Београдске новине

Broj 104. 1. Porodica MUivoja C i n c a r c v i’ća, klisara Saborne Crkve; 2- Gdja Kleopatra Svetozara G a raŠanina; i 3. Porodica Cire I v k o v i ć a, nađničara sa stamnn u Grobljanskoj ulici broj 4. Prilikom prijema novca potrebno jc imati uza sc i policijsku prijavu U slučaju, da se ne nalaze u Beogradu, poitjrebiio jc da pošalju svoje tačne adrese, prcko kojili bi itn sc niogao. novac poslati. Nedozvoljcua kupovlua žlvot»iii nauiir, nica h okriigu beogradskom. Upravno odicljcnj'c zapovjedništva * Iz kotara gročauskog stižit nam svakog dana žaibe, da pojcdini stanovnici Beograda i gradskog kotara dolaze bez ikakvih putničkili legitimacija u gročanski kotar i tu kupujit kttkuruz i drugc životne naminiice. SUčue žalbe dotaze i od kotarskog zapovjeđništva na JJmki. Kako jc obim kotarskim zapo.vjedništvima naredjeno, da nc ovlašćeue kupcc pri njihovom d'olasku n kotar primjerno kazne, a kupljcni kukuruz i drttgc životne namirnice oduzniu, a kako naročilo stanovnici snsjeđnih micsta tvrdc, da njima predsjednici njiliovilt opština ništa o postojećoj zabrani liistt javili, to se naredjuje, da sc svttda i u svima opš’tinama objavi, da je: kako u sviraa okruzima tako i u o k r u g u b e o g r a d s k o ni d ozvoljena k tt po vina ži t a i ž i in i h proizvoda, kaoidrugili Š i v o t n i h n a mi r n i c a s a in o o n iin a, k o j i i m a j u 1 c g i: i m a c i j u z a k u p o v i n tt, i z d a t u o d s t r an e v o j n e g 1 a v n e g u b e r n i j e odjeljenje 5, u kojoj su označenc s v e v r s t e ž i v o t n i h n a m i r n ica, za kojc je kupovina d ozvoljena- Kupac mora, prema naredbi vrltovuog vojnog zapovjedništva od 28. iebruara 1916., imati pri sebi propisanu iskaznicu i putni lisr. U smislu naredbe vojne glavne gubernije br. 19.779/Res. kttpac mora na poledjini svoje legitimacije za ktipovimt iinati poitvrdu kupljeuih životnih namirnica i ne smije više kupiti, uego onoliko, koiiko je putnom legitimacijom dozvoljeno. Svaki, koji bi protivno ovoj naredbi postupio, ili bi bez dozvolc putovao po beogradskom okrugu, bez propisanili dokumenata, biće primjerno kažnjen ođ strane dotičnog zapovjedništva; osim toga oduzeće mtt se svc životne namirnice koje se pri njemu buđu našle. C. i k. zapovjcdništvo mosnc brane i i, grada Beograda, ttpravno odjelenie. „Hljeb naš nasušui . . Opaža se, da ninogi Bcogratdjani ho umiju dovoljno iskoristiti svojo sljejdovanjo u brašmt. Na ime od kukuruznog brašna prave uobičajeim proju, koja je svježa vrlo dobra za jclo, ali koja se brzo suštf, Ko ima samo projinog brašna ne treba pravih proju na dosadašnji način, nego treba Ua brašno prothodno dobro ispari, onda tia umijcsi proju i ne u uobičajenoj formi kao koTače već u forini hljeba, najboije tzv. „vekne". Tako sc hljeb najdnžo fJrži. Koji pak že!i mijcšati projino sa r a ž e n i in ili p š e n i č n i m brašnom treba to učiniti tako, da projinog (kukuniznog) brašna budo dva puta koiiko onog drugog, n. pr. 2 kg. projinog i 1 kg. raženog ili pšeničnog. Prije miješenja zajedno sa pšoničniin. ili raženim brašnom treba od projinog brašna načimiti kačamak, i to dosta m e k a n kačamak. Kad se na taj način hljeb pravflno umjijesi vrio je ukusan £ dugo se tdržr.

