Београдске новине

Strana 4.

Subota

Bcogradske Novine.

24. Marta 1917.

lz Hrvobke l Bosne. Spotnenik poKinulim iunacima u Dervcntl. U bosaju>koin Krađu Derventi podignuće se arhitektonski spomenik poginulim junacima istoimeno« kotara, uz trošak od po prilicl 30.000 kruna. Spomenik bi se imao izvesti iz kamcna, a noslće od prilike 300 imena poginulih junaka, jednu posvetnu ploču i jedan pjesnieki napis. Mjesto, na kojem će spoincnik po svoj prilici stajati, nalazi se nasuprot jednokatne školske zgrade orijentalskog stila, plankirano s jedne strane dvospralnom kućom, a s druge strane omanjim bosanskLm kućama. Prama imatTag pada tlo sa oko 20%, a pozadinu sačinjava vijenac brcžuljaka u daljlni od 5—6 km. zračne linijeSastavjjcn je naročiti odbor za podizanjc ratnog spomenika u Derventi, koji je sada za gradnju gore opisanoga spomcnika na naznačenom mjestu raspisao n a t j e č a j. Prema ovom natječaju pozivaju se ona poduzetništva, koja bi se htjdia primiti izvedenja toga spotnenika, da pošalju po mogućstvu do 15. aprila ručni nacrt spomenika sa približnom oznakom troškova. Oierte t«reba adresirati na „Kotarski ured u Derventi (Bosna), za odbor za podizanje ratnog spoincnika u Derventi.“ Pobliža uputstva daje kotarski ured u Derventl.

Marodna priuređa. Proljetnl radovl na njlvl IIM. (Svršetak.) Slabi jesenji usjevi zalitjevaju njegu, pretna tome kako su izdržal! zimu. Ako su korijeni biljaka uslijed promjenljivog ttopljenja snijega i mraza izvučenl iz zemlje — što se naročito dogadja poslije topljenja snijega — preporučljivo Je prevlačenje usjeva sa plužnim valikom, što naročito treba kod kaži činiti. Ako je pak zinia prorijedila pšenlčne usjeve, samo ako se ono inače (Jobro ukorijenllo, korisno je izvršiti drljanje. Takvo je drljanje pretna steeenom iskustvu korisno svinta zdravitn usjevima, jer razlabavlja zemljište i uništava tnnogi korov, a pšenici ne nanosi nikakve štete. Poljprivreduika ne Preba da zastraši to, što tako predrljaui ozimnji uspjev u prvi tnaih bijedno izgle* da, jer se on poslije nekoliko dana popravlja pa poslije u toliko veselije izgleda i dobro napreduje. Ako se lioće, da se njive, koje su

s jesetii preorane, tck đocnije zasiju, kao n. pr. kukuruzoni, onda se savjetuje, ako ima na raspoloženju stočne snage, da se njive predrljaju. Tijern će se postupkom spriječiti istišivanje zemIjišta, pomoćiće se nicanju korova, koji će se docnije prije zasijavanja pcnovnim drljanjem grabuljama uništiti. Potrebno je napomenuti, da za žita (osint kukuruza) svježe stočno djubre nije korisno, jer ono razvija suviše bujni iist i s tijem u vezi izaziva polijeganje žita, što upravo štetl glavnu stvar poljoprivrede, — dobitak zđravog zrna i u većoj količini. Krotnpir, kukuruz i stočua repa podnose vrlo dobro i stočno djubrc. duhan se može, a itreba gnojitt govedjitn djubretom. I sve povrće pcchtose jako gnO'jenje, te ljetine treba u opšte zasijavati na dobro zagnojenom ili po sebi vrlo jakom zemljištu, jer se njihovo neprekidno obradjivanje isplaćuje samo pri postizavanju najizdašnije žetve. Zemljišta, koja su vlažna, podvodna i koja Izvorna voda topi, treba ostavitti za proizvoduju trave, jer s« njihovo obradjivauje, dok se ne isuše, u vrlo rijetkim slučajitna isplaćujc. Dattas se pri sijanju ne može vodlti onaj račun, kao u tnirno doba. Sjetne treba dobro očistiti od urodice, jer je bolje baciti na hektar tnanju količinu dobrog zrna, nego li več.u potniješanu sa urodicom. Ječma je dovoljno zasijati sijalicom ua heektar 140—160 kg, zobi 100—120 kg. zdravog zrna, kod ručnog sijauja je potrebno za 15—20% više. I livade, koje se kose, potrebno je s proljeća njegovati, a to biva u glavnom ovako: Vriježe korova i krupmi travu treba po mogućnosti š’Jo više uništiti, krtičnjake razbaeati i poravniti. Poslije toga treba livade dobro izdrljatl, alio ima na livadi triua, treba njima zasijati prazna mjesta. One livade, koje su izložene proIjetnjim poplavatna, mogu se tek, pošto voda usane obradjivati. Kad se te iivade dobro isuše, potrcbno je ona mjesta, koja su bila jače poplavljena, clobro izdrljatl, da bi poplavijena trava dobila oj>et vazduha i svjetlosci. Ko se ovih opštih i najglavnijili pravila u obradjivanju zemlfišta bude pridržavao, neće pogriješiti. Novo trgovinsko društvo u Turskoj. U Angori obrazovalo seveliko trgovinsko društvo sa glavnicoin od 50.090 funti, za trgovinu s predivom i suknom. I u Smirni se obrazovala vinogradarska banka sa glavnicom od 150.000 funti, podijeljena u 30.000 dionica, svalca

