Београдске новине

Strana t. I kako b! «e kouaino rnogli prlpremitl Dfli poerebnl uelovi, pod kojima se volja mverenojra naroda o svojoj budućoj sudbini slobođno može da Izražava. m području spoljne polltike novi će kablnet, u kojem |e meni povjereno inifiistarstvo spoljnih poslova, poštivati sve one medjunarodnc obaveze, koje je preuzeo zbačeni režim. Mi ćemo brižno gajitl one oduose, koji nas vcžu s drugim sprljatdjenim i savcznlm naj odima, te se nadamo, đa će ovi odnoSi pod novim režimom biti još srdačniji i trajniji, jer je taj režim odlučio, da ga ,Vode demokratski prlncipi poštivanja Većili I manjili uaroda, slobode njlhova razvića i dobrih odnosa izmedjn naj'oda. iVeiiki fenez Nikola Nikolajcvič ne pji; ma vrhovnog zapovjeduištva* :(Nai očiti brzojav „Beograd. Novina“). Stockholm, 19. marta. Veiiki knez Nikola Nikoiajevič nije *e prinsio vrhovnog zapovjcdništva .vojske, kojc su na ujega prcnijelf. Čuje se još, da Je lzmiš!.ieua l vijest o tome, da su zapovjedaištvo prenijeii »a niega. Ruska revolMcija i četvornl sporazum. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina"). Stocklioini, 19. marta. Vodj švedskih socljal-deinokrata B r auting', poznati veliki prijatelj Engleske i Francuske, piše povodoin rtiskog prevraia. Moguće jo, da će revolucija imati za posljcdicu novo ođredjivanje ruske spoljne politike, j e r s u r a d ji 1 c i j s e I j a c i u •R u s i j i p o t p u u o n a k 1 o n j e n i m i iu, pa je i samo radikalno gradjanstvo pro 1 ivu panslavizma. Suprotne vijcsti o prijcstoiioi kri/i. Opšta anarhtja. (Naročiti brzojav „Beogratlskih Novlna",) Stockholm, 19. marta. Veliki kncz Miliajl Aleksandrović se, ra obziront na svoj neravan brak, odrekao pravanasledjaza svoje potomke. Aiože se pouzdano tvrditi, da se Rusija nalazi u opšioj anarhiji. Moskovski ftrašni dani nisu još okončani. li amo od pet dan a na o vamo traje strašna borba. lz ostaiih dijelova zemlje nema !i opšte nikakvih izvještaja, >;to opravdava najveća straiiovanjn. Pozivanje velikog kneza Nikole Nikolajevića ćin je očajanja untjcrenih revoiuđjonaraca i znak potpunog unutamjeg rastrojstva. < iznudjeno odricanje prijestoia. (Naročiti brzojav sBeogradskih Novtnac/, Amsterdam, 19. marta. Prema „Allgemeen Hanđelsolad“-u javlja petrogradski dopisnilc „Daily Teiegraplt“-a svome iistu, da je car, kađ je u Bolovoji bio zadržan, otišao u P s k o v, gdje sc sa jodnom maloin gardom joS naiazi. On jc stavljen prcd odluktt, ili da se pcirckno prijestola ili da bude zbačen. Carica se nalazi u Carskom Selu. Zapovjednik palate je dao zastupniku dume časnu riječ, dacarica lieće učiniti pokušaj bjegstva. Sudbina carskc porodice. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina' 1 ) Kopcnltagen, 19. marta. Stockholm.rki list „Nca Daglight Allchanda“ javlja, da jc car doveden u tvrdjavsku palatu, gdjeje zarobljcnik dumc. Svaka je veztt izinedju njega i carice prokinuta, jer rcvolucijonarci smatraju caricu kao najvećeg noprijatelja. Po jednoj drttgoj vijesti carica ]e odvedena n Kie\v.