zgradtt sagradio od drveta, ier jc htio da što prije sagradi zgradu za- svoju mlaclu ntornaricu. Kasuije su je najbolji ruski arhitek'ti sagradili od kamena. Ogromna je to zgrada na Nevi, široka 420 inetara- Na njoj je čudan šiljast toranj. Palača je žuto prevučena, a iz onog žutila izbijaju svojorn bjelinom smpovi i reliefni ukrasi. Doživljela jc ona obje prve revolucije, koje su pokušane u Petrogradu. Kada su dekabristi, nekoliko zanesenih plemića i časnika, htjeii da spriječe prvom Nikoli, da se poptie lta prijestoije, više se je sati vodio boj kod admiralata. Kada je pop Oapon s krstom i svetačkim slikama u januaru 1905. god. btio da podje k zimskoj paiači, jedna jedina salva je pred admiralatom požnjela bijedne seljake, koji su još vjerovali u bajku o caru-baćuški. I sada se je stara vlada admiralatom paslužila kao zgodnom svojom tvrdjavom. Strojne su puške stajale ua visokom sornju te su čuvale prilaze k zimskoj palači, na Nevskij Prospckt i isakov trg. Samo jedatt metalc iz tvrdjavnih baterija, koje su bile u rukama revolucijanaraca, već bi oborio ljeptišan toranj, na komu jc bilo cružje — ali bi itađa nestalo i najvećcg petrogradskog gradjevtiog spomenika. Nu topovi nisu pucali. Danc i daue su revolucijonarci epsjedavali admiralat — bijednc Ijude, koje je stara vlacla svom žurbom dovela iz Velikog Novgoroda, a kuji nisu ztiali, šta su pctrogradske pukovnijc poduzele. Cara nisu mogli više spasiti. Nnkon uzaludnc borbe od tri c!ana, na tonrju je, Iznad zlatne ladje, koja po zajmvijedi i’etra Velikogn itkrasuje paDui admfralata, Izvješena crvena zasfava: znak pobjedc na zadnjoj palačl ctirrkoga grada, znak, da je jedan svijct •t Rusiji pao, a drugi nastao. 1

Utofak Krpe, otpadci od hartije i životinjske dlakc. Sva količiiia rita, krpa, otpadaka hartije i živo/tlnjske dlake uzapćc se (zabranjuje se) za račun c. i k. vojne uprave i isplaćujo se u gotovom. Sve dosadanje pogodbe i i?voznc dozvolc, koje se odno.se na kupoyinu gore naznačenih artikala ovim se stavljaju izvan snage. Ktipovinu oviit stvari vršiće iskljuČivo kupac, koji ima legitimaciju za tu svrlm od c- i k. inoendanture. Kupci mogtt postavijati podagcnlc, koji moraju imati dozvolu za kupovinu od okružue lcomandc. Kupovina neovlaštenih’ kupaca i podagenata, kao i svalca prodaja na drugu stranu, kazniće se novčano do 2000 kruna ili zativotom do 6 mjeseci, a roba će se odtizeti (konfiskovati) bez naknade. Ljetnje vrljemc. <_)d jučo u noć(L je ii u Beogi'a Ju uveđeno Ijetnjo vrijeme, koje 'ee trajati ilo 15. scpteinbra. U 2 sa'ta poslije ponoćii pomaknuti su svi satovi na tri sata. Pro ma tome započet je juče u svirti preduze. ćima, trgovinama i ttredima ra>d jcdan sat k /anijo“,a svršio na veče jedan sat M j»rije“. Izvjcštaj prijavnog ureda. 14. aprila: prijavljeno 69, ođjavljeno 31, selid'aba 34; u hotelinia prijavljeno 85, odjavljeno 86. ostaio u iiotelima prijavljono svega 227 stianaea. 15. apriia: prijavljeno 22, odjavljenoi 18, selidaba 4; u hotelima prijiavljeno 74, odjavljeno 113; oslalo u hotelima prijavijeno 188 stranaca.