po 5 funti. Osnivači, sve sanii muslimani, upisali su već 20.0CK) funti. Banki je u prvom redu svrha, da pronadje sredstva za propagandu, da se podizanje vinogradarstva sačuva od raznih bolesti, i da se to ostvari; da se po najjeftinijoj cijeni nabave sva sredstva, koja su vinogradarstvu potrebna; da se vinogradarima pozaimljnje novac sa malom kamatom, i najzad da se bavi kupavinom i prodajom groždja. Osim toga bankaće se baviti i drugim trgovačkiin i finanđjskim poslovima. Kalco se čuje, već iz svih dijelova vilajeta stižu upisi na dionice ove nove banke. U S o 1 u je . osnovano društvo sa glavnicom od 2000 funti rađi trgovine sa životnlm namlrbicama. t " Turski pantuk za Njemačku i AustroUgarsku. Do kraja oktobra prosle godine primio je savez njemačkih i austrijskih pamučnih kupaca u Budimpešti 50.000 denjkova (bala) turskog pantuka. Taj je savez istina ratno urcdjenje, ali će vjerovatno i poslije rata ostati i dalje u životu. Iz ovoga se vidi, da 8 vremenom njegovanje pamuka u Turskoj može biti važan činilac za snabdjevanje srednje Evrope. Naročito kada budu okončani veliki radovi, koji se sada u raznim đijelovima Turske za ttsavršavanje njege pamuka pripremaju.

lz carstoo žlvotlnla. \z 3. broja „Prirode'' popiilarnog časopisa hrvatskog prirodoslovnog dmštva ti Zagrebu, kojeg uredjuj« dr. Fran Tuean, vadimo ove interesantne podatke \i carstva životinja: Muhe. Tko ne pozna tu dosadnu tlružbu, koja nas pogotovo ljeti zna rasrditi, sjedajući čas ovdje, čas ondje i uznemimjući nas svojim šetnjama po nosu, uhu, ili kojem drugom osjetljivom dijelu naše glave. I koliko je ta družba drzovita, toliko je i domišljata. Kako lako zapaze svakl lcret,. kojim ih čovjek liooe da pošalje iu carstvo mira! U Ijctu prošle godine morao sam radi bolesti provesti dulje vremena u zatvorenoj sobi. Bilo je spranjsko žarko vrijeme n jiižnoj štajerskoj. 2ega upravo strašna, a dosadna družba drzovita đo skrajnosti. Nl-

je pomagalo nl luzije. Mulie su| tami i nijednog Uzeli viseefi

što sam spustio žavcje snašle i u poltii'ua inijesam bio miran. j apirnate muholovke, Ohjcsih jednu nad stoloin, drugu nad posteljom, jer je taino bilo najviše muha. Obje su muholovke za čas bile crne od neopreznica, a zrak je bio pun njihova zvuka —

