Београдске новине
Sfrana 2.
CelvrlaK
Beograđske Novlne
5. aprila 1917.
Broj 93.
Mtcija w. Oca pape za mlr. (Naročlfi brzojav „Beograđsklh Novin»‘.) Beč, 4. aprila. Kako Javlja ovda&ija .,1 n 1 o r m a11 o n“, koja stoji u usklrn vezama $ katolftkim krugovima u mtmaxhlji, predufio )e »vv Otac papa B e n e d I k t XV. ozbHjnuakcljuzamtr. Satna korespondoncija ne javlja pobllže u čemu »e sastoH ova najavljclttt akcija.
Ruska reuolucija. foošfreuo č'fvanje carskili supružuikćL j^iaročiti brzojav „Beograd. Novina"), N o Bern, 4. aprHff, Agencia „Ra’dlo" javlja lz PetroS ada: Okolina carskih supružnika preleStena je tz Carskog Sela u Petrojavlovsku tvrdjavu. C a r s k I s u p r u ž n I c T s u p o f*unousaniljeni. Straža je p o o š t r e na: 'đnevno se ’< r i p u i u t v r d I ii j e. da li se carski fupružnfci nalaze u dvoru. Nor\ e«ka je prlznala iiovii vladu u Rusiji. Kb. Kristiania, 4. aprila. Norveškl brzojavni ured javljai Nci veška jc vlada opunoinoćila Rroga ftoslanika u Petrogradu, đa stupi u vežu »c privrenienom vlađom. _ JKoiifei encije u ru^koin vojnom stanu. Kb. Amstei'dam. 4. apriiaPrema ovdašnjim listovima iavlja „T i m e s’* iz Pctrogradu, da su u ruski glavni stan prispjeli ministar vojni i ministar niornarice, da ustanove .v c z u i z m e d j u u p r a v c i v I a d e, koja je abdiicacijom cara biia prekinuta. IJ konfercnciji je riješeno, da sc po cngleskom primjcru obrazuje ratni kabinei. u kome će biii ministar vojni, ininisiar predsjednik, ministar spoljnih poslova, finansije, željcznice i poljoprivrecio, kao I Kereuskij. Većina njih je već pozvaiia da dodju u gteuvni stan. Proinjenc u Ulplomacij?. (Narofiti luzojav „Hcograd. No\iiu"). Ženeva, 4. aprda. Pariški listovi javljoju Iz Petrogra'da, da već tzbijaju teškoče zbog novih imenovania za visoke diplomatske položaie. Sasanov je, Koji se jo.š us ežc da priml polo.Toj poslanlka u Lomionu, u razgovoru ošlro osudio držanje veJikili kneževa i poslijo careve abdlkaclje. „R u s \ o j e S1 o v o' javlja, d a je lsvolski] opozvan sa par i š k o g p o s I a n 5 č k o g m j e s t a. Isto tako opozvani su r'.ski posianici u J.isabonu B o t k i n, n Rlmtt (i i e r s. u .lapami i Rumuuiji. Po jednoj siockholni* skoj vijesti, imenovanie Sasanova za poslauika u Londona već jc potvrdjcno. Promjeno u vojsd. — Otpuštanje časnika 1 glasanjc vojnlkaKb. Amsterdani, 4, aprila. h Petrograda se javlja, đa jc već iziiuljcna osuova o promjenama lica u vrhovnoj vojnoj uprar v i. U opšte se priznalo, da je potrebno izvršiti velikc i obilne promjene. O tp u š t e n i s u m n o g i č a s n i c 1, pošto su o tome predhodno vojnicl g I a s a 11, dijelom zbog nesposobnosti, a dijeiom zbog reakcijonamog držanja. a dijelotn zbog svoga njemačkog imena. Mtere proilv velvtzdaj'iika. Kb. Amstcrdam, 4. aprlla. Havas javlia iz Petrograda: Petrogradski garnizon je objavio, da će se svl vojntct t časnici, kojl u odredjenoui