Utoi'ak Kopenhagen, 19. marta. „Dagene N^heter 1 * u Stockiroltnu aaznaje, da je garoizonu u Tomeu prispjeia vijest, prema kojoj će car poslije mrfcoliko dana otići u Krim radi oporavljenja, Razgo'or Rodziauka s caricoin. (Naroćiti brzo/av nBeogračfsklh Novina«j ! ‘ Kopenhagen, 19. marta Petrogradski dopisnik „Central N e w s“-a tvrdi, da su tevolucionarni vojniri odmah u početku revoludje zauze11 i Carsko Selo. Zapovjednik dvora je izvijestio Rodzianka, da carica želi $ njimc govoriti. Poslije toga jc carica imala kratak razgovbr s Rodziankom, Uapšenje generala Rennenkampfa. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«j Berlin, 19, marta. Iz Pelrograda javijaju : Medju daljim uapšenicima nalazi se i general R e n ne nk a m p f, Prikijučenje baltičke flote revoiucijonarnoj viadi. (Naročiti brzojav „Beozradskih Novlna'.) Berlin, 19. marta. Cijela se baltička fiota priključila re volucij o na rcima. Učešće h’ngieske u Vcvoluciji. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Stockholin, 19. marta. Sa ruskc granice došle sti ove brzojavne vijesti: Prilikei u Moskvi, kako se iz Petrograda javija, nc odgovaraju joS nikako želji revoiucijonaraca. Vojska tamo još nije pri] šia revolucijonarcima, Ulične borbe se p r o d u ž tt j ti. Po 1 i c i j s k a o d j c i e n j a s e j o š d r ž e. Dalje se saznajc, da se revolucionarni kabinct mogao obrazovati ‘ tek poslije živahnih prepirki i irazr.ih ncsuglasica. Prvo je bilo utvrđjcno da ministarski predsjednik bude knez Lwow, ali su tmiogi revolucionarci željeli, da ministarstvo spoljnih poslova primi Sasonov a časnici da prime ministarstvo vojno i niornarice. Predsjedništvo dume je ponudilo Sazonovu ministarstvo spoijnih posiova i bilo je u tome potpomognuto sa engleske etrane. Ali jc Sasonov odbio, da s te strane primi ministarski položaj, Što je jeđan vrlo važan znak o tome, kako Sasonov cijeni mofć i trajanje otpočetog pokreta. Takoisto je izvršnom odboru biio netnoguće, da nadje časnike, koji bi se prirnili. položaja ministarskog. Engleska rovarenja bila su pokretač državnog udara, štodauaspotvrdjujc čitav niz pouzdan i h v i j e s t i. U nedjelju jc, na dan revohirije, kako finski listovi javljajti, bio svečan ručak u engieskom poslanstvu, na koji su bih' pozvani svi sadanji mimstri i ninogi dmgi članovi bloka dume. Miljukov je držao dttg govor, u kome je istakao, da je jednom kucnuo čas, kada Rusija može stupiti posvema na stranu Engleske. Jednovrcmeno je englesko poslanstvo dalo u ime svoje vlado jcmstvo, da nosiocima revolucije neće biti ni kosa na giavi povrijedjena. Ako bi prcduzeće članova dunio bilo bezuspjcšno, engleska flota ćo ih prenijeti u Englesku, gdje će uživati punu slobodu. Poslanik je završio ovim riječima: „Ova revoluciJa j e kruuisanje e n g 1 e s k o - r us k o g p r i j o t c 1 j 61 v a i 1 i n j e n e p r op asti'-, Druga nezavisnn viada? (Naročiti brzojav „Bcogradskih Noviiia' 1 ). Kristijanija, 19. marta. Ovamo su iz H e! s i n g f o r s a sa rai nih strana stigie vijesti, proma kojima so

20. marta 1917.