plača i jecanja. Iza dva dana broj se muha opct strašno uvećao i ja izrabljcne muholovke izmjenih novima. Naravno, da se je i sada uhvatio znatan broj, ali ne tako mnogo kao prije. Opazih zanimljivu činjeuicu, da su to većinom ndade muhe. Stare su i nadalje drzovito dosadjivalo. Mislio s:_m, da je to slučajno, ali na svoje veliko iznenadjenje zapazih četvrti dan još zanimIjivijU činjenidu. Opazih naime, da je na papiru muholovke manje muha, nego treći dan, ali vl.ljeli mnogo odlomljenih članaka nogu na injestima, gdje su inuhe bile. I\>čeh se više zanimatl i opažati. Htio sain da vidim, da li je snaga u muhe tolika, da se možo otrgnuti od vlastitih nogu i (onaknuti. Požnato je, da je snaga iiiuht 1 (i Ikukaca uopće) u razmjeru prema veličini čovjcka mnogo vcća od njegove snage. I stadoh paziti. Opazili, da se velika većina muha ulovi tako, da, spustivSi se nogama na ljepilo muholovke i priljepivši se krajnjim člankom nogu, ne mogu dalje. Odmah započuu pokušajima, da se zamahom krila podignu sa svoga mjesta i oiilobode. Mnoge su pri tcme tako iiesrefne, te im zbog mahanja i krila dospiju u Ijepilo i visoki zvuk, što su ga prij'e izvadjale, postaje mukao — pretvara se u sinrtni hropac. "Cim se prilijepe krila, odmah prestajc 1 polet i približava se smrt.., Još pažljivijc počeh promatrati i vidjeh par slucajeva (upozorih kašnje i sustanara), gdje doletješe i druge muhe spasavati družicu iz pogibije. Prilijepila so mladica krajnjim člankom nogu i poče, mahanjem krila akciju za oslobodjenje. Visoki i».i njcna zuja domami dvije stare i one svcjim nogama uhvatiše mladicu i mašući ki'iTuna t rgahu uj'oni i lijevo i desno. Konačiio inr je ipak uspjelo, otrgoše je i izbaviše. Ostala su samo đva clanka nogu u ljcpilu muholovko, ali j*e srctnica veselo odzujala, radujući se ‘živoj glavi, znajući, da je Iako, dok je „živa na ramenu glava“. Iz ptičjeg svijeta. Jcdnoga ranoga ziitiskoga jutra pošao sam sa svojim prijateljem po nekom poslu. Zima je hila oštra, a snijeg je bio zapao skoro clo kolj'ena, pa kako pred nama nije nitko bio prošao, imali smo vraškoga posla prteći taj debeo snijeg. Put nas jo vodio pokraj jedne šume. Kad smo se toj šumi piibližili, začujemo kreštanjo svraka. KreŠtanje bivalo sve j'ač$, a incne zanimalo, što bi to svrake rnoglo uznemirivati. Možda je gdje lisica, ili koja ćlruga životinja, na koju se Ijute. Zamolim prijatelja da me poĆeka, a ja u šumii, tla vidim što je. Kad sam prodro jedno sto koračaja u šumu, opazini pod jednim hrastom jato od kojili 20 svraka, gdje so motaju i zaletavaju na nešto u snijegu. Svo se ćlakako sad razlete, a j’a vidim, da iz snijega viri svračji rep, koji se samo malo-micao. Izvućem svraku za rep; bila je još živa. Ponesem je sa soboin i nastavbno put. Za jeduo 10 ininuta ugfi-

