Godina 111.

Rotni izv]eito]i. Izvješta; austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 11. fnarta. lstočno 1 jugo-istočno bojlšte: Nema naročitih đogadinja. Talijansko bojište: I juče je trajala živa letačka i topnička dlelatnost, naročito u nekim odsjecima priniorskog fronta. Minule noći bacali su talijanski letači bombe na gradove Trst, Muggiu, Isolu iPoreč. Zemjenlk glavara generalnog stožera pt. Hftfer, podmnrial. »■*Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlln, ll. marta. Eapadno bojiste U-prednjem polju našeg novog fronta iia A u c r i došlo je juče do živaline topničke borbe, a kod I r 1 e s-a i do pješačkih borbi, poslije kojih su se naša zalaznička odjeljenja povukla pretna naredjenju u svoje glavne položaje. Izmcdju Avrei Oise ostali su bez uspjeha franeuski prepadi, poduzeti iza žestoke vatre. U C h a m p a g n i ponovili su Francuzi svoje napade protiv naših položaja na južnom obronku uzvlsine 185 i s obje straue chanipagnskog majura. Posvuda su krvavo odbijeni, n prkos toga, što su te napade podttzeli jakint snagama i unotrljebivši znatnu municiji’ Istočno bojiite: U prostorno ograničetitm odsjecima ' nživijuje s vremena na vrijeme borbena djelatnost. Na maćedonskoTn frontu položaj jc neizmljenjeii. Pivl sapovjednlk glavnog stana pl. Ludeudorff. Večerujt njeniački izvještaj. Kb. Berlin, 11. marta. .iu Ancri, izmedju Avre i Oise, n champagnl l s obje strane Maase bila je živahna topnička djelatnost. Sa istočnog fronta ne javlja se ništa narojCitog. O horbama na uzvisini 185. % Kb. Berlin, 11. marta. Kod uzvisine 185 razvilo su se ponovno žestoke borbe. U sjajno provedenom napadu uspjelo je Nijeincima, da osvoje liatrag chainpagnski tnajur s priključtviin rovovima. Francuzi stt na to otvorili višesatnu bubnjarsku vatru protiv razorenih rovova, te im je u večer poduzetom jiapadt’ uspjciu, da se ugnijezdc u ovim • rovovima, kao i u velikim prednjim rovovima jugozapadnog obronka uzvisine. Njernački je ltaipad u Courrlereskoj Stimf poduzet poslije kratke topničke pripreme. Izitenadno provalila su njeinaćka furišna odjeljenja u franeuske rovove i jidie god se neprijatelj opro, bio je potuCen. Ostali su pobacali orttžje i nagnuli u brzi bijeg, tako da su njemačke jurišne kolone mogle ncsmetano razoriti tteprijateljske položaje i zakloništa. Dalji su lnanji napadi poduzcti s najbdiint uspjeliom leod F1 i r y -a i u okolici 0 r n n a y-a. koji su zajedno priveli 29 zarobljetlika. Ncprijafcljski su se izvidnički napadi iz.ialoVili u ojsolišu južno od V a u r t o i s-a i A v o e o u r t-a. Ovdje su Fnglezi i Francrizi izguiiili 20 zaroblienika i 2 brzoinetna cparata. Kod ovih su borbi pretrpjeli ttajpadači os;etljiviii gubitaka. Na jednom tnjestu jiižno od A v r e, gdje su Englezi prolaziio prodrli tt jedan dio njemačkog rova. ostavili su 30 tnrtvih vojnika. Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija 10. tnarla. Maćcdonsko bojiSt e : Slaba topnička djelatiiost na cijelom Irontu; kod B i t o 1 j a i u području M ogljenice planine puščana vaira te vatra minama i mašinskih pušaka. U s eT e s k oj nizini izvidnička poduzeća. Jedna

Njemačke podmornice potopile ponovno 42.000 tona. -Meksiko i Njemačka u direktnoj vezi pomoću brzojava bez žica.

