Београдске новине

a

Br. 82. BEOGRAD, neđjelja 25, niari& 1917.

lilazii dnevno u Jutro, ponedjeljkom posfije podne, , : • >

Pojedlnl brojevi: U 8li)|rl4« I u kraj«*lm» ,.p««J»dnu(im ; ri « I kt. tit» M eljant I h»i»r» M Hrr»t»koJ-St»v«nl|l, BmhI - Hore«|»vlnI I Dalmacip po clj.nl •«. ..... 1# h»icr» Icvm »vcc pcdrutja pc djcnl »«. . .' . 12 hdcra

MJeeefina pretfltte« U Beaprapu I ■ krclcvlna raMj.đauba« ll 1 {j « Badavlra 'u kSlT ^"’•t flS U HrvltckcJ -SlavenlJI, ■uinl-HcrMgavlnl | Dclmcclji . , .. . . . , , , p fH U oetalira krejcvIma Auitrc-uparcka monarnija K »•U Ineitranctvu . K 4-H

Ogtatf pa cljeniku.

UrednlHvo: BEOSRAD, Vuki Karadžića ul. broj 10. Tolafon broj 83. Uprava i primanja pretplata Topllčln venac broj 2t. Talefon broj 2$. Prlmanje oglasa Kneza Mihajla ut. broj 38.

Godina III.

Rotnl izujsštajl. Izviešta] flu$tro-a$srsk02 $laono$ stožero. Kb. Beč, 24. marta. Istočno bojtšte: Front maršala pl. Mackens e ti a: Ništa novog. Front general-pukovnika nadvojvode J os i pa: Naše su čete juče s obiju strana doline Csohanyo stajale u žestokoj borbi. Sjeverho od đoline zauzele su n a š e č e t e n a j u r i š n e p r i j a t e 1 jske rovove u širini od dva k i 1 o m e t r a, a u d u 1 j i n i o d j e dn o g i p o k i 1 o rn e t r a n a S o 1 ym o n t a r u. Ruski protivnapad, koji je brzo zatim uslijedio južno od doline protiv naših položaja na Magyarosu, slomio se u našoj zapornoj vatri. Neprijatelj je ubijegu odstupio natrag u svoje rov o v e. Broj učinjenih zarobljenika i z n o s i 500. Naši su gubitci vrlo maJeni. Jugo-istočno od Dornawatre prođrla su naša izvidnička odjelenja sve do četvrtc ruske linije. Front niaršala princa L e o p o Id a b a v a r s k o g: Nema ništa da se javi. Talijansko tjngolstočno bojište: Nema nikakovih naročitih događjaja. Zamjcnlk giavara generalnog stožera pl. H6fer, podmarsal.

Djelo ijuDpi. Dimenzije šu cvaga rata narasle do neizmjernos i. Naše su sjike n prvim značajuim daniina mjeseca avgusta 1914. godine biie preslabe, da nam unaprijed kažu sve ono, što se u istinu dogodiio. Borba do ,,na nož'-, kiia je nafl'inuta središnjim vlastima, dovela je do pojava na bojnim poljanaina, pred kojima bi se bili naši praojedovi zgražali tc ili držali za nemoguće. Tehr.ika je u tolikoj mjeri usavršena. da jedati dan za drugim donosi nova čudovišia, a ratna se industrija digla do visine, o kojoj pvije nijesmo ni sanjali. Stanovništvo je središn.iih vlasti u svoni samoprijegoru za đomovmu priđonosilo i još uvijek priđonosi sve. Svaki je drage volje dao, šio je mogao: jeJni svoju fizičku snagu, drugi novac za nabavku novih odbranncnih sredstava. novoga orttžja. U to su vrijeme stajali rnilijuni hrabrih boraca daieko na bojnom polju na svome mjestu. a svjetska je ; storija koracala preko zemaija i tnora, ostavIjajući za sobom tragove, koji se ne ćc