Broj 81. nula ini j’e na ruci I ja je bacim u snijeg. Kako su svrake prenoćile na hrastu, valjda je ovoj jednoj od glada ili bolesti pozlilo i ona se nagiavce srušila u snijeg. Družico su joj sad sigurno htje’e ponioći. Tko bi znao, kakve su se misli u svračjiin glavaina rojilc, da si sestru spase. Mladi I stari parcovi (pacovl, štakori). Jednoin mi se desila zgoda, da vidiin, kako se popunjuju instinkt i iskustvo kod štakora. U kući, u kojoj stanujem, naselili su se ispod kokošinjaka štakori, a lcako ih nije nitko proganjao, razvilo se ubrzo čitavo naselje. Kroz prozor niogao satn nesmetano m.otriti njihovu zaposlenosl. Upravo u to vrijeme bilo je više posve mladih no starih štakora, pa iako su mladi bili kud i kamo neoprezniji od stariii, ipak mi je uspjelo, da pogodini kanienom jednoga velikoga staroga štakora. Teško ranjen brzo se povttkao prema kokošinjcu, tio tri metra ispred njega nije mogao više dalje, i tu sam ga dotukao do kraja, pri čein je ostala kao dlan velika mlaka krvi. Ubijenoga štakora sam uklonio, i sad sam imao zgodnu priliku, da opažain, kako će se vladati proždrljivi štakori prema krvi svoga suvrsnika. Već nakon par časa iza ove male tragedije provirivale su glave mlađili štakora ispod kokošinjca, a nakon kratkoga razmatranja, već su se razbježaii po svitn stranama dvorišta. Dva su slučajno pošla u smjeru prema mlaci krvi, koju su odmah poćeli požudno Iizati i u tili čas našlo se taino pet do šest mladih štakora, koji su svojim lizanjem pokazivali očitu nasladu. No za ćas izvuče se ispod kokošinjca jedan stari štakor, i zaputi se ravno k ovoj lirpi. Došao je samo neko pet centiinetara do krvi, naglo se okrenuo, i trkom pobjegao pod kokošinjac, a za njim i svi mladi. Stari je Štakor već iz daljine nanjušio, kakova je to Icrv, vidio je u tom nekalcvu pogibelj, dolc miadi, lcoji su vrlo vjerojatno tek prvi put lizali krv, nijesu znali razlikovati, da li je to, recimo, pileća ili kakova druga krv. Nakon duljeg vremena opet su izašli ispod lcokošinjca, no u velikom luku obilazili su oko ove mlake krvi, _ i ni jedan se nije usudio prići bliže. Što je. stari štakor radio s njima ispod kokošinjca, ne znam, ali ili je svakako kao iskusniji podučio, da ona krv nije kakova god krv, nego njihovoga suvrsnika, i da je ovdje u blizini nekakova pogibao. Očito je, da je fako njihovom instinktu dao svojim prije stečenim iskustvom neku granicu, upozorio ih na šta* korovu krv. A time su i miadi štakori saini stekli jeđno novo iskustvo, po koni će se ravnati.

MALI OGLASI PrSmaJu se: Knez Mihallova 38.

I — I

RDoovlne I proOoie N a prođaju ženski zlatan sat i lanac dugački, zlatna grlvna I jedan proIjetnl ogrtać nov. Katićeva 11. Može se videti od 12 do 6 sati. 29879-2

Hamiettenia. Z enska za posiuživanje raože doblt! odmah mjesto kod porodice od dva člana. Treba da zna I kuhatl. Upitati Noćajska tdlca br. 11, i sprat. 29878-3

T ažlm mladjeg momka iil Jačeg djcčka za sva poslove u kuči. Dobra plata sa 111 bez hranc. Upitatl u admlnlstracljl ovog llsta pod .MladJI 319*. 29868-3 Stonool. T ažl se sa nam]eitajem soba sa zasebnlm uiazom. Upitatl u adminlstraclji sub .ćista 320*. 29877-g

E lcgantna zascbna kuća, sa pet soba, ostallm prlnadležnosttma kao I baStom, Izdaje se pod klrlju od 1./14. maja. Za usiove obratltl se Bogojavljenska ul. Nf, 7, I sprat lljevo. 29874-4

T ražl se stan u srcdlnt varoSt sa 3 sobe, predsobljcm, kujnom I ostallm udobnostlma odmah 1U od 1. maja. Ponude slatl, Nanka I Vukovlć, Terazije. 29873-4

S oba sa ulice sa jednltn ill dva kreveta lzdaje se odma upttatl u admtnlstracijt ovog llsta pod .Zimmer 323*. 29890-g

Rozno. C ast ml je izvjesllti poštovano gradjanstvo da vrSlm bravarske t vodovodne radove, kao: kupatlla, umivaonika, klozeta, česme u kujnama, vešernicama I avlijama, i svlh druglh bravarskih radova kao gvozdene veze (šlisovi) za ispucane zgrađe gvozdcnih kapija i ograde, šporeta novili sistema sa garancijom, brava 1 ključeva 1 t. d. Spoštovaiijem Bravarsko - instalaterska radnja Pante Stanimirovlća, Resavska ul. Nr. 63 a. Beograd. 29864-5