ileauje iužno, od srca. Svi udarišc u plač. Sve 2ene tada prldjuše uko nirtvog i osvetljeuog Mlte. Klckaše, zabaeiše šamije, nasloniše iica po v.jegovu telu i — odjednoni sve, u gtas, zaptakašel Soba, mrtvao, sveče koje su treptaJe, garile, — sve kaa da se pokremi, diže. Počeše Ua nariču. Svaka svoje mrtve da p&nunjo, imeuam da ih zovo povučujo im, opiakuje ih„. Razteže se jauk, zapevks naricanjel 1 sve, čak i ulica ispuni se. prepuni! Čini mi se da od njihova plača ceia uoč zajcdno s njima, sa osvettjeivini, mrtvim Mitom, kao da so pokvete. vvskomeža, Uiže nebu cvvteći za mrtve... Muškl počešo da bežo guntljajući: — Žcne, no ldačite, žene! A wve jos u iači. većj plač. Kao da se nadmeiaku. Odjednam svo umuče iznenada. h kuino pojavi nm se oiac. Ukočcna dodie i stadc višc glavc Mitine. Gleda ga, eteda, pa bukuu: —- Mbo, sinko, što bre ovo s uama učini? I ouako neočUanog, poliubl ga u čelo. žalim, još ukočeniie, ati samo sađ presuaiićeu, gurajući pesuice u siabine, jzidie \ ode u or.u drusru, malu sobu, da se tamo ziivavi. 2cne ioš iaee zaplakašc. Ne mogah ui ja vi5e da izdržim. IzH 'diuit i, goiovo bežeći, odoh, ah &e kučk... već odoh luiaiući p<x mahalama, po ooći, koja beše tsto ouako nuačua, topla, mitua, nepokrothiva. Samo sad. da H Sto keše prevahla poupč. iz ravmca, » Mora ve. osečašo se kako poćmia da duše. do luzl taspBaiujp se neki Sirok, vkdjan, vefor.
roku ne prime u puku svoju redovnu dužnost, »matrati kao pristalice »tare vladavine i kao veleizdajnicf. Ukldanje ograuičenja JevreJa. fNaročiti brzOj'av »Bcogradskfh Novina«; Slockliolru, 4. aprila. Oovori se, da jc ruski ministar vojnl Oučkov do7,vo 11o Jevrejtmtdttpohadjaju škole. Povješauo prcko 400 ruskih djaka. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Stockholm, 4. aprila. Prema pouzdaniin vijestima iz Pe(rograda, povješano Jeu posljcdnjem času u Petro-pavlovskoj tvrdjavt oko 400 d J a k a, koji su bili tamo zatvoreni. Radnici, koji su uzeli jurišem ovu tvrdjavu. došli su sat prekasno.
Austro-lfssrsHĐ. Pobjeda kod Gaza. 1 1 m j e n a br z o j a v a I z m e d j u cara I kralja Karla t sultana. Kb. Carigrad, 4. aprila. Agencija Milll javlja: Povođom mpjeha, koji su turske čete, potporuognute austro-ugarskim baterijama posiigle kod Gaza protivu daleko nadmoćnijih nepriiateljsklh boračkih snaga, Izmijenjani su izmedju Njegova c. I k, Apostolskog Veličanstva i »ultana brzojavne čestitke. U njirna su oba vladaooa dala izraza svome uvjerenju, da če savezničke volske u skoroj budučnosti pos.ići nove uspjehe i doprinijcth da pravedna stvar i konačno triumfnje.
Poiožaj u 6rčkoj. Venizelos u Londonu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Kopenliageu, 4. aprila. Prema brzojuvima iz Londona, Ve1 nizelos ie tamo prispjeo. Odmah po svoi me dclasku posjetio je ministarsivo ' spoljnih posIova>, da se posavjctuje o raznim pitanjima. Govorise, dase Venizelos z a s ad a n e č e v r a t i t f u S o 1 uu. Venizelos radi za rcpubliko, (Naročiti brzojnv „Beograđ. Novina“.) Kopenliagen, 4. aprila. V e n t z e 1 o s pregovara več nek’oliko dana sa ministrom inosiranih djeki Balfourom o stanju u Grčkoj 1 politici, koju bl trebalo da se zauzmc protiv Grčke. Venlzelos zastupa stanovlšte, da bi trcbnlo Grčku progtnsiii reptiblikom.