je engleska četa, providjetia tnašinskim puškatna, pokušala poslije topnićke pripreme prodrijeti prema C i f 1 i k-T e o f iku, južno od Seresa, ali je biia protjerana našotn vatrotn. U dolini Vardara i uzduž obale kod O r f a n a letačka djeiatnost. Rumunjsko bojišie: Na cijelom frontu izmedju G a 1 e a i S u 1 i n e obostrana letačka djelatnost. Naše je topništvo pogodilo jednu neprijateljsku letilicu, koja se u plamenu srušila na lijevu obalu rukava Sv. Gjurgja sjeverno od T u 1 č e. Kb. Sofija, 11. inarta. Maćeđonsko bojište: Na cijelom frontu neznatna borbena djelatnost, koja se ograničila na slabu topničku vatru, a mjestimice i na slabu puščanu vatru te vatru minama izmedjtt istaknutih odjelenja. Ruuiunjsko bojišto: Kod Isaccee i TuIč« pusćana paljba i pojedinačni-topovski hici.

Neoircnieeni podmornlćkl rct. Dalja potapljanja. N j e m a č k i 's I u ž b e h i i z v j e š t a}. Kb. Berlin, 11. marta. W o 1 f f o v u r e d javlja: Od podmorttica koje su se povrafile, potopljeno je ponovo parnih brodova i jedrettjaka n ukupnotn lznosu od 42.177 tona zapremine, a saplijenjeno je W00 tona salitre. Nućtiuik adiniraJuog stožera ntornarice. Neiitralna ocjena o zabranjenoj zonl. (Naročiti brzojav EBeogradskih Novina ; Gothenburg, 10. marta. O ishodti prvog mjeseca njemačke zabrattjene zone donosi gothenburški ,.Haudelsschiff;dirtzeitung'‘ opširno posniatranje, koje završuje slijedečim riječima: „Razumije se, da je teško proricati, ali sudeći po ishodu prvog mjeseca moratno priznati, daputkojim je Njemačka pošla ihože dovesti cilju. Novitn iskustvom povećatta postojanost I trajuost zabranjene zone samo če po’ ećati u'enn stvarnost". Pokušaji umiravanja engleske rlade. (Naročltl brzojav „Beogradsklh Novtna ‘.) Berlin, 10. ntarta. Wolifov ured javlja: O pokušajšma umiravanja engleske vlade prema uspješliont njemačkom podmorskom ratu piše engleski sedtnički list ,,Truth“ cxl 28. iebruara: Takva vještački naduvena statisftka naše vlade škodi ttama više, nego li što korislt Mi se lialazitmo proma jednom pokuSaju, da tuts biokiraju. Uspjesi te blokade se nećc umanjiti time, što se u našu statistiku obmaujivini načinom unosi ulaz i izlaz ratnih brodova u naša pristaništa. Ali se u statistici ništa tie govori o prekontorskoj plovidbi. Ako naša vlada ltoće, da uživa povjerenje, ona onda treba da izbjegava svaku sunniju, da nevjemo prestavlja stvari. Velika se masa može istina nbmanjivati, ali se ne*mogu ovakim srcdstvima varati naši neprijatelii, ni neutrali. pa ni naši vlastiti brodari Naoružaiii trgovinski brodovi u španskirn pristaništima. (Naročiti brzojav »Beogr idskih Novina«; Lugano, 10. rnarta. Miianska štampa donosi viiest, da ^panija dozvoljava naoružanini brodovinta, da se nekoliko dana mogu baviti u lijonim pristaništima. Potonula ruska podinorniea. (Naročiti brzojav »Beograrfskih No\ ina«; Stockholin, 11. marta. Prcma primljenim sigurnkn vijestima potonula je kraieni februara jedna ruska podntornica. koja jc staiaia pod ruskim zapovjedništvom. Uzroci potopljenja su i tt samoj Rusiji nepoznati. Zapovjednik podntornice je bio kapetan Kryzan o v s ki. Sudbina jednog brazilijanskog broda. (Naročrti brzojav »Beogratlskih Novina«; Zeneva, 11. marta. Jcdan je btaziJijanski parobrod pokušao odtnab po odlasku atnerićkih brodova