R adnja Hotelijcrska na žlvom injestu, sa vlše namjcštenlmsobamaza putnlke, 1 celokupnlm edlkom kafanskim izdaje se pod zakup odma. Uslovl vrlo povoljnl. Upltati u administradjl ovog lista pod .Hotel 321*. 29882-5

T raži se klavir pod najam. Obratlti se adminlstradjl ovog llsta pod .Pianlno 286*. 29876-3

Predaoanja. P o doblvcnom odobrenju mogu poučavatl učenike i ucenlce Oimnazije 1 Vlše Ženske Skole, a tako isto davati prlvalne časovc isfrancuskog I srpskog Jezlka. — Za uslove Izvjestitl može od 8—9 časova prije podne. Zorka D. Stankovlćeva, nastavnlca Žcnskc Glmnazljc. Sv. Save 6, desno, parter. 29853-7

Nikola DJ. Matić sa familijom javlja svojlm srodnidma I prljateljlma kao i njenim drugarlcama da će svome milom čedu ,*2 Andjelljl — Andjl davatl bcsto-mjescšnl pomen u utorak 27. ov. mjcseca u 10 časova, u crkvl sv. Nikole na novom groblju.

BE0GRADSKI ORFEUM ::: PRI3E ::: BOULEVARD. 1 i T ĐAMAS 24. marta 1917. Početak 530 u veće, svršetak 8*15 u veče. : Predstava : za gradjane. SUTRA bltl <e samo jedna predstava i to u 5 l pol satl poslije podne za dvilnu publlku. Sve angažovane sile zaposlene su sasvTnt novim atrakdjama.

□ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □ □

□ □ □ B □ □ □ □ □ □ □ □

Ugalj

u koma^šma i sitnifi za domaće gorivo, upotrebljiv i za sparhert, ima na stovarištu Radenička ulica broj 24. (Platnara). Umjsrsne cijene

Kad se uzine 500 kg. ili više, izvršiće se podvoz sopstvenim kolima što jeftinije.

29842

□□□□□□□□□□□□□□□□□□□

S bolom u srcu, slomljenl od tuge, javljamo srodnicima, prljateljima i poznanicima, da je naša dobra 1 plemenita supruga, odnosno majka i sestra

t Stevka

preinimda 24.-11 ove godlne poslije kratkog bolovanja n 59. godinl svoga života, a sahranjena je uz učešće mnogobrojnog ovdašnjeg gradjanslva. Blagodarlmo svima kojl nain usmcno I pismcno izjavlše saučešće i unckollko nam tugtt ublažiše. Kraljcvo, marta 1917. Za navek ožaiošćeni: suprug Jovan Prodanović, sin Sava, kći Mica, snsja Kaja s nnućićiina, sestra Milka I ostala mnogobrojna familija. 29861

Mome ■ sinu jeđincu, mužu, ocu, bratu, ujaku, šuraku, sinovcu I t. đ, i Milanu Markoviću plsaru sreza zlatiborskog davaćcmo pomen u crkvi užičkoj u 11 časova prije podne 25. marta 1917. god. Molimo prijatelje I poznanike da prlsustvujii ovom tužnom pomenu. Za navjek ožalošćenl: otac, Mladen Markovlć, ućitelj u penzlji; žena Milcva; slnovi: Mladen 1 Mlodrag; sestre: Darinka 11.eposava; sestrlć: Žlvorad; zet; Rlsia Trajkovlć, učitelj; sestre od tctke: Amerlna i Mtca; stric: Jevrem; strlna: Ruža 1 ostala mnogobrojna famlllja. A 2373

Svom dobrom i nikad neprežaljenom bratu, - Psii I Pefroviću biv. drvarskom trgovcu iz Beograda čian firme Mićić, Petrović i Milosavljević, davaću godlšnji pomen u subotu 31. marta u 10 satt prije podne na obrcnovačkom groblju. O ovom izvještavam svoje i pokojnikove srodnilie, prijatelje i drugove. Obrer.ovac. Duboko ožaiošćent brat Kosta M. Petrović trgovac. 29880

Naša mila ! dobra t Kntorina Cače Popouića preminuia je sinoć 22. ov. mjes. poslije dugog 1 teškog bolovanja u 67. godlnl. O ovome se lzvještavaju rodjacl, prljatclji i poznanlci. Pogreb će bitl 24. cv. mjes. u 3 časa po dodne. Stan: Topčiderska (Sarajevska) ui. No 25. 23. marta 1917. u Bcogradu. Ožalošćeui: unuk: Gavrilo; braća, sestre 1 osiala 29892 porodica.