Enjlesha! Koianije. Protiv diktatorsfva Lloyda George a. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Rotterdain. 4. aprila. Engleslđ nedjeljm llsi ,,N a i i o n“, koji pripada liberalnoj Ij'evici, napada diktatorske prohtjevc 1.1 oyda Georgcsa. List tvrd', da je I !oyd Oeorges prlsvojio sebi takav pcložaj, da prije liči da te predsjednik Sjedinjenili Država, nego li engleski inintsfar predsjednlk. List zahtijeva, da se parlamentu vrati niegova s:ara moć 3 karaktcr naroduog pređstavništva.
NALl POBLISTAR, „Hrvatska NJiva“. Primili smo >1. broj revijalnoga tjednlka „Urvatska Njlva“ « oviin sadriajem; Pvof. Vjekoalav Klaići CKset zapovjedi (Treć»: št«Ji!). — Edo Markovič: Naša uarodna »olidarnost, Većcslav WUder: Naša raina politika, 7.ofka Kveder: Materinstvo i bljeda. fvan Gojtan: Rdiolov na htv. moru. Dr. A. Jfeinz: D\ijo nevolje na selu. —■ Smotrai ‘Jeduu naša socijaina instituei« ja; Monopol trgovine žitoni; Socijalni ži\>ot; proavieta; Dmjotnost i knjvevnost; Od Uredništva i upruve, «=* L i s t a k: Georges d’Esparbvs: Vojnik, Godišnia prvtptata „Hrvatske Njive“ izuosi K 30. Pojedini hroj 70 fif. Dobftva se tt »vima knjižarama i bojjim trafikama kao i kod uprave „Hrv. Njive^ u žagrebu, Nikoiićeva ul. 8. U Beogradu u kpjižari Cvijauovića, Knez Mihajlova uiica, Druga slovenska večer u Berlinu. Soprajiistica, Zagrebčanka g-djica Ljerka K o Ć o n d a, priredita je ponova u berlinskwn „Haruioruuin-Saafu" uz sudjolovanje H. Ltszko (\ioHna) t K. Schčtera (glafovir) Urugu »tovensku večor, —* koucor»t, koji je vanrodno bjepo uspjo. T* »u »e kopcortne vcčeri knodiic konipoztcij» krvib »kvvonakih kompozhora: DvorChopina, K«r»owicza, Kopfi, Ro»yckog«k, Skri*bi»» t3|tt^ a od Hrvata » bio na programu mbdi sklar d*teU prof. Božidar liroi*.
Iz Hrvctske l Bosne. Staranje za ratnu slročad n Hrvatskoj I Slavonljl. „Središuji zemaljski odbor za zašfitu porodica mobilizovanili voinika Iz kratjevuia Hrvacske I Slavonije“ u brizi i staranju za ratnu siročad izdao Je ovaj ape! hrvatskom narodu: Leite danci kao sanci, a godišta kao ništa. Tmurne i teške oblačine, što pritisnuše iiiaše narodno obzorje počeće se razgaljivati i vedriti. Sto Ima početak, Ima i svrŠetak, pa ćc i ovome tešlcom i sudbonosnom ratu. svim našim bollma i patnjama, stradanjima i žrtvama. Što ili rado prinosimo za opće dobro, doći jednom kraj. Svanuće narodu mir. Dočl će novo proljcće, proljećc, u koin će snažna ruka oraća zaorati plodnn hrvatsku grudu, da je zasije sjemenoin novoga života, Ijepšc budućnosti. Ako Bog na jednu siraim zatvara vrata, na drugn ili otvara, r>a sc nadamo, da će sunce osvanuti i našemti donui, sunce medjusobne ljubavi I sloge. „Iza tuče vedrije jc nebo. Iza tuge bistrija ie diiSa* iza plača veselije poješ“. U potpunoni uvjcrenju, da će .nam u mnogome biti bolje, nego što nam je sada, valja ipak već sada mlslitl na to, kako