ili djavo. Ni govoriti o tonie lte volitn. Sad se zacijelo pribtižavanio postaji?" „Kuda putujete?“ upita Petar Pcfrović, ,,u Moskvu ili premajHgu?** „Nazdravljel Kako ću doći ua jug, kad se ju vozim ua sjever? 1 „Ta Moskva valjda nc leži na sjevcru! 1 * ,,To znam no mi so valjda vozhno u Pctrograd!" rcče Ivan Aleksejević. ,,Ne, nego u Moskvu, ako nemate ništa protiv toga'*. ,,U Moskvu? što znači to?“ upita uiladoženja zapanjen. „Cudno... katno ste litjeli?'* ,.U Petrograd.'* „Onda Vam Čestitam. Vi ste ušli u krivi vlak“. Prodje pol minute, a onda se digne mladoženja i pogleda ukočeno u prisutne. ,,l)a, da'*. razjasni nm Petar Pctro* vić, ,,Vi ste u Bologoju ušli u krivi .vlait... možda je konjak bio kriv“. Ivan Alcksejević problijcdl, uhvati se objema rukama za glavu l počne žlvalino da šećc gorc, dolje vagonouf. „0, ja glupan. neka nie djavo odiiesei'* poče psovati. „Što da radim? U onom vlaku sjedi moja ženal Sad jjosve sama čeka na mene, pa ie i^straliu. O, ja luda!“ Mladoženja se spusli na svoje sjc’dalo, egrbio se, kao da nm je netko jia kurje očl stao. ,,Ja nesretuik'*, eastcnjc, „što da radim sada?“ ,,Ta nije tako zio “, tješc ga suputnici. ^Brzojavlte svojoi ženi 1 gledajte, <ia ulovite brzi vlak. Onda ćete Još stignutl onaj drugi viak“. JBrzi vlaki'* uskiikne mladoienja, (tovać avoje sreće. „Odje ću uzeti no-

vaca, da kupim kartu? Svi su moji novci kod moje Ženei'* Nakon kratkog sporazutnka snkupiše suputnici novaca, opskrbiše njitue srctniktu

Steis srpska crkuenn nrhitektora. Kad Ncmanja postade veliktm županom, stlšaše se do tada uzrujaui talasi srpskog državnog i crkvenog života. Bodrltn okom i krcpkom rukom znao je Nemanja sve struje u narodu sve u jcdno korito i tu ili održati. Sit unutarnjeg razdora zbog sebičniii žclja pojedinifi malih vladara; sit neizvesnosti i nestalnosti u svojini crkvenim stvarima, na koje su uticaii čas Vfaanrt'ija, Čas Rim, srpski narod ugleda u Nemanji čoveka odredjenog, da mu stvori državno jedinstvo, da mu sačuva unutrašnje razviće od spoljnili loŠih uticaja i da niu crkvi poioži pouzdan tejhelj. « S toga druga polaviua XII. veka čini epolni, ne samo u spoljašnjem i nun* trašnjem životu Srba, jio i u crkvi i u 8vtma umelničklm tvorevinama, koje služe crkvi na uveličavanje njene, kako spoljne, tako i unutraSnje ijepote i sjatja. Skulptura, živopls I arhhektura oživcše životom, čiji se tragovi vlde do posledujc četvrtl XIV. veka. Sa hriščanstvom, koje su medju Srbbna šlrili prvo rlmskl, pa docnije grčki učUeljt i to dosra fteuspešno, ne znajući srpskog jezika, Srbi su izvesno ptimili i klicu novih umetničkih osnova. Ovi osnovi, & uz njih sopstveni, narodni, predanjem očuvani I oni na zaostallm rimsktm gradjevlnama, — izvor su, it koga Je srpskl umetnlčkl duh crpao