Hcrofims ztfffluljc. 0 tnScrituIožLI. O tubcrkulozi danas nešta nova rea, gotovo je nemoguće, jer je predmet već iscrpno obradjen! Ta poznat natn io Mzroenik bolesti, način i sređstva za njeno suzbijanje, aii kod nas sc ne može mkada rJost;U a kamo li previše o tom predrnetu govoriti, (pisano je dakako mnogo tnanje), jer spoznaja te pogubne bolesti još nije prodrla ni u one slojeve, oJ koyih bi se moglo očeldvati', da će već iz sebičnih i' : azloga sudjelovati kcđ njenog sujrbijanja, već za čudo itije prodrla ni u ojte, koji od njo trpo i pogHbaju, pače sc je pojavio općt fatalizam i ravnodušnost te neko pogubno izmironje sa sudfctbiotn, 6ve u pretjX)stavri, da gtt borbc zališne, jer tla toj bolesti nciua lijeka. 0a ovi redct nisu zališuf, već napro<fv potreb/ii za probudjenje javne savjefti, neka posvjedočr nefcoBko statističkijr podataka. U Hrvalskoj i Slavoniji litnrlo jo ođ početka godiue 1905. do 1909. 56.789 osoba od sušic© (jehtike), ili prosječno na godimt 11.357 osoba od —po prilici •—< 2,600.000 stanovnika. Od toga broja otpada na gradove poprečiio uktipno 6819 slučajeva ili godišnje 1364. Da su ovi brojevi ne samo po sebč upravo užasiu', već da su još užasniji, ako ili ujx>rodinio 6 ostalim inostranstvom, evo potvrde: U Engleskoj otpada na milijun stanovnika 1358 shičaja snirti od sušicc; u škotskoj 1727, u Norveškoj 1737. u Bclgiji 1767, u ltaliji 187H, tt Hoiandiji 1884, u Danskoj 1912, u Irskoj 2029, u švajcarskoj 2071, u Njemačkoj 2245, u švedskoj 2310, u Francuskoj 3023, U Ugarskoj 3184, u Austriji 3625, u Rusiji 3986, U Hrvatskoj 4568! Hrvate je daklo žapala žalosna čast, da su na ovom polju prvi. Preina Ovim brojkama upravo išoezavaju slučajcvi smrti od drugih zaraznih bofcsti, a ipalc s kotikim se trudom i troškom suzbija tia pr. škrlet, kojemu još no poznajemo 'ni uzročnika. Da jo tako, evo opet malo statistike: U tatnoj godini 1914. umrlo je u Hrvatskoj i Slavoniji od 2,600.000 stanovnika: od difterije 409 osoba, od škrleta 720 osoba, od pošaline 273 osobc, ođ griže 108 osoba, od kolcro 215 osoba, od boginja 12 osoba. Dakle ih jc umrlo upravo 7 puta više od sušico nego li cd svih ostalih zaraznih bolcsti zajedno! Kolikr je to gubitak živog kapitala uopšto i kako jo težak taj gubitak uz sadašnje neizmjerne gubitke u ratu, pokazujo nam slijedeći aproksimativni račun: Čovjek u| godinania, koje su najpodesnije za rad i privrcdu, zaradjujo poprečno dnevno 5 kruna, za okniglo 300 radnih dana 1500 kruna. Ako uzmemo da svaki sušičavi bolesnik poprcćno samo 150 dana u godini ne radi, onda je kođ jednog bolesnika gubitak od 750 kruna, kod 11.357 kandidata smrti iznaša to 8,517.750 kruna u jodnoj gcdini — bcz troška za liječenje i Uzdržavanje i bcz štete, što ju bolesitik svojom bolešću nanost svojoj porodici, naročito 'djeri, jer šteta, koju trpiino poradi oslabljenja i proredjenja narodnog naraštaja, no da se uopšte procijeniti. Djeca sušičavih roditelja radjaju so dodušo još nezaražena ,ali ipak slabija t zarazi pristupačns'ja — naginju na bolesi — a ncdvoumno je dokazana činjenica, da tuborkulozti skoro bcz izuzctka dobivamo u ranoj mlađosb', pa jo prema tomu potrobno, da u pr\x>m rcdu zaštitimo djeai od zaraze. Ufemomio li k tomu još činjcnicu, da je narodna snaga pora-Ji rata oslabila, to aa

*) \t savremonog priloga 4. broja ovogordšnje „rVirode".