tako lako izbrisati. Naši se sinovi, naša braća, naši ocevi tuku s besprunjernom požrtvovnošću već gotovo tri gođinc na sjeveru i na jugu, sa najogorčenijjm neprijateljem; njihova ie hrabrosl urodila najvećim pobjedama, a iz zajedničkog rada vodećih umova i knitoga djela pojedinoga vojnika ispoljuje 'se svakim časom sve to više urekrasna slika —• slika naše h o 1 i c i 1 j e p š e h u d u č li o s t i. Rat, koji jc različtie interese pojedinaca za dttgih vremcna mira skaiupio u jcdan zajednički rad i podvrgava ili jedno-j iedinoj velikoj ideji — ovaj lijepi a u isto vrijcmc loliko liemilosrdni rat, koji sc danas vodi, on je i rušio. On jc uuištio na 'iiljade i hi!jade lijepih sriova budućriosti. na kojoj stt marno radili toliki pojedinci; on ie pretvorio ii pusrinju najljepše prcdjele zemlje. cvatuće gradovc pre.vorio u ruševine i uanio rane, koje oo svoj veličini nadkriljiiju sve, što čovječji um ii tom pogledu niože da zatnisli. U isto vrijeme, kad se brdom i dolinom razlijcže gromko vesela riječ ..pobjeda", koju su izvojevaii lirabri borci; u isto vrijeine kada ia prekrasna vijest munjevitom brzitiom prolazi kroz sve dijelove svijeta, u to isto vrijcme spuštaju mnoge maike, ninoge scstre, mnoge zaručnice tužno svoiu giavti i misle ua oiie, koji su ib do sada iiraliili, koji su im bili sve, a koii su rnožda ovu ii.iepu rijeć, ovu lijcpu pobiedu najljepšu slavu domovine platiii svojim životom. Dolc se daleko na bojnim poljauama bije ijuti bojak, dok svaki čas doprinosi velebnih dokaza junaštva i požrtvovanja vjernoga vojnika, saia hrabre zemlje, u borbi za cara i domovinu, — dotle se možda u ist: čas iz tisuću i tisuću nježnih 'i milili dječjili ustiju izvija slaika riječ ,,t a t a, g d j e si?“; dotle možda u isti čas suzc oblijevaju junačke žene, šio mt raju svojoj djeci da naclomještajii Jca. koji već bogzna koliko iiočiva vječnhn snom u tudjoj, dalekoj zemlji. Dodušc, ide vrijeme, nosi breme! Vrijeme, koje je najbol.ii Ijekar sviju pa i nsizlječiviii rana, ublažuje kon-ačno teške boli. nanovo diže porušene gradove, ali u danima bijede ne može ni vrijeme 'da bude pomoćnik. Kad sc radi o tome. da se nabavi hljeba, onda liiogu da pomognu samo d j e I a, brza đ j e 1 a. Mnogo plemsnitih ruku iiastoji već godine i mjesece, da se najsiromašnijim od najsiroinašni.iih pn-'ži poircbna pomoć. No kako je ovaj rat prešao u nešto toliko ogromno, čega nitko prije ni.ic niogao da zamisli, nasta'e su i potrebe tako velike, da im nijo moći tako lako udovoljiri, a dobrotvoistvo