OBUffl mulklh žensklh * I diečijih <* ima u lijepom izboru obućarska radnja 5 61 MILOŠA SAVIĆA i KOLARĆEVA UL. BR. 10. BEOGRAD. 736

IBlBlaiaiBjBtBtBiBjBiaiBiBiBiBiaiBiBia

Jovan Premović Ženeva, Case 3545 MB. dostavlja: 4415. Stevan Lazarevlć 1 Milivoje Obradović, Hožarevac. Zdrav sam. Sveta a FrancuskoJ. Novac poslat Javite se preko „Beogradskfh Novlna“. Svetozar. 1 4416- Mltru Radovlćku-Telebakovlć, izvještava sin Rađovau Radović, da je zdrav i da joj je poslao joŠ preko 600 kruna oslm onih prvih 600 za koje jedobio odgovor preko novina. Jovr

Vuloviću dao je 75 kruna zato Slavka ako hoće neka ti isplati toliko i tl mi o tome javl da znam. O Milanu neznam ni ja ni Krsta, Dragoljub, Jova i ako sntG bili u raznim mjestima. Mi svi zdravi. Javljaj sc češće i to kartom ili preko Jove Premovića u Ženevi. Jednu sam tvoju kartu dobio. Kaži Cani u Vrnjcima da se Krsti javlja kartom a ne preko novina nego preko Kušakovića. 4417. Bogdanu Jakšiću sudiji, Kruševac. Molim vas izvjesrite me gdje se nalazi moja žena Stana sa djecom, ostaIa je kod oca Jovana Stoilovića trgovca

u Kruševcu. Blagodari Mihailo Milić, kapetan. 4418. Stanko Cvetković javlja Stanki, Petrovac. Svi sino zdravi, poslao sam ti Duškovu sliku na zet Kostu, Rača. Pozdrav4419. Danicl, udovi Petra Protiča u Beogradu, Dositijeva ullca. Vasa M, Simić izjavljuje svoje iskreno saučešće zbog gubitka dobre kuma Ankc, za koju je tek sada doznao. Bog da je prosti, a tebe, Zoru i Natu srdačno pozdravlja. 4420. Vasa M .Simić izvešrava svoju suprugu Dragu u Beogradu, Obilićev Ve-

nac 28 i sestru Ljubicu u Kruševcu, da je priniio njihova pisma, koja su mu pričiniia neobičnu radost. Odgovrlo je na ista. Svi su zđravi. Tanio sve srdačno pozdravlja. 4421. Nikoli Jovanoviću, penzioneni, Zaječar. Milorad, Stevan i ja zdravi smo. Molim javite to t moine ocu. Kako ste vi, ništa neznam. Javite se. Pozdrav. Uija Milutinović, Ruc Conseil Gćnćral 3. I. Et. Geneve — Suisse. 4422. Dini Mlkiću, ParaćiiL Dobio sam izvcštaj od ll.-X.-1916. i dva oglasa. Svi smo zdravi. Javljajte se češće preko Jo-

vana Eremovića. Kako ste vi i oni u Zlotu. Pozdrav Djoka. 4423. Dlni Mikiću, Paraćiu. Zdrav satn sa čika Vesom Veiičkovičem, čijoj porodici molfan izdajte 300 dinara. Dragi, Djoka, Pera, Kosta, Mika i Duško takodjer zdravi. Pozdrav Dragutin Zlatanović. 4424. Dragomiru Matiću, trgovcu, Zaječar. Molhn te kume izvesti moje, da smo ja, Stojan i vaš Sergije zdravi. Neka odgovore kako su oni na adresu Nikoia Jontchitch, Belvedere, Lcysin, Suisse. (Nastavit će se.)

Štanipom car. I kral). gubornljske štamparlje ■ Beogradu.