Beotrailske Novtae se zbog ratovanja još dulje vremena neće oporavati, da se nmogi vraćaju s kfcicom sušice, da su oiti, lcoji su ostali na idoitm, gubili na životnoj snazi zbog lošije prelirane, onda nema nikakove sumnje, da stojimo pred golemoin zađaćom, koju trcba da svl&Uaia, kanimo lč naiod održatg, samo na visiui prije rata, a kamo li ako ga žclimo kvantitativnoi podići, što su si uzeli ciljetn i mnogo napredniji i vcći narodi, jer samo duševno i tjclesno zdrav i kro.pak narod inta budućnosti. Kako iz navedene statistike razabiramo, sušica je veoma raširena i pogibeljna pošasna bolest, koja stalno vlada jna cijeloin svijetu, u gorama i dolinama, u gradovima i na sehr, koja zaslužuje opštu pažuju te iziskuje jieprckjdno i pomno, suzbpjanje. ■ Glavno je, 'da jjržinio na umu, da je luberkulaza zarazna bolest kao svaka druga, da preL'tzi o:l čovjeka na čovjeka, pa se zdravi oj nje mogu zaštitlti. a bolesni — ako se blagovremeuo počne i mogu i zii ječiti! No sva nastojanja i sve pdreidbe žđravstvenih oblasti ne mogu bdti iscrpivo i uspješne, ako pojedinci j stanovništvo to no pođtipim vlastiti'm nastojanjem i susretijivošću >—» pa makar i iz stbičnih obzira • - jer se na pr. nikonm he može zabrauiti, da ne kašije, da no keše i ne govori, i da tom prilikom no rasprska bvoj'u zaraznim barilima zasićonu izhičinu po zraku, što ga ouđa njegova okolica ujiše, il£ da :—i ix)što ije dotičiuk kod kaŠlja ipak rukom zaštitio usta'— istu ruku čas kasnijo no pruži na poizdrav svom najboljein prijatelju, ili još'vlainiin ustuna ne poljubi svoje dijetc i >t. (đ., ali ga možemo poučiti, kalco đa očuva'tdrugeod pogibelji. Najveću jx)gibelj, stoga ikriju stanovi sušičaviii i to Itinr veću, žto su stanovi maiiji, a 6tanari isiromašniji i dosIjefJjio tor mc gušće zbijeniu Razunvjevanje predmleta i ipiotjiora stanovništva može se \aJi postići eamo najširom propagmidom', jx>lučitiisamo najtočn'ije CMgatu'ziraiiim društvonr, kojemu tje zafiaća popularizacija sjroznajo bolost’i i to do najzabitnijih 1 mjesta —- te osnivanje !>odnižiiica diljcm domovine, u korima će so uz Kječnički savjet boksnicima i njihofvfm domarima prema rasj>oIbi5vini sredetvim;»idfcruštva dijeliti i živež, to koje oe voditi brigu, ida bolesnici spavaju u pofeebniin odijeljcnim prostorijama ili bar u posebnom krevetv, te da imadu vlastito niblje, odijelo, jedaći pribor, priliku za umivanje, (pljuvačnicu i t d., ako se vcć bolesnik Jie bi Jtikako mogao fcinjestiti u bolnicu. ,, Odstranjenje bdfesm'ka iz svoje r>koBne bilo u jjosebaoj sobi, bilo u IječiiištU ili u 1 bobrici, već paeina stadiju, u kojemu so nahizi, a naročito ako u obitelji im« djece i'spcri 10 gfodina, jiajponzdarifjo i najprcče je sredstvo za čuvanje našt^f naraštaja. (Ovo naoelo valjalo bi »pjtiicirati i kod otpusta sušičavih vojnika.) Da takovo drušlvo ne može egzisilrati bcz rnoralne i matentijalne potpore »einlje (u Ugarskoj uvršteno jo 1,000.000 K u državni proračun za suzbijanjo sušSce), to Uglednih, uvaženih i imućnih ličnosti, korporacija, štampev književnih i osiguravajućih društava i t. /d., no treba jx>sebuo naglasiti'. Evo u Ugarskoj osnovano je takovo društvo u junu go,đ. 1916. jx>d f>okroviteljstvoin nađvojvetiđnje Izabele, te uz sudjelovanje tajnoga savjetitika grofa L. Batthyany-a, mačelnika Barczy, zdravstvenog ivadnadzornika dra. Fay-a, prof. Grosza, Urž. tajnika grofa Klebelsberga i mnogili Unrg'ili, jx>id predsjedanjem samoga tninistra-predsjednika Stjepana grofa Tisze. Ovakovo društvo pređvidjao je pokojni Hrvat dr. E. Barac, jeđan od prvih jx>bornika na ovom jx>lju. Sada jo zaključeno na mjerodavnom mjestu, da se i u Idrvatskoj organi'zira sređišnji odbor za suz bi jan je tuberkutoze, pa nema sumnje, da će ta akcija u roditi željenim plodoni. U Njemačkoj je carica j>okroviielj'ica sličnog 'društva, a društvu „Alland" bio je jiokroviteljem blagopokojni car i kralj Franjo Josip i. Kao članovi iinali bi organizaciji pristupiti s\d slojevi naroda, jer tuberkuloza no pravi stališke razlike —< svaki se može okužiti — daklo je i đužnost svakoga, đa podupiro i propagira obrami. Društvo bi takovo trebalo da ima i podođbor za sakujdjanje dobrovoljnih prinosa £ milodara, pa bi u tom jxidodbonj imala glavna uloga zapasti netimorne gospodie, kojo su već nebrojeiu'm primjeriina Uokazalo svoj organizatomi dar i slavodobitnu moć na polju raznih humanifarnih jx>thvata. Ovu zadaću no može provesti nijodna drzava bcz izdašne jx>lpore cjclokupnog naroda, a uijoJan narod bez matcrijalne j>otporo i đržavnoga vc<dstva. (Nastavićo se).