da se odstrane različne teške i zle posljedicc, StJo ih je rat prouzročio. Treba mislitl, kako čemo vidati rane. što će ih ostaviti rat. Kad Davor zaigra kolo, sve ostaje ptistio i gob. Kud vojska prolazi, tud se trava ne nalazi, rekoše naši stari. Mr.ogi će se od našili junaka vratitl slomljcnc duše i siomliena tljela; mnogi, koji će se vratitl, ne će više nikad biti onakvi, kakvi su bili prije rata, a mnogi se i mnogi višc ne će ni vratlti. Prolilo se dosta krvi hrvatskih jtmaka, koji padoše, boreči se kao dostojni potomci svojih predaka. All zato zakukaše tolike majke i slroćad. — jer Junačka majka prva zaplaće. — Junačka majka krvave iialjine pere..., a ne đaj Bože, da se obistini ona narodna: „Junačke glave po bedeinu sijevajti, a djeca po tudjim vralima pužu'*. Valja da se pobrinemo za siročad palih; valja da im pružimo pomočnlcu ruku. očinsko zakrilje i zaštitu. Oni ne smijti osictitl, da se grijn na tudjem pragu. l<atnička djeca — naša su djeea. lirvatski će se carod opet pomladiti. Ako je tiava pokcšena. ostalo je korijenje. Iz naših brda I dolina niknuće novi Ijudi. tjelesno bujn>ji. ćudoreduo zdraviji, umno jači I gospođarski napredniji. Posllje gladnih goduia dolaze sitfe. — Iza godina bljeđe, godine blagostania.’ Sto naiičismo u ratu, to ne ćemo nikad zaboraviti. Naučisruo ijubiii jedan drugoga radi dobra doiuovine. Zaboravismo na stare mržnje i zadiev ; ce. Vjera u sve. štc'je dobro i pleinenito, ojačaJa jc i danas stojinio u narođnome pogledu svjesniji, složniji, nego igda. Do lazi proljeće, koje nam s Božjom poinoću i milošću našega vladara može do nijeti novi preporod l novi život u mlru. Svih naših patnja i nevolja ne če najednom nestati, «o s proiječem sinut čc nam nova nada, koja će nas grijatl t jačati, da izđržimo do konačne pobjede pravde nad silom. Žvtve u krvi. što je pridoniješe naši paii junaci, rodlt če blagoslovom za poznija pol;oljenja. U ovlm časovima treba da so sjetimo reitne siročadi. Nedjelja pred Djurdjevom, dan 22. travnja, neka budc posvećen uspomeni palili boraca, što poginuše na poUanama časti. Taj dan posvetiće naša školska mladež, kao spomen-dan lirobrih junaka, a složlt će se diJiem čitave lirvatske domoviue, da toga dana za ranui siročad sabero što više. Pozlvamo stoga sve, kojima je na srcu ono, što naan je rnilo i sveto. da mladež uzdanicu našu u tom plemcnitom po.hvatu potpomognu i ciobrim joj primjerom prednjače. Azijska kolert u Sriiemu. Kr, hrvatsko-slavonska-dalmatinska zotnsijska vlada objavljuj«: Azijatsic* kolorn, koja jo u Srijenm god. 1914. izlskivaJa brojne žrtvo 561 Blučnj (293 letalna), » u godinl 1915. još brojnijo I težo se pojavljivala sa 893 slučaja (592 K talna) prestala i U|Tušona je zajodno sa svojim pogibtljnini klicamu t*ko usmješno, da se tečajem cijele godine 1916. nije ueijelom području županijo»rj. jemake pojavio nijetlan »lučaj.