,,R o c h e s t e r“ i ,.0 r 1 e a n s“ da otiplovi u Evropu preko’“jwbraiijene zone. Do sada o ttjemu nem* nikakvilt vijesti, misli sc da je on žrtva jedne podmornice. Amerlka l srcdlinje vlasti. Pitanje o naoružatijtt trgovinsklh brodova. (Naročiti brzojav E'Beogradskilt Novina<; Maag, 10. tnarta. Prema mišJjenju američkog glavnog državnog branioca, koji je rckao, da vlada ima pravo, da naoruža trgovinske brodove protivu napada pođmornica, ntnogi su pozr.avaoci medjui.arodt’og prava đrugog tnišljenja. i B r y an je otpočeo borbu protivu naoružanja trgoviuskiii brodova, ističući pri tome praktieua razloge, itaglašujući, da vlada riješenje o ralu ili miru narneće jednom proizvoljiipot topdžijl, koji bi tkme, što bi ispalio svoj top niogao uvući zentlju u rat. Bolest Wikouova pak, pošto j« treuutuo ođluka u ujegovim rttkaina, odložiće odinku za nekoliko dana. Žetteva, 10. marta. ,,Matin“ javlja iz Washingtona, da je vlada izdala jeduo ’saopštenje, prema komc J« Wilson, poslij’c savjetovanja sa Lansingom i glavnan državnim braniocem, viješio, da napruža tatnc brodove, nesačckavši narcdjenja adimiraliteta. Prvi topovi stt već preuijeS na brodove. /apadne države protivu .Wilsono\e polltlkc. CNaroClti brzoiav ..Đeozrađskih Novina'*.) Hj)tterdam, 10. matna. ,,P e 111’ J o u r n a 1“ javlja, da < se u zapadnim saveznim državatna opaža pokret, koj: ide'na to, da đovede do zakonodavnih skttpova pojedittilt država, na kojinta bi se doinjelec Izjave p r o t i v u W i 1 s o n o v e po 1 i fcike. U državi Oregomi već se kupe potpisi tta prijedlog, koji je u tom pravcu podnijet.' Naš; odnosl'prema Sjedinieniut Državauia. (Naročiti brzojav :Bcogracfsk!h Novirni«; . Berliu, 10. marta. Prema hrivatnim vijestima sa anterićke strane 1 iz Švajcarske, nota koju je Austro-Ugarska kao svoj odgovor uputila Wilsonu neće imati kao posljedicu prekid diplomatskih odnosa. Sjevero - američka vlada uaprotiv hoće da sačeka kakvo neprljateljsko djelo, prije no što bi pooštrila svoj odnos prem a A u s t r o-U g a r s k o .i. Suprotno rnišljenje, koje je rasprostrla francttska štampa, saino je želja Fancuske. Meksiko i Sjedinjene Države. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina ; Ženeva, 11. inarta. Iz Meksike se javlja lyonskim listovinta, da pokret protivu Anterike postaje sve veći, ali se ova vijest zvanično još nc potvrđjuje. Bežična veza izinedju Njeittačke i Meksika. Kb. Washington, U. marta. i U vladinim krugovinta u Washiagtonu smatraju velikom opasnošću, ako se obistini vijest, da izined.iu Meksika i Njemaćke postoji direktna bežiena veza. U tom bi slučaju mogle njemačke podmornice i ostah njihovi aparati da od svojih agenata saznadu za svaki brod, ko.ii bi iz Ainerilcc krenuo. Kb. Washlngton, 11. marta. (Reuterova, vijest.) Vladi je poluslužbenim putem dojavljeno, da je u gradu Meksiku ured.iena postaja za bežićni br- i zojav, ko.iith Meksiko sa Njemačkont stoji u direktnom saobraćaju. Poveđcna je istraga. Woiffov ured dodaje: Uredjenje je jednc bežićne brzojavne postaje neosporivo pravn nieksičke vlade. Dodatak „Reuterova“ ureda, da ie ..povedena istraga", dokazuje nerazumljivo tiimiješavanje Sjediujcnili Država u unutarnje prilike posvema samostalnog Meksika. General Vilia nesiao. (Naročiti brzojav . Beogradskih Nov,na“) Frankfurt, 11. marta. „Frankfurter Zeitung“ javlja iz Ba.sela: Kako ,,Gaulois“ saznaje prenta posljednjin. vijcstiina iz Sjedinjcnih Država jc nestalo generala V i 11 e. Govori se, da je on otputovao u Japan. ,,Ne\yYork“ veli, da je to mišljeiije nevjerovatno.