flsFOfinajrlijreila. Proizvođuja sjentcna raznog povrćaCd kapctana J. K1 c m e n t a. Zbog oskudice sjemena raznog povrća, dobro bi bilo, kad bi svaki proizvoćljač povrća proizvodio i sieinc od tcga povrća, kako ga do godinc ne bi morao kupovati. Vidjeli smo ovyga proljeća, kako jc teško doćr do sjemena i pokraj skupe cijene, i kako po gdje koji ne bi žalio za novac, samo da što prije dodje do sjemctia i da ga što pr.je posije. A baš sjeme od najva/uijcg povrća može svaki bez pc mukc s&m da proizvede. Trefia samo bitf nesto malo pažljiv pri snšcnju, sortiranju, pakova-

17. aprila 1917. nju I čuvanju sjemcna. Svakako biće ia- * ka stvar, da se ove godinc dodje do sjemena od salate, luka, spanaća, ke]ja, kupusa, krastavaca, paprike, paradajza, Iubeniea, dinja, bundeva I t. d* trcba samo pustiti biljke da tjeraju u sjemc, pa onda zrelo sjemc povaditi i osušiti 1 čuvati na suiiom zračnom mjestu za sijanje u idućoj godini, Novi talijanski kredit u EngleskoJ. Iz Rima so brzojavlja: „Agenzia Potitica“ saznaje iz financijalnill krugova, da je Italija za jx>boIjšanje mjeničnoga tečaja pTimila od lonđonskili iškotskih banaka no\Ti veresiju, koja so imado platiti u tri mjesečna obroka, koji je zajamčen talijanskim blagajničkirn bonoriina, a moŽo se p dospjecima opet obnoviti.

Zuunltne oblave. Objavu. - Aljesto ža prodaju povrća' stamce Beograd, Balkanska ulica br- 6, otvoreno je od 14. aprila. Kako vojno tako i giradjansko stanovništvo muže tu pođmtriti svojc potrebe u svježem povrću, U Bcogradu, 15. aprila 1917. ,, Upravno odjelenjc zapovjeđnišfva '} mosuc brane i grada Beograda,'