plemenitih srdac,, zauzejo jc (oiilrf opseg, da ou zaistjcva ujedinienje s v i'; u sila ii lnonarbiji. U istoj mjeji, kojom svi lirabri borci na bojnim poifa j najna junački gledaju sinrti n oČI pr- I koseći svim uasrtajima neprijatelja. frtyujući drage voije za cara i domovlmi sve, ne pitajući kraj tcga, kako .ic njiliovima milima i dragima kocl njihove kuće, u toj istoi injeri nioraju se sjeciiniti sva srca, svt plemenile duše i iska- 1 zati liajvišu. jiajvcćti dužnost čovječega bića — clnžnos', koju nain nalažc Ijubav bJižiijemu; poinoć bližnjem u. I ova vojska plemenitili ujeclinjenih srclaca mora ua zapišc na svoj barjak riječ „pobjeda' - i - ako mora biti — dopruijeti žrrve za ideju, koja je i onako saino dio one čudesnc velikc ideje lcoja gradi i ruši svijet. Naš mladi vlaclalački par, ko.ii sudbiuu svojih naroda proživljava kao svoju vlasiiai sudbimi i koji svaku pojavu ovog rata provejava Svojom inicijalivoth do u na.isi'uijc • detalje, dao jc pobudu za jediiu novu plemenitu akciju, a k c i j u z a p o m o ć ii d o v i c a i s i r o Č a d i n a š i li n a p o 1 j u s 1 a v a jt c g i n u 1 i h j u n aka i drugova. Pod protekioratom Njihovih VeličHUstuva obđržavaee se kod vojske na bojnoni polju c Uskrsu jedna d o b r o t v o r n a s e d m i c a. Misao, da se čak oiiom dijeli. stanovidštva, koji stoji nod oružjem clacle prilike, da donesu svoj prilog u svrhe i.utbavi bližnjemu, tako je velebua, lnko lijepa, da no može ni ii pSzadiui osiati bez učinka. Dvostrukim c eseljehi i mi smo svi u ops'egu vojne glavne gubernije u Srbiji, koji se nalazimo kod različnili zapovlednišiara. obJasti. urcda i četa, pribvatiti ovu priiiku, da i spoljnim načinom dokumentiramo ono, što smo već davno prije osjetili kao veliku potreboi: uašega srca. Baš o vdje, gdje iragovi r-ata još ni iz daleka nijesu izbrisaai, gd.ie je svaka stcpa zemlje bila svicdokoni borbi i svalca brazda oranice znade da priča o prolivenoj krvi junaka liad iun ;c;ma, koji su ovdje pogimili lierojskom smrću; o v d j e gdje ;e biljadn stvari svagdanjega života nepošreduo podsjeć^ na džinovski duii našili đrugova: baš ovd j e moramo da pok.ižemo, d a ć e p ob u d a p 1 e i/i c li i-t o g c a r s k o g i k r a 1 j e v s k o g p a r a n a ć i p 1 o dn o t l o, u r o d i l i s .i a j n i rn u sp j e li o 111 . Dobrotvonm sedmica ti Beogrrdu, koja nam se bli/i, neka medjtttim ne bude sedmiea lakoumija i sedmica veselja zabavi za voljti, Doista. mi ćetno se veseliti različntm priredbama, kojima ćc nas podariti izabrani iimjetnici

Sedmica za dobrotvorne svrhe L' korist c. kr. fonda za udove i siročad te u korist kr. ug. ratnog potpornog ureda biće gostovanje bečkih pozornica u pozorišno] duoronl Etopen-Stations-mono$o, Terozije 25 od 26 . marta do 1 . apriia. Karte se mogu dobiti na pozorišnoj blagajni vojne gubernije a karte za momčad mogu se dobiti u prostorijama ..Beograd. Novina“, nred za primanje oglasa.

iz mouarliijc, nii ćcmo se i smiiati i razvcdriti: ali kraj svega toga vcselja n;i ne ćemo zaboraviti. da .>e naiazimo u ozbiljuom i loškom yremeiiu. Biće lo veselje saino zbog toga, šlo ćcmo riioći da lieiniiTio dob;c driigi:ua. da razveselimo one, kojimtc je ovaj rat uagnao na oči toliko suz r i. Nek t ; lijiiiovc suze luidti jeduom suze-v a d o s 11 i e e!