drad I oHolKo. Odllkovanjo niajora Kvaler.tlka. Kako javlja posljcdnji vojuo uaredben| iist odjikovan je major glavnog stožera gosp, Slavko Kvaternik redoin 2eIjezne krune 3. atepena. Major Kvatcrnik bio je nadstojnlkom poUtlčkoa odjeb'euja car. i kraJJ. glavne vojno guber. atie u Srbijt, pa j© stekao sebi osohite za»luge na prosvjetnoin 1 nastavaom poliu. Ima po godine, kako sc nalazi oi\et na boiUšiu. RlmokatoUčka sluiba Božja u VcUko) »eU»»kl I na Uskrs. Dauas na Vellkl četvrtah (5. aprila): U S $ati u Jutro pievana sy, misa. Sutra aa Velikl pe;ak (6. aprila): U 9 sati obved Vellkog petka, postavljeuje sv. groba i njemačka propovtjeci U 5 sati poaUie podme lamemacije, l Na Vellk* aabota (7. »prUa)i
U 8 sati blagoslov vatrc i vode, zatim oko 9 sati pjevana sv. misa. U 5 sati poslije podne tiskrsnjće sa svečanom procesijom. Naprvi danUskrsa (8. aprtla): A) U konak u: a) U 8 sati u jutro sv. nusa za vojništvo; b) U 10 sati pjevana sv. misa I talijanska propovijed (,,Pax vobis, ego sum, Hal!e!uja!“) za talijanskc zarobljcnike. B) U župskoj crlcvi: a) U 8 sati tiha sv. misa; b) U 9 sati tiha sv. misa; c) U 10 sa:i njemački propovijed i svečana sv. misa; d) U 3 sata poslije podne večernja. N a d r u g 1 d a n U s k r s n (9. aprila): A) U k 0 n a k 11: U 8 sati sv. misi za vojništvo. B) U ž u p s k 0 j c r k v i: a) U 8 sati sv. niisa; b) U 10 sati srpsko-iirvatska piopovijed i svečana sv. misa; c) U 3 safa posliie podne večernja. Prodnženo kalamljenie protlvu boginja. Kalamljenje protivu boginja produžcno je zaključno do 8. cvog mjeseca. Kalaanljcnje se /rši i dalje b e s p I a tI n 0 od strane ljekara op.štine žrada Beograda s v a k 0 d n e v n 0 n ambitlanti opštine grada Beograda od 8 do 12 sat! prije podne. Naročito, skrećo se pažnja i ovom prilikam, da valja kalami’i svu novorodjenu djecu 11 prošioj i ovoj godini, koja protivu boginja nijesu još nikako kalamjlena; dalic’, kao i onu djecu, koja su kalamJjena u prošloj godini 1916-, ali im se kalamljenjc nlje prlmilo. Dužnost je svakog rođitelja, da čuva svoju djecu; da se br.ne, da ne oboII od ma kalcve bolesti. a naročho od zarazne bolesti. Jedna od naJstrašnij'h zaraza su — b 0 g i n j e. Zato. Ko ćo sada od rodrtelja nije donio svoje dijete u ambulantu opštine grada Beograđa, koja sc nalazi u Kraij Aliieno\oj ulicl broj 6, radi kalamljenja, neka to odma!i učini, jer ne učmi li to. čini najveći grijeli prema svoioj v’astitoj djeci. I ranije je upozoreno gradjanstvo na opasnost od hoginja, k^o jeđnu od najvećih 1 najopasnijih zaraza, pa mu te I ovom prilikom skreće pažnja, da je kalamljenje od boginja obvezno I da će sva ona llca, koja se ne budu kalamila, i to ne mogu poslije odTedjenog roka đokazati Ijekarskini uvjerenjem, bitl najstrožije kažnjena I novčanom haznom i zatvoroni, Kalamljenje boginja ]e dužnotf, koju treba svako da ispuni. Da se javi radf prijtma novcaRadi prijema novčane uputnlce, potrebno Je da se !avi gospodlnu S10Janu Ribarcu, biv. minlstru sa stanora u Zorinoj ulici broj 100, Mi!a Q j u r i ć, telegrafski činovnik. U slučaju da »e n&lazl u unutrašnjosti, poitrebno jc, da javi svojtt tačnu adresu. Sećer. Prodavmce životuili namimica opžtine grada Beograda oipočcle su prodaju šećera gradjanstvu, kao sljedovanje za mjesec a p r i 1. Šećer se i ovoan prHikom prođafe na ouuovu kupona za Sećer