Demcmi vljesti o prelomu i/medju Amerike i Bugarskc. . Kb. Sofija, 11. inarta. 'Pohtslužbetu) se dementuju vijestt iz inostranstva, prcrna kojitna da je Bugarska upravila na Sjediiijorae Države notu, koja bi imala za posljeđictt preloni dipiomatskih ođnosa izmcdju Arnerike i Bttgarske. Austro-U$nrsKn. Generel-pukovnik Arz u njetnaćkom glavnont stanu. Kb. Berlin, 11, marta. Načelnik austro-ugarskog glavnog stožera, general-pukovnik A r z-S t r a u sseuburški stigao je u njemački glavni sfSn u svrliu dogovora o vojnim operaeijama.

Borhe ao zapadu. Niemačko povlaeenje na Anert. Kb. Bcrlitt, 11. niarta. AVoIfiov ured javlja: Njontačko povlaeenje je stvorilo na Ancri sa svim jedinstvene prilike, koje čine srediuit iztnedju borbe ua položajuna i pokretnog ratovanja. Kako stt cugieske četc samo obučep.e na prosti način borbe na podožajima i koliko su vrlo malo dorasla noviim prilikama, vidi se Iz vclikog broja zarobljenika, | koji padaju u ruke i siabim njemačkini j zaštitnicima. Načht 11 a koji se engleski vojnici zarobljavaju i držanje zarpbijendka pokazuje, koliko su onl printjemo nesigiirni n svonte poiožaju prema novom stanju. Povlačenje Nijemaca izazvalo je ve- j liko iznenadjenje i zabutiu. Niko ne zna, gdje se sad nalaze novi ttjomački poiožaji, Na engleskoj strani npma više spojitiit rovovskilt linija. N.iiiiove se satnije rasporedjuju po prostranom zemliištu u vodnim formacijarna I u grupama, gdje Ijudi radi zaštite protivu napada niemačke vatre kcpajtt sebi male rovove. Pri tako slabom zaklontt napadi vatrom nanose im velike žrtve. Vrlo česte engleske Izvidnice, neznajttći gdje se nalaze njemački položaji, dolaze do samih njemačkih rovova, gdje be? ikakve borbe bivaju zarobljeni. Pa i vodje izvidnica nijesu ni najmanjc obavještenl. Veza sa pozađinom jc skoro redovno preklnuta, a zajednička radnja sa topništvom je prestala. Zarobljenici se žale na slabtt hranu, australijd se tužc što ili Englezi zapostavljaju. Većinom misle ljttdi, da odmalt iza Bapaumc počinjc Njetnačka, obmana, tt kojoj ih očevidno podržavaju njihove vodje.

EaflesKa i Koloalje. Osudjeni /a\ ierenici. Kb. London, 11. marta. Danas je proglašona osuda onoj četvorici za\ jeretiika, koii su optuženi zbog zavjere protiv živoia ministarskog predsjednika Lloyd George-a i ministra Hendersona. Gospodja Witeeldon osudjena je na 10 godtna robije, AIfred M a s o n na sedam. a Winnie M as o n na pet godina robije. Harriat W h e e 1 d o n je riješen. Engleski gubici. Kb. Amsterđam, 10. marta. ,,Daily Telegraph", koji je dattas ovatno prispjeo, označuje ovako engleske gubitke u mjesecu februaru: 1216 časnika, 16.277 ljudi poginttlih, ranjenih i nestalili.

Rct u RumunisKo). Ostida jednog runiunjskog generala. (Narofiiti brzoiav ..Beoeradritth Novina“.) Stockholm. 11. marta. Pretna saopštenju petrogradske „Birževija Vjedomosti", romunjski geiteral Saček. jedan od najsposobnijili rnladjili generala, osudjen je rattiim sitdom na pet godiua tamnice. Osudjcn je zbog toga, što.tobož nije podttzeo dovoljne vojničke mjere radi obrane Buknrešta, kao i zbog j njegovog liuškaranja protivu rauijcg ruskog giavnog zapovjedniku u Dobrudži.

iz Hrvotshe I Bosne. ■'f Dr. Mlle Starčcvlć. Zagreb, 11. maria. U subotu poslije podne utmo je ovdje vodj Starčevićeve stranke prava i narodni zastupnik dr.MileStarčević iza duge i teške bolesti u starosti od56 godina. Pohoiitik je bio nećak osnivača Starčevićeve stranke, dra. Antutia S t a r č e v i ć a, te je u 1892. po prvi 1 puta izabran kao narodni zastupnik u lirvatski sabor, i io u lcctaru Sv. Ivan Zelina. Od toga je vremcna taj ko ar zastupao podjedr.o do svoje smrti. U saboru se istakao čestim i velikira političkim govorima i akcijama.