Beogradske Noviae garnizon tvrdjave SchlOsselburga opire da predje na atranu revolucujonaiaca.UOstrovu, kod Pctrograda, socijalistčsu obrazovaiedrugu, nezavisnu vladu. Rodziankovi brzojavi. (Narofi'.i brzojav „Bcogradskih Novina") Ženeva, 19. marta. Petrogradski gopisnik „Petit Paris ien“-a brzojavlja o dogadjajima, koji su predhodili carevu odricanju. On javlja: Rodzianko je carn tiputio dva brzojava. Prvi glasi: Položaj je u prijestclnici ozbiljan. Vlada anarhija. Vladina moć i saobraćajni rad su potpuno rastrojeni. Po ulicma traje neprestano puščana paljba. Vojska se uzajamno bije. Neophodno jc potrebno da se naimenuje jedno lice, koje u/iva narodno povjerenje, radi sastava nove vlar de. Okiijevanje je nemoguće. On nioli Boga, da odgovornost za ove tienutke ne padne na lcrnnu. Rodzianko je zatim poslao dva bjzojava zapovjednicima vojskc na frontu, kojim iii je moiia, da posreduju kod cara. Oeneral Ruskij je ođgovorio: „Brzojav sam primio. Odazvao sam se vašoj žciji'*. Ocneral Brussilov je odgovorio: „Vršim svoju đužnost prema otadžbini i caru". Drugi brzojav poslao jc Rodzianko caru 11. marta: Položaj sc pogoršao. Došao je čas, u konie će se riješiti sudbina otadžbine i dinastije. U nedjelju je petrogradski garr.izon izjavio, da pristupa duini. Jćadost je u prijestoniei bila opšta. Krvavi dani a Moskvl. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“)._ Stockliolm, 19. marta. List ,,S o c i a 1 d e m o k r a t e n“ saznaje, da je tok revolucije u Moskvi bio daieko krvaviji iiego ii ii Pctrogradu, jer se sibirski pukovi, Koji su ostaii vjerni viadi, bore s kazacima. Od nedjeije t'raje borba ncprekidno. — Očeviđac je otišao iz Moskye u ntorak, Protivrevolucija na vidiku? (Naročiti brzojav »Beogradskiii Novina«; Berlin, 19. marta. „V o s s i s c li e Z e i t u n g“ donose iz Stockliolma vijest. prema kojoj u Petrograd stižu često izvješraji iz unutrašnjosti zemlje, da sc pornaijaiu znaci protiv-revoiucije. Najuglednije ličuosti iz Odese I Os;rowa iavljaju u Petrograd, da je u oba pomenuta grada i u njihovoj okoliiii u toku protivrevoiucijoni pokret, Zapovjeduih tvrdjave Dvinsk i geueral Kuropatkin uijesu se, kako se tvrdt, pridružili novoj vladi« 0 borbi s petrogradskom pollcijoin. Kb. Kopeniiagen, 18. marta. ,,B e r I i n g s k e T i d e n d e“ javIja preko Hapairanda: Kad je 15. niarta izbila velika pobuna. ušančiia se policija u glavnoj policijskoj zgradi, odakle je na narod pucala mašinskim puškaina. Revolucijonarci su napali zgradu 1 sraviiili je sa zemljom. Ni jedan policista nije ostao živ.

Aastfo-UganKo. O boravku njemaćkog državnog feancelara u Beču. Kb. Beč, 19. marta. Dvoduevni je boravak njeinačkoga državnoga kancelara pl. Be’li-