sa hljebnim kartaima, prema kojima svako Hce hna prava na pola kilograma šećera mjesečno. šećer I sađn staje 3.20 krtina kikv grani. Sve prođavuicc brašua opštine građa Beoj.iada, pored prodaje brašna, prodavaće i šećer gradjanst\Ti svakoga đana. Sećera ima u đovoijnoj količini, te gradjanstro nesua potrebe, da nagli momentalno 11 vtlikom broju *a . kupovinom šečera, Nadicno. U Košutikiaku, na igrališiu za „foutball“ nadjen je juče srebrn safc koji J« prcdat c. 1 k. redarstvenom zapo\-jedništvu, gdje ga vlasnJk može uzeit Izgubljeno. 27. pr. mJ. Izgubljenaje 11a putu od Kalemegdaua do Rajičeve ulice jedna ručna torbica veličine od priiike 12 X 18 cm. Torbica Je ukrašeua ziatožutim perlama. inia zlatožut okov 1 iste takve lančiče za uošenje. U njoj je bio novčauik od Jelenovc kole sa dvije novčanico od po đese: kruna i vtšo novčanlca od po dvije i jedne krune kao 1 nešto nlklenog novca, ukupno oko 28 do 30 kruna. dalle jsdna bljela čaura s olovkama i jedna ženska diepna maramJca, sa vezenim uglovima. Natazač se moli, da torbicu, koja jma vrlj»dnost za Uubitelia takvlh stvari, preda uz nagradu c. i k. redarstvenom zapovjedništvu. Kako se mijes! fdtebac od raženog fcraina? Izgleda, da mnoge domaćice ne nmiju, đa umijese hljebac od raženog fcrašna, te ćemo ovdjo iznijoU, kako st rnljcsi hljcbae od raženog brašna? Brašno valja prosijati u večc. \ n PKosijanom brašnu načiuiti uuublienie u srijedi, pa u tom udubljenju 1 zamijesKl kvasac. Da bt htjebac ispao Što hotjk, kvasac se dofcro zamijesi pokriio »e »a malo brašca i tako prestoji preko ciiei* i>očL Iz jutra se hfjefcac mijesl duie vrk
jeme, i tlo sa malo, što toplije vode, da bl testo bilo što tvrdje. Pošto se brašno od raži dosta lijepi za ruke. to valja spremiti 1 sud sa toplom vodom i za vrijeme miješanja tijesta, češćc ruke kvasiti t)om toplom vodom. Na taj način tijesto postaic postepeno mekše, u koliko se duže i boljc izmjjesi. Zatim se tljeslo pokrije i pusti da kisne — raste. Kad tijesto dovolino naraste, razdljfcli se u hljebove a ko voli inože još mel-. nuti i malo kitna u tijesto, tc hljeb dobije prijatniji ukus. Na ovaj način hljeb od raženog brašna biće ukusan i dobro pečen. Kreiaiije stanovništva. Izvještaj prijavnog odjelenja od 3. aprila: Prijava 127. odjava 30, selidaba 71; 11 hotelima prijavljeno 144, odjavljeno 87, ostalo po hoteliina svega 296 prijavljeoih putnika.
iz tianašn'e SrtilP. D0111 sirotne djece u Topčidcru. —1 J e d n a h u m a n a ustanova c a r; { kralj. vojne upravo u Srbiji. ■Veliki rafni đogarJjaji, koji se odigravaju cvo Već skoro pune tri godine, raskinulo su tnnoge socijalne i društvene odnose u jdruštvu u užem i šircm *mi-' slu. Mnoge i mnoge porodice izgubif«' *u manji ili veći broj članova; djeca 6\i ostala liez rodiielja, roditelji bez djecei majka je Jzgubila jedinca, a jedinče j« ijsgubilo maj'cu, « otac na bojištu za vra jeme tcškili borbi žaljo molitve Bogu svoju ranu, za *vojo fćidinče. Ulaskom carsko i fcraijevskih četa vt Srblju, naišlo se ua veći broj djece, koj& *u ratnim dogadjajima izgubila većino'ir oca i majku; noka samo oca, a neki* *a:no majku. Ta su đjeca bila ostftvljei&ff na milost i nemilost, ona su živjeia ojft milostinjc dobrih Ijujdi i potucala to <kf nemila do iie-đraga bez zaštito, bez njegOf bez upućivanja u đruštvo, u život. CHavna vojna jgubernija