Grod I okollco. Paroplovni proniet izmedju Beogrpda i Zeimina. Kr. ug. udružettje za rijecnu i pomorsku plovidbu (dioničarsko društvo) preuzelo je već juče, u nedjelju, prevozni paroplovni promet izmedju Zemuna i Beograda. Vijest nam o totn nije dojavljena, lako te smo u ne^jđju mogii javiti samo saopštenje ausiriptkog dunavskog paroplovnog udruženja, koje plovidboru izmedht Zemuna i Beograda započinje danas. ■*• Odllkovanjc mostarskog blskupa. Javljaju iz Mostara, da je biskup fra. Alojzije M i š i ć odlikovan kouturnim redotn Franje Josipa sa zvij e 7 . d o tn.

Zvaalčne objnve. OB.JAVA. Sve sc više množe slučaji, da potrošači stroje e. i k. elektrane u Bcogradtt neđoptištcno odocnjavaju sa plaćaujem račitna, koji int se dostavljaju, odnosno isplatom upiatnica poštanskih štediouica, i ako sc izraviianje svilt propisanih plai'. ;. dn izvrši liajkasniie u roku od osant dana po prijemu računa odnosno poštanskiii uplatnlca, kako je to opredjeljelijitna za ttabavku struje objavljeno 9. niaja 1916. u „Beogradskim No\inama“. S- toga 'se naredjuje: U buduće ee se svi potrošači struje, koji u roku od osarn dana ne polože ođredjene im svote, prijaviti c. i k. ređarstvenom zapovjedništvu, koje će ih kazniti novčanom globom od 5 krima u korist gradske sirotinje, nezavisno od đaliih troškova za egzekutivmi naplatu dugujuće svote. Jedupvremcno će se svima prijavljenitn oduzeti struja. Ova naredba stupa na snagu prvog đana kada bude Objavljena. Svi poirošaei struje, koiu su sa svojiin plaćaniem zaostali, hitno se pozivaju, aa ako žele da izbjegnu kaznu, koja im predstoji, odmtah polože dugujuće svote blagajnici c. i k. elektrauc, odnosno da odtnah isplaie tt.nitnice poštanskih štcdionica. Jednovremeiio, sa obzirom na vanrednc priiike ukidaju se opredjeljenia za nabavku struje, obnarodovaua tt „Beogradskim Noviuama“ 9. maja 1916., za utvrdjenc dijelovc niihovih brojača uze« tih pod kiriju a utvrdjuju se slijedeće tiove kirijc brojača: I. Za obe vrste svjetlosti (Gleich imd Wechselstroin): 120 volta, do zaklj. 5 tutip. 0 KW„ godišnje K 18.—; 120 volta do zaklj. 10 antp. 12 KW., godišnje K 24.—; 240 volta, do zaklj. 25 ainp. 60 KW., godiši'je K 30.—; preko 25 amp. 60 KW., godišnje K 36.—. II. Drelistrom-brojač za svjetlost: 220/110 volta do zaklj. 25 arnp. — 6 K. D. A. godisnjc K 36.— ; 220/110 volta preko 25 antp. — 6 K. D. A. godišnje K 42.-. II!. Gleichstrom-brojač za snagtt: 240 volt.t do zaklj. 10 ainp. — 2.4 KW. ( . godišnje K 12.—; 240 volta do zaklj. 30 arnp. 7 . 7 KW. godišnje K 18.—; 240 volta preko 30 anip. 7.2 KW. godišnie K 24.— . IV. Drehstrom-brojač za snagu i Gleiclistrotrt-brojača za snagu. Ove cijenc brcjača raćimaiu se od 1. januara 1917. C. i k. vojna glavna gubcrnija u Srbiji, odjel 13, br. 3391 od 9. marta 1917.