u toku vremena svojc arliifektonske i umjetničkc obiike. U zemijama na baJkanskom po!uostrvu, u kojima 2ive Srbi, ima još i sada nebrojenih tragova raznovrsnog rimskog građjevinskog rada. Pa kao što je Činilo hrlšćanstvo po drnghn zemljama, gde iina rimskih gradjevinskili spoinenika, i Srbi su se njima koristiri, učeći se na njima gradjevinstvu i umetnostl. Oni spomenici, koji. iin ne mogahu poslužiti svojim prostorijama, davaiiu itn prostog ili izradjenog kamcnog gradiva. Neke dozidjivanjem ili prekrajanjein udcsiše za svetovne, ili crkvene uporrebe, a na neke se opet samo ngledairn pri podizanju novili hrišćanskih crkvenih gradjevina. Primemi ili prvi period razvitka srpskog arhi'ektonskog rada do XII. veka, još 1 posljeđnjih dana nije dovoljno ispitan umetnlčkoIstorijski. O njeinu se nešto napominjc po leflopisbna I putopisima nekih putnika. Izgleda, kao da Je od onih salnostalnlli crkvenih forama, sa kojiina su se Srbi upoznali pritnajući hrišćanstvo, Srbima najbolje godio centralni' stroj, pa bio on po obliku svoga osnova kvadrat ili pravougaonik, lli pak grčki krst sa jednakim kracima, Ovo se daje izvestl iz sttarili I novlh otkrića o srpskim gradjevtnskim spomenlcima I iz suda sa potonjih gradjevini o ranijim. Prlprata nije preko potreban deo crkve, a gde je toačc ima u centralnoj zamlsli, đozidana je u docnije doba. Verovatno Je, d.i će se u prvlm stolećima srpskog neimarstva nači obrazac i za ooe većlnom proste crkve duguUastog oblika kakve su se gradilc u XlJ. vekn, a poglavito u docnUlm yt-

inanna-Hollwega dao prilike upravnicima spoljnih poslova obiju savezmli država, da se dogovore o svim unutamjim spoljnim pitanjima. U svim Je pitanjima izbilo potpuno jedinstvo mišljenja, Kb. Berlin, 19. tnarta. Državni je kancelar izjavio, da je vanreduo zadovoljan prijemom u Beču. On je rekao, da je prijem i od strane gradjanstva bio kao i u ranijim prilikama neobično iskren. Bcriis u HsMiji. Nestašrca naniirniea u Solunu. iNaročiti brzoiav „Bcogradskih Novina".) Lugano, 19. maria. Iz B r i n d i s i a se iavija: Povodoin podmorskog rata u Solunu je nastala nestašica u životnim uamirnicasna. Sad se oka kukuruza plaća 15 groša. šećera nema. Hljeb za engleske vojoike mijesi se iz pšeaičnog i kukuruznog brašna, koje se dobavija iz Valone,

Ifeojraniteni podmornTki rot. Sirah Francuza od podmornica, Kb. Zurich, 19. marta. Postepeno se sve više utvrdjuje, da je u svoje vrijeme objavljeni necgraničeni rat pomoću podmornica izazvao u francuskirn pristaništiina pravu paniku. Brodovi su se bježuči vraćali u pristanišra, iz kojih bijahu otplovili, ili se žuriše, da u najbližu luku uplove. Roba, koja je samo djclimično mogla da se istovari nTi mjesto svoga opredijelienja, leži i sad nagomiiana na kejovima. Nastao je čitav darmar, koji će tek u toku više mjeseci rnoći da se odstrani. Posljedice lieograničenog podmorničkog rata. Kb. Ženeva, 18. marla. Zbog nestašice uglja morale su se u raznim krajevima Francuske zatvoriti tvornice s ratnom industrijom ili su morale jako ograničiti svoj rad. Podmorski rat zadaje velike brige u privrednom pogledu, a sprječava i namjeravani prijenos Četa iz Alglra u Francusku. flmertka i sredlšnie vlasfl. Sjedinjene Države odbile reeksičkl predlog o zabrani izvoza. Kb. Washington, 18. niartia. V'lada Sjedinjcnih Država je svojim odgovorom na meksikansku notu odbiia predlog Meksike, da zabrani nabavku municije za sile četvornog sporazuma, izjavijtijući, d a J e t a j p r e dloglšuviše ii k or i s t N j em a č k e. Amerika i Njemačka. (Narofiti br/ojav »Beograđskih Novina«; Ne\v-York, 19. marta. Brzojav W o 1 f f o v o g ureda od 11. o. mj. Svakako. da mjere, preduzete od američke viađe od daua prekida oduosa s Njemačkom, stoje u sklađu s običnim spremama, preduzetim za slučaj nužde. To treba imati u vidu s obzirom na nevjerno izlaganjc uznemirujućih vijesti, koje su preko Londona dospjele u Berlin I kojc niogu poglede amerlčke vlade da skrenu s pravog puta. Ni jedan korak nije preduzet u namjeri, da sc Njemačka izazove. Na protiv, ponovno je rećcno. da ainerič-