u Srbiji q sporazuniu sa \Thovnim vojnim zapovjedć nišh’orn odlučila je, da spase ove sirotan« i da lh žkoioin i dobrim vaspitanjem uputi u život, kao dobro i poštene Ijudej Blagodareći očinskom staranju onđašnjeg referenta političko grupe giavne vojne gip bemije majora glavnog stožera gospod; Siavka Kvateriiika, kao i surađnoŠ^d docenta bečke Sumarske škole, gTa,:ljatJskog povjercnika pri vojnoj glavnoj gubemiji g. dra Save Ulmanskog, grai djanskog povjerenika pri opštini graTa Beograda gospodina j u hn a i referenta dobrotvorni rad pri c. i k. zapovjedrtK Stvu mosne brane konjičkog kapetana g<> epodina dra Lohara, odiučeno je d» se ustanoii u Topčideru dom za sirotr\u djeai bez roditeija i djecu, čiji rodjtefjjt nijesu kod »vojih kuća. 5. avgusta prošlo godino otvoren j« dom za siročad. Dom je odmah povjereh na upravu gospodinu Zvonimim Viašiću, u tnimo doba učitelju \iše djev’ojačk« žkole, iooji je blagodareći zauzimljivon\ I neurnomorn njegovom radu i radu ufeitelja o\ r oga zavoda, dao vanredno dobre razu!:ate svoga rada, kako u upravi za. voda tako i v, gospodarskom poslu L opskriii samoga zavođa. Sada vođi glavni nađzor nad oviin zavodom major giavnog stožera E. S u c h a u zajediHri sa naiJstojnikom upravnog odjej l«ija kod Kapovjeđništva mosne brane f grada Beogrida potpukovnikom Neumaft« n<Hn, a u posljednje vrijeme vođi brigu o opskrbi i radu građjanski povjerenik ofe Itine grada Beograda gospodin J u h n, 'y Vrijedno je tiapomenuti, da je u p® čeftu samoga rada ovoga zavo-da rinskom brižijivošću Etavila svoje uslug# ovom humanom fcavodu gospodja vrho\5 nog intendanta giavne vojne gubernije g<%' spođina D 6 g I *, koja je pod svojiin nad»orom daia 'izraditi *ve rublje i odijelo za ove sirote mališane. Pukovmk F a y i, upravitelj gradjevin»kog odjelenja učinio je mnogo, da zgrada buđe ugodna za smještaj dorna za siročad i da s® može upotrijebiti za ovaj koristau rad. Dom !za siročad ima internaf, škoki i dječije zabavište. Uspjelo sc, da se prU, Iježnim radoin u domu već otvori pet raoeda osnovne Skole, a za inanju đjecu obrazuje dječije zabavište. Tako, sada se naiazie u 1. razredu 59; u 11. razredu 37 u !U. razredu 33; u IV. razrodu 20 i u V. razredu 22 učenika. U dječijem zabavi^ itu ima 30 maiišana koji se upućuju uj prethodnim obukama ’za prvi razrod os{ novno žkole. \ Od početka rada ovoga zavoda, pa do danas upisato je 262 djece. Do *ad:t, )e otišlo tz zavoda 61, a s»Ja se nalaze u zavodu 201 dijcte. Baš kada sam ja imao ćast vkljcti uredjenje ovoga zavoda, bilo je 6 đjeoe u ntaioj bolnici zavoda, 8 djec« u gradjanskoj bolnici u BeograrJu, •' 187 djeco KC vvselo igraJo u divnotn vrt-’ njaku ovoga jeavoda. Djeea cu Uajvečim dijefoni u Bedgtada, ali ih ima prthčan broj t iz umttražnjosti Srbije, Vao i jedau sasvim mali broj iz monarbije. Tako iz Beograda *« calazi u zavodu 119 djeoe, iz okruga becgtadskog 40 djece, tz sviju ostalih krajeva u Srbiji 39 djeee, i ie moHarhtje samo trojo djeoe. Najveći broj djece je sasvim bez rodiivlja, pa aatim bez oca; jeJan ma!i j« broj djeco samo bez majk», a samo sasvua' maiea broj đjece ima i oca i raajku. T». ko sasvim bez roditeija i bez oci 1 rnajk« u Zavodu *e aaiazi 100 djece; «mo bez oca taa 94 djeteta, a satao bez majSv ke 5 djece. Samo dvoie djece, fcojo »e na* faz® u zavodu im«Jir I oca t »ajfcu«