Urlmnoc en$leske duoličnsstl. Kb. London, 24. marta. U donjem đom.u je izjavio aiinistar finansija Bonar L a v. izmedju oslalog: Nije našc, cla krilikujenio ili osudimo one, koji su učestvovali u vladi savezničke zemlje, ali ini je ipak đozvoljeno, da iskažcm svoje saućešće prenia cavu, koji jc pune fri godine bio naš odani saveznik i ualazio se pod tcretom, koji se pokazao, da je za njega suviše težak. Ne tnogu izgubiti iz vida, da je jedno od velikih pitanja u ovome’ratu, đa li ćo sc savezniđ btaniti protivu voiničkog despotizina iii ne. Bonar Law je završio, nadajući se. da će se poslednji stepeni borbe svili saveznika lialaziti pod upravom vlada. koje predstavfjaju izraz naroda! Asquith je potpomagao Bona.r Lawa sa izjavom, da se u Rusiji odigravaju veliki dogadjaji, ali da sit oni takvi, ua zaslužuju naše puno povjcrenje. Ma k a k v a b i 1 a p o s 1 j e d n j a o d I uk a, Rusija će ijiak poslije te činjenice zauezti svoje mjesto ua slrani velike demokratife cijelog svijeia. Kb. Loiidou. 24. marta. Kako se iiaknadno doznaje, rekao je Bonar Law n svom govoru o dogadjajima u Rusiji medju ostaiim još i ovo: Dogadjaji su se u Rusiji razvijali rmtnjevitom brzinom, i na nje su bili upereni pogledi cijeioga svijeta, jer sti oni u istinu jeđno od naivečih djela, što ili pozna istorija. Ti dogadjaji podsjećaju na početak irancuske revolucijc.

I B i I o b i p r e n r u i e ti d u s ' v rd i t i, d a j e in : u u i a s v a 1< a o n a sno st. No za majku'sviju r.arlcm.-*;ata n.ije prerauo da pariamentii suveznc države isporuči svoj jiozdrav. a istcf tako i vladi. ko a se osnoval.i jedino u svrlui da ovaj rat dovcdc pobjedonosnom svišetku. Tadaća je nove raske vlade najteža, i;oja inože đa snadjc? jednu vladu, jioŠto ona mora da iž zemlje istjera napadača, a u vlastitem domu uspostavi slobodu i rcd Nije na nama d.i sndimo onc koji su izvršili djei > revoiu ; je, no neka nri bude dozvoljeno da izrazim ovđje svoje osjeeaje za cara, koii ic luo kroz tri gcdiae naš > jcrni savezuik i lcoji je od poroda svoga morao da snosi iere v koji se za rij pokazao pretežak. Ovaj ie govor englcskog u iiustra finansija Bonar Lawa n istitlti vršak bcznačajnosti i dvoličtiosti. kome ne treba komentnra. Ruska reuclucijo. General Ivanov pobjegao. Kb. Bern, 24. marta. Francuski listovi doznaju iz Pelro* grada, da je general I v a n o v j e d i n i bio pokušao, da spase staru v 1 a d a v i n u. On je garnizonu u Carskoni Selu zapovjedio, "da se bori protivu revoiucijonc vlade. Garnizon, koji je već bio prišao revolucijonarima, izjavio je svoju gotovost da pregovara s generalom Ivanovom. Ali je on naređio, da se izaslanici garnizone uapse. Poslije ovoga je g3rnizon poručio generalu, da će dvor u Carskom Selu, u kome se nalazila carica sa djecom, biti porušen, ako izaslanici garnizona ne budu odmah pušteni na slobodti. Ivanov, pošto se uvjerio da je njegova stvar izgubljena, pobiegao je. Potopl.ieua dva •uska ratna broda. Kb. Stockholm, 24. inarta. Ovaitio su stigle vijcsfi, da su prilikom zadnje pobime kod ruskc balticke flotc p o t op I ,i en a d v a r a t n a b r o d a.