Poslijeilnje brzolaune uilesti. IzuIeStaj njemutkos oolnos oodrtoo. Kb'. Berlin, 16. aprila. Zapaduo boj'šte: Front prijestolonaslje’dnika Rup/ Dreclita bavarskog? Na sjevernoj obali S c a r p e suzdržavala je naša uništavajuća vatra engleske bujice, spremne za navalu, tako da njihov namjeravani juriš nije mogao biti izveden. Isto se tako I sjevero-istočno ođ Croisfllesa u uašoj vatrl izjalovio jak napadaj Engleza, koji sti pretrpjeli velikc gubitke. Sjcverno od druma Arras—Cambral bacile su našc čete svojim napadajem neprijatelja natrag na liniju L a q u i c o u r t—B o u r s i e r s. Uz krvave gubitke, što su th pretrpjele australske čeifle, koje su se ondje borile, i z g u b 1 o je neprjjatelj na zarobljenicima 475 1 j udi I 15 mašinskih pušaka, koje smo preuijeli, te 22 topa, kojc smo zaplijenili 1 učinili neuporabivima. Kod S t. Ouentina pojačah se ponovno topnička vatra. Front njemačk'og prijestolouasljednika: Izmedju G i s e I A J š n c Tzjajovili su se juče francuski napadaji kod Vauxaillona i Cliivresa, koji su bil! pripremani jakoni varrom. Od Soissonsa do Rcimsa i u zapadnom dijelu Champagne nastavljene su topničke borbe kao i borbe pomoću sprava za bacanje mina. Poslije izjalovijenja lieprijateljskšh izvidničkih napadaja na 15. aprila, razvila se danas u iutro ii širokom odsjeku pješačka bitka. Fronf vojvo'dc Alb'redTva jv'ur'ttemberškog: U 1 o t r i n š k o j n i z I n i 1 t. žv. b’urgundskim vrarima ostali su izviđnički napadaji francuskih jurišnih četa protiv naših položaja bez svakoga uspjeha. Ostao je bez uspjeha napadaj neprijateljskih letača protiv naših vezanili halona uzduž A i s n e. Neprijatelj je jučer izmedju Soissonsa i Verd u n a izgubio 11 letilica od kojili je većina najnovijega sustava (tipa Spads). Istočno bojlšte: U ghvnom neznatna torbena 'djelatnost. Samo na željeznici K o \v e 1—. L u c k ispalilo je rusko topništvo kojih 10.000 metaka. Odbijena su neprijateljska krstareća odjelenja, koja su pokušata uznapredovati protiv liaših položaja. Maćedonsko bojlšte? Ncma naročitih dogadjaja. i'rvi zapovjcdnlk glavnog stana pl. Lndendorff. Novi tispjesl njemačkih podmoriiica u Sredozemnom moru. Kb. Berlin, 16. aprila, Wolff6v ured javlja: Preina najnovljim Vijestima potopljeno je u Sredozemn.om moru ponovno 6 parnih brodova i 4 jedrenjaka sa ukupno 40.782 tone. Medju ostalfm jx>topIjeno je: 6. aprila naoružani engteskf parni brod „Stichead" (4697 tona) na putu iz Aleksandrije za Columbiju i francuski jedrenjak „CjvJelle*' (145 tona); 10. aprila jedan naoružani engleskt transportni parni brod cd po prilici 8000 tona, krcat, na putu za Port Said i jedna engleska pomoćna krstarica od nekih 12 hijada tona pred Aleksandrijom; 11. apriia naoružani engleski pami brođ „lmj>eria! Tran«?j)ort“ (4648 tona), na putu iz Port Saida za Maltu. Prema iskazu engleskih zarobljenika, potopijena su j>očotkorn aprila još dva narna broda svaki sa po prilici 5000 tona. Načelnik ađmiralskog stožera ratnc moraarice. ' v -