kovima. Neke od njiu imaju kubeta, a neke opet nemaju. Ma da je vrlo tnab ne samo grafijskoga, nego I pismenoga matcrijala o arhlvektonskom razumevanju. po kojitn bi se dalo umetnički suditi o gradjevinama ranijiii stoieća od XII. veka, to ipak sc može potvrdi.i razgled?juči samo umjetničko k:orijski poznate periode, koje se osnivaiu na prirodnom toku razvitka. Sve što se do posJeđnjih dana ispltalo sa umetničko-istorijske srrane o «rpskim gradjeviuama. ne iđe daiie od drnge poio\ine XII. veka; počinje istom s Nemamjićima, a tiče se vrlo maloga broja spomenika. Podaci o starijini I doeuijim gradjcvlr.ama, kazuju sa u > vremc, kad su poc.aie fc gradjevine, navode 1 ad ?u postajale 1 da li još postoje; opisuju bogatije il oskudnije gradivo, lepše ili prostije arhitektonske delove I ureze. a sasvlm nedovoljno donose ono. na što bi se moglo nadovczati sve vcć poznato sa umetiričko-istorijske strane. Zato i ima istorija srpske arhitckture raznijih i poznijih stolcća. Crkvene gradjcvine u Srbiji po veličanstvenosti i Iepoti, ncšto su Istina zaostale iza gradjanskih sponienlka u Staroj Srbi.it, ali Ipak u svlnv.t svojim glavnlm odlukama sličtie su njlma. No ma da su gradlcvinc u Srbijl pretna onima u Staroj Srbijl skromne I po stroju i po tzboru gradjcvinskoga materijala, ipak su one, koje su umetničko-istorijski ispitanc, ravne njima 1 po jasnoj kdnstruktivno-pravHnoj ariiitektonskoj mlsli i po telmičkoj izradi. Sa veštačke i telmičke njihove savršenosti, daje se suditi, da su ponikle Iz valjane škole, koja sc znala koristi-

Broj 77. ka vlada ne će ništa Činiti. što b! mogio u Americi da stvori neraspc.loženje protiv Njemačke. Ukazuje se na hitni zvanični dcmanti vjjcsti o tohožnjoj natnjeri vlade, da objavi bijelu knjigu o njemacklm intrigama 1 zavjerama, kao i mi demantovanja đrugih uznemirujućih glasova, koja bi demantovanja mn'gla dokazati, da su ovdje pijsve nanijeini, da po mogućst'/ubudu uzdr/Jjivi pruna Njemačkoj. .icdua vashifiirtonska depeša ,,New-York Tribune" ističe, kako posfoji još iedna grvna koja gaji nadu, da ortižana •neutrahiost ne niora bezuslovno imati za posljedicu rat. Ta grupa, koja se nada, da nc će doči do pravog rata, računa mnogo s laganim postupkom preasjednika. Odluka predsjeđnikova o oružnnju trgovačkih brodova irtože sc smatratt kao logičan nastavak gore eznačenog programa. Strajk amerićkih žeijeznićara. Kb. New-York, 18. marta. Za vrijetne trajanja konferencije će se odložifi širajk željezničara za 48 sati; Cijele noći trajali su pregovori izmedju predstavnika vlade i željezničkih društava kao i željezničara. Kb. New-York, 18. marla. (Bežični brzojav.) Povodom mogućnosti, da će najviši sud u ponedieljak donijeti odluku o zakonitosti osmočasnog rada, svi učesniđ nastojavaju, da se željeznički štrajk odloži za 48 sati. Zeijeznička društva misle, da će se štrajk moći otkloniti.