Podlistak. Hoskvo. Sada, kada je hidra revolucije svojim beskrajnim i strahovitim trakovima stala malo po malo obavijati ogromno tijelo velikc ruske imperije, ozbiljno prijeteći da pretvori svu zemlju u bezgranično jezero krvi i užasa, mislimo da je zgodno, da našoj čitalačkoj publici u velikim potezima opišemo onaj centrum, otkuda su u svako vrijeme u Rusiji izbijali prvi impulsi svakoj reakciji, da opišemo srce velike imperije, naime „svetu“ Moskvu. Otkada je u XIV. vijeku, nakon pada Kijeva i Vladimirova, Moskva postala glavnim gradom zemlje, kroz relativno kratko vrijeme, stala se je silno razvijati, da je ubrzo postala atrakcionom iočkom čitave Rusije. Puno je tomu doprinio i njezin zgodni topografski položaj. Moskva je naime sazdana na onoj točki, gdje se na neki način sastaju evropska i azijska Rusija, da se medjusobno upoznadu i da se tako stope u jedno jedinstveno tijelo i za to je za svakoga Rusa Moskva postala majkom (matjuška), lcoja pod svoje okrilje sakuplja svu svoju rodjenu djecu od dalekog istoka do skrajnog sjevera. Ma koliko bio kod svakog naroda živo razvjjen osjećaj simpatije i prave sinovske odanosti i ljubavi spram glavnog grada svoje zemije, otkuda mu dolazi direktiva i uputa ,za daljnji njegov

I moralni i materijalni razvitak. to ipak — kako vele — uopće nema grada na i svijetu, koji bi tako čvrsto vezao srca svakog ruskog niužika, ina gdje on živio. o svoje drevtie uspomene i iradicije kao Moskva. • ako mje ona u sliižbenom smislu prijestolniea carstva, io ipak ostaje i cstati će prijestolnica i pozornica svili veli.kih historičkih dogadjaja, kcji su se razvijali od više vjekova ii ruskom cansivu. Moskva je cđavno vodila jjuii boj protiv l atara i oštalih komšija i ne samo da ili je posvema pokorila, već ujjravo, u pravc-m sinislu riječi o.svoiila, stvoriv cd Ijutili neprijatelja, odane sinove svoje. Nakon pada Carigrada 1455. god. veliki je knez Moskve, preuzeo svu viast i prava carigradske parrijaršije i prenio na taj način vjerski coir.rum u sredinu Rusije. Moskva se je uspješno branila protiv napadaja Roljak i godine 1612.. a kako je u općc poznato, skršila jc silu i mcć Napoleona ).. kada je 1812. oine i'.rovalio u Rusiju. U istinn je Moskva skupo platila svoj olkup požarom svojih najljepših gradjevina, no uspjeh je bio polučen i gordi neprijalelj skršen i slotnljen. Nakon ie velike drame, Moskva je lionovno iskrsnula iz pcpela i još jačom vezom privezala k sebi srca ruskoga naroda. Moskva se prostire na valovilom tcremi nešto oko 166 m nad morem, a zaprema u opsegu 12 vrste, obulivata dakle veći opseg nego li ga zauzima Pariz. Te valovile uzvisitosli. koje donekle podsjećaju na sedmera limska

brda, podavaju ogroir.nom gradu osobitu slikovitost i raznolikosi, koje sve skupa prave veli&ijau dojam. U Moskvi ima 35 hiljada stauova, koji su većim dijelom okruženi vrlo lijepim bašćama. Osim toga iina 14 prostrani.i i cgromnili botilevarda u iiravoni pariškom smislu tc rijcči, bezbroj velikili i širokili ulica, ogromnili trgova, a — šio je karakteristično — u opsegu Moskve ima oko 150 većih i manjih jezcia i ribnjaka. U pogledu crkvcnih zgrada, Moskva dolazi ndn-iah nakou Riina, jer jc u njoj scdam vclikih katedrala i do 400 drugih maiijih crkava i 11 velikih samostana. Moskvu. dijeli n dva nejednaka dijela istoimena rijeka, koja je ponešto izvan građa i plovna za parobrode i ladje. Preko rijeke se dižu mnogobrojne ćuprije, preko kojih prolazi ogrcnuii gradski promet od jednoga dijela grada u drugi.. Moskva nije poput Petrograda i ostalih evropskili prijestolnic i jedinstven grad, sagradjen naime po liekom stanovitom planu, talco, ie bi se mogao opaziti odmah njezin sastav; ona je posve nešto criginalnoga, ni u čeniu nalik zapadnjaČkim gradovima. Ceivrum i matica Moskve je' scarodrevn Krernlj, stari naime grad, koji je lickad bio opasan čvrstim zidovima i koji je služio kao obrana protiv neprijatelja. U srcdini tog starodrevnog grada ruski samodržac Ivan Danllović Kalita, dao jc 1380. god. sagraditi crkvu. koja se još i danas čuva u zidinama carskoga dvora. Oko Kreitilja c'aklc stao se ie malo