Strana 3

POKRET ZA MIR. Nezavjsnl engleski soeijalisti protlv . rata. e (Naročiti brzojav „Beogradskih' NOvina 1 '), e t Berlin, 16. apriia, t,Vor\varts“ favlja iz Haaga: Na tffl krs so lodržala konforendja engteske ineč zavisnc radničko stranke, na kojoj je prf? hvaćona ova odhika: Uvjereni, Ua je sva-t ko nastavljenje ovoga užasnoga, ljudskoy ga klanja bez svrhe l ludost, koja prerfi »tavlja veliku opasnost za bnduću )sigui>i nost I blagostanjo našega naroda, untos Ijava fconferencija vladu, dau sporažtbj mu sa saveznicima započno pr«!; govore u svrhu utanačenja pr*i vednoga, časnoga t trajnoga’l Bf j r a. \ ‘Akcija švedsklh sodhlista. ( (Kgročltl brzojav „Beozradsklh Novina 'J ^ StockJioIm, 16. aprfia.* ■ * Preina >,Dagens Nihiitcru" iv£j favio je sodjatistički vodj Linssing, Idš stoji Ina čolu jedne energične akcije zai niir, M pogledu čega stoji u vezš sa sori^ jalistima Svajcarske, Francuske 0 Nj omačke. Samo sa engteske etnarve! još nije stigao nikakav odgovor. On će sai; da 'otpiitovati u PetrograrJ, gdjo ćo zafto; djeti veliku agitaciju, pa se nada, da će ee nakon 14 dana povratiti na čolu rto ske đeputacijo za mir u StocfcS holm, te onda započeti praktiSf nim pripremama za med jun a_rj nu konferenciju za rnir. r AkciJa njemačkih socljalista. > (Haročiti brzojav „Beograd. Novma ,r /J. ^ Liigano, 16. aprila.. » 'Čajtlžo Jo priinio brzojav od nje. niačfco socijatističke stranko, a isto iala^ Jedan brzojav oi radničko zajcđnioe, pob, plsan od Haasea i Leđeboura. Prekid diplomatskih eduosa izniedjo Brazilije i Njemačke. Kb. Berlin, 16. aprih- * ,\V o 1 {f of v u r e d javljar Ovdašiiji b'razilski poslaiiik predao je državnomi tajniku spojjnili poslova notti, prema' kojoj se prekidaju diplomatski odnosi izniedju Brazilije i Njemačke- Kao uzrok navodi se potop’jenje brazilskc^ parnog broda ,,Parana“ (koji je potop« Ijen 4. o. mj. u engleskom kanalti sje-f verno od Darsleura, d a k 1 c u z a b r a* njenoj ratnoj z o n i, gdje ga sć njemačka podmoniica imala pravo potopi), • - * •, .V Smrt uvaženog njeinačkog letača. r : Kb. Berlin, 16. apriIa-%^ WoIffov ured javlja: Opet je! poginuo jedau od najboljih naših letačaj Poručnik u pričuvi Baldamus suđario se u vazdušnoj borbi sa jednom neprijatieljskom letilicom, te se strovalirf! I pogiiiuo. Ovaj je slavni časnik-letač* oborio 18 neprijateljskih letilica. ( Napadaj neprijateljskih letiliea na otvoi reni grad Frciburg. * Kb. Bcrtin, 16. niartajU subotu, 14. ov. rnj. u podue napalaJ fe jedna neprijateljska tetačka eskadra nal otvoreui grad Freiburg u Brc(b< gau-u, Napadaj jo u 5 sati jx>stijo podnet jxmovIjen od dviju đaljih eskadrk. Ovornl jo zlocinačkom jiapadaju, j>a!o na žaiost žrtvom više Ijudskih života: usmrćono je sedam žena, tri muškaraca i 1 vojitiik, » ranjono 17 žena, osam mušfcih i dvoje djece. Neprijafeljski su letači izabrali kaoi cilj za svoj napadaj novo pozorište^ znanstveno institute i univer< zu. Anatomski je zavod znatno oštećent. Našim j>reduzetim protivmjerama nije sej mogao ovaj bezdušni napaJaj izvršiti u poti puriorn ojrscgu, Tokom borbe sa našim letačima, koji su so uzdigli u odbranu, oboi ntne stt dvijo neprijateljske Ietilice, a tre< ća oborena metkom odbranbenih topova, Značajno je, da su sve tri oborcne letbt, lice engleskog tipa sa engleskom £on sadom. Vodja napađaja, engleski jrotpu-;; 1 kovnik, dospio jo u naše ropstcc

BEOGRADSKI ORFEUM SrUeđom Četvrtkocn I Subotom

PREDSTAVE ZA GRADJANSTVO u 7 saii u veoe.