Itnllja. Opšta ratna zamorenost u Kaliji. (Naročiti brzojav »BeogradKkih Novina«; Ziirich, 19. iriarta. \ VSjesti, koje su iz ftalije stigle, Javljaju, da jc povodom nestašice uglja veliki broj tvornica, koje fzradjuju rnuniciju, jako smanjio svoj rad. Nestašica uglja je sve veća i jcdan je talijanski ministar, kako se tvrdi, i/javio, da će položaj Itćtlije postati nesnošljiv. 1 kod onih, koji su vladi prijazni, sve se više ukorenjava-mišijenje, da Italiia ovim ratom ne može više niš;a dobiti: da njegovim produženjem može naprotiv vrlo tmiogo izgubiti. Od kako. je počeo podmorski rat i u Sredozemnom moru sve se više mitoži broj protivnika rata; raspoloženje je u Laliji, naročito u trgovačkim krugovitna takvo da se svuda opaža opšfa ratna zamorenost. Oskudica uglja u ftaliff. Kb. Bcrliu, 19. marta. . ’ W o 1 i {o v ured javlja iz Lugana: Po pouzdanim vijestima iz iralije biia je tamo već u drugoj polovini februara oskudica u ugijti taico velika, đa su se vojni transporti i vlakovi s vojnićkom opskrbom morali djehmično obustavitif jer nije bilo potrebnog ugija za lokomotive. Naročite teškoće zbog jake potrošnje uglja opažaju se kod željezni-* ca na sjeveru u sjevcroistoku, dakle na 1 najvažnijim linijama. Transporti su morali mijenjati mašine, da bi se saobraćaj koiiko toliko održao tt toku. Zbog jake potrošnj'e ttglja od strane žeijcznica, vojnih radionica f stanovništva nije mogla ratna moniarica ni da se makne. Ugijem se na prvom mjestu snabdjeva trgovačka mornarica. ali i ova je ograničila svoj rađ samo na prijenos robe, koja je ncizbjcžno nužna za dnevmi porrebu.

ti tehničkom tekovinom Orka i Rimljana, i koju su moćao unapredili i usavršili 1 mnogi vladari i pre Nemanje, podižući zadužbine, dvorove i gradovc. Otuda se dajc proiumačiti i to, da je Nemanja prvo sam, a posle poinoću svoga sina Svetog Save, kao Što priča i njcgov životopisac, onako iako sagradio vrlo veliki broj crkava i manastira, da bi raznim jeresima zamućcnu veru svoga naroda povratio na put pravosiaiVTie crkve. Te su gradjevinc delimice još dohro sačuvane. U njima se ogleda u opšt'e tadašnja srpska kullura. a naročito neimarstvo sa svojom lcpctom u' arliitektonskim oblicima. Najstariji poznati crkevm spomenicl u Srbiji bro-je se u te gradjevine. Medju njima stoji na orvom mjestu lijepa mramorna S t u d e n i c a. U Staroj Srbiji ravne su joj po ljepoti samo neke gradjevine (Borince, Sokoiica, Orlat na Kosovu); a nadmašuje Je Ijcpotom I dlvotom samo crkva: Vlsoki DcČanl, koja ie gradjena u XIV. stoljeeu. Medju crkvenim gradjevinama zauzima prvo mjesto manastir 2 i č a, i po stroju i po Ijepoti. U prvoj desetini XIII. vijcka pcložio je remeij 2iči kraij Stevan Prvovcnčani, sin Nemanjin. a u drugoj desetini dovršto je 1 nljepšao njegov fcrat Sveti Sava. 2iča je pretna tome mladja od Studenice, koja je fldana od 1190. do 1197. godine. Ima 5 nekih manjih crkava, koje su po svojoj osnovi slične 2<či i gradjene u istom dobu' kad I ona. Crtež i opis 2iče postojao je prlje njene opravke 1856, godine, fe se na osnovu tih podataka i na osnovu ispitivanja suvremenih i sličnih JoJ crkavn