po malo razvijati grad u koncentričiiim krugovima, koji su medjusobno odijeljeni ziđovitna ili posebnim uasađima. Takovili kolosalmli krugova oko Kremlja ima.clanas pot, a svi njcdno pak zaokruženi su golernim nasipom kcji služi kao neka obrana gradn. na icojemu su postavljeni bezbrojni oman<i tovnjevi. Taj nasip ima 1S gradskih kapija kroz koje se ulazi u Moskvu. Po prostoru što ga zauzima, i po broju s.tanovništva, koje po posljednjoj statistici broji preko niilijun. Moskva se može nazvati velegradom u pravom sniislu riječi. Sve stečevine moderne tehnike našle su svoje mjesto i u tom gradu, sačuvavši ipak njegovu čisni originaluu karakteristiku. U prosiranim nlicama i po golemim bulevardima vidiš dućana uredjenih po liajmođemijem načinu; uz domaće produkte. vidiš i stranu industriju, uz hogate i sjajne izloge najdragocjenije robe vidiš izložen i prosti kaftan utužika, koji u tom icontrastu čini neki čudan dojam na gledaoca; ti riječ dakle. ruski i cvropski kultuirni život nalazi u Moskvi neki čudan izražaj. Ako pak staneš promatrati život na sokaku, onda ti xa slika još čudnovatija izgleda. Moskva je u miniatuii čitava Rusija. Uz čisti rtiski lip, vidiš Tatara, Čerkeza, Kalmuka, Kozaka, Grka, Perzijanca, Fina i t. d. u njihovim šarolikim ttarodnim nošnjarita. Cio sc taj čudnovati i raznoliki sviiet naizmjence iniješa pred tvojim očima, tako. da misliš, e gledaš u lcakav goiemi ka-

leidoskop, u lcojemu se križaju sve šare duge. A tek jezik? To je pravi Babiiou; svi raznovrsni dijaickti proslianc Sih:rije znje ti u ušima s njiltovitn čudniui naglascima, ošlar i opori jezik Kozaka para ti čisto li.ši, zagonclni gc vor Perzijanca, nekalco te se čuđno dojiina, dok te Finac uprsvo iznenadjujc sa svojiiu izrazitim germanskim akcen! tom. Opažaš da si n zemljt, u kojoj živi čitav jecian svijet vrlo raznoličan po ćudi, cbičajima i jezikii, kojega palc diži u medjusobnoj zajedtiici čudatt ncki vez. tajanstvena nelca nit, koje uije ni najmanje svjeston. Ušavši u Moskvu kroz tako zvana „Spaskaja vrata“, pred toboni se razgali u svoj svojoj čarobnoj ljepoti t'vrdi Kremlj, ta inatica Moskve. Kretr.lj je zidau u obliku nepravihu trokuta, a opasan je ziđoin u opsegu od 2 km, uvrli zidina diže 1S ornjeva. Sto je u starodreviTom Rimu bio Kapitol, u Ateni pak mramorna Alcropola, to je za Moskova, a može se reći i za svalcoga Rusa, Kremlj. U njernu se čitvaju još i danas najdragocjenije historićke uspomenc, o njerau su vezane starodrevne tradieije naroda, tu je staii dvor niskoga patrijariie, s Kremlja ogromno zvono Ivana Velikoga naviješta eitavoj ruskoj imperiji, da je novi car zasio na prijcstolje svojih djedova. Krctnlj je dalde kao nekakav veličajni podnožnik, na kojemu sc uspinje povijest, da liarodu glasl zuamenitije dogacljnje (Svršiće sc.)